KRIVICNI ZAKON BIH

(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 37/03)

Na osnovu člana IV. 4.

a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, održanoj 18. juna 2003. godine, i na sjednici Predstavni čkog doma, održanoj 27. juna

2003. godine, usvojila je

KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE

OPĆI DIO

I - GLAVA PRVA - ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

Član 1.

(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sačinjavaju krivi čnopravne odredbe sadržane u ovom zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Teritorija Bosne i Hercegovine je suhozemna teritorija, obalno mo re i vodene površine unutar njenih granica, kao i zračni prostor nad njima.

(3) Službena osoba je izabran ili imenovan funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upra vnim ustanovama ili službama koje vrše odre đene upravne, stru čne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravni m organima ili ustanovama; ovlaštena os oba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom don esenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlaštenja, a koja u okviru tih ovlaštenja vrši odre đenu dužnost; te druga osoba koja vrši odre đenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad je kao učinilac određenog krivičnog djela označena službena osoba, osobe iz stava 3. ovog člana mogu biti učinilaci tih djela, ako iz obilježja pojedinog krivi čnog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da u činilac može biti samo neka od tih osoba.

(5) Odgovorna osoba je osoba u privrednom društvu ili u drugoj pr avnoj osobi kojoj je s obzirom na njenu funkciju ili na osnovu posebnog ovlaštenja povjeren određeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili op ćeg akta privrednog društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovo đenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i službena osoba u smislu stava 3. ovog člana kada su u pitanju radnje kod kojih je kao u činilac ozna čena odgovorna osoba, a nisu propisane kao krivi čno djelo odredbama glave o krivi čnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, ili odredbama o krivi čnim djelima učinjenim od strane službene os obe propisanim u nekoj drugoj gl avi ovog zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine.

(6) Kad je kao u činilac krivičnih djela ozna čena službena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3. i 5. ovog člana mogu biti u činilaci tih djela, ukoliko iz zakonskih obilježja pojedinog krivi čnog djela ne proizlazi da učinilac može biti samo neka od tih osoba.

(7) Strana službena osoba je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane države, javni funkcioner međunarodne organizacije i njezinih orga na, sudija ili drugo službeno lice me đunarodnog suda, na službi u Bosni i Hercegovini. 1

(8) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila četrnaest godina života.

(9) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila osamnaest godina života.

(10) Pravna osoba je, u smislu ovog zakona, Bosna i Herce govina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Br čko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, op ćina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezi vanja privrednih društava , ustanova, institucije za vršenje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i osoba, kao i druge finansijske institucije, fond, politi čke organizacije i udruženja gra đana i drugi oblici udruživanja koji mogu da sti ču sredstva i da ih koriste na isti na čin kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.

(11) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona , korporacija, preduze će, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti.

(12) Udruženje je bilo koji oblik udruživanja tri ili više osoba.

(13) Više osoba je najmanje dvije osobe ili više njih.

(14) Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili više njih.

(15) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri osobe koj e su povezane radi trajnog, ponovljenog ili povremenog činjenja krivičnih djela, pri čemu svaka od tih osoba daje svoj udio u učinjenju krivičnog djela.

(16) Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je formirana, a nije spontano nastala, radi neposredno slijedećeg učinjenja krivičnog djela i čiji članovi ne moraju imati formalno defi nirane uloge, koja ne mora imati kontinuitet članstva ni razvijenu organizaciju.

(17) Zločinačka organizacija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujući u cilju u činjenja jednog ili više krivi čnih djela za koja se po zakonu može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna.

(18) Osoba pod me đunarodnopravnom zaštitom je šef države, uklju čujući bilo kojeg člana kolektivnog organa koji obavlja funkciju šefa države prema ustavu te države, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova, kadgod se bilo koja od tih osoba nalazi izvan svoje države, kao i članovi njihovih obitelji koji su u njihovom društvu, te svaki funkcioner ili predstavnik države ili funkcioner ili drugi predstavnik me đunarodne organizacije koja ima međudržavni karakter, koji je u vrijeme i na mjestu kada je nad njim, njegovim službenim prostorijama, privatnim stanom ili prijevoznim sredstvom u činjeno krivično djelo, prema međunarodnom pravu imao pravo na posebnu zaštitu od napada na njegovu osobu, slobodu ili dos tojanstvo, kao i članovi njegove obitelji koji čine njegovo domaćinstvo.

(19) Izbjeglice i raseljena lica su, u smislu ovog zakona, više osoba koje su napustile svoju imovinu na teritoriji Bosne i Hercegovine, u vremenskom periodu izme đu 30. aprila 1991. godine i 4. aprila 1998. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a izme đu 30. aprila 1991. godine i 19. decembra 1998. godine na teritoriji Republike Srpske, za koje se pretpostavlja da su izbjeglice ili raseljena lica po Aneksu 7. Op ćeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

(20) Državna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili op ćim aktom nadležnog tijela donesenim na osnovu zakona, odre đena državnom tajnom, a otkrivanjem koje bi nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Bosne i Hercegovine.

(21) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, drugim propisom Bosne i Hercegovi ne, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike 2 Srpske, ili aktom nadležnog organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske donesenim na osnovu zakona proglašena vojnom tajnom.

(22) Službena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosn e i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili općim aktom nadležne institucije Bosne i Hercegovine donesenim na osnovu zakona proglašena službenom tajnom.

(23) Isprava ili dokument je svaki predmet koji je podoban ili odre đen da služi kao dokaz kakve činjenice koja je od značenja za pravne odnose.

(24) Novac je metalno ili papirnato sredstvo pla ćanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.

(25) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.

(26) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi.

(27) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na moto rni pogon u suhozemnom, vodenom ili zra čnom prometu.

(28) Sila je i primjena hipnoze ili omamljuju ćih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.

(29) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili suspstanca koja se lahko može pretvoriti u takvu supstancu, ako podliježe kontroli prema me đunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, ili supstanca koja je proglašena opojnom drogom od strane nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije entiteta.

(30) Međunarodni krivični sud podrazumijeva Međunarodni krivični sud za područje bivše Jugoslavije.

(31) Izražavanje u jednom gramatičkom rodu, muškom ili ženskom, uključuje oba roda fizičkih osoba.

II - GLAVA DRUGA - OSNOVNE ODREDBE

Osnova i granice krivičnopravne prinude

Član 2.

(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije se propisuju samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povrjeđuju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajam čene i zaštićene Ustavom Bosne i Hercegovine i me đunarodnim pravom, da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude.

(2) Propisivanje krivičnih djela i vrste i raspona krivi čnopravnih sankcija zasniva se na neophodnosti primjene krivičnopravne prinude i njenoj srazmjernosti ja čini opasnosti za osobne slobode i prava čovjeka, te druge osnovne vrijednosti. Načelo zakonitosti

Član 3.

(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.

(2) Nikome ne može biti izre čena kazna ili druga krivi čnopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je 3 učinjeno, nije bilo zakonom ili me đunarodnim pravom propisano kao krivi čno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. Vremensko važenje krivičnog zakona

Član 4.

(1) Na učinioca krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

(2) Ako se poslije u činjenja krivičnog djela jednom ili više puta izmijeni zakon, primijenit će se zakon koji je blaži za učinioca. Vrste krivičnopravnih sankcija

Član 5.

Krivičnopravne sankcije su: kazne, uvjetna osuda, mjere sigurnosti i odgojne mjere. Svrha krivičnopravnih sankcija

Član 6.

Svrha krivičnopravnih sankcija je:

b) preventivni uticaj na druge da poštuju pravni sistem i ne učine krivična djela;

c) sprečavanje učinioca da učini krivična djela i podsticanje njegovog preodgoja. Ograničenja u izvršenju krivičnopravnih sankcija

Član 7.

Učiniocu krivi čnog djela u izvršenju krivi čnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograni čena odre đena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržini te sankcije i samo na na čin kojim se osigurava poštivanje osobe učinioca i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu s međunarodnim pravom.

III - GLAVA TREĆA - PRIMJENA KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Isključenje primjene krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema djeci

Član 8.

Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije navršilo četrnaest godina života. Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema maloljetnicima

Član 9.

Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema maloljetnicima u skladu s glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika ) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine. Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravne osobe

Član 10.

4 Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuj e na pravne osobe u skladu s glavom XIV (Odgovornost pravnih osoba za krivična djela) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine. Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema svakom ko na teritoriji Bosne i Hercegovine učini krivično djelo

Član 11.

(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakom ko u čini krivi čno djelo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakom ko u čini krivi čno djelo na domaćem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

(3) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakom ko učini krivi čno djelo u domaćem civilnom zrakoplovu do k je u letu ili u doma ćem vojnom zrakoplovu, bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme učinjenja krivičnog djela. Primjena krivi čnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivi čna djela u činjena izvan Bosne i Hercegovine

Član 12.

(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko izvan njezine teritorije učini:

a) bilo koje krivi čno djelo protiv integriteta Bosne i Hercegovine iz glave XVI ( Krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine) ovog zakona;

b) krivično djelo krivotvorenja novca ili krivotvorenja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, krivi čno djelo krivotvorenja znakova za vrijednost ili krivotvorenja zn akova za obilježavanje robe, mjera i utega izdatih na osnovi propisa institucija Bosne i Hercegovine iz čl. 205. do 208. ovog zakona;

c) krivično djelo koje je Bosna i Hercegovina obavezna kažnjavati prema propisima me đunarodnog prava, međunarodnih ili međudržavnih ugovora;

d) krivično djelo protiv službene ili odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine u vezi s njezinom službom.

(2) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema državljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine u čini bilo koje drugo krivi čno djelo osim onih koja su obuhva ćena odredbom stava 1. ovogjelimič.

(3) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema Bosni i Hercegovini ili njezinom državljaninu u čini bilo koje krivi čno djelo koje nije obuhvaćeno odredbom stava 1. ovog člana.

(4) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema stranoj državi ili prema strancu u čini krivično djelo za koje se po tom zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

(5) U slučajevima iz st. 2. i 3. ovog člana krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primijenit će se samo ako se učinilac krivičnog djela zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine ili joj bude izru čen, a u slu čaju iz stava 4. ovog člana samo ako se učinilac zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine i ne bude izručen drugoj državi. 5 Primjena općeg dijela ovog zakona

Član 13.

(1) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema učiniocima svih krivi čnih djela propisanih u zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema ma loljetnicima, osim ako zakonom nije druga čije propisano.

(3) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pra vne osobe, osim ako ovim zakonom nije druga čije propisano.

IV - GLAVA ČETVRTA - ZASTARJELOST

Zastarjelost krivičnog gonjenja

Član 14.

(1) Ako u ovom zakonu nije druk čije propisano, krivi čno gonjenje ne može se poduzeti kad od u činjenja krivičnog djela protekne:

a) tridesetpet godina za krivično djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;

c) petnaest godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;

d) deset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;

e) pet godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;

f) tri godine za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom.

(2) Ako je za krivično djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti određuje se po najtežoj propisanoj kazni. Tok i prekid zastarjelosti krivičnog gonjenja

Član 15.

(1) Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno.

(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu krivično gonjenje ne može poduzeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja u činioca zbog učinjenog krivičnog djela.

(4) Zastarijevanje se prekida i kad uč inilac, u vrijeme dok te če rok zastarjelosti, u čini isto tako teško ili teže krivično djelo.

(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.

(6) Zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa u svakom slu čaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja. Zastarjelost izvršenja kazne 6

Član 16.

Ako u ovom zakonu nije druk čije propisano, izrečena kazna neće se izvršiti kad od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena protekne:

a) tridesetpet godina ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko deset godina;

c) petnaest godina ako je izrečena kazna zatvora preko pet godina;

d) deset godina ako je izrečena kazna zatvora preko tri godine;

e) pet godina ako je izrečena kazna zatvora preko jedne godine;

f) tri godine ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna. Zastarjelost izvršenja sporednih kazni i mjera sigurnosti

Član 17.

(1) Zastarjelost izvršenja nov čane kazne kao sporedne kazne nastupa kad protekne dvije godine od dana pravosnažnosti presude kojom je ta kazna izrečena.

(2) Zastarjelost izvršenja mj ere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije čenja i mjere sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravosnažnosti odluke kojom su te mjere izrečene.

(3) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djel atnosti ili dužnosti nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere. Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i mjera sigurnosti

Član 18.

(1) Zastarijevanje izvršenja kazne počinje od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena, a u slučaju opoziva uvjetne osude, od dana pravosnažnosti odluke o opozivu uvjetne osude.

(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može poduzeti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se poduzima radi izvršenja kazne.

(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.

(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastupa u svakom slu čaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne.

(6) Odredbe st. 2. do 5. ovog člana primjenjuju se i na zastarjelost izvršenja mjera sigurnosti. Nezastarivost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne

Član 19.

Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za krivi čna djela genocida, zločina protiv čovječnosti te ratnih zločina, kao ni za krivična djela za koja po međunarodnom pravu zastarjelost ne može nastupiti.

V - GLAVA PETA - KRIVIČNO DJELO

7 Krivično djelo

Član 20.

Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivi čno djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija. Način učinjenja krivičnog djela

Član 21.

(1) Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem.

(2) Krivično djelo je u činjeno ne činjenjem kad je u činilac koji je pravno obavezan sprije čiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio u činiti, a takvo je propuštanje po djelovanju i zna čenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem. Vrijeme učinjenja krivičnog djela

Član 22.

Krivično djelo je u činjeno u vrijeme kad je u činilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kad je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila. Mjesto učinjenja krivičnog djela

Član 23.

(1) Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično nastupila.

(2) Krivično djelo je u slučaju kažnjivog pokušaja učinjeno kako u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prem a njegovom umišljaju posljedica njegovog činjenja ili ne činjenja potpuno ili djelimično trebala nastupiti.

(3) Krivično djelo je u slu čaju saučesništva učinjeno u mjestu utvrđenom u stavu 1. ovog člana i u mjestu gdje je sau česnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je prema umišljaju sau česnika posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja trebala nastupiti. Nužna odbrana

Član 24.

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.

(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da u činilac od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

(3) Učinilac koji prekora či granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekora čenje u činio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne. Krajnja nužda

Član 25.

8

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi.

(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo u činjeno da u činilac od sebe ili drugog otklon i istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi na čin nije mogla otkloniti, a pritom u činjeno zlo nije ve će od zla koje je prijetilo.

(3) Učinilac koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekora či granice krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima, može se i osloboditi od kazne.

(4) Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan izložiti se opasnosti. Pokušaj

Član 26.

(1) Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši, kaznit će se za pokušaj krivi čnog djela ako se za to krivi čno djelo može izre ći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivi čnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2) Učinilac će se za pokušaj krivi čnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivi čno djelo, a može se i blaže kazniti. Nepodobni pokušaj

Član 27.

Učinilac koji pokuša u činiti krivi čno djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, može se osloboditi od kazne ili se može blaže kazniti. Dobrovoljni odustanak

Član 28.

(1) Učinilac koji je pokušao u činiti krivično djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja, može se osloboditi od kazne.

(2) U slu čaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja učinilac će se kazniti za one radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo. Saučinilaci

Član 29.

Ako više osoba, u čestvovanjem u u činjenju krivi čnog djela ili preduzimaju ći što drugo čime se na odlu čujući način doprinosi u činjenju krivi čnog djela, zajedni čki u čine krivi čno djelo, svaka od njih kaznit će se kaznom propisanom za to krivično djelo. Podstrekavanje

Član 30.

(1) Ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo kaznit će se kao da ga je sam učinio.

(2) Ko drugog s umišljajem podstrekava na u činjenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izre ći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a krivi čno djelo ne bude ni pokušano, kaznit će se kao za pokušaj krivi čnog 9 djela. Pomaganje

Član 31.

(1) Ko drugom s umišljajem pomogne u učinjenju krivičnog djela, kaznit će se kao da ga je sam učinio, a može se i blaže kazniti.

(2) Kao pomaganje u u činjenju krivi čnog djela smatra se osobito: davanj e savjeta ili uputa kako da se u čini krivično djelo, stavljanje na raspolaganje u činiocu sredstava za u činjenje krivičnog djela, uklanjanje prepreka za učinjenje krivičnog djela te unaprijed obe ćano prikrivanje krivičnog djela, učinioca, sredstava kojima je krivično djelo učinjeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom. Granice krivične odgovornosti i kažnjivosti saučesnika

Član 32.

(1) Saučinilac je krivi čno odgovoran u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstreka č i pomaga č u granicama svog umišljaja.

(2) Saučinioca, podstrekača ili pomaga ča koji dobrovoljno sprije či učinjenje krivičnog djela sud će oslobodit od kazne.

(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon isklju čuje krivi čnu odgovornost ili dopušta oslobođenje od kazne ili ublažavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom u činiocu, saučiniocu, podstrekaču ili pomagaču kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ŠESTA - KRIVIČNA ODGOVORNOST

Elementi krivične odgovornosti

Član 33.

(1) Krivično je odgovoran učinilac koji je uračunljiv i kriv za učinjeno krivično djelo.

(2) Učinilac je kriv ako je krivično djelo učinio s umišljajem.

(3) Učinilac je kriv i ako je krivično djelo učinio iz nehata, ako to zakon izričito propisuje. Uračunljivost

Član 34.

(1) Nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla shvatiti značaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili pr ivremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja (neuračunljivost).

(2) Učinilac krivičnog djela čija je sposobnost da shvati zna čaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog člana može se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).

(3) Krivično je odgovoran u činilac krivičnog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi na čin doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti zna čaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovođenja u to stanje djelo bilo obuhva ćeno njegovim umišljajem ili je u odnosu prema krivi čnom djelu kod 10 njega postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivi čnu odgovornost i za nehat (samoskrivljena neuračunljivost).

(4) Bitno smanjena uračunljivost u koju se učinilac doveo na način iz stava 3. ovog člana ne može biti osnov za ublažavanje kazne. Umišljaj

Član 35.

(1) Krivično djelo može biti učinjeno s direktnim ili eventualnim umišljajem.

(2) Učinilac postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo učinjenje.

(3) Učinilac postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje. Nehat

Član 36.

(1) Krivično djelo može biti učinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.

(2) Učinilac postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neće nastupiti ili da će je moći spriječiti.

(3) Učinilac postupa iz nesvjesnog nehata kad u činilac nije bio svjestan mogu ćnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim os obnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti. Stvarna zabluda

Član 37.

(1) Nije krivično odgovorna osoba koja u vrijeme u činjenja krivičnog djela nije bila svjesna nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili koja je pogrešno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dopušteno.

(2) Ako je osoba bila u zabludi iz nehata, krivično je odgovorna za krivično djelo učinjeno iz nehata ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje i za nehat. Pravna zabluda

Član 38.

Učinilac krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

VII - GLAVA SEDMA - KAZNE

Svrha kažnjavanja

Član 39.

Svrha kažnjavanja je: 11

a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;

b) da se utiče na učinioca da ubuduće ne čini krivična djela;

c) da se utiče na ostale da ne čine krivična djela;

d) i da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja učinioca. Vrste kazni

Član 40.

Krivično odgovornim učinilacima krivičnih djela mogu se izreći ove kazne:

a) kazna zatvora;

b) novčana kazna. Glavna i sporedna kazna

Član 41.

(1) Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna.

(2) Novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna.

(3) Ako su za jedno krivično djelo propisane obje kazne, samo se jedna može izreći kao glavna.

(4) Za krivična djela učinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izre ći i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da će se u činilac kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Kazna zatvora

Član 42.

(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana ni duža od dvadeset godina.

(2) Za najteže oblike teških krivičnih djela u činjenih s umišljajem, može se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do četrdesetpet godina (dugotrajni zatvor).

(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivi čno djelo.

(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izre ći učiniocu koji u vrijeme u činjenja krivičnog djela nije navršio dvadesetijednu godinu života.

(5) Pod uvjetima propisanim glavom X ( Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona može se izreći kazna maloljetni čkog zatvora. Kazna maloljetni čkog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i načinu izvršenja posebna kazna lišenja slobode.

(6) Kazna zatvora se izri če na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izriče samo na pune godine.

(7) Ako je izre čena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pom ilovanje mogu se dati tek nakon izdržanih tri petine te kazne. 12 Rad za opće dobro na slobodi

Član 43.

(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od na jviše šest mjeseci, istovremeno može odrediti da se izre čena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opće dobro na slobodi.

(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za op će dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimaju ći u obzir sve okolnosti koje odre đuju vrstu i raspon kazne, izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uvj etna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnopravnih sankcija.

(3) Rad za op će dobro na slobodi odre đuje se u trajanju srazmjernom izre čenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najviše šezdeset radnih dana. Rok izvršenja rada za op će dobro na slobodi ne može biti kra ći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.

(4) Odmjeravajući trajanje rada za op će dobro na slobodi kao i roka izvršenja tog rada, sud će uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti u činioca u pogledu njegove osobne situacije i zaposlenja.

(5) U slu čaju kada osu đeni po isteku odre đenog roka, nije izvršio ili je samo djelimi čno izvršio rad za op će dobro na slobodi, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro na slobodi.

(6) Zamjena kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi može se primijeniti i u slu čajevima kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama člana 47. (Zamjena novčane kazne) ovog zakona.

(7) Raspoređivanje na rad za op će dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vrši Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, vodeći računa o sposobnostima i znanjima osuđenog. Uvjetni otpust

Član 44.

(1) Osuđeni koji je izdržao polovinu, te izuzetno osu đeni koji je izdržao jednu tre ćinu kazne zatvora, može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora pod uvjetom da ne učini novo krivi čno djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).

(2) Osuđeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti oslobo đen izdržavanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašan je popravi do te mjere da se može opravdano o čekivati da će se nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati primjereno, a naro čito da ne će u činiti krivi čna djela. Prilikom odlu čivanja o uvjetnom otpustu osu đenog, uzet će se u obzir njegovo pon ašanje u toku izdržavanja kazne kao i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.

(3) Osuđeni koji je izdržao jednu tre ćinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten ukoliko postoje uvjeti iz stava 1. ovog člana i ukoliko posebne okolnosti vezane za li čnost osuđenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.

(4) Osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri petine te kazne. Opoziv uvjetnog otpusta

Član 45.

13

(1) Sud će opozvati uvjetni otpust ako osu đeni za vrijeme uvjetnog otpusta u čini jedno ili više krivi čnih djela za koja mu je izrečena kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetni otpust ako osu đeni na uvjetnom otpustu učini jedno ili više krivi čnih djela za koja je izre čena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odlu čivanja da li da opozove uvjetni otpust, sud naročito uzima u obzir sli čnost učinjenih djela, njihov zna čaj, motive iz kojih su učinjena, kao i druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.

(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izri če kaznu uzimaju ći ranije izre čenu kaznu kao ve ć utvrđenu. Dio kazne koji je osuđ eni izdržao prema ranijoj presudi ura čunava se u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uračunava.

(4) Odredbe stavova 1. do 3. ovog člana primjenjuju se i kada se osu đenom na uvjetnom otpustu sudi za krivično djelo učinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.

(5) Ako je osuđeni na uvjetnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju kazne zatvora. Novčana kazna

Član 46.

(1) Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće može se izreći u određenom iznosu.

(2) Ako se nov čana kazna izri če u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje pet a najviše tristošezdeset dnevnih iznosa, a za krivična djela u činjena iz koristoljublja najviše h iljadu petsto dnevnih iznosa, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(3) Ako se nov čana kazna izri če u odre đenom iznosu, najniži iznos ne mo že biti manji od 150 KM a najviši iznos ne može biti ve ći od 50.000 KM, a za krivična djela u činjena iz koristoljublja iznos ne može biti ve ći od 1.000.000 KM, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(4) Prilikom izricanja nov čane kazne za krivi čna djela u činjena iz koristoljublja, sud može izre ći nov čanu kaznu u ve ćem iznosu od najvišeg iznosa propisanog u stavu 2. i 3. ovog člana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je u činilac pribavio krivičnim djelom prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom slu čaju, učiniocu se može izre či nov čana kazna u iznosu koji ne može biti ve ći od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio krivičnim djelom zbog kojeg mu se izriče novčana kazna.

(5) Broj dnevnih iznosa novčane kazne odre đuje sud primjenjujući opća pravila o odmjeravanju kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odre đuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka u činioca prema iznosu njegove tromjesečne neto plaće i njegove druge dohotke, kao i obiteljske obaveze. Prilikom određivanja visine iznosa sud se oslanja na podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.

(6) Podatke iz prethodnih stavova ovog člana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku koji odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u krivi čnom postupku. Ako do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odre đivanje visine dnevnog iznosa nov čane kazne, novčana kazna se izriče u određenom iznosu, pri čemu se primjenjuju opća pravila za odmjeravanje kazne.

(7) Najniži dnevni iznos nov čane kazne iznosi jednu šezdesetinu a najviše jednu tre ćinu zadnje zvani čno objavljene prosje čne mjese čne neto pla će zaposlenih u Bosni i Hercegovini , koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

(8) U presudi se odre đuje rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti kra ći od petnaest dana ni duži od šest mjeseci, ali u opravdanim slu čajevima sud može dopustiti da osu đeni isplati novčanu kaznu i u otplatama, s tim 14 da rok isplaće ne može biti duži od dvije godine.

(9) Novčane kazne izrečene i naplaćene po ovom zakonu su prihod budžeta Bosne i Hercegovine. Zamjena novčane kazne

Član 47.

(1) Novčana kazna se ne naplaćuje prinudno.

(2) Ako se nov čana kazna ne može u cijelosti ili djelimi čno naplatiti u roku koji je utvr đen presudom, sud će bez odlaganja donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3) Novčana kazna će se zamijeniti kaznom zatvora tako što će se za svaki zapo četi dnevni iznos nov čane kazne, odnosno ako je nov čana kazna bila izre čena u odre đenom iznosu, za svakih zapo četih 50 KM nov čane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom slučaju ne može biti duži od jedne godine.

(4) Ako osu đeni isplati samo dio nov čane kazne, ostatak ć e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osu đeni isplati ostatak novčane kazne, izvršenje zatvora će se obustaviti. Opća pravila za odmjeravanje kazne

Član 48.

(1) Sud će u činiocu krivi čnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivi čno djelo, imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavaju će okolnosti), a osobito: stepen krivi čne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, ja činu ugrožavanja ili povrede zašti ćenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo u činjeno, raniji život učinioca, njegove osobne prilike i njegovo držanje nakon učinjenog krivi čnog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu učinioca.

(2) Kad sud odmjerava kaznu u činiocu za krivi čno djelo u činjeno u povratu, posebno će uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela u činjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.

(3) Pri odmjeravanju nov čane kazne, sud će uzeti u obzir i imovno stanje u činioca, vodeći pri tome ra čuna o visini njegove plaće, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama. Ublažavanje kazne

Član 49.

Sud može učiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreći blažu vrstu kazne:

a) kad zakon propisuje da se učinilac može blaže kazniti;

b) i kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavaju će okolnosti koje ukazuju da se i s ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Granice ublažavanja kazne

Član 50.

(1) Kad postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz člana 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona, sud će ublažiti kaznu u ovim granicama: 15

a) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora;

b) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili više godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;

c) ako je za krivi čno djelo kao najmanja mjera kazne propisan a kazna zatvora od dvije godine, kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora;

d) ako je za krivično djelo kao najnovija mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri mjeseca zatvora;

e) ako je za krivi čno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora;

f) ako je za krivi čno djelo propisana kazna zatvora bez naznake na jmanje mjere, umjesto kazne zatvora može se izreći novčana kazna;

g) ako je za krivično djelo propisana novčana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se može ublažiti do pet dnevnih iznosa a ako se izriče u određenom iznosu do 150 KM.

(2) Pri odlu čivanju koliko će kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog člana, sud će posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to krivično djelo. Oslobođenje od kazne

Član 51.

(1) Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog djela kad to zakon izričito propisuje.

(2) Kad je sud ovlašten u činioca krivičnog djela osloboditi od kazne, može mu kaznu ublažiti bez ograni čenja propisanih za ublažavanje kazne u članu 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona. Poseban slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata

Član 52.

Sud može osloboditi od kazne učinioca krivi čnog djela u činjenog iz nehata, kad pos ljedice djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. Sticaj krivičnih djela

Član 53.

(1) Ako je učinilac jednom radnjom ili s više radnji u činio više krivičnih djela za koja mu se istovremno sudi, sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivi čnih djela, pa će za sva krivična djela izreći jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novčanu kaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:

a) ako je za neko od krivičnih djela u sticaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreći će samo tu kaznu;

b) ako je za krivi čna djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti ve ća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih kazni niti preći dvadeset godina; 16

c) ako su za sva krivi čna djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od osam godina;

d) ako je za krivi čna djela u sticaju sud utvrdio samo nov čane kazne, jedinstvena kazna mora biti ve ća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih novčanih kazni.

(3) Ako je za neka krivi čna djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivi čna djela u sticaju novčane kazne, izre ći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu prema odredbama stava 2. ta č.

b) do d) ovog člana.

(4) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvr đena makar za jedno krivično djelo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jedinstvenu novčanu kaznu prema odredbi stava 2. tačke d) ovog člana.

(5) Ako je sud za krivi čna djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetni čkog zatvora, izre ći će jedinstvenu kaznu zatvora prema odredbama stava 2. tač.

b) i c) ovog člana. Produženo krivično djelo

Član 54.

(1) Odredbe ovog zakona o sticaju krivi čnih djela ne će se primijeniti kada u činilac učini produženo krivi čno djelo.

(2) Produženo krivi čno djelo je u činjeno kad je u činilac s umišljajem učinio više istih ili istovrsnih krivi čnih djela koja s obzirom na na čin u činjenja, njihovu vremensku povezanos t i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

(3) Kada se radi o produženom krivi čnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivi čno djelo. Ako se radi o istovrsnim krivi čnim djelima, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi

Član 55.

(1) Ako se osu đenoj osobi sudi za krivično djelo u činjeno prije nego što je zapo čela izdržavanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivi čno djelo u činjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva krivi čna djela primjenom odredbi člana 53. (Sticaj krivičnih djela) ovoga zakona uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna ili dio kazne koju je osuđeni izdržao, uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.

(2) Za krivi čno djelo u činjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će u činiocu izre ći kaznu neovisno od ranije izrečene kazne, ako se primjenom odredbi člana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kažn javanja s obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izrečene kazne.

(3) Prema osu đenom koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora u čini krivi čno djelo za koje zakon propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit će se disciplinska mjera. Uračunavanje pritvora i ranije kazne

Član 56.

17

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lišenje slobode u vezi s krivi čnim djelom, ura čunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora ili novčanu kaznu.

(2) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan maloljetni čkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 KM. Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu

Član 57.

Pritvor, lišenje slobode u toku ekstradi cijskog postupka, kao i kazna koju je u činilac izdržao po presudi inostranog suda ura čunat će se u kaznu koju izrekne doma ći sud za isto krivi čno djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uračunavanje će se izvršiti po ocjeni suda.

VIII - GLAVA OSMA - UVJETNA OSUDA

Svrha uvjetne osude

Član 58.

Svrha uvjetne osude je da se u činiocu krivi čnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) kojim se omogu ćava ostvarenje svrhe krivi čnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezinog izvršenja, kad izvršenje kazne nije nužno radi krivičnopravne zaštite. Uvjetna osuda

Član 59.

(1) Uvjetnom osudom sud učiniocu krivičnog djela utvrđuje kaznu i istodobno odre đuje da se ona neće izvršiti ako osuđ eni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kra će od jedne ni duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne učini novo krivično djelo.

(2) Pri odlučivanju hoće li izre ći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije u činjenog krivičnog djela, stepen krivi čne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno.

(3) Uvjetna osuda se može izreći kad je učiniocu utvrđena kazna zatvora do dvije godine ili novčana kazna.

(4) Za krivična djela za koja se može izre ći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna može se izre ći uvjetna osuda samo ako je kazna iz stava 3. ovog člana utvrđena ublažavanjem zakonom propisane kazne.

(5) Uvjetna osuda se ne može izreći za krivi čna djela za koja se ni ublažavanjem kazne ne može izre ći kazna zatvora manja od jedne godine.

(6) Ako je učiniocu utvr đena i kazna zatvora i nov čana kazna, uvjetna osuda se može izre ći za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.

(7) Mjere sigurnosti, izrečene uz uvjetnu osudu, izvršavaju se. Obaveze učinioca kojem je izrečena uvjetna osuda

Član 60.

(1) Sud može u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljede ćih obaveza: da će osuđeni vratiti imovinsku korist pribavljenu krivi čnim djelom, da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovao krivi čnim djelom, ili ispunjavanje 18 druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.

(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog člana utvrđuje sud u okviru određenog vremena provjeravanja. Opoziv uvjetne osude zbog novog krivičnog djela

Član 61.

(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako osu đeni u toku vremena provjeravanja u čini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.

(2) Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja u čini jedno ili više krivi čnih djela za koja je izre čena kazna zatvora u trajanju kraćem od dvije godine ili novčana kazna, sud će, pošto ocijeni sve okolnosti koje se odnose na u činjena krivična djela i u činioca, a posebno srodnost u činjenih krivi čnih djela, njihov zna čaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti hoće li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako učiniocu za krivična djela utvrđena u uvjetnoj osudi i za nova krivi čna djela treba izreći kaznu zatvora u trajanju više od dvije godine (član 59. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).

(3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud će primjenom odredbi člana 53. (Sticaj krivičnih djela) ovog zakona izreći jedinstvenu kaznu i za ranije u činjeno i za novo krivi čno djelo, uzimaju ći kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrđenu.

(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud može za novo krivi čno djelo izre ći uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivi čno djelo treba izre ći uvjetnu osudu, utvrdit će jedinstvenu kaznu i za ranije u činjeno i za novo krivi čno djelo primjenom odredbi člana 53. ovog zakona i odredit će novo vrijeme provjeravanja, koje ne može biti kra će od jedne ni duže od pet godina ra čunajući od dana pravosnaž nosti nove presude. Osuđ enom kojem za novo krivično djelo bude izre čena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne ne uračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uvjetnom osudom za ranije krivično djelo. Opoziv uvjetne osude zbog ranije učinjenog krivičnog djela

Član 62.

(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuđeni učinio krivično djelo prije nego što je uvjetno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to krivi čno djelo. U tom slu čaju primijenit će odredbu člana 61. (Opoziv uvjetne osude zbog novog krivi čnog djela) stava 3. ovog zakona.

(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit će odredbu člana 61. stava 4. ovog zakona. Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza

Član 63.

(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu i izre ći izvršenje izre čene kazne ako osu đeni u odre đenom vremenu provjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu u slučajevima kada je mogao ispuniti tu obavezu.

(2) U slučaju nemogućnosti ispunjavanja izrečene obaveze, sud može produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovaraju ćom obavezom predvi đenom krivičnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili može osuđenog osloboditi ispunjenja izrečene obaveze. Rokovi za opoziv uvjetne osude

Član 64.

19

(1) Uvjetna osuda se može opozvati u toku vremena provjeravanja.

(2) Ako osuđeni u toku vremena provjeravanja uč ini krivično djelo koje povla či opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda mo že se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja.

(3) Ako osuđeni u odre đenom roku ne ispuni neku obavezu iz člana 60. ( Obaveze učinioca kojem je izrečena uvjetna osuda) stava 1. ovog zakona, sud može opozvati uvjetnu osudu najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja i odrediti da se izvrši kazna utvrđena u uvjetnoj osudi. Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom

Član 65.

(1) Sud može odrediti da se učinilac, kome je izre čena uvjetna osuda, stavi pod zaštitni nadzor ako s obzirom na okolnosti u činjenja krivičnog djela, osobu u činioca, njegov raniji život i držanje poslije u činjenog krivičnog djela smatra da će se uz odre đivanje zaštitnog nadzora svrha uvj etne osude i društveno prilago đavanje osuđenog bolje ostvariti.

(2) Zaštitni nadzor obuhva ća ovim zakonom predvi đene mjere pomo ći, brige, nadzora i zaštite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od dvije godine. Sadržaj zaštitnog nadzora

Član 66.

Zaštitni nadzor može obuhvatiti ove obaveze:

a) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;

b) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili opojnih droga;

c) posjećivanje odre đenih psihijatrijskih, psiholoških i drugi h savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima;

d) osposobljavanje za određeno zanimanje;

e) prihvaćanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinioca;

f) raspolaganje s pla ćom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren na čin i u skladu s bra čnim i obiteljskim obavezama. Određivanje zaštitnog nadzora

Član 67.

(1) Sud u presudi odre đuje jednu ili više obaveza iz č lana 66. ( Sadržaj zaštitnog nadzora ) ovog zakona utvrđujući njihov sadržaj.

(2) Prilikom odre đivanja obaveza iz člana 66. ovog zakona sud će naro čito uzeti u obzir godine života učinioca, njegovo op će zdravstveno i duševno stanje, njegove sklonosti i navike u na činu vo đenja života, naročito u kući, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je u činio krivično djelo i ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, njegov raniji život, osobne i obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu učinioca a od značaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora i njihovo trajanje. 20

(3) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora, može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka određenog vremena.

(4) Ako osuđeni kojem je izre čen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX - GLAVA DEVETA - MJERE SIGURNOSTI

Svrha mjera sigurnosti

Član 68.

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu uticati da učinilac ubudu će u čini krivi čna djela. Vrste mjera sigurnosti

Član 69.

Učinilacima krivičnih djela mogu se izreći ove mjere sigurnosti:

a) obavezno psihijatrijsko liječenje;

b) obavezno liječenje od ovisnosti;

c) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;

d) oduzimanje predmeta. Izricanje mjera sigurnosti

Član 70.

Sud može u činiocu krivičnog djela izre ći jednu ili više mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim zakonom. Obavezno psihijatrijsko liječenje

Član 71.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije čenja izriče se učiniocu krivičnog djela koji je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti, odnosno smanjene uračunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinioca da učini novo krivično djelo.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije čenja može se izvršiti, pod uvjetima utvr đenim u stavu 1. ovog člana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opće dobro na slobodi, ili uz uvjetnu osudu.

(3) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije čenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izre čena, ali najduže do isteka izdržavanja kazn e zatvora ili izvršenja rada za op će dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.

(4) Kao u slu čaju iz člana 43. (Rad za op će dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti u činiocu krivičnog djela koji se u toku izvršenja rada za op će dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihijatrijskom liječenju. 21

(5) Pod uvjetima iz stava 2. ovog člana, obavezno psihijatrijsko lije čenje se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uvjetno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje, uvjetni otpust će se opozvati.

(6) Prema učiniocu krivičnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lije čenju tokom vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja određenih obaveza) ovog zakona. Obavezno liječenje od ovisnosti

Član 72.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog lije čenja od ovisnosti može se izre ći učiniocu koji je krivi čno djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće učiniti krivična djela.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog lije čenja od ovisnosti, pod uvjetima iz stava 1. ovog člana, može se izre ći uz istu krivičnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti način kako je ovim zakonom propisano za mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja.

(3) Kao u slu čaju iz člana 43. (Rad za op će dobro na slobodi) stava 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti u činiocu krivičnog djela koji se u toku izvršenja rada za op će dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom liječenju od ovisnosti.

(4) Pod uvjetima iz člana 71. (Obavezno psihijatrijsko lije čenje) stava 2. ovog zakona, obavezno lije čenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osu đeni uvjetno otpušten. Ako osu đeni ne nastavi liječenje, uvjetni otpust će se opozvati.

(5) Prema u činiocu krivi čnog djela koji se ne podvrgne lije čenju od ovisnosti tokom vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

Član 73.

(1) Mjera sigurnosti zabrane vršenja odre đenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izre ći učiniocu koji je učinio krivi čno djelo vezano za imovinu koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljuju ći svom pozivu, djelatnosti ili dužnosti, ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da u čini novo krivično djelo zloupotrebom svog poziva, djelatnosti ili du žnosti vezano za imovinu koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.

(2) Mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od jedne ni duže od deset godina, ra čunajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti.

(3) Kao u slu čaju iz člana 43. (Rad za op će dobro na slobodi) stava 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti u činiocu krivi čnog djela koji u toku izvršenja rada za op će dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(4) Prema učiniocu krivičnog djela koji prekrši zabranu vršenja pozi va, djelatnosti ili dužnosti tokom vremena provjeravanja odre đenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona. Oduzimanje predmeta 22

Član 74.

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za učinjenje krivičnog djela ili koji su nastali učinjenjem krivičnog djela oduzeće se, kada postoji opasnost da će biti ponovo upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela ili kada se u cilju zaštite opće sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje čini apsolutno neophodno, ako su vlasništvo učinioca.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i kad nisu vlasništvo učinioca ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti i interesi morala, ali time se ne dira u prava trećih osoba na naknadu štete od učinioca.

(3) U slučajevima iz stava 2. ovog člana, zakonom se može propisati obavezno oduzimanje predmeta.

X - GLAVA DESETA - PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O

KAŽNJAVANJU MALOLJETNIKA

Primjena posebnih krivičnih odredbi prema maloljetnicima

Član 75.

(1) Na maloljetne učinilace krivi čnih djela primjenjuju se odredbe ove glave ovog zakona, a ostale krivičnopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrđenih posebnim odredbama o maloljetnim učinilacima krivičnih djela.

(2) Posebne odredbe o maloljetnim u činilacima krivičnih djela primjenjuju se, pod uvjetima propisanim odredbama ove glave ovog zakona, i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za krivična djela koja su učinile kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su učinile krivično djelo kao mlađi punoljetnici. Uvjeti primjene odgojnih preporuka

Član 76.

(1) Prema maloljetnom u činiocu krivi čnog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za krivi čna djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku može primijeniti nadležni tužitelj ili sudija za maloljetnike.

(3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje krivi čnog djela od strane maloljetnika i njegova izražena spremnost za pomirenjem s oštećenim. Svrha odgojnih preporuka

Član 77.

Svrha odgojnih preporuka je:

a) da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela;

b) i da se primjenom odgojnih preporuka utiče na maloljetnika da ubuduće ne učini krivična djela. Vrste odgojnih preporuka

Član 78.

(1) Odgojne preporuke su: 23

a) osobno izvinjenje oštećenom;

b) naknada štete oštećenom;

c) redovno pohađanje škole;

d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;

e) prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja;

f) smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;

g) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;

h) posjećivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

(2) Odgojne preporuke iz stava 1. ta č.

a) do c) i h) ovog člana primjenjuje ovlašteni tužitelj, a odgojne preporuke iz tač.

d) do g) primjenjuje sudija za maloljetnike. Izbor odgojnih preporuka

Član 79.

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlašteni tužitelj ili sudija za maloljetnike uzet će u obzir sveukupne interese maloljetnika i ošte ćenog. Pritom će posebno voditi ra čuna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno školovanje ili njegov rad.

(2) Odgojne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu.

(3) Odgojne preporuke mogu se u toku njihovog izvršavanja zamijeniti drugom ili ukinuti.

(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vrši se u saradnji s roditeljima ili starate ljima maloljetnika i organima socijalnog staranja. Krivične sankcije prema maloljetnicima

Član 80.

(1) Maloljetnom učiniocu krivičnog djela mogu se izre ći odgojne mjere i odre đene mjere sigurnosti, a starijem maloljetniku izuzetno se može izreći kazna maloljetničkog zatvora.

(2) Maloljetniku koji je u vrijeme u činjenja krivi čnog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života (mlađi maloljetnik), mogu se izreći samo odgojne mjere.

(3) Maloljetniku koji je u vrijeme u činjenja krivičnog djela navršio šesnaest, a nije navršio osamnaest godina života (stariji maloljetnik), mogu se izre ći odgojne mjere pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se može izreći kazna maloljetničkog zatvora.

(4) Maloljetniku se mogu izreći mjere sigurnosti pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(5) Maloljetniku se ne može izreći uvjetna osuda. Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora

Član 81.

24 Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetni čkog zatvora je da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učinilacima krivičnih djela, nadzorom nad njima, njihovim stru čnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha kazne maloljetni čkog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog u činioca da ubuduće ne učini krivična djela, kao i na druge maloljetnike da ne učine krivična djela. Vrste odgojnih mjera

Član 82.

(1) Odgojne mjere su:

a) disciplinske mjere;

b) mjere pojačanog nadzora;

c) zavodske mjere.

(2) Disciplinske mjere izriču se maloljetnom učiniocu krivičnog djela kojem nije potrebno izre ći trajnije mjere odgoja i preodgoja, naročito ako je učinio krivično djelo iz nepromišljenosti ili lakomislenosti.

(3) Mjere pojačanog nadzora izri ču se maloljetnom u činiocu krivičnog djela kojem treba izre ći trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lije čenja uz odgovarajući nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine.

(4) Zavodske mjere izri ču se maloljetnom u činiocu krivi čnog djela kojem treba izre ći trajnije mjere odgoja, preodgoja ili liječenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati duže od pet godina. Odgojne mjere

Član 83.

Maloljetnom učiniocu krivičnog djela mogu se izreći ove odgojne mjere:

a) disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike;

b) mjere poja čanog nadzora: od strane rod itelja, usvojitelja ili staratelja ; u drugoj obitelji; ili od strane nadležnog organa socijalne zaštite;

c) zavodske mjere: upu ćivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Izbor odgojne mjere

Član 84.

Pri izboru odgojne mjere sud će uzeti u obzir godine života maloljetnika, stepen njegove duševne razvijenosti, njegova psihička svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je krivi čno djelo učinio, dotadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je živio, težinu krivi čnog djela te da li mu je ranije bila izre čena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na izricanje odgojne mjere. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike

Član 85.

25

(1) Sud će izre ći odgojnu mjeru upu ćivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim mjerama utiče na osobnost i vladanje maloljetnog učinioca krivičnog djela.

(2) Maloljetnika kome je izrečena mjera iz stava 1. ovog člana sud može uputiti u disciplinski centar:

a) na određeni broj sati u praznične dane, ali najviše četiri uzastopna praznična dana;

b) na određeni broj sati u toku dana, ali najduže u trajanju jednog mjeseca;

c) na neprekidni boravak za utvrđeni broj dana, ali ne duže od dvadeset dana.

(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog člana sud će voditi računa da usljed njenog izvr šenja maloljetnik ne izostane s redovne školske nastave ili posla.

(4) U disciplinskom centru maloljetnik se može uposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama života, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.

(5) Pri izricanju odgojne mjere upu ćivanja u disciplinski centar za maloljetnike, sud može izre ći i odgojnu mjeru poja čanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite, koja se izvršava po izvršenju odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike. Pojačan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja

Član 86.

(1) Odgojnu mjeru pojačanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud će izreći ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom a u mogućnosti su da takav nadzor vrše.

(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana, sud može roditelju, usvojitelju ili staretelju dati potrebne upute i naložiti im odre đene dužnosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo liječenje i za otklanjanje štetnih uticaja na njega.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud može odrediti da nadležni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvršavanje i ukazuje pomo ć roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud će naknadno odlu čiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne može trajati manje od jedne ni duže od tri godine. Pojačan nadzor u drugoj obitelji

Član 87.

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogu ćnosti da nad maloljetnikom vrše poja čan nadzor ili ako se od njih takav nadzor ne može opravdano očekivati, sud će maloljetniku izreći odgojnu mjeru poja čanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor.

(2) Izvršenje odgojne mjere iz stava 1. ovog člana obustavit će se kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogućnost da nad maloljetnikom vrše poja čan nadzor ili kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojačanim nadzorom.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud će odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadležni organ socijalne zaštite provjerava nje no izvršavanje i ukazuje potrebnu pomo ć obitelji u kojoj je maloljetnik smješten. Pojačan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite

Član 88.

26

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogu ćnosti da vrše poja čan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere poja čanog nadzora u drugoj obitelji, sud će izre ći maloljetniku odgojnu mjeru pojačanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite.

(2) Sud će naknadno odlučiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog člana, s tim da njeno trajanje ne može biti kra će od jedne ni duže od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da živi kod roditelja, usvojitelja ili staratelja, a poja čan nadzor nad njim vrši ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite.

(3) Ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite brine se o školova nju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega štetno utiče, potrebnom lije čenju i sre đivanju prilika u kojima živi. Posebne obaveze uz mjere pojačanog nadzora

Član 89.

(1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera poja čanog nadzora iz člana 86. (Pojačan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja), 87. (Poja čan nadzor u drugoj obitelji) i 88. (Pojačan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite) ovog zakona, sud može maloljetniku odrediti jednu ili više posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspješnije izvršenje izrečene mjere, s tim da te obaveze ne mogu trajati duže od trajanja odgojne mjere.

(2) Sud može maloljetniku odrediti naročito ove obaveze: osobno izvinjenje oštećenom; naknada štete u okviru vlastitih mogu ćnosti; redovno poha đanje škole; osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima; uzdržav anje od uživanja alkoholnih pi ća i opojnih droga; posje ćivanje odgovarajuće zdravstvene ustanove ili savjetovališta te uzdržavan je od druženja s osobama koje na njega štetno djeluju.

(3) Sud može obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.

(4) U slu čaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog člana sud može izre čenu mjeru poja čanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

(5) Pri određivanju obaveza iz stava 2. ovog člana sud će maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog člana. Upućivanje u odgojnu ustanovu

Član 90.

(1) Sud će izreći odgojnu mjeru upu ćivanja u odgojnu ustanovu za odgoj ma loljetnika maloljetniku nad kojim treba osigurati vršenje stalnog nadzora od strane stručnih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.

(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najviše tri godine. Pri izricanju ove mjere sud neće odrediti njeno trajanje, već će o tome naknadno odlučiti (član 93. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona). Upućivanje u odgojno-popravni dom

Član 91.

(1) Sud će izre ći odgojnu mjeru upu ćivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne u činilace krivi čnih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojačane mjere preodgoja. 27

(2) Pri odlu čivanju ho će li izre ći odgojnu mjeru iz stava 1. ovog člana sud će posebno uzeti u obzir težinu i prirodu učinjenog krivi čnog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izre čene odgojne mjere ili kazna maloljetničkog zatvora.

(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje na jmanje jednu, a najviše pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud neće odrediti njeno trajanje, već će o tome naknadno odlučiti (član 93. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona). Upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

Član 92.

(1) Maloljetniku ometenom u psihi čkom ili fizi čkom razvoju sud može umjesto odgojne mjere upu ćivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upu ćivanja u odgojno-popravni dom izre ći odgojnu mjeru upu ćivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za os posobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lije čenja ili osposobljavanja, a kad maloljetn ik postane punoljetan, ponovno će se ispitati potreba njegovog daljeg zadržavanja u toj ustanovi. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

Član 93.

(1) Kad se poslije donošenja odluke kojom je izre čena odgojna mjera poja čanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donošenje odluke, izvršenje izre čene mjere može se obustaviti ili se izre čena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojačanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom.

(2) Uz slučajeve iz stava 1. ovog člana, ukoliko za pojedine mjere nije šta drugo propisano, odgojna mjera pojačanog nadzora ili zavodska odgojna mjera može se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvršenja, a može se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom će se bolje postići svrha odgojnih mjera.

(3) Obustavljanje od izvršenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjiv anje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvršit će se uz sljedeća ograničenja:

a) odgojna mjera upu ćivanja u odgojnu ustanovu ne može se obustav iti od izvršenja prije isteka roka od šest mjeseci, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upućivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje;

b) odgojna mjera upu ćivanja u odgojno-popravni dom ne može se obus taviti od izvršenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upu ćivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(4) Izuzetno, odgojna mjera upu ćivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upu ćivanja u odgojno-popravni dom može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti dr ugom mjerom i prije isteka rokova iz stava 3. ta č.

a) i b) ovog člana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika o čito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera. Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama

Član 94.

(1) Ako je od pravosnažnosti odluke kojom je izre čena odgojna mjera pojačanog nadzora ili zavodska odgojna 28 mjera proteklo više od jedne godine, a izvršenje nije zapo četo, sud će ponovno odlu čiti o potrebi izvršenja izrečene mjere. Pri tome sud može odlu čiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.

(2) Odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike ne će se izvršiti ako je proteklo više od šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je ova mjera izrečena a njeno izvršenje nije započeto. Kažnjavanje starijih maloljetnika

Član 95.

Kazniti se može samo krivi čno odgovoran stariji maloljetnik koji je u činio krivično djelo s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, a zbog teških posljedica djela i visokog stepena krivi čne odgovornosti ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru. Kazna maloljetničkog zatvora

Član 96.

(1) Kazna maloljetni čkog zatvora ne može biti kra ća od jedne ni duža od deset godina, a izrič e se na pune godine ili na pola godine.

(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivi čno djelo sud ne može izre ći kaznu maloljetni čkog zatvora u trajanju dužem od kazne zatvora propisane za to krivi čno djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne. Odmjeravanje kazne maloljetničkog zatvora

Član 97.

Pri odmjeravanju kazne maloljetni čkog zatvora starijem maloljetniku, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (član 48. Opća pravila o odmjeravanju kazne), imajući posebno u vidu stepen duševne razvijenosti maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i stručno osposobljavanje. Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora za krivična djela u sticaju

Član 98.

(1) Za krivična djela u sticaju sud izriče maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetničkog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je treba izreći.

(2) Po odredbi stava 1. ovog člana sud će postupiti i kad poslije izre čene odgojne mjere, ili kazne maloljetničkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja učinio krivično djelo. Zastarjelost izvršenja kazne maloljetničkog zatvora

Član 99.

Kazna maloljetničkog zatvora ne će se izvršiti kad od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izre čena protekne:

a) deset godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko pet godina;

b) pet godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko tri godine; 29

c) tri godine ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora do tri godine. Izricanje krivi čnopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivi čna djela koja su u činile kao maloljetnici

Član 100.

(1) Punoljetnoj osobi koja je navršila dvadeset i jednu godinu života ne može se suditi za krivično djelo koje je učinila kao mlađi maloljetnik.

(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suđ enja nije navršila dvadeset i je dnu godinu života, može joj se suditi samo za krivi čna djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina. Takvoj osobi sud može izre ći samo odgovarajuću zavodsku odgojnu mjeru, s tim da će pri ocjeni ho će li izre ći ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti slu čaja, a naro čito težinu u činjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog u činjenja, vladanje učinioca, kao i svrhu te odgojne mjere.

(3) Punoljetnoj osobi može se za krivi čno djelo koje je u činila kao stariji maloljetnik izre ći odgovaraju ća zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz člana 96. (Kazna maloljetni čkog zatvora) ovog zakona i kazna maloljetničkog zatvora. Pri ocjeni ho će li i koju će od ovih sankcija izre ći, sud će uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu učinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog učinjenja, vladanje u činioca, kao i svrhu koju treba postići ovim sankcijama.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme su đenja navršila dvadeset i jednu godinu života, sud može umjesto kazne maloljetni čkog zatvora izre ći kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreč ena u ovom slučaju ima u pogledu rehabilitacije, brisan ja osude i pravnih posljedica osude isti pravni učinak kao i kazna maloljetničkog zatvora. Izricanje odgojnih mjera mlađim punoljetnim osobama

Član 101.

(1) Učiniocu koji je kao punoljetan u činio krivi čno djelo, a u vrijeme su đenja nije navršio dvadeset i jednu godinu života, sud može izre ći odgovaraju ću zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu li čnost i okolnosti pod kojima je krivično djelo u činio, može očekivati da će se i odgojnom mjerom posti ći svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

(2) Mlađoj punoljetnoj osobi kojoj je izre čena odgojna mjera sud može, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, izre ći sve mjere sigurnosti propisane ovim zakonom, osim mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(3) Izrečena odgojna mjera može trajati najviše dok učinilac ne navrši dvadeset i tri godine života. Izricanje mjera sigurnosti maloljetniku

Član 102.

(1) Maloljetnom u činiocu krivi čnog djela kojem je izre čena odgojna mjera ili kazna maloljetni čkog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izre ći mjere sigurnosti iz člana 69. (Vrste mjera sigurnosti) ta č. a),

b) i d) ovog zakona.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti ne može se izreći uz disciplinsku mjeru.

(3) Umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije čenja može se izre ći odgojna mjera upu ćivanja u drugu ustanovu za osposoblja vanje, ako se u toj ustanovi može osigurati lije čenje i time postići svrha ove mjere 30 sigurnosti. Pored toga, može se izreći i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta. Učinak kazne na odgojne mjere

Član 103.

(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetni čkog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik započne izdržavanje te kazne.

(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetni čkog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba započne izdržavanje kazne.

(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u kra ćem trajanju od jedne godine, sud će u presudi odlučiti hoće li se po izdržanoj kazni nastaviti izvršenje izrečene odgojne mjere ili će se ta mjera ukinuti. Učinak odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora

Član 104.

(1) Odgojne mjere i kazna maloljetni čkog zatvora ne posljeduju pravnim poslj edicama osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava iz člana 114. (Vrste pravnih posljedica osude) stava 2. ovog zakona.

(2) Na osobe koje izdržavaju odgojnu mjeru upu ćivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu maloljetni čkog zatvora primjenjuju se odredbe člana 108. (Rad osuđenih osoba) ovog zakona. Evidencija o izrečenim odgojnim mjerama

Član 105.

(1) Evidenciju o izre čenim odgojnim mjerama vode nadležni organi socijalne zaštite na osnovu propisa koje donosi organ nadležan za poslove socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Br čko Distriktu Bosne i Hercegovine.

(2) Podaci o izrečenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tužilaštvu, organima unutrašnjih poslova i organima socijalne zaštite u vezi s krivi čnim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izre čene odgojne mjere.

XI - GLAVA JEDANAESTA - OPĆE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIČNOPRAVNIH SANKCIJA

Izvršenje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora

Član 106.

(1) Kazna zatvora i kazna maloljetni čkog zatvora izvršavaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne. Granice izvršenja kazni

Član 107.

Osoba prema kojoj se izvršava kazna lišava se prava ili se ograni čava u pravima, u skladu sa zakonom, samo u granicama nužnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni. 31 Rad osuđenih osoba

Član 108.

(1) Osoba osu đena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetni čkog zatvora, koja je sposobna za rad, može raditi ukoliko ona na to pristane.

(2) Ako osuđena osoba traži ili pristane na rad, rad će joj se omogućiti.

(3) Rad osu đene osobe treba da bude koristan i da bude uskla đen sa savremenim na činom vršenja iste vrste rada na slobodi, prema stručnim i drugim sposobnostima osuđenog. Izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora

Član 109.

(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navrši osamnaest godina života, kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnim kazneno-popravnim ustanova ma za maloljetnike. Prema osobi koja je navršila osamnaest godina života ali nije navršila dvadeset i tri godine života (mla đa punoljetna osoba) kazna maloljetni čkog zatvora se izvršava u posebnim ustanovama za mlađe punoljetne osobe, odnosno u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvršava prema punoljetnim osobama, pri čemu se osigurava da mla đe punoljetne osobe ne dođu u kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navršila dvadeset i tri godine života prije kraja izdržavanja kazne, ostatak kazne se izvršava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle.

(2) Prema mla đoj punoljetnoj osobi kazna se može izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili stru čnog osposobljavanja. Me đutim, prema mla đoj punoljetnoj osobi kazna se ne može ni u kojem slu čaju izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji na čin bilo štetno za maloljetne osobe prema kojima se izvršava kazna maloljetni čkog zatvora u toj ustanovi.

(3) Izbor posla za osu đenog maloljetnika vrši se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odre đenu vrstu posla, u cilju stru čnog osposobljavanja, a u skladu s mogu ćnostima koje postoje u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mla đoj punoljetnoj osobi će se tako đer omogu ćiti obrazovanje i stru čno osposobljavanje, bez obzira izvršava li se kazna u posebnim ustanovama ili u pose bnim odjeljenjima kazneno- popravnih ustanova za odrasle osobe.

(4) Radno vrijeme osuđ enog maloljetnika odre đuje se tako da mu se omogu ći školovanje i stru čno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fizički odgoj i razonodu.

(5) Osuđeni maloljetnik može biti uvjetno otpušten s izdržavanja kazne ako je izdržao tre ćinu kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kazneno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud može odrediti odgojnu mjeru poja čanog nadzora nadležnog orga na socijalne zaštite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe člana 45. (Opoziv uvjetne osude) ovog zakona.

(6) Maloljetni osuđenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pra vo održavati kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta.

XII - GLAVA DVANAESTA - ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVI ČNIM

DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Član 110.

32

(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.

(2) Korist iz stava 1. ovog člana oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvr đeno da je krivi čno djelo učinjeno, pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(3) Sud takođerr može oduzeti korist iz stava 1. ovoga člana u odvojenom postupku ukoliko postoji opravdani razlog da se vjeruje da je korist pribavljena krivi čnim djelom, a vlasnik ili uživalac nije u mogu ćnosti da pruži dokaze da je korist pribavljena zakonito. Način oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Član 111.

(1) Od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, u činilac će se obavezati na isplatu nov čanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koris ti. Imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom može se oduzeti od osobe na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

(2) Kada je imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom sjedinjena s imovinom ste čenom na zakoniti na čin, takva imovina može biti predmet oduzimanja ali u mjer i koja ne premašuje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3) Prihod ili druge koristi iz imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom, ili iz imovine u koju je imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom pretvorena ili iz imovine s kojom je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom članu na isti na čin i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. Zaštita oštećenog

Član 112.

(1) Ako je ošte ćenom u krivi čnom postupku dosu đen imovinskopravni zahtjev, sud će izre ći oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev oštećenog.

(2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog im ovinskopravnog zahtjeva upu ćen na parnični postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parni čni postupak u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke kojom je upu ćen na parnični postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3) Oštećeni koji u krivi čnom postupku nije istaknuo im ovinskopravni zahtjev, može zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvr đenja svog zahtjeva pokrenuo parni čni postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke o oduzimanju im ovinske koristi i ako u roku od tr i mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti. Nastupanje pravnih posljedica osude

Član 113.

(1) Osude za odre đena krivična djela mogu imati za pravnu poslj edicu prestanak, odnosno gubitak odre đenih prava ili zabranu sticanja određenih prava.

(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivi čno djelo u činiocu izre čena nov čana kazna, 33 uvjetna osuda ili kad je učinilac oslobođen od kazne.

(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane. Vrste pravnih posljedica osude

Član 114.

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu:

a) prestanak vršenja odre đenih poslova ili funkcija u organima vl asti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama;

b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;

c) oduzimanje odlikovanja.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava jesu:

a) zabrana obavljanja odre đenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima, ili u drugim pravnim osobama;

b) zabrana sticanja određenih zvanja, poziva ili zanimanja, ili unapređenja u službi;

c) zabrana sticanja određenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti. Početak i trajanje pravnih posljedica osude

Član 115.

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odre đenih prava traju najduže deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kra će trajanje.

(3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. Prestanak mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke

Član 116.

(1) Sud može odlučiti da prestane primjena mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.

(2) Sud može odrediti da prestane pravna poslje dica osude koja se sastoji u zabrani sticanja odre đenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.

(3) Pri ocjeni ho će li odrediti prestanak primjene mjere sigur nosti, odnosno pravne posljedice osude, sud će uzeti u obzir ponašanje osu đenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu prouzrokovanu krivi čnim djelom i da vrati imovins ku korist pribavljenu krivi čnim djelom, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude.

(4) Prestankom pravne posljedice osude ne dira se u prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi.

XIII - GLAVA TRINAESTA - REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE

34

OSUDE

Rehabilitacija

Član 117.

(1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazn e zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetni čkog zatvora, osu đene osobe uživaju sva prava utvr đena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograničena mjerom sigurnosti ili nastupanjem pravne posljedice osude.

(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ograničena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora. Amnestija

Član 118.

(1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaćene daje oslobo đenje od krivi čnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izre čena kazna blažom kaznom, odre đuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.

(2) Amnestiju za krivi čna djela propisana ovim zakonom može da ti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine putem zakona. Pomilovanje

Član 119.

(1) Pomilovanjem se poimeni čno odre đenim osobama daje oslobođ enje od krivi čnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izre čena kazna blažom kaznom ili se odre đuje brisanje osude ili se ukida, odnosno odre đuje kraće trajanje mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, odnosno određene pravne posljedice osude.

(2) Pomilovanje za krivi čna djela propisana ovim zakonom može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom u skladu sa zakonom. Učinak amnestije i pomilovanja na prava trećih osoba

Član 120.

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. Brisanje osude

Član 121.

(1) Osuda kojom je u činilac krivičnog djela oslobođ en od kazne briše se iz kaznene evidencije ako osu đeni u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo.

(2) Uvjetna osuda briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđeni ne učini novo krivično djelo.

(3) Osuda na novčanu kaznu briše se iz kaznene evidencije po pr oteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne učini novo krivično djelo. 35

(4) Osuda na kaznu zatvora do jedne godine i na kaznu maloljetni čkog zatvora do jedne godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne učini novo krivično djelo.

(5) Sud može, na molbu osu đenog, odrediti da se briše iz kaznene evid encije osuda na kaznu zatvora od jedne do tri godine, ako je protekao rok od pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, a u tom vremenu osuđeni nije ucinio novo krivi čno djelo. Prilikom odlu čivanja o brisanju osude sud će voditi ra čuna o vladanju osu đenog poslije izdržane kazne, o prirodi krivi čnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude.

(6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti.

(7) Ako je u toku roka za brisanje osude osu đenom izrečena kazna zatvora preko tri godine, ne će se brisati ni ranija ni kasnija osuda.

(8) Više osuda iste osobe mogu se brisati iz kaznene ev idencije samo istovremeno, i to samo ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda.

XIV - GLAVA ČETRNAESTA - ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVIČNA DJELA

Odgovornost pravne osobe

Član 122.

(1) Ova glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimaju ći Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općinu i mjesnu zajednicu, za krivično djelo koje je učinilac učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe.

(2) Ova glava ovog zakona propisuje kazne i druge krivi čnopravne sankcije koje se mogu izre ći pravnoj osobi, kao i pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo.

(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za odre đene pravne osobe može biti isklju čena ili ograničena primjena pojedinih kazni ili drugih krivičnopravnih sankcija koje se mogu izreći pravnim osobama.

(4) Krivični postupak protiv pravnih osoba vodi se po odredbama Zakona o krivi čnom postupku Bosne i Hercegovine. Primjena ovog zakona prema mjestu učinjenja krivičnog djela u vezi s krivičnom odgovornošću pravnih osoba

Član 123.

(1) Domaća i strana pravna osoba je, u sk ladu s ovim zakonom, odgovorna za krivi čna djela u činjena na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Domaća i strana pravna osoba koja ima sj edište na teritoriji Bosne i He rcegovine ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivi čno djelo učinjeno izvan Bosne i Hercegovine, ako je krivično djelo učinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih državljana ili domaćih pravnih osoba.

(3) Domaća pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivi čno djelo u činjeno izvan Bosne i Hercegovine protiv strane države, stranih dr žavljana ili stranih pra vnih osoba, pod uvjetima člana 12. (Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivi čna djela u činjena izvan Bosne i Hercegovine) ovog zakona. 36 Osnovi odgovornosti pravne osobe

Član 124.

Za krivično djelo koje je učinilac učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba:

a) kada smisao učinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaklju čka, naloga ili odobrenja rukovode ćih ili nadzornih organa pravne osobe;

b) ili kada su rukovode ći ili nadzorni organi prav ne osobe uticali na u činioca ili mu omogućili da u čini krivično djelo;

c) ili kada pravna osoba raspolaže protupravno os tvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom;

d) ili kada su rukovode ći ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad zakonitoš ću rada radnika. Granice odgovornosti pravne osobe za krivično djelo

Član 125.

(1) Uz uvjete iz člana 124. (Osnovi odgovornos ti pravne osobe) ovog zakona, pravna osoba je odgovorna za krivično djelo i kada učinilac za učinjeno krivično djelo nije krivično odgovoran.

(2) Odgovornost pravne osobe ne isklju čuje krivi čnu odgovornost fizi čkih, odnosno odgovornih osoba za učinjeno krivično djelo.

(3) Za krivična djela učinjena iz nehata, pravna osoba može biti odgovorna pod uvjetima iz člana 124. tačke d) ovog zakona, i u tom se slučaju pravna osoba može blaže kazniti.

(4) Kada u pravnoj osobi osim u činioca nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati učinioca, pravna osoba odgovara za učinjeno krivično djelo u granicama učiniočeve odgovornosti. Odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe

Član 126.

(1) Pravna osoba u ste čaju može biti krivi čno odgovorna za krivi čno djelo bez obzira je li krivi čno djelo učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u me đuvremenu, ali se pravnoj osobi u ste čaju ne izriče kazna, već se izriče mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

(2) Kada je do prestanka pra vne osobe došlo pr ije pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, a u krivi čnom je postupku utvr đena krivi čna odgovornost te pravne osobe , kazne i ostale krivičnopravne sankcije izri ču se pravnoj osobi koja je pravni slje dnik pravne osobe kojoj je utvr đena krivi čna odgovornost, ako su njezini rukovodeći ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za učinjeno krivično djelo.

(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne os obe kojoj je utvr đena krivična odgovornost, izri če se mjera sigurnosti oduzimanja predme ta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom, ako su njezini rukovodeći ili nadzorni organi znali za učinjeno krivično djelo.

(4) Ako je do prestanka pravne osobe došlo po pravosnažno okon čanom krivi čnom postupku, izre čena krivičnopravna sankcija se izvršava po odredbama st. 2. i 3. ovog člana. Odgovornost pravne osobe za pokušaj 37

Član 127.

(1) Ako je učinilac planirano krivi čno djelo zapo čeo, ali ga nije dovršio, pod uvjetima iz člana 124. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona, odgovorna je pravna osoba , ako je zakonom propisano kažnjavanje i za pokušaj tog krivičnog djela.

(2) Pravna osoba se kažnjava za pok ušaj kaznom propisanom za dovršeno krivi čno djelo, a može se i blaže kazniti.

(3) Ako su rukovode ći ili nadzorni organi pravne osobe sprije čili učinioca da dovrši zapo četo krivično djelo, pravna osoba se može osloboditi kazne. Produženo krivično djelo i krivična odgovornost pravnih osoba

Član 128.

Kad je kod pravne osobe prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih i vremenski povezanih krivičnih djela više učinioca, pravna osoba je krivično odgovorna kao da je učinjeno jedno krivično djelo. Saučesništvo pravnih osoba

Član 129.

(1) U slu čaju da dvije ili više pravnih osoba sau čestvuje pri u činjenju krivi čnog djela, svaka je odgovorna prema članu 124. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.

(2) Pri saučesništvu pravnih osoba iz stava 1. ovog člana, svaka pravna osoba odgovara kao da je jedina pravna osoba krivično odgovorna za krivično djelo. Opći razlozi za ublažavanje kazne pravnoj osobi ili oslobađanje od kazne

Član 130.

(1) Pravna osoba čiji rukovode ći ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi u činioca nakon što je krivi čno djelo učinjeno, može se blaže kazniti.

(2) Pravna osoba čiji rukovode ći ili nadzorni organ po u činjenom krivi čnom djelu odlu či da se vrati protupravno ostvarena imovinska kor ist ili otklone prouzrokovane štetne posljedice ili saopšte podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba, može se osloboditi kazne. Kazne za pravne osobe

Član 131.

Pravnim osobama se za krivična djela mogu izreći ove kazne:

a) novčana kazna;

b) kazna oduzimanja imovine;

c) kazna prestanka pravne osobe. Novčana kazna za pravne osobe

Član 132.

38

(1) Novčana kazna koja se izriče pravnoj osobi ne može biti manja od 5.000 KM niti veća od 5.000.000 KM.

(2) Ako je krivi čnim djelom pravne osobe prouz rokovana drugom imovinska štet a ili pribavljena protupravna imovinska korist, najveća mjera izrečene novčane kazne može iznositi dvostruki iznos te štete, odnosno koristi. Kazna oduzimanja imovine

Član 133.

(1) Kazna oduzimanja imovine može se izre ći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom.

(2) Pravnoj osobi se može oduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio imovine ili cjelokupna imovina.

(3) U slu čaju ste čajnog postupka kao posljedice izre čene kazne oduzimanja imovine, povjerioci se mogu namiriti iz oduzete stečajne mase. Kazna prestanka pravne osobe

Član 134.

(1) Kazna prestanka pravne osobe može se izre ći ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili u pretežnoj mjeri korištena za učinjenje krivičnih djela.

(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, može se izreći i kazna oduzimanja imovine.

(3) Uz izrečenu kaznu prestanka pravne osobe, sud će predložiti otvaranje postupka likvidacije.

(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izrečena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti povjerioci. Odmjeravanje kazne pravnoj osobi

Član 135.

(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir pored op ćih pravila za odmjeravanje kazne iz člana

48. (Opća pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona također i ekonomska moć pravne osobe.

(2) Pri odmjeravanju nov čane kazne za krivi čna djela za koja se uz nov čanu kaznu izri če i kazna oduzimanja imovine, izrečena kazna ne smije preći polovinu imovine pravne osobe. Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi

Član 136.

(1) Sud može pravnoj osobi za krivično djelo izreći uvjetnu osudu umjesto novčane kazne.

(2) Uvjetnom osudom sud može utvrditi pravnoj osobi novčanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlučiti da se ista ne će izvršiti, ako pravna os oba u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kra ći od jedne ni duži od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivično djelo. Mjere sigurnosti za pravne osobe

Član 137.

Pravnoj osobi mogu se za krivično djelo izre ći, pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz člana 74. (Oduzimanje predmeta) ovog zakona, ove mjere sigurnosti: 39

a) objava presude;

b) zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. Objava presude

Član 138.

(1) Mjera sigurnosti objave presude izriče se kada bi bilo korisno da ja vnost sazna za osudu, osobito ako bi objava bila od koristi da se otkloni opasnost za život ili zdravlje ljudi ili da se osigura sigurnost prometa ili kakva korist privredi.

(2) S obzirom na značaj krivičnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi u štampi, radiju ili televiziji ili u više navedenih sred stava informiranja i ujedno da li da se objavi njeno obraloženje u cijelosti ili u izvodu, uzimajući pri tome u obzir da se načinom objave omogući obaviještenost svih u čijem interesu je objava presude. Zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti

Član 139.

(1) Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja odre đene privredne djelatnosti sud može pravnoj osobi zabraniti proizvodnju odre đenih proizvoda ili obavljanje odre đenih poslova, ili joj zabraniti da se bavi odre đenim poslovima prometa robe ili drugim privrednim poslom.

(2) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog člana izri če se pravnoj osobi ako bi njezino dalje bavljenje odre đenom privrednom djelatnoš ću bilo opasno za život i zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih pravnih osoba ili za privredu, ili ako je pravna osoba u pos ljednje dvije godine prije u činjenja krivičnog djela bila već kažnjena za isto ili slično krivično djelo.

(3) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog člana može se izre ći u trajanju od šest mjeseci do pet godina, ra čunajući od pravosnažnosti osude. Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe

Član 140.

Ukoliko pravna osoba pribavi imovinsku korist uč injenim krivi čnim djelom, imovinska korist pribavljena krivičnim djelom će se oduzeti od pravne osobe. Pravne posljedice osude pravne osobe

Član 141.

(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo su:

a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od organa strane države,

b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivi čno djelo mogu nastupiti i kada je pravnoj osobi za u činjeno krivično djelo izrečena novčana kazna. Zastarjelost krivičnog gonjenja i izvršenja krivičnopravnih sankcija izrečenih pravnim osobama 40

Član 142.

(1) Na zastarjelost krivi čnog gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe člana 14. (Zastarjelost krivičnog gonjenja) ovog zakona.

(2) Zastarjelost izvršenja kazne izre čene pravnoj osobi nastupa kad od pra vosnažnosti presude kojom je kazna izrečena protekne:

a) tri godine za izvršenje novčane kazne;

b) pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.

(3) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti nastupa protekom:

a) šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena mjera sigurnosti objave presude;

b) vremena jednakog onome koje je odre đeno za trajanje mjere sigurnosti zabrane obavljanja odre đene privredne djelatnosti. Zakoni koji propisuju krivična djela pravnih osoba

Član 143.

Pravne osobe mogu biti krivi čno odgovorne za krivična djela iz ovog zakona i za druga krivi čna djela propisana zakonom Bosne i Hercegovine. Kazne za krivična djela

Član 144.

(1) Za krivi čna djela s propisanom nov čanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom do 850.000 KM ili do deseteros trukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(2) Za krivi čna djela s propisanom kaznom zatvor a preko tri godine, pravna osoba će se kazniti nov čanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete pr ouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnoj osobi se umjesto novčane kazne može izreći kazna oduzimanja imovine.

(4) Za krivi čna djela iz stava 1. ovog člana, pravnoj osobi se umjesto nov čane kazne može izre ći kazna prestanka pravne osobe, pod uvjetima člana 134. (Kazna prestanka pravne osobe) ovog zakona.

POSEBNI DIO

XV - GLAVA PETNAESTA - KRIVI ČNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I

GRAĐANINA

Povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina

Član 145.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etni čkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, politi čkom ili drugom uvjerenju, spolu, seksualnom 41 opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograni či građanska prava utvrđ ena Ustavom Bosne i Hercegovine, ratificiranim me đunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili op ćim aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove razlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja suprotno propisima Bosne i Hercegovine o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograni či gra đaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obra ćanju organima vlasti i institucijama Bosne i Hercegovine, privrednim društvima i drugim pravni m osobama upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja uskrati ili ograniči pravo građaninu na slobodno zapošljavanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i pod jednakim propisanim uvjetima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica

Član 146.

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan na čin, u većem razmjeru ili sa širim posljedicama, spriječi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko sudjeluje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Protupravno lišenje slobode

Član 147.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja drugog protupravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme slobodu kretanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je u činjeno na svirep na čin ili je osobi koja je protupravno lišena slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(3) Ako je osoba koja je protupravno lišena slobode usljed toga izgubila život, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. 42 Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi

Član 148.

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja zloupotrijebi svoj položaj ili ovlaštenje i spriječi drugoga da koristi svoje pravo na podnošenje žalbe, prigovora, zahtjeva, molbe ili pritužbe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Nedozvoljeno korištenje ličnih podataka

Član 149.

Službena ili odgovorna osoba u institu cijama Bosne i Hercegovine koja bez pristanka pojedinca protivno uvjetima propisanim u zakonu, prikuplja, obrađuje ili koristi njegove lične podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Uskraćivanje biračkog prava

Član 150.

Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i He rcegovine, drugoga u namjeri da ga sprije či u ostvarenju njegovog bira čkog prava protuzakonito ne uvede u bira čki popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi uskrati biračko pravo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Povreda slobode opredjeljenja birača

Član 151.

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmi ćivanjem ili korištenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan na čin utiče na birača u Bosni i Hercegovini da na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili prilikom glasanja o opozivu ili na re ferendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlu čuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Član biračkog odbora ili druga osoba koja u čini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima, glasanjem ili referendumom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Prevara pri glasanju

Član 152.

Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bo sni i Hercegovini, glasa umjesto dr ugoga pod njegovim imenom ili ponovo glasa ili pokuša da ponovo glasa iako je već glasao, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 43 Povreda tajnosti glasanja

Član 153.

(1) Ko pri izboru za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, povrijedi tajnost glasanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan na čin traži od građanina da kaže za koga je glasao ili kako je glasao ili da li je glasao za ili protiv opoziva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Član biračkog odbora ili druga osoba koja u čini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima ili glasanjem, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Izborna prevara

Član 154.

Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za instituc ije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisiva njem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Uništenje izbornih isprava

Član 155.

Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine, pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

XVI - GLAVA ŠESNAESTA - KRIVI ČNA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I

HERCEGOVINE

Napad na ustavni poredak

Član 156.

Ko upotrebom fizi čke sile ili prijetnjom upotrebe fizi čke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ugrožavanje teritorijalne cjeline

Član 157.

Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da ocijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio 44 njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Sprečavanje borbe protiv neprijatelja

Član 158.

Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba spre čava građane Bosne i Hercegovine ili građane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Služba u neprijateljskoj vojsci

Član 159.

(1) Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u ne prijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu bore ći se protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko vrbuje gra đane Bosne i Hercegovine za službu u neprija teljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili or užanom sukobu protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Pomaganje neprijatelju

Član 160.

(1) Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provo đenju prinudnih mjera prema stanovništvu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Građanin Bosne i Hercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelja politi čki ili privredno sara đuje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Podrivanje vojne i odbrambene moći

Član 161.

(1) Ko u namjeri da umanji odbrambenu moć Bosne i Hercegovine uništi, u čini neupotrebljivim ili omogući da pređu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoruž anje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, 45 kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Oružana pobuna

Član 162.

(1) Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena pro tiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili protiv njenih najviših institucija, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Špijunaža

Član 163.

(1) Ko državnu, vojnu ili službenu tajnu saopći, preda ili učini dostupnom stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko na štetu Bosne i Hercegovine za stranu dr žavu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u Bosni i Hercegovini ili njom rukovodi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže njen rad, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja državnu, vojnu ili službenu tajnu u cilju da je saop ći ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Odavanje državne tajne

Član 164.

(1) Ovlaštena osoba koja protivno zakonu ili drugom propisu institucija Bosne i Hercegovine donesenim na osnovu zakona, drugome saopći, preda ili učini dostupnim državnu tajnu koja joj je povjerena, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko drugoj osobi saopći ili preda, ili posreduje u saopčavanju ili predaji podatka ili isprave za koju zna da je 46 državna tajna, a do koje je protupravno došao, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana u činjeno za vrijeme ratnog st anja ili neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugožavanja sigurnosti, privredne ili vojne moći Bosne i Hercegovine, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ovlaštena osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5) Nema krivi čnog djela iz stava 2. ovog člana, ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju državne tajne čija je sadržina suprotna ustavnom poretku Bosne i He rcegovine, u cilju da javnosti otkrije povredu ustavnog poretka ili me đunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema štetne posljedice za nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Upućivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Bosne i Hercegovine

Član 165.

Ko na teritoriju Bosne i Hercegovine upućuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste, špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal, radi u činjenja krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Unošenje opasnih materija u Bosnu i Hercegovinu

Član 166.

(1) Ko protivno propisima Bosne i Hercegovine unese u Bosnu i Hercegovinu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja protivno propisima omogu ći da se u Bosnu i Hercegovinu unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpaci, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ubistvo predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine

Član 167.

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i He rcegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine liši života službenu osobu institucija Bosne i Herce govine pri vršenju njene službe, ili člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavaju ćeg Vije ća ministara Bosne i Hercegovine, predsjednika domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsje dnika Ustavnog suda Bosne i Hercego- vine, predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili glavnog tužio- ca Bosne i Hercegovine kada nisu na dužnosti, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Otmica predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine 47

Član 168.

(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi na čin oduzme ili ograni či slobodu kretanja službenoj osobi institucija Bosne i Hercegovine pri vr šenju njene službe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit će kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi na čin oduzme ili ograniči slobodu kretanja članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavaju ćem Vije ća ministara Bosne i Hercegovine, predsjedniku domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsje dniku Ustavnog suda Bosne i He rcegovine, predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine ili glavnom tužitiocu Bosne i Hercegovine, kaznit će kaznom zatvora od najmanje pet godina. Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela

Član 169.

(1) Za krivično djelo iz člana 156. (Napad na ustavni poredak) , 157. (Ugrožavanje teritorijalne cjeline) , 161. (Podrivanje vojne i odbrambene mo ći), 162. (Oružana pobuna) i 163. (Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili više osoba, ili je izazvalo opasnost za život ljudi, ili je pra ćeno teškim nasiljima i velikim razaranjima, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Ako je pri u činjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac s umišljajem lišio života jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog zakona

Član 170.

Ko osnuje udruženje u cilju u činjenja krivi čnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi sredstva za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XVII - GLAVA SEDAMNAESTA - KRIVI ČNA DJELA PROTIV ČOVJEČNOSTI I VRIJEDNOSTI

ZAŠTIĆENIH MEĐUNARODNIM PRAVOM

Genocid

Član 171.

Ko u cilju da potpuno ili djelimi čno istrijebi nacionalnu, etni čku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi naredi u činjenje ili učini koje od ovih djela:

a) ubijanje pripadnika skupine ljudi;

b) nanošenje teške tjelesne ozljede ili duševne povrede pripadnicima skupine ljudi; 48

c) smišljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih životnih uvjeta koji bi mogli posljedovati njenim potpunim ili djelimičnim istrebljenjem;

d) uvođenje mjera kojima je cilj sprečavanje rađanja unutar skupine ljudi;

e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Zločini protiv čovječnosti

Član 172.

(1) Ko, kao dio širokog ili sistematičnog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog stanovništva, znajući za takav napad, učini koje od ovih djela:

a) lišenje druge osobe života (ubistvo);

b) istrebljenje;

c) odvođenje u ropstvo,

d) deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva;

e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava;

f) mučenje;

g) prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjedna čenu seksualnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudno ću, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog seksualnog nasilja;

h) progon bilo koje grup e ljudi ili kolektiva na politi čkoj, rasnoj, nacionalnoj, etni čkoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihva ćena kao nedopustiva po me đunarodnom pravu, u vezi s bilo kojim krivičnim djelom iz ovog stava ovog člana, bilo kojim krivi čnim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo kojim krivičnim djelom u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine;

i) prisilni nestanak osoba;

j) zločin aparthejda;

k) druga ne čovječna djela sli čne prirode, učinjena u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizi čke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) U smislu stava 1. ovog člana sljedeći pojmovi imaju ovo značenje:

a) Napad usmjeren bilo protiv kojeg civilnog stanovništva jest ponašanje koje uključuje višestruko činjenje djela iz stava 1. ovog člana bilo protiv kojeg civilnog stanovništva na osnovi ili u cilju državne politike ili politike neke organizacije da se učini takav napad.

b) Istrebljenje uključuje namjerno nametanje takvih ži votnih uvjeta, a posebno uskra ćivanje pristupa hrani i lijekovima, koji mogu posljedovati uništenjem dijela stanovništva. 49

c) Odvođenje u ropstvo jest vršenje nad osobom bilo kojeg ili svih ovlaš ćenja inače vezanih za pravo svojine, uključujući vršenje takvog ovlašćenja pri trgovanju ljudima, posebno ženama i djecom.

d) Deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva jest prisilno iseljenje osoba s teritorije na kojoj su zakonito prisutne protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova dopuštenih po međunarodnom pravu.

e) Mučenje jest namjerno nanošenje snažnog tjelesnog ili duše vnog bola ili patnje osobi zadržanoj od strane optuženog ili pod nadzorom optuženog, izuzimajući bol ili patnju koja je posljedica isklju čivo izvršenja zakonitih sankcija.

f) Prisilna trudnoća jest nezakonito zatočeništvo žene kojoj je prisilno prouzrokovana trudno ća, s namjerom da se utiče na etnički sastav bilo kojeg stanovništva ili da se učine druge teške povrede međunarodnog prava.

g) Progon jest namjerno i teško, me đunarodnom pravu suprotno uskra ćivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.

h) Prisilni nestanak osoba jest hapšenje, pritvaranje ili otimanje osoba, od strane ili s dopuštenjem, podrškom ili pristankom države ili političke organizacije, uz odbijanje da se priz na takvo lišenje slobode ili da se pruži informacija o sudbini ili o mjestu gdje se nalaze takve osobe, s namjerom da se uklone od zaštite zakona na duže vrijeme.

i) Zločin aparthejda su nečovječne radnje slične prirode radnjama iz stava 1. ovog člana, učinjene u kontekstu institucionaliziranog režima sistematskog potla čivanja i dominacije jedne rasn e skupine nad bilo kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama ljudi, učinjene s namjerom održavanja takvog režima. Ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Član 173.

(1) Ko kršeći pravila me đunarodnog prava za vrijeme rata, or užanog sukoba ili okupacije naredi ili u čini koje od ovih djela:

a) napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smrću, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim narušenjem zdravlja ljudi;

b) napad bez izbora cilja kojim se pozljeđuje civilno stanovništvo;

c) ubijanja, namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog ili duše vnog bola ili patnje (mučenje), ne čovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge nau čne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja;

d) raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarodnjenje ili prevođenje na drugu vjeru;

e) prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednačenu seksualnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastrašivanja i tero ra, uzimanje talaca, kolekti vno kažnjavanje, protupravno odvođenje u koncentracione logore i druga protuzakon ita zatvaranja, oduzimanje prava na pravi čno i nepristrano suđenje, prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj obavještajnoj službi ili upravi;

f) prisiljavanje na prinudni rad, izgladn jivanje stanovništva, konfiskaciju imovine, plja čkanje imovine stanovništva, protupravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakon ite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domaće novčane jedinice ili protuzakonito izdavanje novca, 50 kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko krše ći pravila me đunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili učini koje od ovih djela:

a) napad na objekte posebno zašti ćene međunarodnim pravom ili op ćeopasne objekte i postrojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane;

b) napad bez izbora cilja na civ ilne objekte koji su pod posebnom zaštitom me đunarodnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone;

c) dugotrajno ošte ćenje prirodnog okoliša velikih srazmjera, koje može da šteti zdravlju ili opstanku stanovništva.

(3) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, oruža nog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili učini preseljenje dijelova civilnog stanovništva svoje pripadnosti na okupiranu teritoriju, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika

Član 174.

Ko kršeći pravila me đunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili učini koje od ovih djela:

a) lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge naučne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;

c) protupravno, samovoljno, vojnim potrebama neopra vdano uništavanje ili prisvaja nje u velikim razmjerima materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika

Član 175.

Ko kršeći pravila međunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili učini koje od ovih djela:

a) lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge naučne eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;

c) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili lišavanje prava na pravi čno i nepristrano suđenje, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Organiziranje grupe ljudi i podstrekavanje na učinjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv 51 čovječnosti i ratnih zločina

Član 176.

(1) Ko organizira grupu ljudi radi učinjenja krivi čnih djela iz člana 171. (Genocid) , 172. (Zlo čini protiv čovječnosti), 173. (Ratni zločin protiv civilnog stanovništva) , 174. (Ratni zlo čin protiv ranjenika i bolesnika) i

175. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog člana koji otkrije grupu ljudi prije nego što je u njenom sastavu ili za nju učinio krivično djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(4) Ko poziva ili podstrekava na učinjenje krivičnih djela iz člana 171. do 175. ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja

Član 177.

(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme ra ta ili oružanog sukoba ubije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuvjetno predao ili nema sredstava za odbranu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog člana učinjeno na svirep ili podmukao na čin, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, ili ako je ubijeno više osoba, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ko kršeći pravila me đunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili vodi borbu protiv neprijatelja na toj osnovi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu

Član 178.

(1) Ko naredi da se protupravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu, ili ko u čini takvo oduzimanje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno na svirep način, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 52 Povrede zakona ili običaja rata

Član 179.

(1) Ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili običaji rata ili ih sam povrijedi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Povrede zakona ili običaja rata iz stava 1. ovog člana uključuju:

a) upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s ciljem izazivanja nepotrebne patnje;

b) bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnim potrebama;

c) napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada;

d) pljenidbu, uništavanje ili namjerno ošte ćenje ustanova namijenjenih vjerskim, dobrotvornim ili obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, historijskih spomenika i naučnih i umjetničkih djela;

e) pljačku javne ili privatne imovine. Individualna krivična odgovornost

Član 180.

(1) Osoba koja planira, pokrene, naredi, u čini ili podstrekava ili pomaže u planiranju, pripremanju ili u činjenju krivičnih djela iz člana 171. (Genocid) , 172. (Zlo čini protiv čovječnosti), 173. (Ratni zlo čin protiv civilnog stanovništva), 174. (Ratni zlo čin protiv ranjenika i bolesnika) , 175. (Ratni zlo čin protiv ratnih zarobljenika) ,

177. (Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja), 178. (Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu) i 179. (Povrede zakona ili obi čaja rata) ovog zakona, individualno je odgovorna za to krivično djelo. Službeni položaj bilo kojeg okrivljenog, b ilo da se radi o šefu države ili vlade, ili o odgovornoj službenoj osobi vlade, ne oslobađa takvu osobu krivične odgovornosti niti utiče na ublažavanje kazne.

(2) Činjenica da je neko od krivi čnih djela iz člana 171. do 175. i člana 177. do 179. ovog zakona u činjeno od strane podređenog, ne oslobađa njemu nadređenu osobu od krivi čne odgovornosti ukoliko je ta nadre đena osoba znala ili je mogla znati da se njen podre đeni sprema u činiti takvo djelo, odnosno da je ve ć učinio takvo djelo, a nadređena osoba je propustila da preduzme nužne i razumne mjere da spriječi u činjenje krivičnog djela, odnosno da učinilac tog djela bude kažnjen.

(3) Činjenica da je neka osoba postupala po nare đenju vlade ili neke njoj nadre đene osobe, ne osloba đa je krivične odgovornosti, ali može utjecati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravi čnosti zahtijevaju. Povreda parlamentara

Član 181.

Ko kršeći pravila me đunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba vrije đa, zlostavlja ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju ili im spriječi povratak, ili na drugi način povrijedi njihovu nepovredivost, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neopravdano odgađanje povratka ratnih zarobljenika

Član 182.

53 Ko kršeći pravila međunarodnog prava, nakon završetka rata ili oružanog sukoba naredi ili izvrši neopravdano odgađanje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Uništavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika

Član 183.

(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog s ukoba uništava kulturne, historijske ili religijske spomenike, građevine ili ustanove namijenjene nauci, umje tnosti, odgoju, humanitarnim ili religijskim ciljevima, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i duhovno naslijeđe naroda pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Zloupotreba međunarodnih znakova

Član 184.

(1) Ko zloupotrijebi ili neovlaš ćeno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih naroda, ili znakove ili zastave Crvenog križa ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate me đunarodne znakove kojima se obilježavaju određeni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu

Član 185.

(1) Ko krše ći pravila me đunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu sli čan odnos ili ga drži u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugoj osobi ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji takve osobe ili podstrekava drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju izdržava ili se o njoj stara, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko kršeći pravila međunarodnog prava kupi, proda, preda drugoj osobi ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji djeteta ili maloljetnika radi usvajanja, transplant acije organa, eksploatacije radom ili u druge protupravne svrhe, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko kršeći pravila međunarodnog prava prevozi osobe koje se nalaze u ropskom ili njemu sličnom odnosu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Trgovina ljudima 54

Član 186.

(1) Ko u čestvuje u vrbovanju, prebacivanju, davanju utočišta ili prihvatu osoba, prijete ći ili koriste ći silu ili druge oblike prinude, otmicu, prijevaru, obmanu, zloupotrebu vlasti ili tu đe nemo ći, ili davanje ili primanje isplata ili povlastica, kako bi se pribavio pristanak osobe koja kontroliše drugu osobu, u cilju eksploatacije osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prema maloljetniku, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizuje grupu ljudi s ciljem učinjenja krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko iz nehata olakša učinjenje krivičnog djela iz st. 1. do 3. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5) Eksploatacija iz stava 1. ovog člana posebno uključuje iskorištavanje drugih putem prostitucije ili drugih oblika seksualne eksploatacije, prinudni rad ili pružanje usluga, ropstvo ili postupke slične ropstvu, služenje pod prinudom ili uklanjanje organa radi transplantacije. Međunarodno vrbovanje radi prostitucije

Član 187.

(1) Ko vrbuje, namamljuje ili navodi drugog na pru žanje seksualnih usluga radi zarade u nekoj državi, izuzimajući državu u kojoj ta osoba ima prebivalište ili čiji je državljanin, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko uz korištenje sile ili pod prijetnjom sile ili prevarom, prisiljava ili navodi drugog na odlazak u državu u kojoj nema prebivalište ili čiji nije državljanin, radi pružanja seksualnih usluga za novac, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno prema djetetu ili maloljetniku, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Činjenica da se vrbovana, namamljena, potaknuta, prisiljena ili zavedena osoba već bavila prostitucijom, ne utiče na postojanje krivičnog djela. Nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata

Član 188.

Ko nezakonito uskrati drugom njegova identifikacijska dokumenta ili pasoš, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Krijumčarenje osoba 55

Član 189.

Ko se radi sticanja finansijske ili materijalne koris ti bavi nedozvoljenim prebacivanjem drugih osoba preko državne granice ili omogući drugom nedozvoljeni prelazak granice, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja

Član 190.

Službena ili druga osoba koja djeluju ći na podstrek ili uz izri čitu ili pre ćutnu saglasnost javnog dužnosnika, nanese drugome fizi čku ili duševnu bol ili tešku fizi čku ili duševnu patnju, s ciljem da dobije od njega ili od treće osobe informaciju ili priznanje, ili da se kazni za krivi čno djelo koje je po činio ili se sumnja da je po činio on ili tre ća osoba, ili koji ga zastrašuje ili ga prisiljava bilo iz kojeg drugog razloga zasnovanog bilo na kojoj vrsti diskriminacije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Uzimanje talaca

Član 191.

(1) Ko drugoga zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi na čin oduzme ili ograniči slobodu kretanja, ili ga drži i prijeti da će ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadržavati ka o taoca, u cilju da primora neku državu ili me đunarodnu međuvladinu organizaciju da nešto izvrši ili ne izvrši, kao izričiti ili prešutni uvjet za oslobađanje taoca, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otete osobe, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac otetu osobu s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom

Član 192.

(1) Ko osobu pod me đunarodnopravnom zaštitom liši života, zatvor i, drži zatvorenu ili joj na drugi na čin oduzme ili ograni či slobodu kretanja, u cilju da nju ili neku drugu osobu primora da nešto izvrši ili ne izvrši, ili ko učini neko drugo nasilje prema osobi pod me đunarodnopravnom zaštitom ili pr otiv njezine slobode, ili napadne njezine službene prostorije, privatni smještaj ili prijevozno sredstvo, a takav bi napad mogao ugroziti njezinu osobu ili slobodu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac neku osobu s umišljajem lišio života, 56 kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko ugrozi sigurnost osobe iz stava 1. ovog člana ozbiljnom prijetnjom da će napasti nju, njezine službene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom

Član 193.

(1) Ko uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u prometu oružja ili vojne opreme bez dozvole propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili ko daje krive podatke ili propusti prikazati činjenice u postupku davanja dozvole u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine, ili ko propusti u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine registrirati ugovor u vezi oružja ili vojne opreme, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ko učini krivično djelo iz člana 1. ovog zakona iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neovlašteno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom

Član 194.

(1) Ko nuklearni materijal neovlašteno pribavlja, pos jeduje, koristi, prevozi, skladišti, mijenja, odlaže ili rasprostranjuje, ili ko nuklearni materijal silom ili prijetnjom direktnog napada na život ili tijelo druge osobe ili bilo na koji drugi protupravan na čin otu đi u cilju da ga protupravno prisvoji, ili u istom cilju protupravno prisvoji nuklearni materijal koji mu je povjeren, ili u istom cilju dođ e do nuklearnog materijala dovode ći nekoga u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica ili ga održavajući u zabludi, ili silom, prijetnjom ili bilo kojim drugim na činom zastrašivanja zahtijeva nuklerani mate rijal, ili prijeti njegovom upotrebom radi prouzrokovanja smrti ili ozbiljne povrede ljudi ili ozbiljne imovinske štete, ili daje ta kav materijal drugoj osobi ili joj omogućuje da dođe u posjed takvog materijala, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana izazove opasnost za život ljudi ili opasnost ve ćih razmjera za imovinu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se ko u cilju da primora neku državu ili me đunarodnu organizaciju ili fizičku ili pravnu osobu da nešto izvrši ili ne izvrši, prije ti upotrebom nukleranog materijala radi ugrožavanja života ljudi ili imovine većih razmjera.

(4) Ako usljed krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupi smrt jedne ili više osoba ili imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. 57

(5) Ko učini krivično djelo iz stava 2. ovog člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(6) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 5. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba ili šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Neovlašteni promet opojnim drogama

Član 195.

(1) Ko neovlašteno vrši me đunarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u me đunarodnoj prodaji ili kupovini, šalje, isporu čuje, uvozi, izvozi ili na drugi način neovlašteno stavlja u me đunarodni promet supstance ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko organizira grupu ljudi radi u činjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko postane članom takve organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko u me đunarodnoj transakciji neovlašteno pravi, nabavl ja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu znajući da će biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet će se. Piratstvo

Član 196.

(1) Član posade ili putnik na brodu ili u zrakoplovu, iz uzev vojnog i javnog broda ili zrakoplova, koji s namjerom da sebi ili drugom pribavi imovinsku ili neimovi nsku korist ili da drugom prouzrokuje kakvu šetu, na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlaš ću nijedne države u čini protupravno nasilje ili kakvu drugu prisilu protiv drugog broda ili zrakoplova ili protiv osobe ili stvari koji se nalaze na njima, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed krivi čnog djela iz stava 1. ovog č lana nastupila smrt jedne ili više osoba, uništenje broda ili zrakoplova, ili drugo veliko razaranje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri u činjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac s umišljajem lišio života jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Otmica zrakoplova ili broda 58

Član 197.

(1) Ko silom ili prijetnjom da će upotrijebiti silu, ili drugim oblikom zastrašivanja, preuzme ili vrši kontrolu nad zrakoplovom koji se nalazi u letu, nad brodom ili plutajućim objektom bilo koje vrste, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovano uništenje otetog zrakoplova, broda ili plutajućeg objekta, ili je nastupila druga imovinska šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe

Član 198.

(1) Ko izvrši nasilje prema os obi u zrakoplovu u letu, uništi službujući zrakoplov ili prouzrokuje štetu takvom zrakoplovu, unese ili prouzrokuje unošenje u službuju ći zrakoplov, bilo kojim sredstvima, eksplozivne ili druge naprave ili supstance prikladne uništiti ili oštetiti zrakoplov, uništi ili ošteti ure đaje zra čne plovidbe ili navigacionih instrumenata ili ometa njihov rad, daje lažna obavještenja u vezi s letom zrakoplova, propusti dužnost kontrole nad sigurnošću leta zrakoplova, ili učini drugo nasilje ugrožavajući sigurnost leta, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko izvrši nasilje prema osobi zaposlenoj na međ unarodnom aerodromu, ili uništi ili ozbiljno ošteti aerodromske ure đaje ili zrakoplov izvan službe, ili omete pružanje aerodromskih usluga.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko izvrši nasilje prema osobi na brodu ili plutajućem objektu, uništi brod ili plutaju ći objekt ili prouzrokuje štetu brodu, plutaju ćem objektu ili njihovom teretu, unese ili prouzrokuje unošenje na brod ili plutaju ći objekt, bilo kojim sredstvima, eksplozivne ili druge naprave ili supstance prikladne da uniš te ili oštete brod, plutaju ći objekt ili njihov teret, uništi ili ošteti maritimne navigacione uređaje ili ometa njihov rad, daje lažna obavještenja o plovidbi broda ili stanju plutaju ćeg objekta, ili u čini drugo nasilje ugrožavaju ći sigurnu navigaciju ili sigurnost plovidbe broda ili sigurnost plutaju ćeg objekta.

(4) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz st. 1. do 3. ovog člana neka osoba s umišljajem lišena života, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(5) Ako je usljed krivi čnog djela iz st. 1. do 3. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovana šteta velikih razmje ra na zrakoplovu, brodu ili plutaju ćem objektu ili druga imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(6) Ko učini krivično djelo iz st. 1. do 3. ovog člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(7) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 6. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovana 59 šteta velikih razmjera na zrakoplovu, brodu ili plutajućem objektu ili druga imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja

Član 199.

Ko uništi, ošteti ili ukloni znak koji služi sigurnosti zračnog saobraćaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Zloupotreba telekomunikacionih znakova

Član 200.

Ko zlonamjerno ili bez potrebe otpravi me đunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomo ć ili znak da prijeti opasnost, ili ko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost, ili ko zloupotrijebi me đunarodno ugovoreni telekomunikacioni znak, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Terorizam

Član 201.

(1) Ko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili me đunarodne organizacije, da što izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih politi čkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznit će kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljede ćih namjernih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju:

a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt;

b) napad na fizički integritet osobe;

c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja druge osobe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca;

d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture uklju čujući informacioni sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privat noj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete; 60

e) otmica zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prevoz roba;

f) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdije- vanje, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oru- žja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oruž ja ili radioaktivnog mater ijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala;

g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života;

h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektri čnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursomu s posljedicom ugrožavanja ljudskih života;

i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tač.

a) do h) ovog stava. Finansiranje terorističkih aktivnosti

Član 202.

Ko bilo na koji na čin, neposredno ili posredno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znaju ći da će se upotijebiti, u cjelini ili djelimično, za učinjenje:

a) krivičnog djela iz člana 191. (Uzimanje talaca) , 192. (Ugrožavanje osoba pod me đunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom) , 196. (Piratstvo) , 197. (Otmica zrakoplova ili broda) , 198. (Ugrožavanje sigurnosti zra čne ili morske plovidbe), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zra čnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova) i

201. (Terorizam) ovog zakona;

b) za svako drugo krivično djelo koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civilne osobe ili osobe koja aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje or gana vlasti Bosne i Hercegovine ili drugih vlasti ili međunarodne organizacije da što izvrši ili ne izvrši, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Neizvršavanje naredbi i presuda Međunarodnog krivičnog suda

Član 203.

Službena osoba u institucijama Bosne i Herce govine, institucijama entiteta i institucijama Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije postupiti po naredbi Me đunarodnog krivi čnog suda da se liši slobode ili pritvori ili izruči Me đunarodnom krivi čnom sudu osoba protiv koje je pokrenut postupak pred Me đunarodnim krivi čnim sudom, ili na drugi na čin onemogu ćava izvršenje te naredbe, ili koja odbije izvršenje pravosnažne i izvršne presude Međunarodnog krivičnog suda ili na drugi način onemogućava izvršenje takve presude, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XVIII - GLAVA OSAMNAESTA - KRIVI ČNA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA TRŽIŠTA

TE KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI CARINA

Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti

Član 204.

Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlaštenja u institucijama Bosne i Hercegovine 61 ograniči slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, izme đu entiteta ili izme đu entitetâ i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograni či pravo privrednog društva ili druge pr avne osobe da se na teritoriji drugog entiteta ili Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine bavi promet om robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu osobu u neravnopravan položaj prema drugim pravnim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje prometa robe i usluga, ili ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga izme đu entiteta i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Krivotvorenje novca

Član 205.

(1) Ko na čini lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi, ili ko preina či pravi novac s ciljem da ga stavi u opticaj, ili ko lažan novac stavi u opticaj, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko pribavlja lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi.

(3) Ako je usljed krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana došlo do poremećaja u privredi Bosne i Hercegovine, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(4) Ko lažan novac koji je primio kao pravi stavi u opticaj, ili ko zna da je lažan novac na činjen ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Lažan novac će se oduzeti. Krivotvorenje vrijednosnih papira

Član 206.

(1) Ko na čini lažne vrijednosne papire izdate na osnovu propi sa Bosne i Hercegovine s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preina či takve prave vrijednosne pa pire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko stavi takve lažne vrijednosne papire u opticaj, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana došlo do poremećaja u privredi Bosne i Hercegovine, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Lažni vrijednosni papiri će se oduzeti. Krivotvorenje znakova za vrijednost

Član 207.

(1) Ko načini lažne taksene ili poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine, ili ko preina či koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem 62 pribavi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog člana veće vrijednosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1. ovog člana poništavaju ili kojim drugim na činom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da važe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Lažni znakovi za vrijednost će se oduzeti. Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova

Član 208.

(1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave, na čini lažne pe čate, žigove, marke ili druge znakove za obilježavanje domaće ili strane robe, kojima se žigoše zlato, srebro , stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preina či, ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave, a takvo djelo ugrožava zajednički ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko krivotvori mjere ili tegove, ugrožavajući zajedni čki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine.

(3) Lažni znakovi, mjere i tegovi će se oduzeti. Pranje novca

Član 209.

(1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni u činjenjem krivičnog djela primi, zamijeni, drži, njima raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju, ili na drugi na čin prikrije ili pokuša prikriti, a takav je novac ili imovina ve će vrijednosti ili to djelo ugrožava zajedni čki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine ili ima štetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinilac postupio nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Novac i imovinska korist iz st. 1. do 3. ovog člana će se oduzeti. Porezna utaja 63

Član 210.

(1) Ko izbjegne pla ćanje davanja propisanih poreznim zakonodavs tvom Bosne i Hercegovine ili doprinosa socijalnog osiguranja, ne daju ći zahtjevane podatke ili daju ći lažne podatke o svojim ste čenim oporezivim prihodima ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvr đivanje iznosa ovakvih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko u čini krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se pla ćanje izbjegava prelazi 50.000

KM,

kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se pla ćanje izbjegava prelazi 200.000

KM,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Neplaćanje poreza

Član 211.

Osoba koja ne plati poreske obaveze u skladu s poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Nedopuštena trgovina

Član 212.

(1) Ko neovlašteno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograni čen propisima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim pravom, ako takvim djelom nije učinjeno drugo krivično djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Roba i predmeti iz stava 1. ovog člana oduzet će se. Nedopuštena proizvodnja

Član 213.

(1) Ko proizvede ili preradi robu čija je proizvodnja ili prera đivanje zabranjeno propisima Bosne i Hercegovine ili me đunarodnim pravom, ako takvim djelom nije u činjeno drugo krivi čno djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Roba iz stava 1. ovog člana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradu će se oduzeti. Krijumčarenje

Član 214.

(1) Ko preko carinske linije prenese robu ve će vrijednosti, izbjegavaju ći mjere carinske kontrole, ili ko se 64 izbjegavajući mjere carinske kontrole bavi prenošenjem robe preko carinske linije, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko bez odgovarajućeg odobrenja, izbjegavajući mjere carinske kontrole, preko carinske linije prenese robu čiji je uvoz ili izvoz zabranjen, ograničen ili zahtijeva posebno odobrenje ili dozvolu nadležnog organa, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako su krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana preko carinske linije preneseni predmeti, roba ili supstance koji su opasni po život ili zdravlje ljudi ili predst avljaju opasnost za javnu sigurnost, ili je to krivi čno djelo učinjeno upotrebom oružja, sile ili prijetnje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Roba is st. 1. do 3. ovog člana će se oduzeti.

(5) Prijevozno sredstvo čija su tajna ili skrovita mjesta iskorištena za prijenos robe iz st. 1. do 3. ovog člana, ili koje je namijenjeno za učinjenje krivičnog djela iz st. 1. do 3. ovog člana, oduzet će se ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao ili bio dužan znati. Organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe

Član 215.

(1) Ko organizira grupu ljudi ili drugo udruženje za organizirano krijum čarenje, ili mrežu preprodava ča ili posrednika za prodaju ili za rasturanje neocarinjene robe, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko postane član grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu. Carinska prevara

Član 216.

(1) Ko u namjeri da on ili ko drugi izbjegne pla ćanje carine ili drugih dadžbina koje se pla ćaju pri uvozu robe, a čiji iznos prelazi 5.000 KM, na čini ili podnese carinskom organu krivotvorenu carinsku ispravu, uvjerenje ili drugi dokument koji je lažan, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako obaveza iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 20.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina,

(3) Ako obaveza iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 80.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

XIX - GLAVA DEVETNAESTA - KRIVI ČNA DJELA KORUPCIJE I KRIVI ČNA DJELA PROTIV

SLUŽBENE I DRUGE ODGOVORNE DUŽNOSTI

Primanje dara i drugih oblika koristi 65

Član 217.

(1) Službena ili odgovorna osoba u in stitucijama Bosne i Hercegovine uklju čujući i stranu službenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što ne bi smjela izvršiti ili da ne izvrši što bi morala izvršiti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u in stitucijama Bosne i Hercegovine uklju čujući i stranu službenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist, ili koja primi obe ćanje dara ili kakve koristi, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što bi morala izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjela izvršiti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna os oba u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu službenu osobu, koja poslije vršenja ili nevršenja iz st. 1. i 2. ovog člana, a u vezi s tim, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se. Davanje dara i drugih oblika koristi

Član 218.

(1) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu službenu osobu, učini ili obe ća dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što ne bi sm jela izvršiti ili da ne izvrši što bi morala izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu službenu osobu, učini ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što bi morala izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjela izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Učinilac krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji je dao mito na zahtje v službene ili odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine uklju čujući i stranu službenu osobu, i prijavio krivi čno djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se, a u slu čaju iz stava 3. ovog člana može se vratiti osobi koja je dala mito. Protuzakonito posredovanje

Član 219.

(1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da korištenjem svog službenog ili uticajnog položaja u institucijama Bosne i Hercegovine posreduje da se izvrši ili ne izvrši neka službena radnja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko koriste ći svoj službeni ili uticajni položaj u institucija ma Bosne i Hercegovine posreduje da se izvrši 66 službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je za učinjenje krivičnog djela iz stava 2. ovog člana primljena nagrada ili kakva druga korist, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Zloupotreba položaja ili ovlaštenja

Član 220.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekora čivši granice svog službenog ovlaštenja ili ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 10.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 50.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. Pronevjera u službi

Član 221.

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupra vnu imovinsku korist prisvoji nov ac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopće na položaju u institucijama Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 10.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 50.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. Prevara u službi

Član 222.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosn e i Hercegovine koja s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, podnošenjem lažnih obra čuna ili na drugi na čin dovede u zabludu ovlaštenu osobu da izvrši nezakonitu isplatu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 67

(2) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 10.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je krivi čnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska kor ist u iznosu koji prelazi 50.000

KM,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. Posluga u službi

Član 223.

Ko se neovlašteno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u institucijama Bosne i Hercegovine, ili te stvari drugom neovlašteno da na poslugu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nesavjestan rad u službi

Član 224.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili op ćeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, o čigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je usljed krivi čnog djela iz stava 1. ovog člana došlo do teške povrede prava drugog ili je nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Odavanje službene tajne

Član 225.

(1) Službena ili odgovorna os oba u institucijama Bosne i Herc egovine koja neovlašteno drugom saop ći, preda ili na drugi na čin u čini dostupnim podatke koji predstavljaju službe nu tajnu, ili koja pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se i osoba koja s ciljem da ne ovlašteno upotrijebi takve podatke nezakonito iskoristi podatke koji se čuvaju kao službena tajna institucije Bosne i Hercegovine ili osoba koja bez odobrenja te podatke objavi.

(3) Ako je krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana u činjeno iz koristoljublja ili u pogledu naro čito povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili korištenja podataka izvan Bosne i Hercegovine, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja učini krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana iz nehata, 68 kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Nema krivi čnog djela iz stava 2. ovog člana, ako ko objavi ili posreduje u objavljivanju službene tajne institucije Bosne i Hercegovine, čija je sadržina suprotna ustavnom poret ku Bosne i Hercegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti u organizovanju, djelovanju i vo đenju službe, ako objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

(6) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primijenit će se i prema osobi koja je odala službenu tajnu pošto joj je prestalo svojstvo službene ili odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine. Krivotvorenje službene isprave

Član 226.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine ko ja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se i službena ili odgovorna os oba koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koja službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivom. Protuzakonita naplata i isplata

Član 227.

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i He rcegovine koja od drugog napl ati nešto što drugi nije dužan da plati, ili naplati više nego što je dužan da plati, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati, odnosno preda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode

Član 228.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu slobode koja joj je povjerena na čuvanje, ili joj pomogne da pobjegne, ili joj omogućava nedopuštenu vezu ili prepisku radi pripremanja bjegstva, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju

Član 229.

Službena osoba u institucijama Bosn e i Hercegovine koja pri pretresanju stana, prostorija ili osoba, ili pri izvršenju oduzme pokretnu stvar s ciljem da njenim prisva janjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. 69

XX - GLAVA DVADESETA - KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA

Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca

Član 230.

(1) Ko zna za u činioca krivi čnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može izre ći kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo u činjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje učinioca ili krivičnog djela, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi krivi čno djelo za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, ako se za to krivi čno djelo po zakonu Bosne i Hercegovine može izre ći kazna zatvora pet godina ili teža kazna.

(3) Za krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je u činilac bračni partner, osoba koja živi s njim u vanbra čnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbra čnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. Neprijavljivanje osobe koja je optužena od strane Međunarodnog krivičnog suda

Član 231.

(1) Ko, znajući za optužnicu i znaju ći gdje se kre će ili nalazi osoba optužena od strane Me đunarodnog krivičnog suda, ne prijavi kretanje ili mjesto gdje se ta osoba nalazi, iako blagovremen pronalazak te osobe ovisi o takvoj prijavi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za krivično djelo iz stava 1. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je u činilac bračni partner, osoba koja živi s njim u vanbra čnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbra čnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. Pomoć učiniocu poslije učinjenog krivičnog djela

Član 232.

(1) Ko krije u činioca krivičnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine ili mu prikrivanjem oru đa, tragova ili na drugi na čin pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osobu osu đenu po zakonu Bosne i Hercegovine ili poduzima što drugo čime se ide za tim da se ne izvrši izreč ena kazna, mjera sigurnosti ili odgojna zavodska mjera propisana zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko pruži pomoć u činiocu krivi čnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko pruži pomo ć u činiocu krivi čnog djela za koje je zakonom Bosne i Hercegovine propisana kazna dugotrajnog zatvora, 70 kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Kazna izrečena za krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne izrečene za krivično djelo u pogledu kojeg je pružena pomoć.

(5) Za krivično djelo iz st. 1. do 3. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinilac bračni partner, osoba koja živi s njim u vanbra čnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik ili njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbra čnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. Pomoć osobi optuženoj od strane Međunarodnog krivičnog suda

Član 233.

(1) Ko pruži pomoć ili krije osobu optuženu od strane Me đunarodnog krivi čnog suda ili joj pomogne da ne bude otkrivena, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za krivično djelo iz stava 1. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je u činilac bračni partner, osoba koja živi s njim u vanbra čnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbra čnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. Lažno prijavljivanje

Član 234.

(1) Ko prijavi neku odre đenu osobu da je u činila krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, a zna da ta osoba nije učinilac, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko podmetanjem tragova krivi čnog djela ili na drugi na čin izazove pokretanje krivi čnog postupka zbog krivi čnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine protiv osobe za koju zna da nije učinilac.

(3) Ko sam sebe prijavi da je učinio krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, iako ga nije učinio, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se ko prijavi da je učinjeno krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, iako zna da to djelo nije učinjeno. Davanje lažnog iskaza

Član 235.

(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tuma č koji u sudskom, prekršajnom, upr avnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine da lažan iskaz, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se stranka koja prilikom izvo đenja dokaza saslušanjem stranaka u 71 parničnom ili upravnom postupku pred institucijama Bosne i He rcegovine, da lažan iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.

(3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako su usljed krivičnog djela iz stava 3. ovog člana nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako učinilac dobrovoljno opozove svoj lažan iskaz prije nego što je donesena konačna odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može se i osloboditi od kazne. Sprečavanje dokazivanja

Član 236.

(1) Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom , upravnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, silom, prijetn jom ili drugim oblikom prisile, ili obe ćanjem dara ili kakve druge koristi navede na lažan iskaz, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko s ciljem da sprije či ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i He rcegovine, sakrije, ošteti, uništi ili u čini neupotrebljivim tuđi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Povreda tajnosti postupka

Član 237.

Ko neovlašteno otkrije ono što je sazn ao u sudskom, prekršajnom ili u upr avnom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije Bosne i Hercegovine proglašeno kao tajna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Kršenje zakona od strane sudije

Član 238.

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon u vršenju svoje službene dužnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava 72

Član 239.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovi ne, institucijama entitetâ ili institucijama Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši kona čnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi na čin onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Odavanje identiteta zaštićenog svjedoka

Član 240.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine ili druga službena osoba koja je učestvovala u saslušanju zašti ćenog svjedoka u krivi čnom postupku koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, koja učini dostupnim neovlaštenoj osobi podatke o identitetu zaštićenog svjedoka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ometanje rada pravosuđa

Član 241.

(1) Ko koristi fizi čku silu, prijetnju, zastrašivanje ili obe ćava, nudi ili daje nedopušte nu korist, kako bi naveo na davanje lažanog iskaza ili sprije čio davanje iskaza ili izvo đenje dokaza u krivi čnom postupku koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko koristi fizičku silu, prijetnju ili zastrašivanje kako bi sprije čio sudiju, tužioca ili službenu osobu organa za provođenje zakona da vrše službenu dužnost u vezi s krivi čnim postupkom koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XXI - GLAVA DVADESET I PRVA - KRIVIČNA DJELA POVREDE AUTORSKIH PRAVA

Zloupotreba autorskih prava

Član 242.

(1) Osoba koja pod svojim imenom ili pod imenom drugoga, objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi na čin saopći javnosti tuđe djelo koje se u skladu sa zakonom Bosne i Herc egovine smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to učini, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez navo đenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi na čin saopći javnosti tu đe djelo iz stava 1. ovog člana na kojem je ozna čeno ime ili pseudonim autora, ili na nedozvoljen na čin unese dijelove tu đeg djela iz stava 1. ovog člana u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to učini.

(3) Osoba koja uništi, izobli či, nagrdi ili na drugi na čin bez odobrenja autora, izmijeni tu đe djelo iz stava 1. ovog člana, 73 kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez navo đenja imena ili pseudonima umjetnika izvo đača, osim ako umjetnik izvo đač želi ostati anoniman, objavi, prikaže, prenese ili na drugi na čin saop ći javnosti njegovu izvedbu.

(5) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se ko uništi, izobli či, nagrdi, sakati ili na drugi na čin bez odobrenja umjetnika izvođača, izmijeni snimljenu izvedbu umjetnika izvođača.

(6) Ako je učinjenjem krivi čnog djela iz st. 1. do 5. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a u činilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nedozvoljeno korištenje autorskih prava

Član 243.

(1) Ko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovlaštena dati odobrenje kada je odobrenje prema zakonu Bosne i Herce govine potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, fiksira na materijalnu podlogu, reproducira, umnoži, stavi u pr omet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, u čini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi na čin upotrijebi autorsko djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez odobrenja umjetnika izvo đača, odnosno osobe koja je ovlaštena dati odobrenje, kada je prema odredbama zakona Bosne i Hercegovine ono potrebno ili protivno njihovoj zabrani, snimi, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, u čini dostupnim javnosti ili na drugi na čin upotrijebi izvedbu umjetnika izvođača.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko u namjeri da omogu ći neovlaštenu upotrebu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvo đača proizvede, uveze, prenese preko državne granice, stavi u promet, iznajmi, omogući drugome upotrebu ili korištenje bilo koje vrste oprem e ili sredstva kojem je osnovna ili pretežna svrha omogućiti neovlašteno otklanjanje ili osuje ćivanje kojeg tehni čkog sredstva ili ra čunarskog programa namijenjenog zaštiti prava autora ili umjetnika izvođača od neovlaštene upotrebe.

(4) Osoba kod koje se zateknu predmeti ko ji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za u činjenje, ili su nastali krivičnim djelom iz st. 1. do 3. ovog člana, a koja je to znala ili mogla ili bila dužna znati, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(5) Ako je učinjenjem krivi čnog djela iz st. 1. do 3. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a u činilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete,Đ kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za u činjenje krivičnog djela, ili su nastali krivi čnim djelom iz st. 1. do 3. ovog člana, oduzet će se i uništiti. Nedozvoljeno korištenje prava proizvođača zvučne snimke 74

Član 244.

(1) Ko bez odobrenja proizvo đača zvu čne snimke, kada je odobrenje u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njegovoj zabrani, emitira, umnoži izravno ili neizravno njegovu zvučnu snimku, neovlašteno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice ili učini dostupnom javnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez odobrenja nositelja pr ava u vezi s radiodifuzijskim emisijama kada je prema zakonu Bosn e i Hercegovine takvo odobrenje potre bno, ili protivno zabrani, re-emitira emisiju, ili snimi, umnoži ili stavi u promet snimku emisije.

(3) Ako je učinjenjem krivi čnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a u činilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za u činjenje krivičnog djela, ili su nastali krivi čnim djelom iz st. 1. do 3. ovog člana, oduzet će se i uništiti. Nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije

Član 245.

(1) Ko bez odobrenja ovlaštenog distributera enkrip tiranog satelitskog signala, proi zvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi na čin stavlja u promet materijalni ili nematerijalni ure đaj ili sistem za dekodiranje takvog signala, ako zna ili mora znati da taj ure đaj ili sistem pretežno služi za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je u činjenjem krivi čnog djela iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a u činilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za u činjenje krivičnog djela ili su nastali krivi čnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana, oduzet će se i uništiti. Nedozvoljena distribucija satelitskog signala

Član 246.

(1) Ko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegovog ovlaštenog distributera i obavlja daljnju distribuciju takvog signala, ako zna ili mora znati da je takav signal neovlašteno dekodiran, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je u činjenjem krivi čnog djela iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prozrokovanja takve štete, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 75

XXII - GLAVA DVADESET I DRUGA - DOGOVOR, PRIPREMANJE, UDRUŽIVANJE I

ORGANIZIRANI KRIMINAL

Dogovor za učinjenje krivičnih djela

Član 247.

Ko s drugim dogovori u činjenje krivi čnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor u činjenja takvog pojedinog krivi čnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Pripremanje krivičnog djela

Član 248.

Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara uvjete za neposredno učinjenje, ali nije dio u činjenja krivičnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za pripremanje pojedinog krivi čnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Udruživanje radi činjenja krivičnih djela

Član 249.

(1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi na čin udružuje tri ili više osoba u cilju u činjenja krivi čnih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine za koja se može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za takvo organiziranje ili udruživanje radi učinjenja pojedinog krivičnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Pripadnik grupe ljudi koji otkrije grupu ili pripa dnik udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih učinio krivično djelo, može se osloboditi od kazne.

(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi na čin spriječi učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne. Organizirani kriminal

Član 250.

(1) Ko u čini krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine kao pripadnik zlo činačke organizacije, 76 ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko kao pripadnik zlo činačke organizacije učini krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za pojedino krivi čno djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi zlo činačkom organizacijom koja zajedničkim djelovanjem u čini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

(4) Ko postane pripadnik zlo činačke organizacije koja zajedni čkim djelovanjem učini ili pokuša krivi čno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(5) Pripadnik zlo činačke organizacije iz st. 1. do 4. ovog člana koji otkrije zločina čku organizacije organizaciju, može se osloboditi od kazne.

XXIII - GLAVA DVADESET I TREĆA - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje krivičnopravnih sankcija

Član 251.

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i nadležna ministarstva entiteta odnosno nadležni organ Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine posti ći će sporazum u pogledu izvršenja krivi čnopravnih sankcija u institucijama u nadležnosti entiteta odnosno Distrikta, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona. Stupanje na snagu ovog zakona

Član 252.

Ovaj zakon stupio je na snagu 1. marta 2003. godine.

PS BiH broj 77/03

27. juna 2003. godine Sarajevo

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Velimir Jukić, s. r.

77