Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH

1

BOSNA I HERCEGOVINA

Vijeće ministara

ODLUKU

O PROVEDBENIM PROPISIMA

ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, decembar , 2004. godine

2 Na osnovu člana 17.Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», br.;30/03 i 42/03) i člana 1. stav 1. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ( «Službeni glasnik BiH broj 57/04 ) ,Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na ___ sjednici održanoj ____2004. godine , donijelo je

ODLUKU

O PROVEDBENIM PROPISIMA

ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

DIO I

Opći provedbeni propisi

NASLOV I

Opće

GLAVA 1

Definicije

Član 1.

U primjeni ove odluke pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. ‘Zakon’ znači Zakon o carinskoj politici BiH

2. ‘ATA karnet’ zna či me đunarodni carinski dokument za pr ivremeni uvoz ustanovljen ATA konvencijom ili Istambulskom konvencijom;

3. ‘Upravni odbor’ znači Odbor formiran Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.

4. ‘Podaci potrebni za identifikaciju robe’ znači s jedne strane podaci koji se koriste za identifikaciju robe u trgovinskom smislu i koji carinskim organima omogućavaju određivanje carinskog tarifnog razvrstavanja, a s druge strane količina robe.

5. ‘Roba nekomercijalnog karaktera’ znači roba čije se prijavljivanje za određeni carinski postupak vrši povremeno, a čiji karakter i količina upućuju na to da je namije njena za privatnu, osobnu ili obiteljsku upotrebu primaoca robe ili osoba koje ih nose, odnosno da je nedvojbeno namijenjena kao poklon.

6. ‘Mjere trgovinske politike’ znači netarifne mjere ko je su, kao dio trg ovinske politike, utvrđene propisima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) kojima se regulira uvoz i izvoz robe, kao što su mjere nadzora ili čuvanja, količinska ograničenja i limiti i zabrane uvoza i izvoza.

7. ‘Carinska nomenklatura’ znači nomeklatura navedena u članu 17. Zakona.

8. ‘Harmonizirani sistem’ znači Harmonizirani opis robe i sistem kodiranja.

9. ‘Istambulska konvencija’ znači Konvencija o privremenom uvozu dogovorena u Istambulu 26. juna/lipnja 1990. god.

3

GLAVA 2

Odluke

Član 2.

Kada osoba, koja sa činjava zahtjev za don ošenje odluke, nije u stanju da dost avi sva dokumenta i podatke neophodne za donošenje odluke, carinski organi daju na uvid dokumentaciju i podatke koji su im na raspolaganju.

Član 3.

Odluka koja je povoljna za osobu koja je dala garanciju da će plaćati dospjele iznose na prvi pisani zahtjev carinskih organa ukida se kada ta obaveza nije ispoštovana.

Član 4.

1. Ukidanje odluke ne utiče na robu koja je, u trenutku njenog stupanja na snagu, već bila stavljena u postupak na osnovu ukinutog odobrenja.

2. Međutim, carinski organi mogu zahtijevati da se takvoj robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba u roku koji oni odrede.

GLAVA 3

Tehnike obrade podataka

Član 5.

1. Pod uvjetima i na način, koji carinski organi odrede, a uz poštivanje principa predviđenih carinskim propisima, oni mogu propisati da se radnje i postupc i vrše tehnikom obrade podataka. U tom smislu:

- ‘tehnika obrade podataka’ znači:

a) razmjena standardnih EDI poruka s carinskim organima; (b) unošenje podataka po trebnih za provo đenje odre đenih radnji i post upaka u carinske sisteme za obradu podataka;

- ‘EDI’ (Electronic Data Interchange) znači prijenos podataka struktuiranih prema dogovorenim standardima poruka između dva kompjuterska sistema elektronskim putem;

- ‘standardna poruka’ znači unaprijed propisana i prihvaćena struktura za elektronski prijenos podataka.

2. Uvijeti propisani za vršenje radnji i postupaka tehnikom obrade poda taka izme đu ostalog obuhvaćaju mjere za provjeru izvora podataka, te zaštitu podataka od rizika neovlaštenog pristupa, gubljenja, mijenjanja ili uništenja.

Član 6.

Kada se radnje i postupci vrše tehnikom obrade podataka, carinski organi utvrđuju propise za zamjenu ručno napisanog potpisa nekom drugom tehnikom, koja se može zasnivati na korištenju znakova.

4

Član 7.

1. U pogledu test programa, koji koriste tehniku obrade podataka a koji su kreirani za vršenje procjene mogućih pojednostavljenja, carinski organi mogu, samo za onaj period koji je potreban za primjenu tih programa, odustati od zahtjeva da se podnose:

(a) deklaracija vrijednosti predviđena članom 89. stav 1. ove odluke (b) odstupajući od člana 129. stav 1. ove odluke, podaci, koji se odnose na polja jedinstvene carinske isprave, a koji nisu neophodni za identifikaciju robe i koji ne predstavljaju faktore na osnovu kojih se primjenjuju uvozne dažbine.

2. Međutim, podaci se stavljaju na raspolaganje na zahtjev u okviru kontrolnih radnji. Iznos uvoznih dažbina, koji se napla ćuje u periodu obuhva ćenim odstupanjem odobre nim u skladu s prvim podstavom, ne smije biti manji od onog koji bi se naplatio da nema tog odstupanja.

NASLOV II

OBAVEZUJUĆA INFORMACIJA

GLAVA 1

Definicije

Član 8.

U smislu ovog naslova:

1. obavezujuća informacija znači informacija o tarifnom razvrstavanju robe ili informacija o porijeklu robe propisana članom 11. Zakona.

2. podnosilac zahtjeva:

− u pitanjima koja se odnose na tarifu znači osoba koja je podnijela zahtjev carinskim organima za izdavanje obavezujuće informacije o tarifnom razvrstavanju; − u pitanjima koja se odnose na porijeklo robe znači osoba koja je podnijela zahtjev carinskim organima za izdavanje obavezujuće informacije o porijeklu robe.

3. imalac znači osoba u čije ime se izdaje obavezujuća informacija.

GLAVA 2

Postupak za dobivanje obavezujuće informacije – Dostavljanje informacije podnosiocima zahtjeva

Član 9.

1. Zahtjevi za izdavanje obavezujuće informacije podnose se Upravi za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava) u pisanom obliku na obrascu iz priloga 1. ove odluke.

2. Zahtjev za izdavanje obavezujuće informacije o tarifnom razvrstavanju odnosi se samo na jednu vrstu robe. Zahtjev za izdavanje obavezujuće informacije o porijeklu robe odnosi se samo na jednu vrstu robe i jedan splet okolnosti pod kojim se utvrđuje porijeklo.

5

3. (A) Zahtjevi za iz davanje obavezujuće informacije o tari fnom razvrstavanju moraju sadržavati sljedeće podatke :

(a) ime i adresu držaoca robe; (b) ime i adresu podnosioca zahtjeva kada ta osoba nije držaoc robe; (c) detaljan opis robe koji omogućava njenu identifikaciju i određivanje njenog razvrstavanja u carinskoj nomenklaturi; (d) sastav robe i sve metode pregleda korištene za njegovo utvrđivanje a kada razvrstavanje zavisi od toga; (e) svi uzorci, fotografije, planovi, katalozi ili druga raspoloživa dokumenta koja mogu pomoći carinskim organima u određivanju tačnog razvrstavanja robe u carinskoj nomenklaturi trebaju se priložiti kao prilozi; (f) predviđeno razvrstavanje; (g) suglasnost o dostavljanju prijevoda svih priloženih dokumenata na jednom od službenih jezika BiH, ako to zatraže carinski organi; (h) sve podatke koji se trebaju tretirati kao povjerljivi; (i) naznaku podnosioca zahtjeva da li je, prema nj egovom saznanju, obavezujuća informacija o tarifnom razvrstavanju za identičnu ili sličnu robu već bila primjenjivana ili izdavana u BiH; (j) prihvatanje da se do stavljeni podaci mogu pohraniti u bazu podataka carinskih organa; međutim, bez obzira na član 14. Zakona, primjenjuju se važe ći propisi u BiH kojima se regulira zaštita podataka.

(B) Zahtjevi za izdavanje obavezujuće informacije o porijeklu robe sadržava sljedeće podatke:

a) ime i adresu držaoca robe;

b) ime i adresu podnosioca zahtjeva kada ta osoba nije držaoc robe;

c) zakonski osnov koji se može primijeniti u smislu članova 19. i 24. Zakona;

d) detaljni opis robe i njeno tarifno razvrstavanje;

e) sastav robe i sve metode pregleda koji su korišteni za njegovo utvrđivanje te, po potrebi, ex-works cijenu robe;

f) navode se uvjeti koji omogućavaju utvrđivanje porijekla robe, upotrijebljeni materijali i njihovo porijeklo, tarifno razvrstavanje, odgovarajuće vrijednosti i opis okolnosti (pravila koja se odnose na promjenu tarifne oznake, dodatnu vrijednost, opis operacije ili procesa ili bilo koji drugi konkre tni propis), koje omogu ćavaju ispunjavanje doti čnih uvjeta; naročito konkretan propis o porijeklu robe, koji je primjenjen i porijeklo koje se predviđa za robu;

g) sve uzorke, fotografije, planove, kataloge ili druga raspoloživa dokumenta o sastavu robe i materijalima od kojih je sačinjena, koji mogu pomoći u opisivanju proizvodnog procesa ili obrade kroz koju su ti materijali prošli;

h) suglasnost o dostavljanju prijevoda svih priloženih dokumenata na jednom od službenih jezikaBiH, ako to zatraže carinski organi;

i) sve podatke koji se trebaju tretirati kao povjerljivi, bilo u vezi s javnošću ili upravom;

j) naznaku podnosioca zahtjeva da li je, prema njegovom saznanju, obavezujuća informacija o porijeklu za robu ili materijale koji su identični onim iz tačaka (d) i (f) ovog stava već primjenjivana ili izdavana u BiH;

k) prihvatanje da se dostavljeni podaci mogu pohraniti u bazu podataka carinskih organa, koja je dostupna javnosti, međutim, bez obzira na član 14. Zakona, primjenjuju se važeći propisi u BiH, kojima se regulira zaštita podataka.

4. Kada po primitku zahtjeva carinski organi smatraju da on ne sadr ži sve podatke potrebne za davanje obavezujuće informacije, carinski organi zahtijevaju od podnosioca za htjeva da dostavi potrebne podatke. Rokovi od tri mjes eca i 150 dana iz člana 10. ove odluke po činju teći od

6 trenutka kada carinski organi imaju sve podatke potrebne za donošenje odluke; carinski organi obavještavaju podnosioca zahtjeva da su primili zahtjev te o datumu od kojeg počinje teći navedeni rok.

Član 10.

1. Obavezujuća informacija dostavlja se podnosiocu zahtjeva što je prije moguće na obrazcu iz priloga 2.

(a) U pitanjima koja se odnose na tarifu: ako obavezujuću informaciju nije bilo moguće dostaviti podnosiocu zahtjeva u roku od tri mjeseca nakon prihvatanja zahtjeva, carinski organi stupaju u kontakt s podnosiocem zahtjeva kako bi objasnili razlog kašnjenja i naveli kada očekuju da će biti u mogućnosti dostaviti informaciju. (b) U pitanjima koja se odnose na porijeklo robe: informacija se dostavlja u roku od 150 dana od dana prihvatanja zahtjeva.

2. U obavještenju se navodi koji će se podaci tretirati kao povjerljivi. Navodi se i pravo žalbe iz člana 236. Zakona.

GLAVA 3

Pravna snaga obavezujuće informacije

Član 11.

1. Bez odstupanja od članova 5. i 61. Zako na, na obavezujuću informaciju može se pozivati samo držaoc robe.

2. (a) U pitanjima koja se odnose na tarifu: carinski organi od držaoca robe mogu zahtijevati da, prilikom vršenja radnji i postupaka, obavijesti carinske organe da je u po sjedu obavezujuće informacije koja se odnosi na robu koja se carini. (b) U pitanjima koja se odnose na porijeklo robe: carinski or gani nadležni za provjeru primjenjivosti obavezujuće informacije o porijeklu robe mogu od držaoca robe zahtijevati da, prilikom okončavanja radnji i postupaka, obavijesti te organe da je u posjedu obavezuju će informacije o porijeklu robe kojom se obuhva ća roba u vezi s kojom se radnje i postupci okončavaju.

3. Imalac obavezujuće informacije može je koristiti u pogle du konkretne robe samo kada nadležni carinski organ utvrdi:

(a) u pitanjima koji se odnose na tarifu: da određena roba u svakom pogledu odgovara onoj koja je opisana u predočenoj informaciji; (b) u pitanjima koja se odnose na porijeklo robe: da određena roba i okolnosti koje određuju njeno porijeklo u svakom pogledu odgovaraju onim koje su opisane u predočenoj informaciji.

Član 12.

1. Nakon usvajanja jednog akta ili mjere iz člana 11. stav 5. Zakona, ca rinski organi poduzimaju neophodne korake kako bi osigurali da se obavezujuća informacija od tada izdaje samo u skladu s tim aktom ili mjerom.

2. U pogledu obavezujuće informacije o tarifnom razvrstavanju, a u smislu stava 1. ovog člana, datum koji se uzima u obzir je datum utvrđen članom 11. stav 5. tačka (a) Zakona

7

3. U vezi s obavezujućom informacijom o porijeklu robe, a u smislu stava 1. ovog člana datum koji se uzima u obzir je datum utvrđen članom 11. stav 5. tačka (b) Zakona

GLAVA 4

Odredbe koje se primjenjuju u slučaju isteka obavezujuće informacije

Član 13.

1. Kada imalac obavezujuće informacije, koja je prestala važiti iz razloga navedenih u članu 11. stav 5. Zakona, želi da iskoristi mogućnost pozivanja na takvu informaciju tokom određenog perioda u skladu sa stavom 6. tog člana, on o tome obavještava carinske organe i dostavlja sva neophodna prateća dokumenta kako bi omogu ćio vršenje provjere u smislu ispunjavanja svih relevantnih uvjeta.

2. U izuzetnim slu čajevima kada nisu ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovog člana, koji se odnose na mogućnost nastavka pozivanja na obavezujuću informaciju o tarifnom razvrstavanju ili obavezujuću informaciju o porijeklu robe, carinski organi o tome pismeno obavještavaju imaoca.

NASLOV III

PORIJEKLO ROBE

GLAVA 1

Nepreferencijalno porijeklo

Odjeljak 1

Obrada ili prerada kojom se daje porijeklo

Član 14.

1. Ovim poglavljem se, u pogledu tekstila i proizvoda od tekstila koji potpadaju pod Dio XI Carinske tarife BiH, te u pogledu određenih drugih proizvoda osim tekstila i proizvoda od tekstila, propisuju obrade ili prerade za koje se smatra da zadovoljavaju kriterije propisane članom 21. Zakona, a koje određenoj robi daju porijeklo zemlje u kojoj su izvršene.

2. ‘Zemlja’ znači ili BiH ili neka druga zemlja, kako već bude odgovaralo.

Pododjeljak 1

Tekstil i proizvodi od tekstila koji potpadaju pod Dio XI Carinske tarife BiH

Član 15.

U pogledu tekstila i proizvoda od tekstila, koji potpadaju pod Dio XI Carinske tarife BiH, dovršenim procesom navedenim u članu 16. ove odluke smatra se obrada ili prerada koja daje porijeklo u smislu člana 21. Zakona.

8

Član 16.

1. Obrada ili prerada, uslijed koje se dobiveni proizvodi razvrstavaju pod drugi tarifni broj Carinske tarife BiH od onog kojim su bili obuhvaćeni različiti upotrijebljeni materijali bez porijekla, smatra se dovršenim procesom.

2. Međutim, u pogledu proizvoda navedenih u prilogu 4, samo se konkretni postupci iz kolone 3 tog priloga, koji se odnose na svaki pojedini dobiveni proizvod, smatraju dovršenim, bilo da uključuju promjenu tarifnog broja ili ne.

3. Metoda primjene propisa iz priloga 4 objašnjena je u uvodnim napomenama priloga 3.

Član 17.

U smislu prethodnog člana, sljedeće se u svakom slučaju smatra nedovoljnom obradom ili preradom za dobivanje statusa proizvoda s porijeklom bilo da dolazi do izmjene tarifnog broja ili ne:

(a) radnje kojima se osigurava o čuvanost robe u dobrom stanju tokom pr ijevoza i smještaja (ventilacija, razastiranje, sušenje, uklanjanje oštećenih dijelova i slične radnje); (b) jednostavne radnje koje se sastoje od uklanjanja prašine, prosijavanja ili rešetanja, sortiranja, razvrstavanja, sparivanja (uključujući i sastavljanje kompleta proizvoda), pranja, rezanja; (c)

i. promjena ambalaže, dijeljenje i spajanje pošiljki; ii. jednostavno stavljanje u vreće, kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske itd., te sve druge jednostavne radnje pakiranja

(d) stavljanje oznaka, naljepnica ili sličnih razlikovnih znakova na proizvode ili njihovu ambalažu; (e) jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda kako bi činili kompletan proizvod; (f) kombinacija dvije ili više radnji navedenih u tačkama (a) do (e) ovog člana.

Pododjeljak 2

Proizvodi osim tekstila i tekstilnih proizvoda koji potpadaju pod Dio XI Carinske tarife BiH

Član 18.

1. U slučaju dobivenih proizvoda navedenih u prilogu 5, obrada ili prerada navedena u koloni 3 tog priloga smatra se procesom ili radnjom kojom se daje porijeklo prema članu 21. Zakona.

2. Metoda primjene propisa navedenih u prilogu 5 opisana je u uvodnim napomenama priloga 3.

Pododjeljak 3

Zajedničke odredbe za sve proizvode

Član 19.

Kada je listama u pr ilozima 4 i 5 predvi đeno da se porijeklo daje ak o vrijednost upotrijebljenih materijala bez porijekla ne prelazi odre đeni procenat ex-works cijene dobivenih proi zvoda, takav procenat se obračunava na sljedeći način:

9

− ‘vrijednost’ znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez porijekla ili, ako nije poznata i ne može se ut vrditi, prva cijena koja se može utvrdit, a koja se pla ća za takve materijale u zemlji obrade; − ‘ex-works cijena’ znači ex-works cijena dobi venog proizvoda umanjena za iznos svih doma ćih poreza čiji se povrat vrši ili bi se mogao vršiti prilikom izvoza takvog proizvoda; − ‘vrijednost dobivena kao rezultat radnji sklapanja’ znači povećanje vrijednosti koje nastaje zbog samog sklapanja, zajedno s radnjama dorade i provjere, te zbog ugrađivanja bilo kojih dijelova koji vode porijeklo iz zem lje u kojoj su doti čne radnje izvršene, uklju čujući i dobit i op će troškove nastale u toj zemlji kao rezultat tih radnji.

Odjeljak 2

Odredbe koji se odnose na rezervne dijelove

Član 20.

1. Za pribor, rezervne di jelove ili alat isporu čen s bilo kojim dijelom opreme, mašine, aparata ili vozila, koji čini dio njegove standardne opreme, smatra se da ima isto porijeklo kao taj dio opreme, mašine, aparata ili vozila.

2. Za bitne rezervne dijelove za upotrebu s bilo kojim dijelom opreme, mašine, aparata ili vozila koje je bio stavljen u slobodni promet ili prethodno izvezen smatra se da imaju isto porijeklo kao i taj dio opreme, mašine, aparata ili vozila ukoliko se ispunjavaju uvjeti predviđeni u ovom odjeljku.

Član 21.

Pretpostavka porijekla iz prethodnog člana prihvata se samo:

− ako je to neophodno radi izvoza u zemlju odredišta; − ako ugradnja navedenih bitnih rezervnih dijelova u dio predmetne opreme, mašine, aparata ili vozila u fazi proizvodnje ne sprečava da taj dio opreme, mašine, aparata ili vozila ima porijeklo BiH ili zemlje u kojoj se vrši proizvodnja.

Član 22.

U smislu člana 20. ove odluke:

(a) ‘dio opreme, mašine, ap arata ili vozila’ zna či roba navedena u dije lu XVI, XVII i XVIII Carinske tarife BiH; (b) ‘bitni rezervni dijelovi’ znači dijelovi koji predstavljaju:

− komponente bez kojih se ne može osigurati pravilan rad robe iz tačke (a) ovog člana, koja je stavljena u slobodan promet ili bila prethodno izvezena; i − karakteristiku te robe; i − koji su namijenjeni za njeno re dovno održavanje i zamjenu d ijelova iste vrste, koji su oštećeni ili se ne mogu popraviti.

10

Član 23.

1. Kada se nadležnim organima BiH podnosi zahtjev za izdavanje uvjerenja o porijeklu za rezervne dijelove u smislu člana 20. ove odluke, polje 6 (stavka broj, oznake, brojevi, broj i vrsta pakovanja, opis robe) tog uvjerenja i zahtjev, koji se odnosi na njih, uključuje i izjavu dotične osobe da je roba navedena u njoj namijenjena za redovno održavanje dijela opreme, mašine, aparata ili vozila koji je bio prethodno izvezen, zajedno s tačnim podacima o navedenom dijelu opreme, mašine, aparata ili vozila.

2. Kad god je to moguće, određena osoba također daje podatke o uvjerenju o porijeklu (organu koji ga je izdao, broj i datum uvjerenja) pod kojim je bio izvezen dio opreme, mašine, aparata ili vozila za čije održavanje su ti dijelovi namijenjeni.

Član 24.

Kada se u smislu člana 20. ove odluke porijeklo bitnih rezervnih dijelova mora dokazati radi njihovog stavljanja u slobodni promet u BiH predo čavanjem uvjerenja o porijeklu, uvjerenjem se obuhvaćaju podaci iz prethodnog člana.

Član 25.

U cilju osiguravanja primjene propisa predviđenih u ovom odjeljku, nadležni organi BiH mogu tražiti i dodatni dokaz, naročito:

− predočavanje fakture ili kopije fakture, koja se odnosi na dio opreme, mašine, aparata ili vozila koji je stavljen u slobodni promet ili koji je bio prethodno izvezen; − ugovor ili kopiju ugovora odnosno bilo koji drugi dokument kojim se pokazuje da je isporuka bila izvršena kao dio uobičajenog servisa održavanja.

Odjeljak 3

Provedbeni propisi koji se odnose na uvjerenja o porijeklu

Član 26.

Kada se prilikom uvoza porijeklo proizvoda dokazuje ili se mora dokazati predočavanjem uvjerenja o porijeklu, to uvjerenje mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a) izdaje ga organ koji je propisno ovlašten u tu svrhu i koji se smatra pouzdanim; (b) sadrži sve podatke neophodne za identifikaciju proizvoda na koji se odnosi, a naročito:

− broj paketa, njihov karakter, te oznake i brojke koje nose na sebi; − vrstu proizvoda; − bruto i neto težinu proizvoda, međutim, ovi podaci se mogu zamijeniti drugima, kao što je broj ili zapremina, kada proizvod trpi značajne promjene u težini tokom prijevoza ili kada se težina ne može utvrditi ili kada se obično identificira pomoću takvih podataka , − ime/naziv pošiljaoca

(c) nedvosmisleno potvrđuje da proizvod na koji se odnosi vodi porijeklo iz određene zemlje.

11

Član 27.

1. Uvjerenje o porijeklu izdano od stra ne nadležnih organa BiH mora ispunjavati uvjete propisane članom 26. tačka (a) i (b) ove odluke.

2. Uvjerenja i zahtjevi koji se odnose na njih izdaju se na obrascima koji odgovaraju primjercima u prilogu 6.

3. Takvim uvjerenjima o porijeklu potvrđuje se da roba vodi porijeklo iz BiH.

Član 28.

1. Uvjerenja o porijeklu izdaju se na pisani zahtjev određene osobe.

2. Kada to okolnosti nalažu, a naročito kada podnosilac zahtjeva održava redovan tok izvoza, nadležni organi BiH mogu odlučiti da ne traže zahtjev za svaku izvoznu radnju, pod uvjetom da se postupa u skladu s propisima koji se odnose na porijeklo.

3. Kada to potrebe trgovinom robama zahtijevaju, može se izdati jedan ili vi še dodatnih primjeraka uvjerenja o porijeklu. Takvi primjerci se izdaju na obrascima iz priloga 6 .

Član 29.

1. Veličina uvjerenja je 210 x 297 mm. Dopuštena je tolerancija do minus 5 mm ili plus 8 mm po dužini. Koristi se bi jeli papir, bez mehani čke kaše za papir, presvu čen za pisanje, težine od najmanje 64 g/m2 ili između 25 i 30 g/m2 kada se koristi papir za zračnu poštu. U pozadini mora imati odštampanu isprepletenu šaru (guilloche) sepija crne boje tako da se otkrije svaki falsifikat mehaničkim ili hemijskim sredstvom.

2. Obrazac zahtjeva/uvjerenja o porijeklu se štampa na jednom od službenih jezika BiH ili, u ovisnosti od prakse i zahtjeva trgovine, na bilo kom drugom jeziku.

3. Nadležni organi BiH mogu reze rvirati pravo da štampaju ob rasce uvjerenja o porijeklu ili štampanje mogu povjeriti odobrenim štamparijama. U ovom drugom slu čaju, svako uvjerenje mora sadržavati pozivanje na takvo odobrenje. Svaki obrazac o porijeklu mora sadržavati ime i adresu štamparije ili oznaku pomo ću koje se ona može identificirati. Isto tako mora sadržavati serijski broj, bilo odštampan ili otisnut pečatom, pomoću kojeg se može identificirati.

Član 30.

Obrazac zahtjeva i uvjerenje o porijeklu popunjavaju se pisa ćom mašinom ili ru čno, štampanim slovima, na identičan način, na jednom od službenih jezika BiH ili, u zavisnosti od prakse i zahtjeva trgovine, na bilo kom drugom jeziku.

Član 31.

1. Svako uvjerenje o porijeklu iz člana 27. ove odluke no si serijski broj pomo ću kojeg se može identificirati. Zahtjev za izdavanje uvjerenja i svi primjerci samog uvjerenja nose isti broj.

2. Uz to, nadležni organi BiH mogu takva dokumenta označiti brojkama prema redoslijedu izdavanja.

Član 32.

Nadležni organi BiH određuju koji se drugi, dodatn i podaci, ako ih ima, treb aju navesti u zahtjevu. Takvi dodatni podaci se ograničavaju na strogi minimum.

12

Član 33.

Nadležni organi BiH koji su izdavali uvjerenja o porijeklu zadržavaju zahtjeve najmanje dvije godine.

GLAVA 2

Preferencijalno porijeklo

Član 34.

U smislu ovog poglavlja:

(a) ‘proizvodnja’ znači sve vrste obrade ili prerade uključujući i sastavljanje i posebne radnje; (b) ‘materijal’ znači svaki sastojak, sirovina , komponenta ili dio itd. upotrijebljen u izradi proizvoda; (c) ‘proizvod’ znači proizvod koji se izra đuje, čak i ako je na mijenjen za naknadnu upotrebu u drugom proizvodnom procesu; (d) ‘roba’ znači materijali i proizvodi; (e) ‘carinska vrijednost’ znači vrijednost utvrđena u skladu sa Sporazumom o primjeni člana VII Općeg sporazuma o tarifama i trgovini iz 1994. god. (Sporazum o utvr đivanju carinske vrijednosti Svjetske trgovinske organizacije (WTO)); (f) ‘ex-works cijena’ u li sti u prilogu 8 zna či ex-works cijena koja je pla ćena za proizvod proizvođaču u čijem se poduzetništvu vrši zadnja obrada ili prerada, pod uvjetom da je u cijenu uključena vrijednost svih upotrijebljenih materijala umanjena za iznos svih domaćih poreza čiji se povrat vrši ili bi se mogao vršiti prilikom izvoza dobivenih proizvoda; (g) ‘vrijednost materijala’ u listi u prilogu 8 znač i carinska vrijednost u carinske svrhe u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez porijekla ili, ako nije poznata i ne može se utvrditi, prva cijena koja se može utvrditi, a koja je plaćena za takve materijale u BiH ili zemlji korisnici u smislu člana 35. stav 1. ove odluke. Kada je potrebno utvrditi vrijednost upotrijebljenih materijala s porijeklom, ovaj stav se primjenjuje mutatis mutandis; (h) ‘poglavlja’ i ‘tarifni brojevi‘¨ znači poglavlja i tarifni brojevi (četveroznamenkaste oznake) koji se koriste u nomenklaturi koja čini Harmonizirani sistem; (i) ‘razvrstan’ odnosi se na razvrstavanje proizvoda ili materijala pod određeni tarifni broj; (j) ‘pošiljka’ znači proizvodi koji se šalju istovremeno od jednog izvoznika do jednog primaoca proizvoda ili koji su obuhvaćeni jedinstvenom prijevoznom ispravom, kojom se pokriva njihov prijevoz od izvo znika do primaoca proizvoda ili, u nedostatku ta kvog dokumenta, jedinstvenom fakturom.

13 Preferencijali između BiH i Evropske zajednice

Odjeljak1

Definicija koncepta proizvoda s porijeklom

Član 35.

1. U cilju propisa, koji se odnose na tarifne preferencijale odobrene od strane Evropske zajednice (u daljem tekstu: Zajednica) za određene proizvode koji vode porijeklo iz BiH, sljedeći proizvodi se smatraju da vode porijeklo iz BiH:

(a) proizvodi koji se u cjelosti dobiju u BiH u smislu člana 36. ove odluke; (b) proizvodi dobiveni u BiH, a u čijoj proizvodnji se koriste drugi proizvodi od onih iz tačke (a) ovog stava, pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dovoljnu obradu ili preradu u smislu člana 37. ove odluke.

2. U smislu ovog odjeljka, proizvodi koji vode porijeklo iz Zajednice u smislu stava 3. ovog člana, a koji u BiH podliježu većoj obradi ili preradi od one opisane u članu 38. ove odluke, smatraju se proizvodima koji vode porijeklo iz BiH.

3. Stav 1. ovog člana primjenjuje se mutatis mutandis prilikom utvr đivanja porijekla proizvoda dobivenih u Zajednici.

Član 36.

1. Za sljedeće proizvode se smatra da su u cjelosti dobiveni u BiH ili u Zajednici:

(a) mineralni proizvodi izvađeni iz njenog tla ili morskog dna; (b) biljni proizvodi ubrani u njoj; (c) žive životinje okoćene i uzgojene u njoj; (d) proizvodi dobiveni od živih životinja uzgojenih u njoj; (e) proizvodi dobiveni lovom ili ribolovom u njoj; (f) proizvodi dobiveni ribarenjem na moru, te drugi proizvodi izva đeni iz mora izvan teritorijalnih voda njenim plovnim objektima; (g) proizvodi dobiveni na njenim brodovima tvornicama isklju čivo iz proizvoda iz ta čke (f) ovog stava; (h) korišteni proizvodi koji su u njoj prikupljeni, a koji su pogodni samo za ponovno dobivanje sirovina; (i) otpaci i ostaci nastali kao rezultat proizvodnih procesa koji se vrše u njoj; (j) proizvodi izva đeni s morskog dna ili zemljišta is pod morskog dna izvan njenih teritorijalnih voda, ali kada ima ekskluzivna prava na eksploataciju; (k) roba proizvedena u njoj isključivo iz proizvoda navedenih u tačkama (a) do (j) ovog stava.

14

2. Pojmovi ‘njenim plovnim objektima’ i ‘njenim brodovima tvornicama’ u stavu 1. tačka (f) i (g) ovog člana primjenjuju se samo na plovne objekte i brodove tvornice:

− koji su registrirani ili prijavljeni u BiH ili u zemljii članici; − koji plove pod zastavom BiH ili zemlje članice; − koji su najmanje 50% u vlasništvu državljana BiH ili zemalja članica ili poduzeća sa sjedištem u BiH ili u jednoj od zemalja članica, a čiji su rukovodilac ili rukovodioci, predsjednik Kolegija direktora ili Nadz ornog odbora, te ve ćina članova takvih odbora dr žavljani BiH ili zemalja članica i kod kojih, uz to, u slu čaju poduzeća, najmanje polovica kapitala pripada BiH ili zemljama članicama ili javnim tijelima ili državljanima BiH ili zemalja članica; − kod kojih su kapetan i oficiri državljani BiH ili zemalja članica; i − kod kojih najmanje 75% posade čine državljani BiH ili zemalja članica.

3. Pojmovi ‘BiH’ i ‘Zajednica’ obuhvaćaju i teritorijalne vode BiH ili zemalja članica.

4. Plovni objekti koji rade na otvorenom moru, uklju čujući i brodove tvornice na kojima se vrši obrada ili prerada ulovljene ribe, smatraju se dijelom teritori je BiH ili zemlje članice kojoj pripadaju, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete navedene u stavu 2. ovog člana.

Član 37.

1. U smislu člana 35. ove odluke, za proizvode koji nisu u cijelosti dobiveni u BiH ili Zajednici smatra se da su u dovoljnoj mjeri obrađeni ili prerađeni kada se ispunjavaju uvjeti navedeni u listi u prilogu 8.

2. U tim uvjetima se, za sve proizvode obuhvaćene ovim odjeljkom, navodi obrada ili prerada koja se mora izvršiti nad materijalima bez porijekla koji se koriste u proizvodnji i primjenjuju se samo u vezi s tim materijalima.

3. Ako se proizvod, koji je status porijekla stekao ispunjavanjem uvjeta iz liste, koristi u proizvodnji nekog drugog proizvoda, uvjeti primjenjivi na proizvod u koji je ugrađen ne primjenjuju se na njega, a u obzir se ne uzimaju ni materijali bez po rijekla koji su mogli biti upotrijebljeni u njegovoj proizvodnji.

Član 38.

1. Bez odstupanja od stava 2. ovog člana, za sljedeće radnje se smatra da predstavljaju nedovoljnu obradu ili preradu za dobivanje statusa proizvoda s porijeklom, bilo da se uvjeti iz člana 37. ove odluke ispunjavaju ili ne:

a) radnje konzerviranja radi osiguravanja da proizvodi ostanu u dobr om stanju za vrijeme prijevoza i smještaja;

b) rastavljanje i sastavljanje ambalaže;

c) pranje, čišćenje, odstranjivanje prašine, oksidnog sloja, ulja, boja ili drugih površinskih slojeva;

d) peglanje ili presovanje tekstila;

e) jednostavne radnje bojenja i poliranja;

f) komušanje, djelomično ili potpuno mljevenje, poliranje i glaziranje žitarica i riže;

g) radnje bojenja še ćera ili stvaranja ko cki/grudvica šećera, djelomično ili potpuno mljevenje šećera;

15

h) guljenje, vađenje koštica i ljuštenje voća, koštunićavog voća i povrća;

i) oštrenje, jednostavno drobljenje ili jednostavno sjeckanje;

j) prosijavanje, rešetanje, sortiranje, razv rstavanje, gradiranje , sparivanje (uklju čujući i sastavljanje setova artikala);

k) jednostavno stavljanje u boce, limenke, flaše, torbe, futrole, kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske i sve druge jednostavne radnje pakiranja;

l) stavljanje ili štampanje oznaka, naljepnica, logotipa i drugih razlikovnih oznaka na proizvode ili njihovu ambalažu;

m) jednostavno miješanje proizvoda, bilo da se radi o različitim vrstama ili ne, kada jedna ili više komponenti te mješavine ne ispunjava uvjete predviđene u ovom odjeljku koji bi im omogućili da se smatraju proizvodima sa porijeklom iz BiH ili Zajednice;

n) jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda kako bi činili kompletan proizvod ili rastavljanje proizvoda na dijelove;

o) kombinacija dvije ili više radnji navedenih u tačkama (a) do (n) ovog stava;

p) klanje životinja.

2.Sve radnje izvršene samo u BiH ili samo u Zajednici posmatraju se u cjelini kada se utvrđuje da li se obrada ili prerada koju pro đe određeni proizvod treba smatrati nedovoljnom u smislu stava 1. ovog člana.

Član 39.

1. Jedinicu za kvalificiranje za primjenu odredbi ovog odjeljka predstavlja konkretni proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom prilikom odre đivanja razvrstavanja ko rištenjem nomenklature Carinske tarife BiH.

Prema tome, iz ovoga slijedi da:

a) kada se proizvod koji se sastoj i od grupe artikala, ra zvrstava prema uvjetima Carinske tarife BiH pod jedan tarifni broj cjelina čini jedinicu za kvalificiranje;

b) kada se pošiljka sastoji od određenog broja identičnih proizvoda, koji se razvrstavaju pod isti tarifni broj Carinske tarife BiH, svaki proizvod se mora uzeti posebno pr ilikom primjene odredbi ovog odjeljka.

2. Kada se, prema općem pravilu 5 Carinske tarife BiH, ambalaža obuhvaća zajedno s proizvodom u cilju razvrstavanja, ona se obuhvaća i u cilju određivanja porijekla.

Član 40.

1. Odstupajući od odredbi člana 37. ove odluke, ma terijali bez porijekl a mogu se koristiti u proizvodnji određenog proizvoda, pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 10% ex- works cijene proizvoda.

2. Kada su u listi navedeni jedan ili više procenata za maksimalnu vrijednost materijala bez porijekla, ti procenti se ne smiju preći prilikom primjene prethodnog stava.

3. Stav 1. ovog člana se ne primjenjuje na proizvode koji potpadaju pod poglavlja 50 do 63 Carinske tarife BiH.

16

Član 41.

Pribor, rezervni dijelovi i alati koji se isporučuju zajedno s određenim dijelom opreme, mašine, aparata ili vozila i koji predstavljaju dijelove uobičajene opreme i koji su uključeni u njihovu cijenu ili koji nisu posebno fakturisani, smatraju se cjelinom zajedno s predmetnom opremom, mašinom, aparatom ili vozilom.

Član 42.

Za komplete definirane u općem pravilu 3 Carinske tarife BiH smatra se da imaju porijeklo kada svi proizvodi od kojih su sastavljeni imaju porijeklo. Međutim, kada se komplet sastoji od proizvoda koji imaju porijeklo i onih koji ga nemaju, za komplet se u cjelini smatra da ima porijeklo pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez porijekla ne prelazi 15% ex-works cijene kompleta.

Član 43.

Da bi se utvrdilo da li proizvod ima porijeklo ili ne, nije potrebno utvrđivati porijeklo sljedećih stavki koje bi se mogle koristiti u proizvodnji:

(a) energije i goriva; (b) postrojenja i opreme; (c) mašina i alata; (d) robe koja ne ulazi i koja nije namijenjena da ulazi u konačni sastav proizvoda.

Član 44.

1. Uvjeti navedeni u ovom odjeljku za dobivanje statusa porijekla moraju se nastaviti ispunjavati u svakom trenutku u BiH ili u Zajednici.

2. Ako se vrate proizvodi s porijeklom izvezeni iz BiH ili Zajednice u drugu zemlju, za njih se smatra da nemaju porijeklo osim ako se carinskim organima može dokazati:

− da su vraćeni proizvodi isti kao oni koji su bili izvezeni; i − da nisu prošli nikakvu drugu radnju osim one koja je bila neophodna da ih se očuva u dobrom stanju za vrijeme boravka u toj zemlji ili za vrijeme izvoza.

Član 45.

1. Za sljedeće proizvode se smatra da su direktno prev ezeni iz BiH u Zajednicu ili iz Zajednice u BiH:

a) proizvode prevezene bez prolaska kroz područje druge zemlje;

b) proizvode koji čine jednu jedinstvenu pošiljku, koja se prevozi kroz podru čje drugih zemalja osim BiH ili Zajednice, uz, ako se ukaže prilika, pretovar ili privremeno skladištenje u tim zemljama, pod uvjetom da proizvodi ostanu pod nadzorom carinskih organa u zemlji provoza ili skladištenja i da ne budu podvrgnuti nekim drugim radnjama osim istovara, pretovara ili nekoj drugoj radnji koja za cilj ima njihovu očuvanost u dobrom stanju;

c) proizvode koji se transportiraju cjevovodom bez prekida preko područja neke druge zemlje osim BiH ili Zajednice.

17

2. Ispunjavanje uvjeta navedenih u stavu 1. ta čka (b) ovog člana dokazuje se nadležnim carinskim organima predočavanjem:

a) jedinstvene isprave o prijevozu kojom se pokriva prolazak iz zeml je izvoza kroz zemlju provoza;

b) uvjerenja izdanog od strane carinskih organa zemlje provoza:

− u kojem se navodi tačan opis proizvoda; − u kojem se navode datumi istovara i pretovara proizvoda i, kada je to primjenjivo, nazivi brodova, ili drugih korištenih prijevoznih sredstava; − u kojem se potvrđuju uvjeti pod kojima su proizvodi ostali u zemlji provoza;

c) ili, u nedostatku tih dokumenata, svih pratećih dokumenata.

Član 46.

1. Proizvodi s porijeklom, koji se iz BiH šalju na izložbu u drugoj zemlji i koji se nakon izložbe prodaju radi uvoza u Zajednicu, uživaju povoljnosti tarifnih pr eferencijala iz člana 35. ove odluke pod uvjetom da ispunjavaju uvjete ovog odjeljka koji im daju pravo da budu priznati kao proizvodi koji vode porijeklo iz BiH, te pod uvje tom da se nadležnim carinskim organima u Zajednici dokaže:

a) da je izvoznik izvršio direktan prijevoz proizvoda iz BiH u zemlju u kojoj se održava izložba i da ih je tamo izložio;

b) da ih je izvoznik prodao ili na neki drugi način dao na raspolaganje osobi u Zajednici;

c) da su u toku ili neposredno nakon izložbe proizvodi bili prevezeni u Zajednicu u stanju u kojem su bili poslani na izložbu;

d) da se od slanja na izložbu proizvodi nisu koristili u bilo koje druge svrhe osim prikazivanja na izložbi.

2. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 podnosi se carinskim organima u Zajednici na uobi č ajen način. U njemu moraju biti navedeni naziv i adresa izlo žbe. Kada je to pot rebno, mogu se zahtijevati dodatni materijalni dokazi o karakteru proizvoda i uvjetima pod kojima su bili izloženi.

3. Stav 1. ovog člana se primjenjuje na svaku trgova čku, industrijsku, poljopr ivrednu izložbu ili izložbu zanatstva, sajam ili sli čnu javnu manifestaciju ili prikaziva nje koje nije organizirano u privatne svrhe u prodavnicama ili poslovnim prosto rijama u cilju prodaje stranih proizvoda, a tokom kojeg proizvodi ostaju pod carinskom kontrolom.

18

Odjeljak 2

Dokaz o porijeklu

Član 47.

Proizvodi koji vode porijeklo iz BiH uživaju povoljnosti tarifnih preferencijala iz člana 35. ove odluke nakon što se podnese:

(a) uvjerenje o kretanju EUR. 1, čiji se obrazac nalazi u prilogu 9; ili (b) u slučajevima navedenim u članu 52. stav 1. tačka (b) ove odluke izjave, čiji se tekst nalazi u prilogu 10, a koju iz voznik daje na fakturi, otpremnici ili bilo ko m drugom komercijalnom dokumentu u kojem se daje dovoljno iscrpan opis određenih proizvoda da bi se omogu ćila njihova identifikacija (u daljnjem tekstu: ‘izjava na fakturi’).

(a) UVJERENJE O KRETANJU EUR. 1

Član 48.

1. Proizvodi s porijeklom u smislu ovog poglavlja imaju pravo na uživanje tarifnih preferencijala iz člana 35. ove odluke prilikom uvoza u Zajednicu, pod uvjetom da su bili direktno prevezeni u smislu člana 45. ove odluke, a po podnošenju uvjerenja o kretan ju EUR. 1 izdatog od strane carinskih organa Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da je BiH:

− Evropskoj komisiji dostavila podatke koji se zahtijevaju članom 57. ove odluke; te − da pruža pomo ć Zajednici tako što cari nskim organima zemalja članica dopušta provjeru vjerodostojnosti dokumenta ili ta čnost podataka koji se odno se na pravo porijeklo doti čnih proizvoda.

2. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 može se izdati samo kada može poslužiti kao materijalni dokaz koji je potreban u svrhe tarifnih preferencijala iz člana 35. ove odluke.

3. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 izdaje se samo na pisani zahtjev izvoznika ili njegovog ovlaštenog zastupnika.

Takav zahtjev se sačinjava u skladu sa odredbama ovog odjeljka na obrascu iz priloga 9.

Zahtjeve za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR. 1 nadležni carinski organi BiH čuvaju najmanje tri godine.

4. Izvoznik ili njegov ovla šteni zastupnik uz zah tjev prilaže i sva prate ća dokumenta kojima se dokazuje da se proizvodi koji se izvoze kvalificiraju za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR. 1.

Izvoznik preuzima obavezu da će na zahtjev nadležni h carinskih organa podnijeti sve dodatne dokaze koji im budu potrebni u svrhu utvrđivanja tačnosti statusa porijekla proizvoda koji imaju pravo na preferencijalno postupanje, te da će pristati na svaki pregled njegovih poslovnih knjiga i svaku provjeru koju poduzmu na vedeni organi u vezi s okol nostima u kojima su proizvodi dobiveni.

5. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 izdaju carinski organi BiH ili zemlje izvoza, koja je članica Zajednice, ako se proizvodi koji se izvoze mogu smatrati proizvodima s porijeklom u smislu ovog poglavlja.

19

6. Pošto uvjerenje o kretanju EUR. 1 čini materijalni dokaz za primjenu preferencijalnih aranžmana navedenih u članu 35. ove odluke, na carinskim organima BiH ili zemlje izvoznice – članice Zajednice leži odgovornost da poduzmu sve neophodne korake radi provjere porijekla proizvoda i drugih navoda u uvjerenju.

7. U cilju provjere da li su uvjeti navedeni u stavu 5. ovog člana ispunjeni, carinski organi BiH ili zemlje izvoznice – članice Zajednice imaju pravo da zatraže sve materijalne dokaze ili izvrše sve provjere koje smatraju neophodnim.

8. Na carinskim organima BiH ili zemlje izvoznice – članice Zajednice leži odgovornost da osiguraju da obrasci iz stava 1. ovog člana budu pravilno popunjeni.

9. Datum izdavanja uvjerenja o kretanju EUR. 1 navodi se u dijelu uvjerenja koji je rezerviran za carinske organe.

10. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 izdaju carinski organi BiH ili zemlje izvoznice – članice Zajednice prilikom izvoza proizvoda na koje se odnosi i stavljaju ga na raspolaganje izvozniku čim se izvoz izvrši ili osigura.

Član 49.

Kada se, na zahtjev uvoznika i pod uvjetima koje propišu carinski organi zemlje uvoznice, rastavljeni ili nesastavljeni proizvodi u smislu općeg pravila 2 (a) Carinske tarife BiH, koji potpadaju pod odjeljak XVI ili XVII odnosno pod tarifni broj 7308 ili 9406 Carinske tarife BiH, uvoze sukcesivno, jedinstveni dokaz o porijeklu za takve proizvode podnosi se carinskim organima prilikom uvoza prve isporuke.

Član 50.

1. Odstupajući od člana 48. stav 10. ove odluke, uvjerenje o kretanju EUR. 1 može se izuzetno izdati i nakon izvoza proizvoda na koje se odnosi ako:

a) nije izdato u trenutku izvoza zbog greški, nenamjernih propusta ili posebnih okolnosti; ili

b) ako se dokaže carinskim organima da je uvjerenje o kretanju EUR. 1 bilo izdano, ali da nije bilo prihvaćeno prilikom uvoza iz tehničkih razloga.

2. Carinski organi mogu naknadno izdati uvjerenje o kretanju EUR. 1 samo nakon provjere da li se podaci navedeni u izvoznikovom zahtjevu slažu s onim u odgovaraju ćem izvoznom spisu , te da uvjerenje o kretanju EU R 1, radi zadovolj avanja odredbi o vog odjeljka, nije izdano kada su određeni proizvodi bili izvezeni.

3. Na uvjerenje o kretanju EUR 1 koje se naknadno izda stav lja se zabilješka: ‘NAKNADNO

IZDANO’.

4. Zabilješka iz stava 3. ovog člana. stavlja se u polje ‘Primjedbe’ uvjerenja o kretanju EUR 1.

Član 51.

1. U slu čaju kra đe, gubitka ili uništenja uv jerenja o kretanju EUR. 1, izvoznik može carinskim organima koji su ga izdali podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata na osnovu izvoznih dokumenata koji se nalaze u njihovom posjedu.

2. Na duplikat izdan na ovaj način stavlja se zabilješka: ‘DUPLIKAT’.

3. Zabilješka iz stava 2. ovog člana stavlja se u polje ‘Primjedbe’ uvjerenja o kretanju EUR 1.

4. Duplikat, koji na sebi nosi datum izdavanja originalnog uvjerenja o kretanju EUR 1, važi od tog datuma.

20

5. Kada se proizvodi sa porijeklom stave pod kontrolu carinskog ureda BiH, postoji mogućnost da se originalni dokaz o porijeklu zamijeni sa jednim ili više uvjerenja o kretanju EUR 1. u svrhu slanja svih ili nekih proizvoda negdje drugo u BiH. Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR 1. izdaje se od strane carinskog ureda pod čijom kontrolom se nalaze ti proizvodi.

(b) IZJAVA NA FAKTURI

Član 52.

1. Izjavu na fakturi može izdati:

(a) odobreni izvoznik iz Zajednice u smislu člana 53. ove odluke, ili (b) izvoznik za svaku pošiljku od jednog ili više paketa koji sadrže proizvode s porijeklom čija ukupna vrijednost ne prelazi 12.000 KM, pod uvjetom da se pomoć iz člana 48. stav 1. ove odluke primjenjuje i u ovom postupku.

2. Izjavu na fakturi izvoznik može izdati ako se za određeni proizvod može smatrati da vodi porijeklo iz Zajednice ili BiH i da zadovoljava druge uvjete ove glave

3. Izvoznik, koji podnosi izjavu na fakturi, spreman je da u svakom trenutku, na zahtjev carinskih ili drugih nadležnih organa zemlje izvoznice, po dnese sva odgovaraju ća dokumenta kojima se dokazuje status porijekla određenih proizvoda, kao i ispunjavanje drugih uvjeta ove glave.

4. Izjava na fakturi izvoznik sačinjava unošenjem, pomoću pisaće mašine, pečata ili otiskivanjem na fakturi, otpremnici ili bilo kom dr ugom komercijalnom dokumentu, izjave čiji se tekst nalazi u prilogu 10, koristeći jednu od jezi čkih varijanti navedenih u tom prilogu i u skladu s doma ć im zakonodavstvom zemlje izvoznice. Ako se izjava sačinjava u rukopisu, piše se tintom i štampanim slovima.

5. Izjave na fakturi moraju sadržavati originalni, rukom pisani potpis izvoznika. Međutim, odobreni izvoznik u smislu člana 53. ove odluke nije dužan potpisati takve izjave, pod uvj etom da se u pisanom obliku obaveže prema carinskim organima Zajednice da prihvata punu odgovornost za svaku izjavu na fakturi,koja ga identificira kao da ju je on svojeručno potpisao.

6. U slučajevima iz stava 1. ta čka (b) ovog člana, korištenje izjave na fakturi podliježe sljedećim posebnim uvjetima:

(a) izjava na fakturi izdaje se za svaku pošiljku; (b) ako je roba sadržana u pošiljci već bila predmetom provjere u zemlji izvoznici pozivanjem na definiciju ‘proizvoda s porijeklom’, izvoznik se može pozvati na tu provjeru u izjavi na fakturi.

Odredbe tačke (a) ovog st ava ne osloba đaju izvoznika od obaveze poštivanja bilo kojih drugih formalnosti koje su potrebne prema carinskim ili poštanskim propisima.

Član 53.

1. Carinski organi u Zajednici m ogu ovlastiti svakog iz voznika, (u daljnj em tekstu: odobreni izvoznik), koji često izvozi proizvode porijeklom iz Zajednice u smislu člana 35. stav 2. ove odluke i koji carinskim organima, pruža sve garancije neophodne za provjeru statusa porijekla proizvoda, kao i ispunjavanje drugih uvjeta ov e glave, da izdaje iz jave na fakturi, bez obzira na vrijednost određenih proizvoda.

2. Carinski organi mogu odobravati status odobrenog izvoznika pod bilo ko jim uvjetima koje oni smatraju odgovarajućim. 3. Carinski organi odobrenom izvozniku dodjeljuju broj ovlaštenja koji se navodi u izjavi na fakturi.

4. Carinski organi u svakom trenutku prate upotrebu ovlaštenja od strane odobrenog izvoznika.

21

5. Carinski organi mogu u svakom trenutku povući odobrenje .

To obavezno rade kada odobreni izvoznik više ne pruža garancije iz stava 1. ovog člana i kada više ne ispunjava uvjete iz stava 2. ovog člana, ili na neki drugi način nepravilno koristi odobrenje .

Član 54.

1. Dokaz o porijeklu važi četiri mjeseca od dana iz davanja u zemlji izvoznici i u tom periodu se podnosi carinskim organima zemlje uvoznice.

2. Dokazi o porijeklu, koji se carinskim organima zemlje uvoznice podnesu nakon krajnjeg datuma za predočavanje navedenog u stavu 1. ovog člana, mogu se prihvatiti u cilju primjene tarifnih preferencijala iz člana 35. ove odluke kada je nep odnošenje tih dokumenata do predvi đenog krajnjeg datuma uzrokovano izuzetnim okolnostima.

3. U ostalim slučajevima zakašnjelog predočavanja, carinski organi zemlje uvoznice mogu prihvatiti dokaze o porijeklu kada su proizvodi podneseni prije navedenog krajnjeg datuma.

4. Na zahtjev uvoznika, a imajući u vidu uvjete koje propišu carinski organi zemlje uvoznice – članice Zajednice, jedinstveni dokaz o porijeklu može se podnijeti tim carinskim organima prilikom uvoza prve pošiljke kada se roba:

(a) uvozi u okviru čestog i kontinuiranog trgovinskog prometa značajne komercijalne vrijednosti; (b) kada je predmet istog kupoprodajnog ugovora, i kada su strane u ugovoru registrovane u BiH i ustanovljene Zajednici; (c) kada se razvrstavaju pod istu oznaku (osmoznamenkastu) Carinske tarife BiH; (d) kada dolaze isključivo od istog izvoznika, kada se upućuju istom uvozniku i kada su pokazane istom carinskom uredu u Zajednici.

Ovaj postupak se primjenjuje na količine i rok kojeg odrede nadležni carinski organi BiH. Taj rok ni pod kojim okolnostima ne može preći tri mjeseca.

Član 55.

1. Proizvodi, koje privatna osoba pošalje privatnoj osobi u vidu malih paketa, odnosno oni koji čine dio putnikovog li čnog prtljaga, uvoze se kao proizvod i s porijeklom ko ji uživaju tarifne preferencijale iz člana 35. ove odluke bez zahtijevanja podnošenja uvjerenja o kretanju EUR. 1 ili izjave na fakturi, pod uvjetom da se takvi proizvodi ne uvoze zbog trgovine, da su prijavljeni kao oni koji ispunjavaju uvjete koji se zahtijevaju za primjenu ovog poglavlja i kada nema sumnji u pogledu vjerodostojnosti izjave privatne osobe/putnika.

2. Uvozi, koji su povremenog karaktera i koji se isklju čivo sastoje od proizvoda za ličnu upotrebu primaoca ili putnika ili njihovih obitelji, ne smatraju se uvozima zbog trgovine ako je iz karaktera i količine tih proizvoda očigledno da za cilj nemaju nikakvu komercijalnu svrhu.

Nadalje, ukupna vrijednost proizvoda ne prelazi 1,000 KM u slučaju malih paketa ili 2,400 KM u slučaju proizvoda koji čine dio putnikovog ličnog prtljaga.

22

Član 56.

1. Otkrivanje malih odstupanja izme đu navoda u dokazu o porijeklu i onih u dokumentima podnesenim carinskom uredu u cilju vršenja radnji i postupaka za uvoz proizvoda ne čine same po sebi dokaz o porijeklu nevažećim ako se pravilno ustanovi da taj dokument odgovara predočenoj robi.

2. Očigledne formalne greške, po put grešaka u kucanj u, na dokazu o pori jeklu ne dovode do odbacivanja tog dokumenta ako te greške nisu takve da uzrokuju sumnju u ta čnost navoda navedenih u tom dokumentu.

Odjeljak 3

Metode administrativne suradnje

Član 57.

1. BiH dostavlja Evropskoj komisiji nazive i adrese carinskih organa, koji se nalaze na njenom području a koji su ovlašteni da izdaju uvjerenja o kretanju EUR. 1, zajedno s primjerkom otisaka pečata koje ti organi koriste, kao i nazive i adrese relevantnih carinskih organa koji su nadležni za kontrolu uvjerenja o kretanju EUR. 1 i izjava na fakturama. Pe čati vrijede od datuma prijema primjeraka od strane Evropske komisije. Komisija proslje đuje te podatke carinskim organima zemalja članica. Kada se dostavljanje podataka vrši u okviru izmjena ranije dostavljenih podataka, Komisija navodi datum stupanja na snagu novih pečata prema instrukcijama koje su dali nadležni carinski organi u BiH. Ti podaci su za službenu upotrebu, međutim, kada se roba treba staviti u slobodni promet, carinski orga ni mogu dopustiti uvozni ku ili njegovom prop isno ovlaštenom zastupniku da pogleda primjerke otisaka pečata navedene u ovom stavu.

2. Komisija šalje BiH primjerke otisaka pe čata koje koriste carinski organi zemalja članica za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR. 1.

Član 58.

1. Naknadne provjere uvjerenja o kretanju EUR. 1 i izja va na fakturi vrši se nasumi čnim izborom odnosno kada carinski organi u zemlji uvoznici – članici Zajednice ili u BiH imaju osnovane sumnje u pogledu vjerodostojnosti takvih dokumenata, statusa porijekla određenih proizvoda ili ispunjavanja drugih zahtjeva ove glave.

2. U cilju provo đenja odredbe stava 1. ovog člana, nadležni organi u zemlji uvoznici – članici Zajednice ili u BiH vraćaju uvjerenje o kretanju EUR. 1 i fakturu, ako je bila podnesena, izjavu na fakturi, ili primjerak tih dokumenata nadležnim organima u BiH ili zemlji članici, uz navođenje, kada je to primjereno, razloga za provjeru.

Sva dobivena dokumenta i podaci koji upućuju na to da su podaci navedeni u dokazu o porijeklu netačni prosljeđuju se uz zahtjev za vršenje provjere.

Ako carinski organi u zemlji uvoznici – članici Zajednice odluče da odlože odobravanje tarifnih preferencijala iz člana 35. ove odluke za vrijeme dok čekaju na rezultate provjere, izvozniku se nudi puštanje proizvoda uz sve mjere opreza, koje se smatraju neophodnim.

3. Kada se zahtjev za naknadnu provjeru sačini u skladu sa stavom 1. ovog člana, takva provjera se vrši a njeni rezultati dostavljaju carinskim organima zemlje uvoznice – članice Zajednice ili BiH maksimalno u roku od šest mjes eci. Rezultati moraju jasno pokazati da li se dok az o porijeklu odnosi na proizvode koji su stvarn o izvezeni i da li se za te proizvode može smatrati da vode porijeklo iz BiH ili Zajednice.

23

4. Ako se u slučajevima osnovane sumnje odgovor ne da u roku od šest mjeseci iz stava 3. ovog člana ili ako odgovor ne sadrži dovoljno podataka za utvrđivanje vjerodostojnosti dotičnog dokumenta ili stvarnog porijekla proizvoda, nadležnim organima se šalje drugi dopis. Ako se četiri mjeseca nakon drugog dopisa rezultati provjere ne dostave organima koji su ih zahtijevali, odnosno ako ti rezultati ne omogućavaju utvrđivanje vjerodostojnosti dotičnog dokumenta ili stvarnog porijekla proizvoda, organi koji su ih zahtijevali odbijaju pravo na tarifne preferencijale, osim u izuzetnim slučajevima.

5. Kada postupak provjere ili bilo koji drugi dostupni podatak ukazuje na to da se odredbe ovog odjeljka krše, BiH, na svoj u inicijativu ili na zahtjev Zajednice, vr ši odgovarajuće provjere ili organizira njihovo hitno vršenje kako bi identificirala i sprije čila takva kršenja. U tu svrhu, Zajednica može sudjelovati u provjerama.

6. U cilju naknadne provjere uvjerenja o kretanju EU R. 1, carinski organi Bi H ili carinski organi zemlje izvoznice – članice Zajednice čuvaju primjerke uvjerenja, kao i sva izvozna dokumenta koji se odnose na njih, najmanje tri godine.

Odjeljak 4

Ceuta i Melilla

Član 59.

1. Pojam ‘Zajednica’ koji se koristi u ovoj glavi ne obuhvaća Ceutu i Melillu. Pojam ‘proizvodi koji vode porijeklo iz Zajednice’ ne obuhvaća proizvode koji vode porijeklo iz Ceute i Melille.

2. Ovaj odjeljak se primjenjuje mutatis mutandis i prilikom utvr đivanja da li se proizvodi mogu smatrati onima koji vode porijeklo iz BiH i koji uživaju preferenci jale prilikom uvoza u Ceutu i Malillu ili onima koji vode porijeklo iz Ceute i Melille.

3. Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim područjem.

4. Odredbe ove glave koje se odnose na izdavanje, korištenje i naknadnu provjeru uvjerenja o kretanju EUR. 1 primjenjuju se mutatis mutandis i na proizvode koji vode porijeklo iz Ceute i Melille.

5. Carinski organi Španjolske odgovorni su za primjenu ove glave u Ceuti i Melilli.

NASLOV IV

CARINSKA VRIJEDNOST

GLAVA I

Opće odredbe

Član 60.

1. Prilikom primjene odredbi člana 25. do 33. Zakona i ovog naslova, carinski organi postupaju u skladu s odredbama navedenim u prilogu 11.

2. Ako je prilikom utvr đivanja carinske vrijednosti potrebno izvršiti pozivanje na op ćeprihvaćene principe obračunavanja, primjenjuju se odredbe priloga 12.

24

Član 61.

1. U smislu ovog naslova:

(a) ‘sporazum’ znači Sporazum o provedbi člana VII Op ćeg sporazuma o tarifama i trgovini, navedenog u članu 28. stav 1.tačka (a) Zakona; (b) ‘proizvedena roba’ obuhvaća uzgojene, proizvedene i izvađene proizvode; (c) ‘identična roba’ zna či roba proizvedena u istoj zemlji koja je u svak om pogledu identična, uključujući i njene fizi čke karakteristike, kva litetu i ugled. Manje razlike u izgledu ne sprečavaju da se roba, koja inače odgovara ovoj definiciji, smatra identičnom. (d) ‘slična roba’ znači roba proizvedena u istoj zemlji koja, premda ne u svakom pogledu slična, ima slične karakteristike i slične materijale od kojih je izrađena što joj omogućava da vrši iste funkcije i da bude komercijalno zamjenjiva. Kvaliteta robe, njen ugled i postojanje zaštitnog znaka neki su od faktora koje treba uzeti u obzir prilikom određivanja da li je roba slična; (e) ‘roba iste klase ili vrste’ znači roba koja spada u grupu ili seriju proizvoda određene industrije ili industrijskog sektora i obuhvaća identičnu i sličnu robu.

2. ‘Identična roba’ i ‘slična roba’, već prema slučaju, ne obuhvaća robu koja uključuje ili predstavlja inženjering, razvoj, umjetnički rad, dizajn, te pl anove i šeme za koje nije izvršeno nikakvo usklađivanje prema članu 29. stav 1. tačka (b) (iv) Zakona, jer su takvi elementi urađeni u BiH.

Član 62.

1. U smislu dijela drugog, glave III Zakona i ovog naslova, za osobe se smatra da su povezane samo ako:

(a) su to službenici ili direktori koji su uključeni u međusobne poslove; (b) su to pravno priznati partneri u poslovnim odnosima; (c) su to poslodavac i uposlenik; (d) je to svaka osoba koja direktno ili indirektno posjeduje, kontrolira ili drži 5% ili više preostalih dionica s pravom glasa i jedne i druge osobe; (e) jedna od njih direktno ili indirektno kontrolira drugu; (f) obje te osobe direktno ili indirektno kontrolira treća osoba; (g) one zajedno direktno ili indirektno kontroliraju treću osobu; ili (h) su članovi iste obitelji. Osobe se smatraju članovim iste obitelji samo ukoliko su u jednom od dolje navedenih odnosa:

- suprug i supruga;

- roditelj i dijete;

- brat i sestra (bilo da su od istih roditelja ili da se radi o polubratu ili polusestri);

- roditelji roditelja i unuci;

- braća/sestre roditelja i nećaci;

- roditelji muža/supruge i zetovi ili snahe;

- supružnici braće i sestara.

2. U smislu ovog naslova, osobe koje su poslovno povezane jedna s drugom tako što je jedna od njih isključivi agent, isklju čivi distributer ili isklju čivi koncesionar kakav god da je njegov zvani čni naziv, smatra se da je povezana samo ukoliko potpada pod kriterije iz stava 1 ovog člana.

25

Član 63.

U cilju utvrđivanja carinske vrijednosti prema članu 26. Zakona, roba za koju cijena nije stvarno plaćena u vrijeme predviđeno za utvrđivanje vrijednosti u carinske svrhe, cijena koja se treba platiti za izmirenje obaveza u navedeno vrijeme po pravilu se uzima kao osnovica za carinsku vrijednost.

Član 64.

1. Kada je roba, koja je prijavljena za stavljanje u slobodni promet, dio ve će koli čine iste robe kupljene prilikom jedne transakcij e, cijena koja je stvarno pla ćena ili je plativa u smislu člana 26. stav 1. Zakona, je ona cijena koja je predstavljena kao proporcija izme đu ukupne cijene koju tako prijavljena roba ima i ukupne koli čine kupljene robe. Srazmjerna raspodjela cijene koja je stvarno plaćena ili je plativa primjenjuje se i u slu čaju gubitka dijela pošiljke ili kada se roba kojoj se utvrđuje vrijednost, ošteti prije stavljanja u slobodni promet.

2. Nakon stavljanja robe u slobodni promet, usklađivanje cijene koja je stvarno plaćena ili je plativa za robu, a koje prodavac izvrši u korist kupca, može se uzeti u obzir prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s članom 26. Zakona, ako se carinskim organima dokaže:

- da je roba bila u kvaru u trenutku koji se navodi u članu 64. Zakona;

- da je prodavac izvršio izmjene u izvršenju garancijskih obaveza sadržanih u kupoprodajnom ugovoru, koji je zaključen prije stavljanja robe u slobodan promet;

- da nedostaci na robi već nisu bili uzeti u obzir u odgovarajućem kupoprodajnom ugovoru.

3. Cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa za robu, usklađena prema stavu 2. ovog člana, može se uzeti u obzir samo ako je usklađivanje izvršeno u roku od 12 mjeseci od dana prihvatanja carinske prijave za stavljanje robe u slobodni promet.

Član 65.

Kada cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa u smislu člana 26. stav 1. Zakona, uključuje i neki iznos u pogledu bilo kog unutarnjeg poreza koji se primjenjuje unutar zemlje porijekla ili zemlje izvoznice u vezi s određenom robom, navedeni iznos ne ulazi u carinsku vrijednost pod uvjetom da se nadležnom carinskom organu može dokazati da je odre đena roba oslobo đena ili će biti oslobođena od njega u korist kupca.

Član 66.

1. U smislu člana 26. Zakona, činjenica da je roba koja je predmet prodaje prijavljena za slobodni promet smatra se odgovarajućim pokazateljem da je prodana za izvoz u carinsko područje BiH. U slučaju uzastopnih prodaja prije utvr đivanja vrijednosti, samo zadnja prodaja koja je dovela do unošenja robe u carinsko područje BiH, odnosno prodaja koja se vrši u carinskom području BiH prije prijavljivanja robe za slobodni promet, čini takav pokazatelj.

Kada se prijavljuje cijena koja se odnosi na prodaju izvršenu prije zadnje prodaje, a na temelju koje je roba unesena u carinsko područje BiH, carinskim organima se mora dokazati da je ta prodaja robe izvršena za izvoz u carinsko područje BiH.

Odredbe članova 89. do 92. ove odluke se primjenjuju i na stav 1. ovog člana.

2. Kada se roba korist i u stranoj zemlji izme đu momenta prodaje i mome nta prijave za slobodni promet, carinska vrijednost ne mora biti transakcijska cijena.

26

3. Kupac ne treba ispunjavati nikakve druge uvjete osim da bude strana u kupoprodajnom ugovoru.

Član 67.

Kada se, prilikom primjene člana 26. stav 1. Zakona, utvrdi da prodaja ili cijena uvezene robe podliježe nekom uvjetu odnosno naknadi čija se vrijednost može utvr diti u odnosu na robu čija se vrijednost utvrđuje, takva vrijednost se smatra indirektnim pla ćanjem kupca prodavcu i di jelom cijene koja je stvarno plaćena ili je plativa ako se uvjet ili naknada ne odnose na:

a) aktivnost na koju se primjenjuje član 26. stav 3. Zakona; ili

b) faktor u pogledu kojeg se na cijenu koja se pla ća ili je plativa treba dodati iznos prema odredbama člana 29. Zakona.

Član 68.

1. U smislu člana 26. stav 3. Zakona, pojam “marketinga” znači sve aktivnosti ko je se odnose na reklamiranje ili promoviranje prodaje predmetne robe i sve aktivnosti koje se odnose na davanje jemstva ili garancije za tu robu.

2. Ako takve aktivnosti poduzme kupac, smatra se da ih je poduzeo za svoj račun čak i ako ih izvrši u sklopu ispunjavanja obaveza koje leže na kupcu ako je tako dogovoreno sa prodavcem.

Član 69.

1. Prilikom primjene člana 27. stav 2. ta čka (a) Zakona (transakc ijska vrijednost identične robe), carinska vrijednost se utvrđuje pozivanjem na transakcijsku vrijednost identične robe u prodaji na istom komercijalnom nivou i u osnovi u istoj količini kao i roba čija se vrijednost utvrđuje.

Kada se ne na đe takva prodaja, transakc ijska vrijednost identi čne robe prodane na razli čitim komercijalnim nivoima i/ili u različitim količinama i usklađena tako da u obzir uzme razlike koje se pripisuju komercijalnom nivou i/ili količini, koristi se, ali pod uv jetom da se takva uskla đivanja mogu izvršiti na osnovu predočenog dokaza koji nedvosmisleno određuje opravdanost i ispravnost usklađivanja, bilo da to dovodi do povećanja ili smanjenja vrijednosti.

2. Kada su troškovi i naknade iz člana 29. stav 1. ta čka (e) Zakona uklju čeni u transakcijsku vrijednost, usklađivanje se vrši tako da se u obzir uzmu zna čajne razlike u takvim troškovima i naknadama između određene uvezene i identične robe koje nastaju kao rezultat razlika u daljini i načinu prijevoza.

3. Ukoliko se, prilikom primjene ovog člana, ustanovi da po stoji više transakc ijskih vrijednosti identične robe, najniža takva vrijednost se koristi za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe.

4. Prilikom primjene ovog člana, transakcijska vrijednost za robu koja je proizvedena od strane druge osobe, uzima se u obzir samo kada se ne može ustanoviti nikakva transakcijska vrijednost prema stavu 1. ovog člana za identičnu robu koju je proizvela ista osoba koja je proizvela i robu čija se vrijednost utvrđuje.

5. U smislu ovog člana, transakcijska vrijednost identične uvezene robe znači carinska vrijednost koja je prethodno utvrđena prema članu 26. Zakona i usklađena kao što je propisano u stavovima 1. i 2. ovog člana.

27

Član 70.

1. Prilikom primjene člana 27 stav 2. tačka (b) Zakona (transakcijska vrijednost slične robe), carinska vrijednost se odre đuje pozivanjem na transa kcijsku vrijednost sli čne robe u prodaji na istom komercijalnom nivou i u osnovi u istoj količini kao i roba čija se vrijednost utvrđuje. Kada se ne nađe takva prodaja, transakcijska vrijednost sli čne robe prodate na razli čitim komercijalnim nivoima i/ili u različitim količinama i usklađena tako da se u obzir uzmu razlike koje se pripisuju komercijalnom nivou i/ili količini, koristi se, ali pod uvjetom da se takva usklađivanja mogu izvršiti na osnovu predočenog dokaza koji nedvosmisleno određuje opravdanost i ispravnost usklađivanja, bilo da to dovodi do povećanja ili smanjenja vrijednosti.

2. Kada su troškovi i naknade iz člana 29. stav 1. ta čka (e) Zakona uklju čeni u transakcijsku vrijednost, usklađivanje se vrši tako da se u obzir uzmu zna čajne razlike u takvim troškovima i naknadama između predmetne uvezene i slične robe koje nastaju kao rezultat razlika u udaljenosti i načinu prijevoza.

3. Ukoliko se, prilikom primjene ovog člana, ustanovi da postoji više transakcijskih vrijednosti slične robe, najmanja takva vrijednost se koristi za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe.

4. Prilikom primjene ovog člana, transakcijska vrijednost za robu koja je proizvedena od strane drugih osoba, uzima se u obzir samo kada se ne može ustanoviti nikakva transakcijska vrijednost prema stavu 1. ovog člana za sli čnu robu koju je proi zvela ista osoba koja je proizvela i robu čija se vrijednost utvrđuje.

5. U smislu ovog člana, transakcijska vrijednost slične uvezene robe znači carinska vrijednost koja je prethodno utvrđena prema članu 26. Zakona i usklađena kao što je propisano u stavovima 1. i 2. ovog člana.

Član 71.

1. (a) Ukoliko se uvezena roba, ili identična ili slična uvezena roba prodaje u BiH u stanju u kakvom je uvezena, carinska vrijednost uvezene robe, utvrđena u skladu s članom 27. stav 2. tačka (c) Zakona, temelji se na jediničnoj cijeni po kojoj je uvezena roba ili identična ili slična uvezena roba prodana u najvećoj ukupnoj količini u isto ili približno isto vrijeme kao i robe čija se vrijednost utvrđuje osobama koje nisu povezane s osobama od kojih su kupili takvu robu, s tim da podliježu odbicima za sljedeće:

(i) provizije koje se obično plaćaju ili čije se plaćanje dogovori, odnosno dodatni iznosi na profit ili opće troškove (uključujući direktne i indirektne troškove za reklamiranje dotične robe) u vezi s prodajom u BiH uvezene robe iste klase ili vrste; (ii) uobičajene troškove prijevoza i osiguranja i drugi pripadajući troškovi koji nastaju unutar BiH; (iii) uvozne dažbine i druge dažbine koje treba platiti u BiH radi uvoza ili prodaje robe.

(b) Ukoliko se ni uvezena roba ni identična ili slična uvezena roba ne prodaje u isto ili približno isto vrijeme kada se uvozi roba čija se vrijednost utvrđuje, carinska vrijednost uvezene robe utvrđena prema ovom članu, a koja inače podliježe odredbama stava 1. tačka (a) ovog člana, temelji se na jedini čnoj cijeni po kojoj se uvezena roba, identi čna ili sli čna uvezena roba prodaje u BiH u stanju u ko jem je uvezena na jranijeg datuma nakon uvoza robe čija se vrijednost utvrđuje, ali prije isteka 90 dana od takvog uvoza.

28

2. Ukoliko se ni uvezena roba ni identi čna ili sli čna roba ne prodaje u BiH u stanju u kojem je uvezena, tada se, ukoliko to uvoznik zahtijeva, carinska vrijednost temelji na jedini čnoj cijeni po kojoj se uvezena roba, nakon daljnje obrade, prodaje u najve ćoj ukupnoj količini osobama u BiH koje nisu povezane s osobama od kojih kupuju takvu robu, s tim da se umanji za odgovarajući iznos dodane vrijednosti koja je nastala takvom obradom, te za izdatke propisane u stavu 1. tačka (a) ovog člana.

3. U smislu ovog člana, jedinična cijena po kojoj se uvezena roba prodaje u najvećoj ukupnoj količini je cijena po kojoj je najve ći broj jedinica prodat u prodajam a osobama koje ni su povezane s osobama od kojih su kupile takvu robu na prvom komercijalnom nivou nakon uvoza na kojem se vrše takve prodaje.

4. Svaka prodaja u BiH osobi koja vrši snabdijevanje bilo direktno ili indirektno, besplatno ili po sniženoj cijeni za upotrebu u vezi s proizvodnjom ili prodajom za izvoz uvezene robe, nijedan od elemenata naveden u članu 29. stav 1. ta čka (b) Zakona ne treba se uzimati u obzir prilikom utvrđivanja jedinične cijene u smislu ovog člana.

5. U smislu stava 1. ta čka (b) ovog člana, ‘najraniji datum’ je da tum do kojeg se izvrši prodaja uvezene robe ili identične ili slične uvezene robe u dovoljnoj količini da bi se utvrdila jedini čna cijena.

Član 72.

1. Prilikom primjene člana 27. stav 2. ta čka (d) Zakona (obračunata vrijednost), carinski organi ne mogu zahtijevati ili natjerati osobu koja nema prebivalište u BiH da predoči za pregled ili dozvoli pristup bilo kojim poslovnim knjigama ili drugim evidencijama u svrhu utvrđivanja ove vrijednosti. Međutim, podatke koje proizvođač robe pruži u svrhu utvrđivanja carinske vrijednosti prema ovom članu carinski organi BiH mogu provjeriti u nekoj drugoj zemlji uz suglasnost proizvođača i pod uvjetom da carinski organi BiH na vrijeme i unaprijed obavijeste organe dotične zemlje i da ona nema ništa protiv istrage.

2. Cijena ili vrijednost materijala i proizvodnje iz člana 27. stav 2. ta čka (d) (i) Zakona uklju čuje cijenu elemenata navedenih u članu 29. stav 1. tačka (a) (ii) i (iii) Zakona.

Ona tako đer uklju čuje i vrijednost, srazmj erno raspodijeljenu, svakog proiz voda ili usluge navedene u članu 29. stav 1. tačka (b) Zakona kojeg kupac daje ili obavi direktno ili indirektno za upotrebu u vezi s proizvodnjom uvezene robe.

Vrijednost elemenata navedenih u članu 29. stav 1. ta čka (b) (iv) Zakona, koji su ura đeni u BiH uključuje se samo u onoj mjeri u kojoj se ti elementi naplaćuju od proizvođača.

3. Kada se u svrhe utvr đivanja obračunate vrijednosti koriste drugi podaci a ne oni koje je dao proizvođač ili koji su dani u njegovo ime, carinski organi obavještavaju deklaranta, ukoliko to on zahtijeva, o izvoru takvih informacija, o podacima koji su korišteni i obračunima utemeljenim na takvim podacima, u skladu s članom 14. Zakona.

4. ‘Opći troškovi’ iz člana 27. stav 2. tačka (d) (ii) Zakona, obuhvaćaju direktne i indirektne troškove proizvodnje i prodaje robe za izvoz koji nisu uključeni pod član 27. stav 2. tačka (d) (i) Zakona.

Član 73.

Kada je ambalaža iz člana 29. stav 1. tačka (a) (ii) Zakona predmet uvoza u više navrata, vrijednost se, na zahtjev podnosio ca, na odgovaraju ći na čin srazmjerno raspore đuje u skladu s op ćepriznatim principima obračunavanja.

29

Član 74.

U smislu člana 29. stav 1. ta čka (b) (iv) Zakona, cijena istraživa čkih i preliminarnih nacrta se ne uključuje u carinsku vrijednost.

Član 75.

Član 30. ta čka (c) Zakona primjenjuje se mutatis mutandis kada se carinska vrijednost utvr đuje primjenom nekog drugog metoda a ne transakcijske vrijednosti.

Član 76.

1. Carinski organi, na zahtjev određene osobe, mogu odobriti:

- odstupajući od člana 29. . stav 2. Zakona, određene elemente koji se trebaju dodati na cijenu koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti, premda se ne mogu količinski izraziti u trenutku nastanka carinskog duga,

- odstupajući od člana 30. Zakona, da se odre đene naknade koje se ne uklju čuju u carinsku vrijednost, u slučajevima kada se iznosi koji se odnose na te elemente ne prikazuju odvojeno u trenutku nastanka carinskog duga, utvrde na temelju odgovarajućih i specifičnih kriterija.

U takvim slučajevima prijavljena carinska vrijednost ne smatra se privremenom u smislu člana 162. stav 1. alineja dva ove odluke.

2. Odobrenje se daje pod sljedećim uvjetima:

(a) ako bi vršenje postupaka predviđenih članom 167. ove odluke u određenim okolnostima, predstavljalo neproporcionalne administrativne troškove; (b) ako bi se pokazalo da je pribjegavanje primjeni člana 27. i 28. Zakona neprimjenjeno u konkretnim okolnostima; (c) ako postoje dobri razlozi za smatranje da visina uvoznih dažbina, koje se naplaćuju u roku obuhvaćenim odobrenjem neće biti niža od one koja bi se naplatila da nema odobrenja. (d) ako nije došlo do poremećaja uvjeta konkurencije među operaterima.

GLAVA 2

Odredbe koje se odnose na naknade za korištenje autorskog prava i licence

Član 77.

1. U svrhe člana 29. stav 1. tačka (c) Zakona, smatra se da naknade za korištenje autorskog prava i licence naročito znače plaćanje za korištenje prava koja se odnose:

- na proizvođača uvezene robe (naročito patenata, dizajna, modela i proizvođačkog know-how), ili

- na prodaju za izvoz uvezene robe (naročito zaštitnih znakova, patentiranih modela), ili

- na upotrebu ili preprodaju uvezene robe (naročito autorskih prava, proizvodnih procesa koji su neodvojivo ugrađeni u uvezenu robu).

30

2. Bez odstupanja od člana 29. stav 5. Zakona, ka da se carinska vrijednost uvezene robe utvrđuje prema odredbama člana 26. Zakona, naknade za korištenje autorskog prava ili licence dodaju se na cijenu koja je stvarno plaćena ili se treba platiti samo kada je ovo plaćanje:

- povezano s robom čija se vrijednost utvrđuje; i

- kada predstavlja uvjet za prodaju te robe.

Član 78.

1. Kada uvezena roba predstavlja samo sastavni dio ili komponentu robe koja se proizvodi u BiH, usklađivanje prema cijeni koja je stvarno plaćena ili se treba platiti za uvezenu robu vrši se samo onda kada se naknada za korištenje autorskog prava ili licence odnosi na tu robu.

2. Kada se roba uvozi u rastavljenom stanju, odnosno kada samo mora proći kroz manju obradu prije daljnje prodaje, kao što je na primjer razblaživanje ili pakiranje, to ne sprečava da se naknade za korištenje autorskog prava ili licence smatraju povezanim s uvezenom robom.

3. Ukoliko se naknade za korištenje autorskog prava i licence djelomično odnose na uvezenu robu, a djelomično i na druge sastojke i sastavne dijelove dodatih uvezenim proizvodima nakon njihovog uvoza, ili na aktivnosti ili usluge koje se obave nakon uvoza, odgovarajuće raspoređivanje se vrši samo na temelju objektivnih i mjerljivih podataka u skladu s komentarom člana 29. stav 2. Zakona, koji je dat u prilogu 11.

Član 79.

Naknade za korištenje autorskog prava ili licence u pogledu prava korištenja zaštitnog znaka trebaju se dodati na cijenu koja je plaćena ili je plativa za uvezenu robu samo u slučajevima kada:

- se naknada za korištenje autorskog prava ili licencu odnosi na proizvode koji se preprodaju u istom stanju ili koji podliježu samo manjoj obradi nakon uvoza;

- se proizvodi plasiraju na tržištu pod zaštitnim znakom, koji je na njih stavljen prije ili poslije uvoza, a za koje se plaćaju naknade za korištenje autorskog prava ili licencu; i

- kupac ne može slobodno nabaviti takve proizvode od drugih snabdjevača koji nisu u vezi s prodavcem.

Član 80.

Kada kupac plaća naknade za korištenje autorskog prava ili licence tre ćoj strani, ne smatra se da su ispunjeni uvjeti predviđeni u članu 77. stav 2. ove odluke, osim ako prodavac ili osoba koja je povezana s njim zahtijeva od kupca da izvrši to plaćanje.

Član 81.

1. Kada se metod obračuna iznosa naknade za korištenje autorskog prava ili licence izvodi iz cijene uvezene robe, u nedostatku dokaza o suprotnom može se pretpostaviti da je plaćanje te naknade za korištenje autorskog prava ili licence izvršeno u vezi s robom čija se vrijednost utvrđuje.

2. Međutim, kada se iznos naknade za korištenje autorskog prava ili licence obračunava bez obzira na cijenu uvezene robe, plaćanje te naknade za korištenje autorskog prava ili licencu ipak se može vezati za robu čija se vrijednost utvrđuje.

31

Član 82.

Prilikom primjene člana 29. stav 1. ta čka (c) Zakona, zemlja u kojoj primalac naknade za korištenje autorskog prava ili za licencu ima prebivalište nije od bitne važnosti.

GLAVA 3

Odredbe koje se odnose na mjesto unosa robe u BiH

Član 83.

U smislu člana 29 stav 1. tačka (e) i člana 30. tačka (a) Zakona, mjesto unosa robe u carinsko područje BiH je:

(a) za robu koja se doprema morem, to je luka istovara ili luka pretovara, pod uvjetom da carinski organi te luke ovjere pretovar; (b) za robu koja se doprema morem a onda, bez pretovara, unutarnjim vodenim tokovima, to je prva luka gdje se može izvrš iti istovar bilo na uš ću rijeke ili kanala ili du blje u unutrašnjosti, pod uvjetom da se carinskom uredu podnese dokaz da su troškovi prevoza do luke istovara veći od onih do prve luke; (c) za robu koja se doprema željeznicom, unutarnjim vodenim tokovima ili cestovnim prometom, to je mjesto gdje se nalazi prvi carinski ured; (d) za robu koja se doprema drugim sredstvima, to je mjesto gdje se prelazi kopnena granica carinskog područja BiH.

GLAVA 4

Odredbe koje se odnose na troškove prevoza

Član 84.

Prilikom primjene člana 29. stav 1. tačka (e) i člana 30. tačka (a) Zakona:

(a) kada se roba doprema istim načinom prijevoza do mjesta koje se nalazi dalje od mjesta unosa robe u carinsko područje BiH, troškovi prijevoza se utvrđuju proporcionalno pređ enoj udaljenosti izvan i unutar carinskog područja BiH, osim ako se carinskim organima ne predoče dokazi o troškovima koji su mogli nastati prema obave znim prijevoznim tarifama za prevoz robe do mjesta unosa u carinsko područje BiH; (b) kada je roba fakturirana po jedinstvenoj cijeni na paritetu franko domi cilno odredište, koja odgovara cijeni na mjestu unosa u carinsko podru čje BiH, troškovi prij evoza unutar BiH se ne oduzimaju od te cijene. Međutim, takvo oduzimanje se dopušta ako se carinskim organima predoči dokaz da bi cijena franko granica bila niža od jedinstvene cijene franko domicilno odredište; (c) kada je prijevoz besplatan ili kada ga osigurava kupac, troškov i prijevoza do mjesta unosa u carinsko područje BiH, obra čunati u skladu sa obaveznim prije voznim tarifama koje se obi čno primjenjuju na iste metode prijevoza, uključuju se u carinsku vrijednost.

32

Član 85.

1. Svi poštanski troškovi koji su naplaćeni do odredišta u vezi s robom koja se šalje poštom, uključuju se u carinsku vrijednost te robe, izuzev dodatnih poštanskih troškova koji se napla ćuju u zemlji uvoznici.

2. Međutim, usklađivanje prijavljene vrijednosti se ne vrši ukoliko se radi o naknadama koje se koriste prilikom utvrđivanja vrijednosti pošiljki nekomercijalnog karaktera.

3. Stavovi 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se na robu koja se prevozi eksp resnim poštanskim uslugama poznatim kao EMS-Datapost.

Član 86.

Za robu koja se prevozi zra čnim prometom, odredbe člana 84. ove odluke se primjenjuju mutatis mutandis.

GLAVA 5

Utvrđivanje vrijednosti određenih prijenosnih medija za upotrebu u opremi za automatsku obradu podataka (AOP)

Član 87.

1. Izuzetno od članova 26.. do 30. Za kona, prilikom utvr đivanja carinske vrije dnosti prijenosnih medija, koji nose podatke ili upute za upotrebu u opremi za obradu podataka, u obzir se uzima samo cijena ili vrijednost samog prijenosnog medija. Carinska vrijednost uvezenog prijenosnog medija, koji nosi podatke ili upute, dakle, ne uključuje cijenu ili vrijednost podataka ili uputa, pod uvjetom da se takva cijena ili vrijednost prikazuje odvojeno od cijene ili vrijednosti dotičnog prijenosnog medija.

2. U smislu ovog člana:

(a) za izraz ‘prijenosni medij’ ne smatra se da uključuje integralna kola, poluprovodnike i slične uređaje ili artikle koji čine takva kola ili uređaje; (b) za izraz ‘podaci ili upute’ ne smatra se da uključuje zvučne, kinematografske ili video zapise.

GLAVA 6

Odredbe koje se odnose na kursnu listu

Član 88.

1. Kada carinski organi odobre deklarantu da naknadno podnese ili dostavi određene podatke i u vezi s prijavom za stavljanje robe u slobodni promet u obliku periodične prijave, u tom odobrenju se, na zahtjev deklaranta, može navesti da se za konverziju u valutu BiH elemenata koji čine carinsku vrijednost izraženu u određenoj valuti koristi važeći kurs kojeg je objavila Centralna banka BiH.

2. U tom slu čaju kurs koji se kori sti je kurs koji se primjenjuje prvog dana perioda obuhvaćenog periodičnom prijavom.

33

GLAVA 7

Deklaracije vrijednosti i dokumenta koja se podnose

Član 89.

1. Kada je potrebno utvrditi carinsku vrijednost u smislu članova 25. do 33. Zakona, deklaracija o podacima, koji se odnose na carinsku vrijednost (deklaracija vrijednosti), prati carinsku prijavu sačinjenu u vezi s doti čnom robom. Deklaracija vrijednosti sa činjava se na obrascu D.V.1 iz priloga 13. kojeg, tamo gdje je to potrebno, nadopu njava jedan ili vi še obrazaca D.V.1 bis iz priloga 14.

2. Deklaraciju vrijednosti propisanu u stavu 1. ovog člana sačinjava lice iz člana 4. tačka (18) Zakona. Druga alineja člana 61. stav 2. tačka (b) i 61 stav 3. Zakona primjenjuje se mutatis mutandis.

3. Carinski organi mogu odustati od zahtjeva za po dnošenje deklaracije vrijednosti D.V.1. kada se carinska vrijednost predmetne robe ne može utvrditi prema odredbama člana 26. Zakona. U takvim slučajevima, osoba iz stava 2. ovog člana podnosi ili osigurava da budu podneseni ti podaci koji se mogu tražiti u cilju utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu sa članom 27. ili 28. Zakona. Takvi podaci se dostavljaju na način i u obliku kojeg odrede carinski organi.

4. Podnošenje deklaracije vrijednosti, koja se zahtijeva stavom 1. ovog člana uz moguću primjenu kaznenih odredbi, lice iz stava 2. ovog člana i njegovog zastupnika čini odgovornim u pogledu:

- tačnosti i potpunosti podataka navedenih u deklaraciji;

- vjerodostojnosti dokumenata koji su podneseni u prilog tim podacima; i

- dostavljanje svih dodatnih podataka ili dokumenata koji su potrebni za utv đivanje carinske vrijednosti robe.

Član 90.

1. Izuzev kada je je to neophodno radi pravilne primjene propisa o uvozni m dažbinama, carinski organi mogu odustati od zahtjeva za podnošenjem deklaracije iz člana 89. stav 1. ove odluke ili popunjavanja jednog njenog dijela:

(a) kada carinska vrijednost uvezene robe u jednoj pošiljci ne premašuje iznos od 8,000 KM, pod uvjetom da ona ne čini podjeljene ili višestruke pošiljke od istog pošiljaoca istom primaocu, ili (b) kada su uvozi nekomercijalnog karaktera; ili (c) kada podnošenje određenih podataka nije neophodno za primjenu Zakona o carinskoj tarifi BiH ili kada se uvozne dažbine ne naplaćuju zbog posebnih carinskih odredbi.

2. U slučaju redovnog prometa robama koje pod istim uslovima isti prodavac dostavlja istom kupcu, carinski organi mogu odustati od traženja da svi podaci iz člana 89. stav 1 ove odluke budu dostavljeni uz svaku carinsku prijavu ali će ih zahtijevati kad god se promjene okolnosti i najmanje jednom u tri godine.

3. Odustajanje predviđeno ovim članom, može se povući i tražiti podnošenje deklaracije vrijednosti D.V.1. u slučajevima kada se utvrdi da uslov neophodan za kvalificiranje za ovo odustajanje, nije bio ispunjen ili se više ne ispunjava.

Č

lan 91.

Kada se koriste ra čunarski sistemi, ili ako su predmetne robe prijavljene po d pojednostavljenim postupkom, carinski organi mogu odobriti odstupanje od na čina prezentiranja podataka potrebnih za utvrđivanje carinske vrijednosti.

34

Član 92.

1. Osoba iz člana 89. stav 2. ove odluke dostavlja carinskim organima kopiju fakture na temelju koje se prijavljuje vrijednost uvezene robe. Kada se carinska vrijednost prijavljuje u pismenom obliku, carinski organi zadržavaju takvu kopiju.

2. Carinski organi ne moraju utvr đivati carinsku vrijednost uvezene robe na temelju metode transakcijske vrijednosti ako, u skladu s postupkom navedenim u stavu 3.ovog člana, osnovano sumnjaju da prijavljena vrijednost predstavlja ukupno plaćeni ili plativi iznos na način naveden u članu 26. Zakona.

3. Kada kod carinskih organa postoji sumnja u smislu stava 2. ovog člana, oni mogu zatražiti dodatne podatke u skladu s članom 89. stav 4. ove odluke. Ako ta sumnja i dalje postoji, carinski organi moraju, prije nego što donesu kona čnu odluku, obavi jestiti određenu osobu pismenim putem, ukoliko ona to zahtijeva, o osnovama za sumnju i dati joj razuman period za odgovor. Konačna odluka s obrazloženjem datoj osobi se dostavlja u pisanom obliku.

NASLOV V

UNOS ROBE U CARINSKO PODRUČJE

GLAVA 1

Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka od strane zainteresovane osobe

Član 93.

1. Prethodni pregled robe prema članu 39. Zakona odobrava se osobi ovlaštenoj da robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotrebu, na njen usmeni zahtjev, osim ako carinski organi, uzimajući u obzir date okolnosti, smatraju da je potreban pismeni zahtjev.

Uzimanje uzoraka može se odobriti samo na pismeni zahtjev zainteresovane osobe.

2. Pismeni zahtjev iz stava 1. ovog člana zainteresovana osoba potpisuje i podnosi nadležnim carinskim organima. Zahtjev sadržava sljedeće podatke:

- ime i adresu podnosioca zahtjeva;

- mjesto gdje se roba nalazi;

- broj zbirne prijave, kada je ona ve ć bila predo čena, osim ako carinski organi na sebe ne preuzmu odgovornost da un esu taj podatak, ili na znaku prethodnog carinskog postupka ili podatke za identifikaciju prijevoznog sredstva na kojem se roba nalazi;

- sve ostale podatke neophodne za identifikaciju robe.

Carinski organi daju odobrenje zabilješkom na zahtjev koji je podnijela dotična osoba. Kada se zahtjev odnosi na uzimanje uzoraka, navedeni organi navode i količinu robe koju je potrebno uzeti.

3. Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka vrši se pod na dzorom carinskih organa koji određuju postupak koji se mora ispoštovati u svakom pojedinačnom slučaju.

35

Podnosilac zahtjeva snosi rizik i troškove otpakivanja, vaganja, prepakivan ja i svih ostalih postupaka s robom, kao i sve troškove u vezi s analizom.

4. Uzeti uzorci predmet su radnji i postupaka koji za cilj imaju da im se odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba. Kada ispitivanje uzoraka rezultira njihovim uništenjem ili nepovratnim gubitkom, ne smatra se da je nastao bilo kakav dug i u tom slučaju primjenjuje se član 174. stav 5. Zakona koji se odnose na otpatke i ostatke.

GLAVA 2

Zbirna prijava

Član 94.

1. Zbirnu prijavu potpisuje osoba koja je sačinjava.

2. Zbirnu prijavu carinski organi ovjeravaju i zadržavaju u svrhu provjere da li je robi na koju se odnosi određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba u roku propisanom u članu 46. stav 1. Zakona.

3. Zbirna prijava za robu, koja se kretala po postupku provoza prije pokazivanja carini, biće u obliku primjerka provoznog dokumenta koji je namije njen odredišnom carinskom uredu u skladu s članom 88. stav 2. Zakona.

4. Carinski organi mogu dopustiti da se zbirna prijava sačini u elektronskom obliku. U tom slučaju primjenju se pravila predviđena u stavovima 1. i 2. ovog člana.

Član 95.

1. Robu obuhvaćena zbirnom prijavom, koja nije istovarena s prijevoznog sredstva koje je prevozi, ponovno pokazuje u nepromjenjenom stanju osoba iz člana 94. stav 1. ove odluke kad god to od nje zatraže carinski organi, sve dotle dok se robi ne dodijeli carinski odobreno postupanje ili upotreba.

2. Svaka osoba koja drži robu nakon njenog istovara radi premještanja ili smještaja postaje odgovorna za poštivanje obaveze da na zahtjev carinskih organa ponovno pokaže svu robu netaknutu.

GLAVA 3

Privremeni smještaj

Član 96.

1. Kada se mjesta iz člana 48. stav 1. Zakona trajno odobre za stavljanje robe u privremeni smještaj, takva mjesta nazivaju se ‘prostorima za privremeni smještaj’.

2. Da bi se osigurala primjena ca rinskih propisa, cari nski organi, kada on i sami ne upravljaju prostorom za privremeni smještaj, mogu zahtijevati da:

(a) Prostor za privremeni smještaj bude zaključan s dvije brave, gdje jedan ključ drže navedeni organi;

36

(b) osoba koja upravlja prostorom za privremeni smještaj vodi knji ge o zalihama koje omogućavaju praćenje kretanja robe.

Član 97.

Roba se smješta u prostor za privremeni smještaj na temelju zbirne prijave. Međutim, carinski organi mogu zahtijevati podnošenje posebne prijave na obrascu koji odgovara onom kojeg oni propišu.

Član 98.

Bez odstupanja od člana 53. Zakona ili od redbi koje se odnose na prod aju robe od stra ne carinskih organa, osoba koja je sa činila zbirnu prijavu odnosno, kada takva prijava još uvijek nije podnesena, osobe iz člana 41. stav 2. Zakona, odgovor ne su za primjenu mjera koje carinski organi poduzmu u skladu s članom 50. Zakona i za izmiriva nje troškova takvih mjera. Postupak prodaje robe bi će regulisan propisom kojeg donosi Upravni odbor.

GLAVA 4

Posebne odredbe koje se primjenjuju na robu koja se prevozi zrakom ili morem

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 99.

Kada se roba un osi u carinsko podru čje BiH iz neke druge zemlje morem ili zrakom i prevozi pod pokrićem jedinstvene prijevozne isprave istim na činom prijevoza, bez pretov ara, do druge luke ili aerodroma u BiH, carini se, u smislu člana 37. Zakona, pokazuje samo u luci ili aerodromu gdje se istovara ili pretovara.

Odjeljak 2

Posebne odredbe koje se primjenjuju na ručni i predani prtljag putnika

Član 100.

U smislu ovog odjeljka:

(a) bh. aerodrom znači svaki aerodrom koji se nalazi u carinskom području BiH; (b) međunarodni bh. aerodrom znači svaki bh. aerodrom koji je, nakon što je kao takav ovlašten od strane nadležnih organa, odobren za zračni promet s drugim zemljama; (c) let unutar BiH znači kretanje letjelice između dva bh. aerodroma, bez usputnih slijetanja, a koje ne počinje i ne završava na aerodromu koji nije bh. aerodrom; (d) bh. luka znači svaka pomorska luka koja se nalazi u carinskom području BiH; (e) plovilo za razonodu znači privatni brodovi namijenjeni za putovanja čiji pravac kretanja ovisi o željama korisnika; (f) turistička ili poslovna letjelica znači privatna letjelica namijenjena za putovanja čiji pravac kretanja ovisi o željama korisnika; (g) prtljag znači svi predmeti koje neka osoba nosi, bilo kojim sredstvom, tokom putovanja.

37

Član 101.

U smislu ovog odjeljka, u slučaju putovanja zrakom, prtljagom se smatra:

- predani prtljag ako je predan na aerodromu polaska i ako nije dostupan putniku tokom leta ili, kada je to relevantno, za vrijeme usputnih slijetanja iz članova 102. stav 1. i 2. i 104. stav 1. i 2. ovog poglavlja;

- ručni prtljag ako ga određena osoba unese u kabinu letjelice.

Član 102.

Sve kontrole i sve radnje i postupci koje se primjenjuju na:

1. ručni i predani prtljag osoba, koje lete u letjelici koja dolazi s aerodroma koji nije bh. aerodrom i koja, nakon usputnog slijetanja na bh. aerodrom, nastavlja let do drugog bh. aerodroma, vrše se na zadnjem aerodromu pod uvjetom da se radi o međunarodnom bh. aerodromu; u tom slučaju prtljag podliježe propisima koji se primjenjuju na prtljag osoba, koje dolaze iz strane zemlje kada osoba koja ga nosi ne može dokazati nadležnim carinskim organima bh. status robe koja se u njemu nalazi;

2. ručni i predani prtljag osoba, koje lete u letjelici koja usputno slije će na bh. aero drom prije nastavljanja leta do aerodroma koji nije bh. aerodrom, vrše se na aerodromu polaska pod uvjetom da se radi o međunarodnom bh. aerodromu; u tom slučaju ručni prtljag može podlijegati kontroli na bh. aerodromu na kojem se letjelica usputno spusti, radi utvrđivanja da li roba koju sadrži odgovara uvjetima za slobodno kretanje unutar BiH;

3. prtljag osoba koje koriste pomorske usluge istog plovnog objekta sa uzastopnim etapama polaska iz, pristajanja ili završetka putovanja u luci koja nije bh. luka, vrše se u luci u kojoj se vrši utovar ili istovar prtljaga zavisno od slučaja.

Član 103.

Sve kontrole i sve radnje i postupci, koje se primjenjuju na prtljag osoba koje se nalazi u:

1. plovilu za razonodu, vrše se u bh. luci, bez obzira na porijeklo i odredište tog plovila;

2. turističkoj ili poslovnoj letjelici, vrše se:

- na prvom aerodromu dolaska koji mora biti međunarodni bh. aerodrom, za letove koji dolaze s aerodroma koji nije bh. aerodrom, kada letjelica, nakon usputnog slijetanja, nastavlja svoj let do drugog bh. Aerodroma;

- na zadnjem me đunarodnom bh. aerodromu, za letove koji dolaze s bh. aerodroma a kada letjelica, nakon usputnog slijetanja, nastavlja svoj let prema aerodromu koji nije bh. aerodrom.

Član 104.

1. Kada se prtljag, koji dolazi na bh. aerodrom u letjelici, koja dolazi s aerodroma koji nije bh. Aerodrom, prebacuje na tom aerodromu u drugu letjelicu koja nastavlja let unutar BiH:

- sve kontrole i radnje i postupci, koje se primjenjuju na predani prtljag, vrše se na aerodromu dolaska leta unutar BiH, pod uvjetom da je taj aerodrom međunarodni bh. Aerodrom;

38

- sve kontrole ru čnog prtljaga vrše se na prvom me đunarodnom bh. aerodromu; dodatne kontrole mogu se vršiti na aerodromu dolaska leta unutar BiH samo u izuzetnim slučajevima kada se pokažu neophodnim nakon kontrola predanog prtljaga;

- kontrole predanog prtljaga mogu se vršiti na prvom bh. aerodromu samo u izuzetnim slučajevima kada se pokažu neophodnim nakon kontrola ručnog prtljaga.

2. Kada se prtljag tovari na bh. aerodromu u letjelicu koja nastavlja svoj let unutar BiH radi prebacivanja na drugom bh. aerodromu u letjelicu čije je odredište aerodrom koji nije bh. aerodrom:

- sve kontrole i radnje i postupci koje se primjenjuju na predani prtljag vrše se na aerodromu polaska leta unutar BiH, pod uvjetom da je taj aerodrom međunarodni bh. aerodrom;

- sve kontrole ručnog prtljaga vrše se na zadnjem me đunarodnom bh. aerodromu; prethodne kontrole takvog prtljaga mogu se vršiti na aerodromu pola ska leta unutar BiH samo u izuzetnim slučajevima kada se pokažu neophodnim nakon kontrola predanog prtljaga;

- dodatne kontrole predanog pr tljaga mogu se vršiti na za dnjem bh. aerodromu samo u izuzetnim slučajevima kada se pokažu neophodnim nakon kontrola ručnog prtljaga.

3. Sve kontrole i radnje i postupci, koje se primjenjuju na prtljag koji dolazi na bh. aerodrom redovnim ili čarter letom s aerodroma koj i nije bh. aerodrom i koji se na tom bh. aerodromu prebacuje u turističku ili poslovnu letjelicu koja nastavlja let unutar BiH, vrše se na aerodromu dolaska redovnog ili čarter leta.

4. Sve kontrole i radnje i postupci, koje se primjenjuju na prtljag natovaren na bh. aerodromu u turističku ili poslovnu letjelicu koji na stavlja let unutar BiH za prebacivanje, na drugom bh. aerodromu, na redovni ili čarter let čije je odredište aerodrom koji nije bh. aerodrom, vrši se na aerodromu polaska redovnog ili čarter leta.

5. Carinski organi mogu vr šiti kontrole na me đunarodnom bh. aerodromu na kojem se vrši prebacivanje predanog prtljaga:

- Prtljaga, koji dolazi s aerodroma koji nije b h. aerodrom, a koji je na me đunarodnom bh. aerodromu prebačen u letjelicu koja leti do sljedećeg međunarodnog bh. aerodroma;

- prtljaga natovarenog u letjelicu na međunarodnom bh. aerodromu za prebacivanje u letjelicu na drugom međunarodnom bh. aerodromu koja leti do aerodroma koji nije bh. aerodrom.

Član 105.

1. Carinski organi poduzimaju neophodne mjere kako bi osigurali da:

- prilikom dolaska, osobe ne mogu prebaciv ati robu prije nego se izvrše kontrole ru čnog prtljaga, te da su na činjeni odgovarajući aranžmani radi sprečavanja prebacivanja robe prije vršenja kontrola predanog prtljaga;

- prilikom polaska, osobe ne mogu prebacivati robu nakon vršenja kontrola prtljaga u kabini, te da su sačinjeni odgovarajući aranžmani za sprečavanje bilo kakvog prebacivanja robe nakon vršenja kontrola ručnog prtljaga.

2. Stav 1.ovog člana se ne primjenjuje u slučaju leta unutar BiH.

39

NASLOV VI

CARINSKA PRIJAVA – REDOVNI POSTUPAK

GLAVA 1

Carinska prijava u pisanom obliku

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 106.

1. Kada carinska prijava obuhvaća dva ili više proizvoda, za podatke koje se odnose na svaki od tih proizvoda smatra se da čine posebnu prijavu.

2. Sastavni dijelovi industrijskih postrojenja koji potpadaju pod jednu tarifnu oz naku carinske nomenklature (CN) smatraju se jednom robom.

Član 107.

1. Bez odstupanja od mogu će primjene kaznenih propisa, pod nošenje carinskom uredu prijave potpisane od strane deklaranta ili njegovog zastupnika, tu osobu, prema važećim propisima, čini odgovornom za:

- tačnost podataka navedenih u prijavi;

- vjerodostojnost priloženih dokumenata; i

- pridržavanje svih obaveza vezanih za ulazak robe u određeni postupak.

2. Kada deklarant koristi sisteme obrade podataka radi sačinjavanja svojih carinskih prijava, carinski organi mogu propisati da se svojeru čni potpis može zamijen iti nekom drugom tehnikom identifikacije, koja se može temeljiti na upotrebi šifri. Ta mogu ćnost se odobrava samo ako su ispunjeni tehnički i upravni uvjeti koje propišu carinski organi. Carinski organi mogu tako đer propisati da carinske prijave sa činjene pomo ću sistema obrade poda taka mogu b iti direktno ovjerene tim sistemima, umjesto ručne ili mehani čke primjene pečata carinskog ureda i potpisa nadležnog službenika.

3. Na način i pod uvjetima koje oni odrede, carinski organi mogu dopustiti da neke podatke iz pisane prijave iz priloga 15 budu zamijenjene slanjem tih podataka carinskom uredu određenom u tu svrhu elektronskim putem, kada je to primjereno, u šifriranom obliku.

Član 108.

Carinski organi zadržavaju dokumenta priložena uz carinsku prijavu, osim ako ne odlu če drukčije ili ako su deklarantu potrebna za dr uge radnje. U ovom drugom slu čaju, carinski organi poduzimaju neophodne korake kako bi osigurali da se određena dokumenta ne mogu naknadno koristiti izuzev u pogledu utvrđivanja količine ili vrijednosti robe, za koju ostaju važeća.

40

Član 109.

1. Prijava se podnosi carinskom uredu gdje je roba pokazana. Može se podnijeti nakon pokazivanja robe.

2. Carinski organi mogu odobriti podnošenje prijave i prije nego deklarant bude u stanju da pokaže robu. U tom slu čaju carinski organi m ogu postaviti rok za pokazi vanje robe, koji se odre đuje prema okolnostima. Ako se roba ne pokaže u tom roku, smatra se da prijava nije podnesena.

3. Kada je prijava podnesena prije nego što je roba na koju se odnosi stigla u carinski ured ili neko drugo mjesto koje odrede carinski organi, ona se može prihvatiti samo nakon što se roba pokaže carini.

Član 110.

1. Prijave se podnosi nadležnim carinskim organima za vrijeme radnih dana i radnog vremena.

Međutim, carinski organi mogu, na za htjev deklaranta i na njegov trošak, odobriti da se prijava podnese i izvan radnih dana i radnog vremena.

2. Za svaku prijavu, koja se službenicima carinskog ureda podnese na nekom drugom mjestu koje je određeno u tu svrhu na temelju dogovora između carinskih organa i određene osobe, smatra se da je podnesena u navedenom uredu.

Član 111.

Datum prihvatanja prijave navodi se na njoj.

Član 112.

Carinski organi mogu dopustiti ili zatražiti da se izvrše ispravke iz člana 62. Zakona, podnošenjem nove prijave radi zamjene prvob itne prijave. U tom slu čaju relevantni datum za utvr đivanje bilo kojih dažbina, koje se plaćaju i primjenu bilo kojih drugih propisa kojima se regulira određeni postupak je datum prihvatanja prvobitne prijave.

Odjeljak2

Obrasci koji se koriste

Član 113.

1. Službeni obrazac za carinsku prijavu u pisanom obliku u redovnom postupku, u cilju stavljanja robe u carinski post upak ili nji hov ponovni izvoz u skladu s članom 174. stav 3. Zakona, je jedinstvena carinska isprava (u daljem tekstu: JCI).

2. I drugi obrasci se mogu koristiti u tu svrhu kada je to do pušteno propisima koji se odnose na određeni postupak.

3. Odredbe stava 1. i 2. ovog člana ne isključuju:

- odustajanje od pisane prijave u slučajevima propisanim u članovima 132. do 143. ove odluke za stavljanje robe u slobodni promet, za izvoz ili privremeni uvoz;

- odustajanje od obrasca iz stava 1. ovog člana, kada se primjenjuju odredbe predvi đene u članovima 144. i 145. ove odluke u vezi s pošiljkama koje se šalju pismima ili paketima;

41

- upotrebu posebnih obrazaca u cilju olakšavanja prijavljivanja u posebnim slučajevima, a kada to dopuštaju carinski organi,

- upotrebu tovarnih lista od strane dotične osobe za okončavanje provoznih radnji i postupaka u slučaju pošiljki koje se sastoje od više vrsta robe,

- da prijava u smislu stava 1. ovog člana može imati ob lik JCI-a odštampanog sistemom za obradu prijava ako su takav sistem štampanja odobrili carinski organi.

4. 'Kada se vrši pozivanje na prijavu kojom se roba stavlja u bilo koji carinski postupak ili ponovni izvoz u skladu s članom 174. stav 3. Zakona, carinski organi ne mogu zahtijevati bilo koja druga upravna dokumenta osim onih:

- koja su predviđena propisima

- koja se traže prema uvjetima međunarodnih konvencija,

- koja se od operatera traže kako bi im se, na njihov zahtjev, omogu ćilo kvalificiranje za povoljnu ili posebnu olakšicu,

- koja su potrebna za primjenu posebnih propisa koji se ne mogu primijeniti samo na temelju korištenja dokumenta iz stava 1. ovog člana.

Član 114.

Bez odstupanja od člana 113. stav 3 ove odluke, carinski organi mogu općenito, u cilju okončavanja izvoznih ili uvoznih radnji i postupaka, odustati od sa činjavanja jednog ili više primjeraka JCI-a namijenjenih za njihovu upotrebu, pod uvjetom da su određeni podaci dostupni na drugim medijima.

Član 115.

1. JCI se podnosi u podsetovima s određenim brojem primjeraka potrebnim za okončavanje radnji i postupaka, koji se odnose na carinski postupak u koji se roba stavlja.

2. Kada postupku provoza prethodi ili kada nakon njega slijedi neki drugi carinski postupak, može se podnijeti podset s određenim brojem primjeraka potrebnih za okončavanje radnji i postupaka, koji se odnose na postupak provoza i na prethodni odnosno naknadni postupak.

3. Podsetovi iz stava 1. i 2. ovog člana uzimaju se iz:

- kompletnog seta od osam primjeraka, u skladu s obrascem sadržanim u prilogu 16.

- ili, naročito u slučaju sačinjavanja pomoću sistema za obradu prijava, dva seta od po četiri primjerka , u skladu s obrascem sadržanim u prilogu 17.

4. Bez odstupanja od člana 113. stav 3., 129. do 131. ili 162. ov e odluke, obrasci prijave mogu se dopuniti, kada je to potrebno, s jednim ili više kontinuiranih obrazaca (BIS obrasci) podnesenih u podsetovima koji sadrže primjerke prijave potrebne za okon čavanje radnji i po stupaka, koje se odnose na carinski postupak u koji se roba stavlja. Primjerci potrebni za okon čavanje radnji i postupaka u vezi s prethodnim ili naknadnim carinskim postupcima mogu se priložiti kada je to potrebno.

Kontinuirani podsetovi uzimaju se iz:

- seta od osam primjeraka, u skladu s obrascem sadržanim u prilogu 18;

- ili dva seta od po četiri primjerka, u skladu s obrascem sadržanim u prilogu 19.

Bis obrasci predstavljaju sastavni dio JCI-a na koji se odnose.

42

5. Odstupajući od stava 4. ovog člana, carinski organi mogu propisati da se BIS obrasci ne koriste kada se za sačinjavanje takvih prijava koristi računarski sistem.

Član 116.

1. Kada se primjenjuje član 115. stav 2. ove odluke, svaka uključena strana odgovorna je samo za one podatke koji se odnose na postupak za koji je podnijela prijavu kao deklarant, korisnik postupka provoza ili zastupnik jednog od njih.

2. U smislu stava 1., kada deklarant koristi JCI izdan za vrijeme prethod nog carinskog postupka, dužan je, prije podnošenja svoje prijave, provjeriti tačnost postojećih podataka za polja za koja je odgovoran, da li se mogu primijeniti na određenu robu i traženi postupak i po potrebi ih dopuniti.

3. U slučajevima iz drugog stava ovog člana deklarant odmah obavještava carinski ured u kojem je prijava podnijeta o svim utvrđenim neslaganjima između određene robe i postojećih podataka. U tom slučaju deklarant sačinjava svoju prijavu na novim obrascima JCI-a.

Član 117.

Kada se JCI koristi za pokrivanje više uzastopnih carinskih postupaka, carinski organi provjeravaju da li se sve podaci navedeni u prijavama, koje se odnose na različite postupke, slažu.

Član 118.

Prijava se mora sačiniti na jednom od službenih jezika u BiH.

Član 119.

1. JCI mora se popuniti u skla du s objašnjenjem u prilogu 15 i bilo kojim drugim važe ćim BiH propisima.

2. Carinski organi osiguravaju da korisnici imaju nesmetan pristup objašnjenjima iz stava 1. ovog člana.

Član 120.

Šifre koje se koriste prilikom popunjavanja obrazaca iz člana 113. stav 1. ove od luke navedeni su u prilogu 20.

Član 121.

1. U slučajevima kada se propisima zahtijevaju dodatni primjerci obrasca iz člana 113. stav 1. ove odluke, deklarant može u tu svrhu koristiti dodatne primjerke ili fotokopije navedenog obrasca.

2. Takvi dodatni primjerci i fotokopije moraju biti potpisani od strane deklaranta i podneseni carinskim organima koji ih ovjerav aju pod istim uvjetima kao i JCI. Carinski organi ih prihvataju kao originalna dokumenta pod uvjetom da smatraju da je njihova kvaliteta i čitljivost zadovoljavajuća.

Član 122.

1. Obrasci iz člana 113. stav 1. ove odluke štampaju se na samokopirajućem papiru presvučenom za pisanje čija je težina najmanje 40 g/m2. Papir mora biti dovoljno neproziran kako podaci s jedne

43 strane ne bi uticali na čitljivost podataka s druge strane, a njegova čvrstoća mora biti takva da se prilikom uobičajenog rukovanja lako ne kida i ne gužva.

Papir je bijele boje za sve primjerke. Međutim, primjerci koji se koriste za provoz (1, 4 i 5) polja 1 (prva i treća potpodjela), 2, 3, 4, 5, 6, 8, 15, 17, 18, 19, 21, 25, 27, 31, 32, 33 (prva potpodjela s lijeve strane), 35, 38, 40, 44, 50, 51, 52, 53, 55 i 56 su zelene boje.

Obrasci se štampaju zelenom tintom.

2. Polja se temelje na jedinici mjere od jedne desetine inča horizontalno i jedne šestine inča vertikalno. Potpodjele se temelje na jedinici mjere od jedne desetine inča horizontalno.

3. Označavanje bojom različitih primjeraka vrši se na sljedeći način:

(a) na obrascima koji su u skladu s primjercima prikazanim u prilozima 16 i 18.

- primjerci 1, 2, 3, i 5 imaju punu marginu na desnoj ivici koja je, prema broju primjerka, crvene, zelene, žute ili plave boje;

- primjerci 4, 6, 7 i 8 imaju isprekidanu marginu na desn oj ivici koja je, prema broju primjerka, plave, crvene, zelene ili žute boje.

(b) na obrascima koji su u skladu s primjercima prikazanim u prilozima 17 i 19, primjerci 1/6, 2/7, 3/8 i 4/5 na desnoj ivici imaju punu marginu, a s njene desne strane isprekidanu marginu koja je, prema broju kopije, crvene, zelene, žute ili plave boje.

Širina tih margina je u pros jeku 3 mm. Isprekid ana margina sastoji se od niza kockica čije su stranice 3 mm, a koje su međusobno razdvojene 3 mm.

4. Primjerci na kojima se samokopiranjem moraju pojaviti podaci sadržani u obrascima prikazanim u prilozima 16 i 18 prikazani su u prilogu 21.

Primjerci na kojima se samokopiranjem moraju pojaviti podaci i sadržani u obrascima prikazanim u prilozima 17 i 19 prikazani su u prilogu 22.

5. Veličina obrazaca je 210 x 297 mm uz maksimalnu toleranciju po dužini od 5 mm kra ći i 8mm duži.

6. Uprava će zahtijevati da na obrascima bude naveden naziv i adresa štamparije ili oznaka koja će omogućiti njenu identifikaciju. Is to tako štampanje obrazaca će biti uslovljeno dobivanjem prethodnog tehničkog odobrenja.

Odjeljak 3

Podaci koji su potrebni prema određenom carinskom postupku

Član 123.

1. Maksimalna lista polja koja se trebaju koristiti u prijavi za određeni carinski postupak korištenjem JCI sadržana je u prilogu 15.

2. Prilog 15. sadrži i minimalnu listu polja koja se trebaj u koristiti za prijave za odre đeni carinski postupak.

44

Član 124.

Podaci koji su potrebni kada se koristi jedan od obrazaca iz člana 113. stav 2. ove odluke ovise o dotičnom obrascu i nadopunjavaju se kada je to potrebno prema odredbama koje se odnose na određeni carinski postupak.

Odjeljak 4

Dokumenta koja se prilažu uz carinsku prijavu

Član 125.

1. Sljedeća dokumenta se prilažu uz carinsku prijavu za stavljanje u slobodni promet:

(a) faktura na temelju koje je prijavljena carinska vrijednost robe, kako se zahtijeva prema članu 92. ove odluke; (b) kada se zahtijeva prema članu 89. ove odluke, deklaracija vrijednosti sa podacima za utvrđivanje carinske vrijednosti prijavljene robe sačinjena u skladu s uvje tima propisanim u navedenom članu; (c) dokumenta potrebna za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera ili drugih mjera koje odstupaju od važećih propisa koji se primjenjuju na prijavljenu robu; (d) sva ostala dokumenta potrebna za primjenu propisa koji uređuju stavljanje prijavljene robe u slobodni promet.

2. Carinski organi mogu zahtijevati da se prilikom podnošenja prijave prilažu prijevozna dokumenta ili, ako je to potrebno, dokumenta koji se odnose na prethodni carinski postupak.

Kada je jedna vrsta robe upakova na u dva ili više paketa, cari nski organi mogu zahtijevati da se predo či paking lista ili jednako vr ijedan dokument u kojem se navodi sadržaj svakog od paketa.

3. Kada roba ispunjava uslove za osloba đ anje od uvoznih dažbina i slu čajevima primjene jedinstvene carinske stop e dokumenta iz stava 1.ta čka (a), (b) i (c) ovog člana se ne moraju zahtijevati, osim ako carinski organi to ne smatraju neophodnim u smislu primjene odredbi koje uređuju stavljanje predmetne robe u slobodni promet.

Član 126.

1. Prijavu za provoz prati prijevo zni dokument. Polazn i ured može da ne traži pokazivanje prijevoznog dokumenta u trenutku prijavljivanja robe za provozni postupak. Međutim, prijevozni dokument se pokazuje na zahtjev carinskog ureda ili bilo kog drugog nadležnog organa tokom prijevoza.

2. Carinska prijava za izvoz ili ponovni izvoz robe iz carinskog područja BiH, ili neki drugi dokument s jednakim učinkom, pokazuje se polaznom uredu uz prijavu za provoz na koju se odnosi osim kod pojednostavljenih postupaka kod kojih je dozvoljeno odstupanje.

3. Carinski organi mogu, kada je to potrebno, zah tijevati pokazivanje dokumenta koji se odnosi na prethodni carinski postupak.

45

Član 127.

1. Bez odstupanja od posebnih od redbi, dokumenta koja prate pr ijavu za carins ki postupak s ekonomskim učinkom su sljedeća:

(a) za postupak carinskog skladištenja:

- tipa D: dokument propisan u članu 125.stav 1. tačka (a) i (b) ove odluke;

- koji nije tipa D: nikakva dokumenta.

(b) za postupak unutrašnje obrade:

- sistem povrata dažbina: dokumenta propisana u članu 125. stav 1. ove odluke;

- sistem obustave plaćanja: dokumenta iz člana 125. stav 1. tačka (a) i (b) ove odluke.

i, kada je to potrebno, pismeno odobrenje za predmetni carinski postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja u slučajevima kada se primjenjuje član 306. stav 1. ove odluke.

(c) za obradu pod carinskom kontrolom, dokumenta propisana u članu 125. stav 1. tačka (a) i (b) ove odluke, te, kada je to potrebno, pismeno odobrenje za dotični carinski postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja u slu čajevima kada se primjenjuje član 306. stav 1. ove odluke; (d) za postupak privremenog uvoza

- uz djelomično oslobađanje od pla ćanja uvoznih dažbina; dokumenta propisana u članu 125. stav 1.ove odluke;

- uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina; dokumenta propisana u članu 125. stav 1. tačka (a) i (b) ove odluke;

i, kada je to primjereno, pismeno odobrenje za predmetni carinski postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja u slučajevima kada se primjenjuje član 306. stav 1. ove odluke;

(e) za postupak vanjske obrade: dokumenta propisana u članu 128. stav 1. ove odluke i, kada je to potrebno, pismeno odobrenje za predmetni carinski postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja u slučajevima kada se primjenjuje član 306. stav 1. ove odluke.

2. Član 125. stav 2. ove odluke primjenjuje se na prijave za svaki carinski postupak s ekonomskim učinkom.

3. Carinski organi mogu dopu stiti da se pismeno odobrenje za postupak i li kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja čuva tako da im stoji na raspolaganju umjesto da prati prijavu.

Član 128.

1. Prijavu za izvoz ili ponovni izvoz prate sva dokumenta potrebna za tačan obračun izvoznih dažbina i primjenu propisa kojima se regulira izvoz određene robe.

2. Član 125. stav 2. ove odluke primjenjuje se na prijave za izvoz ili ponovni izvoz.

46

GLAVA 2

Carinske prijave koje se sačinjavaju upotrebom tehnike obrade podataka

Član 129.

1. Kada se carinska prijava sačinjava sistemom obrade podataka, podaci iz pisane prijave iz priloga 15 zamjenjuju se slanjem carinskom uredu, u cilju njihove obrade pomo ću ra čunara, kodiranih podataka ili podataka u bilo kom drugom obliku odre đenim od strane carinskih organa koji odgovaraju podacima potrebnim za pisane prijave.

2. Za carinsku prijavu sa činjenu pomo ću elektronske razmjene podataka EDI smatra se da je podnesena kada carinski organi prime EDI poruku.

O prihvatanju carinske prijave sačinjene pomoću EDI sistem deklaranta obavještava povratnom porukom koja sadrži bar identifikacijske elemente primljene poruke i/ili registarski broj carinske prijave i datum prihvatanja.

3. Kada se carinska prijava sa činjava pomoću EDI, carinski organi propisuju pravila za primjenu odredbi predviđenih u članu 154. ove odluke.

4. Kada se carinska prijava sa činjava pomoću EDI, deklarant se obavještava o puštanju robe, uz navođenje bar identifikacijskih elementa prijave i datuma puštanja.

5. Kada se podaci iz carinske prijave unose u carinske sisteme za obradu podataka, stavovi 2., 3. i 4. ovog člana primjenjuju se mutatis mutandis.

Član 130.

Kada je pisani primjerak carinske prijave potreban za okončavanje drugih radnji i postupaka, on se, na zahtjev deklaranta, sačinjava i ovjerava od strane nadležnog carinskog ureda ili u skladu sa članom 107. stav 2. ove odluke.

Član 131.

Pod uvjetima i na način koji odrede carinski organi, može se odobriti i da se dokumenta potrebna za prijavljivanje robe za carinski postupak obrade i prenose elektronskim putem

GLAVA 3

Carinske prijave koje se podnose usmenim putem ili na neki drugi način

Odjeljak 1

Usmene prijave

Član 132.

Carinske prijave mogu se podnositi usmenim putem za stavljanje u slobodni promet sljedeće robe:

(a) robe nekomercijalnog karaktera:

- sadržane u osobnom prtljagu putnika; ili

- poslane fizičkim osobama; ili

47

- u drugim slučajevima zanemarljive važnosti, kada to odobre carinski organi.

(b) robe komercijalnog karaktera pod uvjetom da:

- ukupna vrijednost po po šiljci i po deklarantu ne prelazi statisti čki prag predvi đen važećim propisima BiH; i

- pošiljka nije dio redovnog niza sličnih pošiljki; i

- robu ne prevozi samostalni prijevoznik kao dio većeg prijevoza tereta.

(c) robe iz člana 136.ove odluke, kada ispunjavaju uslove za oslobađanje kao vraćena roba; (d) robe iz člana 137. tačka (b) i (c) ove odluke.

Član 133.

Carinske prijave mogu se podnositi usmenim putem za izvoz:

(a) robe nekomercijalne prirode:

- sadržane u osobnom prtljagu putnika, ili

- koju šalju fizičke osobe;

(b) robe iz člana 132. tačka (b) ove odluke; (c) robe iz člana 138. tačka (b) i (c) ove odluke; (d) druge robe u slučajevima zanemarljive ekonomske važnosti, kada to odobre carinski organi.

Član 134.

1. Članovi 132. i 133. ove odluke ne primjenjuju se kada osoba koja carini robu postupa za račun druge osobe u svojstvu zastupnika.

2. Kada carinski organi ne mogu utvrditi da li su prij avljeni podaci tačni ili potpuni, oni zahtijevaju podnošenje pisane prijave.

Član 135.

Kada roba prijavljena carini usmenim putem u skladu s članom 132. ove odluke podliježe pla ćanju uvoznih dažbina, carinski organi izdaju deklarantu potvrdu o naplati pripadajuće dažbine.

Potvrda sadržava minimalno sljedeće podatke:

(a) opis robe koji je dovoljno precizan da bi omogućio njihovu identifikaciju; može uključivati i tarifnu oznaku; (b) fakturnu vrijednost i/ili količinu robe, kako već bude odgovaralo; (c) vrstu i iznos naplaćenih dažbina; (d) datum kada je izdana; (e) naziv organa koji ju je izdao

Član 136.

1. Carinske prijave mogu se podnijeti usmenim putem za privremeni uvoz sljedećih roba, u skladu s uvjetima propisanim u članu 300. stav 3. drugi podstav ove odluke:

48 (a) - stoke za nomadsko seljenje ili ispa šu ili za vršenje rada ili prijevoza, te druge robe koja zadovoljava uvjete propisane članom 364., stav 2, tačka (a) ove odluke;

- pakovanja iz člana 368. tačka (a) ove odluke, koja na sebi nose trajne, neizbrisive oznake osobe ustanovljene izvan carinskog područja BiH;

- radio-televizijske opreme za proizvodnju i emitiranje programa i vozila koja su posebno prilagođena za upotrebu u gore navedenu svrhu, te njihove opreme koju uvoze javne ili privatne organizacije ustanovljene izvan carinskog područja BiH i odobre ne od strane carinskih organa koji izdaju odobrenje za postupak uvoza takve opreme i vozila;

- instrumenata i aparata neophodnih liječnicima za pružanje pomoći pacijentima koji čekaju na presađivanje organa pod uslovima iz člana 366. ove odluke;

(b) robe iz člana 139. ove odluke; (c) druge robe, kada je to odobreno od strane carinskih organa.

2. Roba navedena u stavu 1. ovog člana može također podlijegati usmenoj prijavi za ponovni izvoz kojim se razdužuje postupak privremenog uvoza.

Odjeljak 2

Carinska prijava podnesena nekom drugom radnjom

Član 137.

Za sljedeću robu, kada nije pr ijavljena carini pismeno ili usmeno, smatra se da je prijavljena za stavljanje u slobodni promet radnjom iz člana 140. ove odluke:

(a) roba nekomercijalnog karaktera koja se nalazi u osobnom prtljagu putnika i koja ima pravo na olakšicu bilo prema članu 2. priloga Zakona ili kao vraćena roba; (b) roba koja ima pravo na olakšicu prema članu 7. i 8. priloga Zakona; (c) prijevozna sredstva koja imaju pravo na olakšicu kao vraćena roba; (d) roba uvezena u kontekstu prometa zanemarljive važnosti i oslobođena od zahtjeva da bude prevezena do carinskog ureda u skladu s članom 35. stav 3. Zakona, pod uvjetom da ne podliježe uvoznim dažbinama.

Član 138.

Za sljedeću robu, kada nije prijavljena carini pismeno ili usmeno, smatra se da je prij avljena za izvoz radnjom iz člana 140. tačka (b) ove odluke:

(a) roba nekomercijalnog karaktera sadržana u osobnom prtljagu putnika ako ne podliježe naplati izvoznih dažbina; (b) prijevozna sredstva registrirana u carinskom području BiH, a namijenjena ponovnom uvozu; (c) sljedeće robe:

- pošiljke poslane primaocu u pismu ili poštanskom paketu a koje sadrže robe čija ukupna vrijednost ne prelazi 20 KM;

- domaće životinje, koje čine stoku na poljoprivrednom imanju koje je prestalo sa radom u BiH i prebacilo svoje aktivnosti u stranu zemlju, ograni čene na doma će životinje po broju koji odgovara karakteru i veličini tog poljoprivrednog imanja;

- poljoprivredni ili sto čni proizvodi dobijeni na carinskom podru čju BiH na imanjima koja grani če sa nekom stranom zemljom a kojim, u svojstvu vlasnika ili iznajmioca,

49 upravlja osoba koja posjeduje osnovno imanje u stranoj zemljii koja grani či sa carinskim područjem BiH.

Proizvodi dobijeni od doma ćih životinja moraju poticati od životinja koje vode porijeklo iz odre đene strane zemlje ili ispunjavati zahtjeve za slobodan promet u toj zemlji. Za poljoprivredne proizvode ograni čenje se odnosi na one proizvode koji nisu prošli bilo kakvu obradu osim one koja uobi čajeno prati njihovu berbu ili proizvodnju, i samo za proizvode donesene u odre đenu stranu zemlju od strane poljoprivrednog proizvođača ili u njegovo ime.

- sjemena za upotrebu na imanjima lociranim u stranoj zemlji koja grani či sa carinskim područjem BiH a kojim, u svojstvu vlasnika ili iznajmioca, upravlja osoba koja posjeduje osnovno imanje u navedenom carinskom podru čju u samoj blizini odre đene strane zemlje. To se ograni čava na koli čine sjemena potrebne u svrhu funkcionisanja imanja i samo za sjemena koja se izvoze direktno sa carinskog podru čja BiH od strane poljoprivrednog proizvođača ili u njegovo ime;

- životinjska hrana bilo koje vrste utovarena na prevozno sredstvo koje se koristi za prevoz životinja sa carinskog podru čja BiH u stranu zemlju u cilju njihovog davanja pomenutim životinjama u toku prevoza.

(d) druga roba u slučajevima zanemarljive ekonomske važnosti, kada to odobre carinski organi.

Član 139.

1. Za sljedeću robu, kada nije prij avljena carini pismeno ili usmeno, smatra se da je prijavljena za privremeni uvoz radnjom iz člana 140. ove odluke, uz mogućnost primjene člana 376. ove odluke:

(a) osobne stvari i roba uvezena u sportske svrhe koju putnici uvezu u skladu s članom 360. ove odluke; (b) prijevozna sredstva iz članova 353. do 358. ove odluke; (c) materijali za razonodu pomoraca koji se koriste na plovilima angažiranim u me đunarodnom pomorskom prometu u skladu s članom 361. tačka (a) ove odluke.

2. Kada nije prijavljena carini pismeno ili usmeno, za robu iz stava 1. ovog člana smatra se da je prijavljena za ponovni izvoz kojim se razdužuje postupak privremenog uvoza radnjom iz člana 140. ove odluke.

Član 140.

1. U smislu članova 137. do 139. ove odluke, radnja za koju se smatra da predstavlja carinsku prijavu može imati sljedeće oblike:

(a) u slu čaju robe dopremljene do carinskog ureda ili bilo kog drugog mjesta odre đenog ili odobrenog u skladu s članom 35. tačka (a) Zakona;

- prolazak robe kroz zelenu ili traku “ništa za prijaviti” u carins kim uredima gdje je u funkciji sistem rada u dvije trake;

- prolazak kroz carinski ured koji nema sistem rada sa dvije trake, bez spontanog carinskog prijavljivanja;

- stavljanje naljepnice “ništa za prijavit ” ili oznake carins ke prijave na prednje staklo putničkih vozila, kada je predviđena ta mogućnost.

50 (b) u slu čaju oslobađanja od obaveze da se roba dopremi do carine u skladu s odredbama za provedbu člana 35. stav 3. Zakona, u slu čaju izvoza u skladu s članom 138. ove odluke i u slučaju ponovnog izvoza u skladu s članom 139. stav 2. ove odluke:

- sam čin prelaska granice carinskog područja BiH.

2. Kada se roba obuhvaćena članom 137. tačka (a), članom 138.tačka (a), članom 139. stav 1. tačka (a) ili članom 139. stav 2. ove odluke, koja se nalazi u putničkom prtljagu, prevozi željeznicom bez pratnje putnika i prijavljuje carini bez osobnog prisustva putnika, koristi se dokument iz priloga 23 ove odluke u okviru uvjeta i ograničenja koja su navedena u njemu.

Član 141.

1. Kada su ispunjeni uvjeti iz članova 137. do 139. ove odluke, za ro bu se smatra da je pokazana carini u smislu člana 60. Zakona, te da je prijava prihvaćena i puštanje odobreno, u trenutku kada se vrši radnja iz člana 140. ove odluke.

2. Kada se provjerom otkrije da je radnja iz člana 140. ove odluke izvršena, ali da uvezena ili izvezena roba ne ispunjava uvjete iz članova 137. do 139. ove odluke, za tu robu se smatra da je nezakonito uvezena ili izvezena.

Odjeljak 3

Zajedničke odredbe za Odjeljak 1 i 2

Član 142.

Odredbe članova 132. do 139. ov e odluke ne primjenjuju se na robu u vezi s kojom se traži povrat dažbina, odnosno na robu koja podliježe zabrani ili ograničenju ili nekoj drugoj mjeri.

Član 143.

U smislu odjeljka 1. i 2. ove glave, “putnik” znači:

A. kod uvoza:

1. svaka osoba koja privremeno ulazi u carinsko područje BiH, a koja tu nije inače nastanjena; i

2. svaka osoba koja se vra ća u carinsko podru čje BiH gdje je ina če nastanjena, nakon privremenog boravka u drugoj zemlji.

B. kod izvoza:

1. svaka osoba koja privremeno napušta carinsko područje BiH gdje je inače nastanjena; i

2. svaka osoba koja nakon privremenog boravka napušta carinsko područje BiH u kojem nije inače nastanjena.

51

Odjeljak 4.

Poštanski promet

Član 144.

1. Za sljedeće poštanske pošiljke smatra se da su prijavljene carini:

A. za stavljanje u slobodni promet:

a) u trenutku kada se unose u carinsko područje BiH:

- dopisnice i pisma koja sadrže samo osobne poruke;

- brajeva pisma;

- štampani materijal koji ne podliježe uvoznim dažbinama; i

- sve druge pošiljke poslane pismima ili poštanskim paketima, prema uslovima iz člana 14. priloga Zakona, a koje su izuzete od obaveze da budu dopremljene carini u skladu s odredbama prema članu 35. stav 3. Zakona;

b) u trenutku pokazivanja carini:

- pošiljke poslane pismom ili poštanskim paketom osim onih iz tačke (a) ovog člana, pod uvjetom da ih prati CN22 i/ili CN23 prijava.

B. za izvoz:

u trenutku kada ih prihvate poštanski organi, u slučaju pošiljki pismom i paketom.

2. Primalac pošiljke, u slu čajevima iz stava 1. ta čke (A) ovog člana, ili pošiljalac pošiljke u slučajevima iz stava 1. ta čka (B) ovog člana smatra se deklarantom, a kada je to primjenjivo, i dužnikom. Carinski organi mogu propisati da se Pošta smatra deklarantom, a kada je to primjenjivo, i dužnikom.

3. U smislu stava 1. ovog člana, za robu koja ne podliježe plaćanju dažbina smatra se da je pokazana carini u smislu člana 60. Zakona, te da je prijava prihvaćena i puštanje odobreno:

(a) u slučaju uvoza: kada je roba isporučena primaocu; (b) u slučaju izvoza: kada robu prihvate poštanski organi.

4. Kada se pošiljka poslana pismom ili paketom, a koja, u skladu s odredbama člana 35. stav 3. Zakona, nije oslobo đena obaveze dopremanja carini, pokazuje bez CN 22 i/ili CN23 prijave, odnosno kada je ta prijava ne potpuna, carinski organi odre đuju na čin na koji tu prijavu treba podnijeti ili dopuniti.

52

Član 145.

Član 144. ove odluke ne primjenjuje se:

- na pošiljke koje sadrže robu za komercijalne svrhe, a čija ukupna vrijednost prelazi 500 KM;

- na pošiljke koje sadrže robu za komercijalne svrhe, a koja čini dio redovnog niza sličnih radnji;

- kada se carinska prijava podnosi u pismenom obliku, usmenim putem ili korištenjem tehnike obrade podataka;

- na pošiljke koje sadrže robu iz člana 142. ove odluke.

NASLOV VII

PREGLED ROBE, NALAZI I DRUGE MJERE KOJE PODUZIMAJU CARINSKI ORGANI

Član 146.

1. Roba se pregleda na onim mjestima i u vrijeme koje u tu svrhu odrede carinski organi.

2. U opravdanim slučajevima, carinski organi mogu, na zahtjev deklaranta, odobriti da se pregled robe izvrši na nekom drugom mjestu i/ili u neko drugo vrijeme od onog iz stava 1. ovog člana. Deklarant snosi sve nastale troškove.

3. Upravni odbor propisuje iznos troškova pregleda robe iz stava 2. ovog člana.

Član 147.

1. Kada carinski organi odlu če da pregledaju robu, o tome usmeno obavje štavaju deklaranta ili njegovog zastupnika.

2. Kada odluče da pregledaju samo dio odre đene robe, carinski organi obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika koje stavke te robe žele pregledati. Izbor carinskih organa je konačan.

Član 148.

1. Deklarant ili osoba koju on odredi da prisustvuje pregledu robe mora carinskim organima pružiti pomoć potrebnu za olakšavanje njihovog posla. Ako carinski organi smatraju da je takva pomoć nezadovoljavajuća, oni od deklaranta zahtijevaju da odre di drugu osobu koja je u stanju pružiti neophodnu pomoć.

2. Kada deklarant odbija da prisustvuje pregledu robe ili da odredi osobu koja je u stanju pružiti pomoć koju carinski organi smatraju neophodnom, carinski organi određuju rok za postupanje u skladu s njihovim zahtjevom, izuzev ako odustaju od pregleda.

Ako, po isteku roka, deklarant nije postupio u skladu sa zahtjevima carinskih organa, oni, u svrhu primjene člana 72. ta čka (a) Zakona, nastavljaju s pregledom robe, na ri zik i trošak deklaranta, tražeći ukoliko je potrebno usluge stručnjaka ili druge osobe koja je određena u skladu s važećim propisima.

3. Nalazi do kojih carinski organi do đu tokom pregleda izvršenog pod uvjetima navedenim u prethodnom stavu imaju istu valjanost kao da je pregled bio izvršen u prisustvu deklaranta.

53

4. Umjesto mjera propisanih u stavovima 2. i 3. ovog člana carinski organi imaju mogu ćnost da prijavu smatraju nevažećom kada je jasno da deklarantovo odbijanje da prisustvuje pregledu robe ili da odredi osobu koje je u stanju da pruži neophodnu pomo ć, ne spre čava, niti za cilj ima da spriječi te organe da utvrde da su propisi kojim se uređuje prijavljivanje robe za određeni carinski postupak bili prekršeni i ako takvim postupanjem ne izbjegava niti za cilj ima izbjegavanje odredbi članova 63. stav 1. ili 77. stav 2. Zakona.

Član 149.

1. Kada carinski organi odlu če da uzmu uzorke, o tome obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika.

2. Uzorke uzimaju sami carinski organi. Međutim, oni mogu zatražiti da to pod njihovim nadzorom uradi deklarant ili osoba koju odredi.

Uzorci se uzimaju po postupku propisanom od strane carinskih organa.

3. Količine, koje se uzmu kao uzorci ne trebaju prelaziti koli čine potrebne za an alizu ili detaljniji pregled, uključujući i moguću kontrolnu analizu.

Član 150.

1. Deklarant ili osoba koju odredi da prisustvuje uzimanju uzoraka pruža carinskim organima svu potrebnu pomoć za olakšavanje tog posla.

2. Kada delarant odbije da prisustvuje uzimanju uzoraka ili da odredi osobu koja će biti prisutna, ili kada carinskim organima ne pruži svu potrebnu pomoć za olakšavanje tog posla, primjenjuju se odredbe druge rečenice člana 148. stav 1. i član 148. stav 2., 3. i 4. ove odluke.

Član 151.

Kada carinski organi uzimaju uzorke za analizu ili detaljniji pregled, oni odobravaju puštanje robe bez čekanja na rezultate analize ili pregleda, izuzev ako postoje drugi razlozi da se to ne uradi, te pod uvjetom da su, kada je carinski dug nastao ili je izvjesno da će nastati, predmetne dažbine ve ć proknjižene i plaćene odnosno da je osigurano njihovo plaćanje.

Član 152.

1. Količine koje carinski organi uzmu kao uzorke ne umanjuju prijavljenu količinu robe.

2. Kada je u pitanju prijava za izvoz ili vanjsku obradu, deklarantu se odobrava da, kada to okolnosti dopuštaju, količine robe uzete kao uzorak nadoknadi identičnom robom kako bi imao istu pošiljku.

Član 153.

1. Ukoliko se ne unište analizom ili detaljnijim pr egledom, uzeti uzorci se vra ćaju deklarantu na njegov zahtjev i na njegov trošak kada više nisu potrebni carinskim organima, a naročito kada se iscrpi pravo žalbe protiv rješenja donesenog od strane carinskih organa na temelju rezultata analize ili detaljnog pregleda.

2. Kada deklarant ne zahtijeva vra ćanje uzoraka, carinski organi ih mogu uniš titi ili zadržati. Međutim, u posebnim slučajevima, carinski organi mogu zahtijevati od deklaranta da preuzme sve uzorke koji su preostali.

54

Član 154.

1. Kada carinski organi vrše provjeru prijave i pratećih dokumenata ili pregled robe, oni navode, bar na primjerku carinske prijave koji zadržavaju, ili na pratećem dokumentu, osnov i rezultate svake takve provjere ili pregleda. U slučaju djelomičnog pregleda robe navode se i podaci o pregledanim pošiljkama.

Kada je to potrebno, carinski or gani navode u prijavi da je deklarant ili njegov zastupnik bio odsutan.

2. Ukoliko rezultat provjere prijave i pratećih dokumenata ili pregleda robe nije u skladu s podacima navedenim u prijavi, carinski organi navode, bar na primjerku prijave koji zadržavaju, ili na pratećem dokumentu, podatke koje treba uzeti u obzir kod obračunavanja dažbina na predmetnu robu i primjene drugih propisa kojima se uređuje carinski postupak za koji se roba prijavljuje.

3. U nalazima carinskih organa navode se, kada je to potrebno, prihvaćena sredstva identifikacije. Na njih se stavlja datum i sadrže podatke koji su potrebni za identifikaciju službenika koji ih je izdao.

4. Kada carinski organi ne vrše provjeru prijave ili pregled robe, oni ne moraju ovjeravati prijavu ili prateći dokument iz stava 1. ovog člana.

Član 155.

1. Odobravanje puštanja robe dovodi do knjiženja uvoznih dažbina utvr đenih prema podacima navedenim u prijavi. Kada carinski organi smatraju da provjere koje su poduzeli mogu dovesti do utvrđivanja većeg iznosa uvoznih dažbina od onog koji bi nastao na temelju podataka iz prijave, oni dodatno zahtijevaju podnošenje garancije koja će biti dovoljna da pokrije razliku izmeđ u iznosa utvrđenog prema podacima iz prijave i iznosa koji bi na kraju mogao biti plativ za robu. Međutim, deklarant može zatražiti da se odmah izvrši knjiženje iznosa dažbina, kojem bi roba mogla na kraju podlijegati umjesto da podnosi pomenutu garanciju.

2. Kada, na temelju provjera koje izvrše, carinski organi utvrde iznos uvoznih dažbina koji se razlikuje od onog utvrđenog na osnovu podataka iz prijave, puštanje robe dovodi do momentalnog knjiženja tako utvrđenog iznosa.

3. Kada carinski organi imaju određene sumnje u pogledu primjene određenih zabrana ili ograničenja, a to se ne može riješiti dok se ne dobiju rezultati provjera koje ti organi izvrše, roba se ne može pustiti.

4. Izuzetno od stava 1. ovog člana, carinski organi mogu odustati od traženja garancije u vezi s robom koja je predmet podnesenog zahtjeva za korištenje tarifnog kontigenta ako utvrde da u trenutku prihvatanja prijave za stavljanje u slobodni promet, tarifni kontigent nije kritičan u smislu člana 209. ove odluke.

Član 156.

1. Carinski organi određuju način puštanja robe, vodeći računa o mjestu na kojem se roba nalazi i posebnim mjerama za njihov nadzor.

2. Kada se prijava podnosi u pismenom obliku, u njoj se navodi puštanje i datum puštanja ili, kada je to primjenjivo, u priloženim dokumentima, a primjerak se vraća deklarantu.

55

Član 157.

1. Kada carinski organi nisu bili u mogu ćnosti da odobre puštanje robe iz jednog od razloga navedenih u članu 72. ta čka (a) (ii) ili (iii) Za kona, oni deklarantu ostavljaju rok za ispunjenje propisanih obaveza.

2. Kada, u okolnostima iz člana 72. tačka (a) (ii) Zakona, deklarant nije podnio tražene dokumente u roku iz stava 1. ovog člana, predmetna prijava se smatra nevažećom i carinski ured je poništava uz primjenu odredbe člana 63. stav 4. Zakona.

3. U okolnostima iz člana 72. tačka (a) (iii) Zakona, i bez odstupanja od bilo kojih mjera poduzetih prema članu 63. stav 1. ili članu 174. Zakona, kada deklarant nije platio niti osigurao garanciju za dospjele dažbine u ostavlje nom roku iz stava 1. ovog člana, carinski organi mogu zapo četi sa radnjama u vezi s oduzima njem robe. Roba se pr odaje osim ako se u me đuvremenu ne ispune traženi uvjeti. Carinski organi o tome obavještavaju deklaranta.

Carinski organi mogu, uz rizik i troškove koje snosi deklarant, prem jestiti predmetnu robu u posebne prostorije pod njihovim nadzorom.

Član 158.

Odstupajući od člana 63. stav 3. Zakona, ca rinska prijava se može poništiti nakon puštanja robe, na način predviđen u daljnjem tekstu:

a) kada se utvrdi da je roba greškom prijavljena za carinski postupak koji za sobom povlači plaćanje uvoznih dažbina umjesto da je stavljena u drugi carinski postupak, carinski organi takvu prijavu poništavaju ako se zahtjev u tom smislu podnes e u roku od tri mjeseca od datuma prihvatanja prijave, uz uvjet da:

- bilo kakvo korištenje robe nije bilo u suprotnosti s uvje tima carinskog postupka u koji je trebala biti stavljena;

- kada je bila prijavljena, roba je bila namijenjena za stavljanje u drugi carinski postupak za koji je ispunjavala sve uvjete; i

- se roba odmah prijavljuje za carinski postupak za koji je i stvarno bila namijenjena.

Prijava kojom se roba stavlja u drugi carinski postupak važi od dana prihvatanja poništene prijave.

Carinski organi izuzetno u opravdanim slu čajevima mogu dopustiti i prekora čenje roka od tri mjeseca.

b) Kada se utvrdi da je roba pogrešno prijavljena, umjesto druge robe, za ca rinski postupak koji za sobom povlači plaćanje uvoznih dažbina, carinski organi takvu prijavu poništavaju ako se zahtjev u tom smislu podnese u roku od tri mjeseca od datuma prihvatanja prijave, pod uvjetom da:

56

- prvobitno prijavljena roba:

(i) nije bila korištena osim na način odobren u njenom prvobitnom statusu; i (ii) je vraćena u prvobitni status;

i da je

- roba koja je trebala biti prijavljena za prvobitno namijenjeni carinski postupak:

(i) mogla, kada je prvobitna prijava podnesena, biti pokazana istom carinskom uredu; i (ii) bila prijavljena za isti carinski postupak kao onaj za koji je prvobitno bila namijenjena.

Carinski organi mogu iz uzetno dopustiti da gore pomenuti rok bude produžen u opravdanim slučajevima.

c) U slučaju kataloški naručene robe koja je vraćena, carinski organi poništavaju prijave za stavljanje u slobodni promet ukoli ko je zahtjev u tom smis lu podnesen u roku od tri mjes eca od datuma prihvatanja prijave, pod uvjetom da je roba izve zena na prvobitnu adresu dobavljača ili na drugu adresu koju odredi navedeni dobavljač.

d) Kada se daje retroaktivno odobrenje u skladu s:

- članom 201. ove odluke za stavljanje u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje ili po smanjenoj ili nultoj stopi dažbina na račun krajnje upotrebe robe, ili

- članom 306. ove odluke za carinski postupak s ekonomskim učinkom.

e) Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak vanjske obrade, prijava se poništava pod uvjetom da:

i. u slu čaju robe koja podliježe izvoznim dažbinama, zahtjevu za povrat uvoz nih dažbina ili podliježe drugim posebnim mjerama prilikom izvoza:

- deklarant izlaznom carinskom uredu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko područje BiH;

- deklarant vrati pomenutom carinskom uredu sve primjerke carinske prijave, zajedno sa svim drugim dokumentima koji su mu izdati nakon prihvatanja prijave;

- deklarant, prema važećim propisima, postupa u skladu sa svim ostalim obavezama koje je odredio izvozni carinski ured radi reguliranja stanja te robe.

Poništenje prijave povlači za sobom i poništa vanje svih usklađivanja izvršenih na izvoznoj dozvoli koja se prezentira radi potkrepljivanja prijave.

Kada se zahtijeva da roba prijavljena za izvoz napusti carinsko područje BiH do odre đenog roka, nepoštivanje datog roka povlači za sobom poništavanje odgovaraju će prijave o čemu carinski organi pismeno obavještavaju deklaranta.

ii. u slučaju druge robe, da je izvozni carinski ured bio obaviješten u skladu s članom 399. ove odluke da prijavljena roba još nije napustila carinsko područje BiH.

57

f) Sve dok ponovni izvoz povlači za sobom podnošenje prijave, tačka (e) ovog člana primjenjuje se mutatis mutandis;

g) Kada se bh. roba stavi u postupak carinskog skladištenja u smislu člana 95. stav 1. tačka (b) Zakona, poništavanje prijave za prijavljivanje za taj postupak može se zahtijevati ili odobriti pod uvjetom da su poduzete mjere koje su predviđene u važećim zakonskim propisima za slu čaj nepostupanja u skladu s odobrenim postupanjem ili upotrebom.

Ako se, po isteku roka propisanog za držanje robe u postupku carinskog skladištenja, ne podnese zahtjev za odre đivanje toj robi postupa nja ili upotrebe predvi đene u odgovaraju ćim zakonskim propisima, carinski organi poduzimaju mjere predviđene tim propisima.

Član 159.

Kada carinski organi vrše prodaju bh. robe u skladu s članom 72. tačka (b) Zakona, tada postupaju u skladu s važećim propisima BiH.

NASLOV VIII

POJEDNOSTAVLJENI POSTUPCI

GLAVA 1

Opće odredbe

Član 160.

1. Postupak za nepotpune prijave dopušta carinskim organima da u opravdanim slučajevima prihvate prijavu koja ne sadrži sve potrebne podatke, odnosno koju ne prate sva dokumenta neophodna za određeni carinski postupak.

2. Postupak pojednostavljene prijave omogu ćava robi da bude prijavljena za odre đeni carinski postupak prilikom podnošenja pojednostavljene prijave uz naknadno predočavanje dodatne prijave koja može biti općeg, periodičnog ili rekapitulativnog karaktera, kako već bude odgovaralo.

3. Lokalni postupak carinjenja omogućava prijavljivanje robe za određeni carinski postupak koji se vrši u prostorijama određene osobe ili na mjestima koje carinski organi odrede ili odobre.

Član 161.

Kada se pojednostavljeni postupak primjenjuje upotrebom sistema obrade podataka za podnošenje carinskih prijava ili upotrebom tehnike obrade podataka, odredbe iz članova 107. stav 2. i 3., 129., 130. i

131. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

GLAVA 2

Prijave za stavljanje robe u slobodni promet

Odjeljak 1

Nepotpune prijave

Član 162.

58 Prijave za stavljanje robe u slobodni promet koje carinski organi, na zahtjev deklaranta, mogu prihvatiti iako ne sadrže odre đene podatke iz priloga 15 sadržavaju bar podatke iz po lja 1 (prva i druga potpodjela), 14, 21, 31, 37, 40 i 54 JCI-a i:

- opis robe u smislu da je dovoljno pr ecizan da carinskim organima omogući momentalno i nedvosmisleno određivanje bh. tarifne oznake;

- kada roba podliježe dažbinama prema vrijednosti, njihovu vrijednost u carinske svrhe, ili, kada se pokaže da deklarant nije u stanju da prijav i tu vrijednost, navode se privremeni podaci o vrijednosti robe koje carinski organi smatraju prihvatljivim, uz uzimanje u obzir naročito onih podataka koji su dostupni deklarantu;

- sve druge podatke koje carinski organi smatraju neophodnim za identifikaciju robe, primjenu odredbi kojima se uređuje stavljanje u slobodni promet i utvrđivanje iznosa bilo koje garancije koju je potrebno položiti prije nego što se roba može pustiti u slobodni promet.

Član 163.

1. Uz prijave za stavljanje robe u slobodni promet koje carinski organi, na zahtjev deklaranta, mogu prihvatiti iako uz n jih nisu priložena odre đena potrebna prateća dokumenta prilažu se bar ona dokumenta koja se moraju predočiti prije nego se prijavljena roba može staviti u slobodni promet.

2. Odstupajući od stava 1. ovog člana, prijava koju ne prati jedan ili više dokumenata koji su potrebni prije nego što se roba može staviti u slobodni promet može se prihvatiti kada carinski organi utvrde da:

(a) taj dokument postoji i da je važeći; (b) se ne može priložiti uz prijavu iz razloga koji su izvan deklarantove kontrole; (c) bi svako kašnjenje u prihvatanju prijave spriječilo stavljanje robe u slobodni promet ili učinilo da roba podliježe većoj stopi dažbina.

Podaci koji se odnose na dokumenta koji nedostaju navode se u prijavi u svim slučajevima.

Član 164.

1. Rok koji carinski organi osta ve deklarantu za dostavljanje podataka ili dokum enata koji su nedostajali u trenutku prihvatanja prijave ne može biti duži od 30 dana od dana takvog prihvatanja.

U slučaju dokumenta koji je potreban za primjenu snižene ili nulte stope uvoznih dažbina, a kada carinski organi imaju osnovan razlog da roba obuhvaćena nepotpunom prijavom ispunjava uslove za tu sniženu ili nultu stopu dažbina, na deklarantov zahtjev mogu odrediti dodatni rok za predočavanje određenog dokumenta. Taj dodatni rok ne može biti duži od 120 dana.

Kada se nedostajući podaci ili dokumenta koja je potrebno dostaviti odnose na carinsku vrijednost, carinski organi mogu, kada se to pokaže neophodnim, precizirati duži rok ili produžiti prethodno precizirani rok. Kod odre đivanja ukupno dopuštenog roka vodi se ra čuna o važećim propisanim rokovima.

2. Kada se snižena ili nulta stopa primjenjuj e na robu stavljenu u slobodni promet u okviru tarifnih kontigenata ili, pod uvjetom da se ponovno ne uvodi naplata redovnih uvoznih stopa dažbina u okviru gornjeg tarifnog limita ili drugih preferencijalnih tarifnih mjera, povoljnost tog tarifnog kontigenta odobrava se samo nakon predo čavanja carinskim organima dokumenta o kojem ovisi odobravanje snižene ili nulte stope. Dokument se u svakom slu čaju mora priložiti:

59

- prije nego se iskoristi kontigent; ili

- u drugim slu čajevima, prije datuma kojeg se bh . mjerom ponovno uvodi naplata redovnih uvoznih stopa dažbina.

3. U skladu sa stavovima 1. i 2. ovog člana, dokument o čijem predo čavanju ovisi odobravanje snižene ili nulte stope može se predo čiti i nakon datuma isteka ro ka za koji je bila predvi đena snižena ili nulta stopa, pod uvjetom da je prijava, koja se odnosi na tu robu, prihvaćena prije tog datuma.

Član 165.

1. Prihvaćanje nepotpune prijave od strane carinskih organa ne spre čava ili odga đa puštanje tako prijavljene robe, osim ako za to ne postoje drugi razlozi. Bez odstupanja od odredbi člana 155. ove odluke, puštanje se vrši u skladu s uvjetima predviđenim u stavovima 2. do 5. ovog člana.

2. Kada naknadno dostavljanje podataka ili prate ćih dokumenata koji su nedostajali u trenutku prihvaćanja prijave ne uti če na visinu dažbina kojima podliježe roba obuhva ćena navedenom prijavom, carinski organi odmah knjiže iznos obračunat na uobičajeni način.

3. Kada, u skladu s članom 162. ove odluke, prijava sadrži privremene podatke o vrijednosti robe, carinski organi:

- odmah knjiže iznos dažbina utvrđen na temelju tih podataka; te

- zahtijevaju, ako je to potr ebno, polaganje garancije dovoljn e za pokrivanje razlike izme đu iznosa obra čunatog na osnovu privremenih podataka i iznosa kojem bi na kraju mogle podlijegati.

4. Kada u drugim okolnostima od onih iz stava 3. o vog člana naknadno dostavljanje podataka ili pratećih dokumenata koji su nedostajali u trenutku kada je prijava prihva ćena može uticati na visinu dažbina kojima podliježe roba obuhvaćena navedenom prijavom:

(a) ako naknadno dostavljanje bilo kojih nedostaju ćih podataka ili dokumenata može dovesti do primjene dažbina po sniženoj stopi, carinski organi:

- odmah knjiže uvozne dažbine plative po sniženoj stopi; te

- zahtijevaju polaganje garancije koja će pokriti razliku izme đu tog iznosa i iznosa koji bi trebalo platiti da su se uvozne dažbine na odre đenu robu obračunavale po redovnoj stopi;

(b) ako naknadno dostavljanje bilo kojih nedostaju ćih podataka ili dokumenata može dovesti do uvoza robe uz potpuno osloba đanje od pla ćanja dažbina, carinski organi zahtijevaju polaganje garancije koja će pokriti iznos koji bi trebalo platiti da su dažbine obračunate po redovnoj stopi.

5. Bez odstupanja od bilo kojih na knadnih izmjena do kojih može do ći, naro čito kao rezultat konačnog utvr đivanja carinske vrije dnosti, deklarant ima mogu ćnost da umjesto polaganja garancije zahtijeva da se odmah knjiži:

- kada se primjenjuje druga alineja stava 3. ili druga alineja stava 4. ta čka (a) ovog člana, iznos dažbina, kojem bi roba mogla na kraju podlijegati; ili

- kada se primjenjuje stav 4. ta čka (b) ovog člana, iznos dažbina obra čunat po redovnoj stopi.

60

Član 166.

Ako do isteka roka iz člana 164. ove odluke deklarant ne dostavi podatke neophodne za kona čno utvrđivanje carinske vrije dnosti robe, odnosno nedostaju će podatke ili dokument a, carinski organi kao dažbine kojima odre đena roba podliježe odmah knjiže iznos garancije položene u skladu s odredbama člana 165. stav 3 druga alineja, člana 165. stav 4. (a) druga alineja ili člana 165. stav 4.tačka (b) ove odluke.

Član 167.

1. Nepotpuna prijava prihvaćena pod uvjetima navedenim u članovima 162. do 165. ove odluke može upotpuniti deklarant ili se ona,uz saglasnost carinskih organa može zamijeniti drugom prijavom, koja ispunjava uvjete predviđene u članu 59. Zakona.

2. U oba ta slu čaja, kao datum za odre đivanje iznosa dažbina i pr imjenu drugih mjera kojima se uređuje stavljanje robe u slobodni promet uzima se datum prihvaćanja nepotpune prijave.

Odjeljak 2

Pojednostavljeni postupak prijavljivanja

Član 168.

1. Deklarantu se, na osnovu pisa nog zahtjeva koji sadrži sve pot rebne podatke, odobrava da u skladu s uvjetima i na na čin predviđen u članovima 169. i 170. ove odluke podnese prijavu za stavljanje u slobodni promet u pojednostavljenom obliku prilikom pokazivanja robe carini.

2. Takva pojednostavljena prijava može biti u obliku:

(a) nepotpune carinske prijave na obrazcu JCI-a, ili (b) upravnog ili trgova čkog dokumenta, kojeg prati pisani zahtjev za stavljanje u slobodni promet.

Pojednostavljena prijava sadržava bar podatke potrebne za identifikaciju robe.

3. Kada to okolnosti dopuštaju, carinski organi mogu dopustiti da zahtjev za stavljanje robe u slobodni promet iz stava 2. ta čka (b) ovog člana bude zamijenjen op ćim zahtjevom koji se odnosi na radnje stavljanja robe, koj e se trebaju vršiti tokom odre đenog perioda. Pozivanje na odobrenje dano kao odgovor na op ći zahtjev navodi se na trgova čkom ili upravnom dokumentu.

4. Pojednostavljenu prijavu prate sva dokumenta čije se podnošenje može zahtijevati radi osiguravanja stavljanje robe u slobodni promet osim u slu čajevima iz člana 163. stav 2. ove odluke.

5. Ovaj član ne utiče na primjenu člana 187.ove odluke.

Član 169.

1. Odobrenje iz člana 168. ove odluke daje se de klarantu pod uvjet om da je mogu će garantirati efikasnu provjeru poštivanja uvoznih zabrana i ograničenja ili drugih odredbi kojima se ure đuje stavljanje u slobodni promet.

2. Davanje odobrenja se u načelu odbija kada osoba koja je podnijela zahtjev:

- počinila ozbiljan prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa;

- samo povremeno prijavljuje robu za stavljanje u slobodni promet.

61

Davanje odobrenja se može odbiti kada određena osoba postupa za račun druge osobe koja samo povremeno prijavljuje robu za stavljanje u slobodni promet.

3. Uzimajući u obzir odredbe člana 9. Zakona, odobrenje se može ukinuti i kada se pojave slučajevi iz stava 2. ovog člana.

Član 170.

1. U odobrenju iz člana 168.ove odluke:

- određuju se carinski uredi nadležni za prihvatanje pojednostavljene prijave;

- precizira se oblik i sadržaj pojednostavljene prijave;

- precizira se vrsta roba na ko ju se odnosi i podac i koje mora sadržavati pojednostavljena prijava u cilju identifikacije robe;

- navodi se instrument obezbjeđenja koji određena osoba treba položiti za pokrivanje bilo kojeg carinskog duga koji bi mogao nastati.

U njemu se također precizira oblik i sadržaj dodatnih prijava i navode rokovi u kojima se moraju podnijeti carinskom organu određenom u tu svrhu.

2. Carinski organi mogu odustati od predočavanja dodatne prijave kada se pojednostavljeni postupak odnosi na robu čija je vrijednost niža od statisti čkog praga propisanog važećim bh. propisima a pojednostavljena prijava već sadrži sve podatke koji su potrebni za stavljanje u slobodan promet.

Odjeljak 3

Lokalni postupak carinjenja

Član 171.

Odobrenje za korištenje lokalnog postupka carinjenja odobrava se u skladu s uvjetima i na na čin predviđen u članovima 172. do 174. ove odluke svakoj osobi koja želi robu staviti u slobodni promet u svojim prostorijama ili na nekim drugim mjestima iz člana 160. ove odluke i koja u tom smislu carinskim organima podnese pisani zahtjev u kojem su sadržani svi podaci potr ebni za davanje odobrenja:

- u vezi s robom koja podliježe postupku provoza za koju je na prijed navedena osoba dobila odobrenje da koristi pojednostavljene postupke koji će se vršiti u odredišnom uredu u skladu s članovima 266., 267. i 268. ove odluke;

- u vezi s robom koja je prethodno bila stavljena u postu pak s ekonomskim u činkom, bez odstupanja od člana 187. ove odluke;

- u vezi s robom koja se, nakon pokazivanja carini u skladu s članom 37. Zakona, prevozi do drugih prostorija ili mjesta od onih iz prve alineje ovog člana u skladu s postupkom provoza;

- u vezi s robom koja se unosi u carinsko područje BiH uz izuzeće od zahtjeva da bude pokazana carini, u skladu s članom 38. tačka (b) Zakona.

Član 172.

1. Odobrenje iz člana 171. ove odluke se daje pod uvjetom da:

62

- evidencija podnosioca zahtjeva omogu ćava vršenje efikas nih kontrola, naro čito naknadnih kontrola;

- je moguće garantirati efikasnu kontrolu poš tivanja uvoznih zabrana ili ograni čenja ili bilo kojih drugih mjera kojima se uređuje stavljanje u slobodni promet.

2. Davanje odobrenja se u načelu odbija kada:

- je podnosilac zahtjeva počinio ozbiljan prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa;

- podnosilac zahtjeva samo povremeno prijavljuje robu za stavljanje u slobodni promet.

Član 173.

1. Uzimajući u obzir odredbe člana 9. Zakona, carinski organi mogu odustati od ukidanja odobrenja kada:

- imalac odobrenja ispunjava sve obaveze u rokovima koje oni postave; ili

- neispunjavanje obaveze nema nikakve stvarne posljedice na pravilni tok postupka.

2. Odobrenje se ukida kada nastupi slučaj iz prve alineje člana 172. stav 2. ove odluke.

3. Odobrenje se može ukinuti kada nastupi slučaj iz druge alineje člana 172. stav 2. ove odluke.

Član 174.

1. Da bi se carinski organi uvjerili u pravilno vršenje radnji, imalac odobrenja iz člana 171. ove odluke mora:

(a) u sluč ajevima iz prve i treće alineje člana 171. ove odluke;

(i) kada se roba stavlja u slobodni promet po prispjeću na mjesto određeno u tu svrhu:

- na propisan način obavijestiti carinske organe o tom prispjeću, u obliku i na način koji oni odrede, u cilju puštanja robe; i

- zavesti robu u svoju evidenciju.

(ii) kada je stavljanju robe u slobodni promet pr ethodio privremeni smještaj robe u smislu člana 47. Zakona na istom mjestu, prije isteka roka preciziranog prema članu 46. Zakona;

- na propisan način obavijestiti carinske organe, u obliku i na način koji oni odrede, o svojoj želji da stavi robu u slobodni promet, u svrhu dobivanja odobrenja za puštanje robe; i

- zavesti robu u svoju evidenciju.

(b) u slučajevima iz druge alineje člana 171. ove odluke:

- na propisan način obavijestiti carinske organe, u obliku i na način koji oni odrede, o svojoj želji da stavi robu u slobodni promet, u cilju puštanja robe; i

- zavesti robu u svoju evidenciju.

Obavještenje iz prve alineje ovog stava nije potrebno kada je roba koja se treba staviti u slobodni promet već stavljena u postupak carinskog skladištenja u skladište tipa D;

63 (c) u slučajevima iz četvrte alineje člana 171. ove odluke, po prispjeću robe na mjesto određeno u tu svrhu:

- zavesti robu u svoju evidenciju.

(d) od trenutka zavođenja u evidenciju iz tačaka (a), (b) i (c) ovog stava, staviti na raspolaganje carinskim organima sva dokumenta čije je podnošenje potrebno za primjenu odredbi kojima se uređuje stavljanje robe u slobodni promet.

2. Pod uvjetom da to ne utiče na kontrole pravilnog vršenja radnji, carinski organi mogu:

(a) dopustiti da se obavještavanje iz ta čaka (a) i (b) stava 1. ovog člana izvrši čim prispje će robe bude izvjesno; (b) u odre đenim posebnim slu čajevima, kada karakter odre đene robe i u čestalost uvoznih radnji to zahtijevaju, osl oboditi imaoca odobrenja od ob aveze da obavijesti nadležni carinski ured o svakom prispje ću robe, pod uvjetom da navedenom uredu dostavi sve podatke koje taj ured smatra neophodnim za eventualni pregled robe.

U tom slučaju, zavođenje robe u evidenciju određene osobe smatra se jednakim puštanju robe.

3. Zavođenje u evidenciju iz tačaka (a) (b) i (c) stava 1. ovog člana može biti zamijenjeno bilo kojom drugom radnjom koja pruža sli čne garancije koju odre de carinski organi. Evidencija sadržava datum kada je unesena i podatke potrebne za identifikaciju robe.

Član 175.

U odobrenju iz člana 171. ove odluke navode se posebna pravila za tok postupka, a između ostalog:

- roba na koju se odnosi;

- oblik obaveza iz člana 174. ove odluke i instrument obezbjeđenja koji određena osoba treba položiti;

- vrijeme puštanja robe;

- rok u kojem se prateća dokumenta moraju podnijeti carinskom uredu određenom u tu svrhu;

- uvjete pod kojima se roba obuhvaća općom, periodičnom ili rekapitulativnom prijavom, kako već bude odgovaralo.

GLAVA 3

Prijave za carinske postupke s ekonomskim učinkom

Odjeljak 1

Prijavljivanje za carinski postupak s ekonomskim učinkom

Pododjeljak 1

Prijavljivanje za postupak carinskog skladištenja

A. Nepotpune prijave

Član 176.

64

1. Na zahtjev deklaran ta ulazni carins ki ured može prih vatiti prijavu za postupak ca rinskog skladištenja koja ne sadrži neke od podataka iz priloga 15 ako takva prijava sadrži bar podatke koji su potrebni za identifikaciju robe na koju se odnosi, uključujući i njenu količinu.

2. Članovi 163., 164. i 167. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

B. Pojednostavljeni postupak prijavljivanja

Član 177.

a) Deklarantu se na njegov zahtjev odobrava da u skladu s uvjetima i na način predviđen u članu 178. ove odluke podnese prijavu za pr ijavljivanje za postupak ca rinskog skladištenja u pojednostavljenom obliku kada se roba pokaže carini.

Takva pojednostavljena prijava može biti u obliku:

- nepotpune prijave opisane u članu 176. ove odluke; ili

- upravnog ili trgovačkog dokumenta kojeg prati zahtjev za prijavljivanje za postupak;

Pojednostavljena prijava sadrži podatke iz člana 176. stav 1. ove odluke.

b) Kada se ovaj postupak primjenjuje u skladištu tip a D, pojednostavljena prijava sadrži detaljne podatke i o vrsti robe, koji su dovoljni da omoguće trenutno i nedvosmisleno razvrstavanje robe i utvrđivanje njene carinske vrijednosti.

c) Postupak iz stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na skladišta tipa F.

d) Postupak iz druge alineje stava 1. ovog člana primjenjuje se na skladišta tipa B izuzev što nije moguće koristiti trgovački dokument. Kada upravni dokument ne sadrži sve podatke prikazane u prilogu 15, naslov I tačka (B) stav 2. tačka (f) (i), oni se trebaju navesti na priloženom zahtjevu.

Član 178.

1. Zahtjev iz člana 177. stav 1. ove odluke sa činjava se u pisanom obli ku i sadrži sve podatke potrebne za davanje odobrenja.

Kada to okolnosti dopuštaju, zahtjev iz člana 177. stav 1. ove odluke se može zamijeniti općim zahtjevom za vršenje radnji tokom određenog perioda.

U tom slučaju zahtjev se sačinjava pod uvjetima predviđenim u članovima 300., 301. i 302. ove odluke i podnosi se zaj edno sa zahtjevom za izda vanje odobrenja za carinsko skladište ili kao zahtjev za izmjenu ili dopunu prvobitnog odobrenja, carinskom organu koji je izdao to odobrenje .

2. Zahtjev iz člana 177. stav 1. ove odluke se odobrava određenoj osobi pod uvjetom da to ne utiče na pravilno obavljanje postupka carinskog skladištenja i.

3. Izdavanje odobrenja se odbija kada:

- nisu dane garancije potrebne za pravilno obavljanje postupka carinskog skladištenja;

- određena osoba samo povremeno prijavljuje robu za postupak;

- je određena osoba počinila ozbiljan prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa.

4. Uzimajući u obzir odredbe člana 9. Zakona, odobrenje se može ukinuti kada se pojave slučajevi iz stava 3. ovog člana.

65

Član 179.

1. U odobrenju iz člana 177. stav 1. ove odluke odre đuju se posebna pravila za tok postupka, uključujući:

a) urede za prijavljivanje za postupak;

b) oblik i sadržinu pojednostavljenih prijava.

2. Carinski organi ne trebaju zahtijevati podnošenje dodatne prijave.

C. Lokalni postupak carinjenja

Član 180.

1. Odobrenje za korištenje lokal nog postupka carinjenj a daje se u skladu s uvjetima i na na čin propisan u stavu 2. ovog člana i članu181. i 182. ove odluke.

2. Lokalni postupak carinjenja ne primjenjuje se na skladišta tipa B i F.

3. Član 178. ove odluke primjenjuje se mutatis mutandis.

Član 181.

1. Da bi se carinskim organima omogućilo osiguravanje pravilnog odvijanja radnji, imalac odobrenja, po prispjeću robe na mjesto određeno u tu svrhu:

(a) obavještava nadzorni ca rinski organ o tom prispje ću u obliku i na na čin koji taj ured odredi; (b) zavodi robu u evid enciju zaliha robe; (c) stavlja na raspolaganje nadzornom uredu sva dokumenta koja se odno se na prijavljivanje robe za postupak.

Evidencija zaliha robe iz ta čke (b) ovog stava sadrži bar neke od podataka koji se koriste za identifikaciju robe u trgovinskom smislu, uključujući i njenu količinu.

2. Član 174. stav 2. ove odluke se primjenjuje mutatis mutandis.

Član 182.

1. U odobrenju iz člana 180. stav 1.ove odluke određuju se posebna pravila za tok postupka, a naročito se precizira:

a. roba na koju se odnosi;

b. oblik obaveza iz člana 181. ove odluke;

c. vrijeme puštanja robe.

2. Carinski organi ne trebaju zahtijevati podnošenje dodatne prijave.

66

Pododjeljak 2

Prijavljivanje za postupak unutarnje obrade, obrade pod carinskom kontrolom ili privremeni uvoz

a) Nepotpune prijave

Član 183.

1. Prijava za neki drugi carinski postupak s ekonomskim učinkom osim vanjske obrade ili carinskog skladištenja koje carinski ured za prijavljivanje za postupak može prihvatiti na deklarantov zahtjev iako ne sadrže neke od pod ataka iz priloga 15 ove odluke odnosno ia ko ih ne prate odre đena dokumenta iz člana 127. ove odluke, moraju sadržavati bar podatke iz polja 14, 21, 31, 37, 40 i 54 JCI-a i, u polju 44, pozivanje na odobrenje, ili pozivanje na zahtjev kada se primjenjuje član 306. stav 1. ove odluke

2. Članovi 163., 164. i 167. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

3. U slučajevima prijavljivanja za postupak unutarnje obrade po sistemu povrata dažbina, članovi 165. i 166. ove odluke također se primjenjuju mutatis mutandis.

b) Pojednostavljena prijava i lokalni postupci carinjenja

Član 184.

Odredbe članova 168. do 175. i člana 178. ove odluk e primjenjuju se mutatis mutandis na robu prijavljenu za carinske postupke s ekonomskim učinkom obuhvaćene ovim pododjeljkom.

Pododjeljak 3

Roba prijavljena za postupak vanjske obrade

Član 185.

Odredbe članova 188. do 196. ove odluke, koje se primjenjuju na robu prijavljenu za izvoz, primjenjuju se mutatis mutandis i na robu prijavljenu za izvoz prema postupku vanjske obrade.

Pododjeljak 4

Zajedničke odredbe

Član 186.

Kada se dva ili više odobrenja koja se odnose na carinske postupke s ekonomskim učinkom daju istoj osobi, a jedan postupak se razduž i prijavljivanjem za drugi postupak korištenjem lokalnog postupka carinjenja, nije potrebno podnijeti dodatnu prijavu.

67

Odjeljak 2

Razduživanje carinskog postupka s ekonomskim učinkom

Član 187.

1. U slu čajevima razduživanja postup ka unutarnje obrade, obrade pod carinskom kontrolom i privremenog uvoza mogu se primijen iti pojednostavljeni postupci za stavljanje ro be u slobodni promet, izvoz i pono vni izvoz. U slu čaju ponovnog izvoza, odredbe članova 188. do 196. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

2. Pojednostavljeni postupci iz članova 162. do 175. ove odluke mogu se primijeniti na stavljanje robe u slobodni promet prema postupku vanjske obrade.

3. U slu čajevima razduženja postupka ca rinskog skladištenja, mogu se koristiti poje dnostavljeni postupci za stavljanje robe u slobodni promet, izvoz ili ponovni izvoz.

Međutim:

(a) za robu prijavljenu za postupak u skladištu tipa F ne može se odobriti nikakav pojednostavljeni postupak; (b) za robu prijavljenu za postup ak u skladištu tipa B primjenjuj u se samo nepotpune prijave i postupak pojednostavljenog prijavljivanja; (c) izdavanje o dobrenja za skladište tipa D povla či za sobom automatsku primjenu lokalnog postupka carinjenja za stavljanje u slobodni promet.

Međutim, u slu čajevima kada određena osoba želi da izvu če korist iz primjene osnova za obra čun carinskog duga koji se ne mogu provjeriti bez fizičkog pregleda robe, taj postupak se ne može koristiti. U tom slučaju, mogu se koristiti drugi postupci koje uključuju pokazivanje robe carini.

GLAVA 4

Izvozne prijave

Član 188.

1. Radnje i postupci, koje se trebaju izvršiti u izvoznom carinskom uredu kao što je predviđeno u članu 395. ove odluke, mogu se pojednostaviti u skladu s odredbama ovog poglavlja.

2. Odredbe članova 396. i 399. ove odluke primjenjuju se na ovo poglavlje.

Odjeljak 1

Nepotpune prijave

Član 189.

1. Izvozne prijave, koje carinski ured može prihvatiti na deklarantov zahtjev iako ne sadrže određene podatke iz priloga 15, sadrže bar podatke iz polja 1 (prva potpodjela), 2, 14, 17, 31, 33, 38, 44 i 54 JCI-a i:

− u slučaju da robe podliježu izvoznim dažbinama, sve informacije koje se zahtijevaju u cilju pravilne primjene tih dažbina;

68 − sve druge informacije koje se smatraju neophodnim u cilju identifikacije robe, primjene propisa kojima se uređuje izvoz ili utvrđuje iznos garancije koji se može zahtijevati prije nego što se roba izveze.

2. Carinski organi mogu dopustiti deklarantu da ne popunjava polja 17 i 33, pod uvjetom da izjavi da izvoz određene robe ne podliježe zabranama i ograničenjima, te da carinski organi nemaju razloga za sumnju u tom pogledu i da opis robe dopušta da se tarifno razvrstavanje odmah i jasno odredi.

3. Primjerak broj 3 u polju 44 sadržava zabilješku “Pojednostavljeni izvoz”.

4. Članovi 162. do 167. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis na izvozne prijave.

Odjeljak 2

Pojednostavljeni postupak prijavljivanja

Član 190.

1. Na pisani zahtjev koji sadrži sve podatke potre bne za davanje odobrenja, deklarantu se daje odobrenje, pod uvjetima i na na čin predvi đen u članovima 169. i 170. ov e odluke, koji se primjenjuju mutatis mutandis, da sa čini izvoznu prijavu u pojedno stavljenom obliku prilikom pokazivanja robe carini.

2. Bez odstupanja od člana 196. ove odluke, pojednostavljena prijava ima oblik nepotpunog JCI-a, koji sadrži bar podatke neophodne za identifikaciju robe. Stavovi 3. i 4. člana 189. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

Odjeljak 3

Lokalni postupak carinjenja

Član 191.

Na pisani zahtjev, odobrenje za korištenje postupka lokalnog carinjenja daje se pod uvjetima i na način predviđen u članu 192. ove odluke svakoj osobi (u daljnjem tekstu: ‘odobreni izvoznik’), koja želi vršiti izvozne postupke u svojim prostorijama ili na nekim drugim mjestima odre đenim ili odobrenim od strane carinskih organa.

Član 192.

Na postupak davanja odobrenja iz člana 191. ove odluke članovi 172. i 173. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis.

Član 193.

1. Da bi omogućio carinskim organima da se uvjere u pravilnost vršenja radnji, odobreni izvoznik prije izuzimanja robe s mjesta iz člana 191. ove odluke:

(a) na propisan način obavještava carinske organe o takvom izuzimanju u obliku i na način koji oni odrede u cilju puštanja robe; (b) zavodi navedenu robu u svoju evidenciju. Ta evidencija se može zamijeniti svakom drugom radnjom koja pruža sli čne garancije koje odredi carinski organi. U ev idenciji se navodi datum kada je unesena te podaci neophodni za identifikaciju robe;

69 (c) carinskim organima stavlja na raspolag anje svaki dokument čije podnošenje može biti potrebno za primjenu odredbi kojima se uređuje izvoz robe.

2. U određenim konkretnim okolnostima koje se pravdaju karakterom određene robe i i u čestalošću izvoznih radnji, carinski organi mogu odobrenog izvoznika izuzeti od uvjeta da nadležni carinski ured obavještava o svakom izuzimanju robe, uz uvjet da navedenom uredu dostavi sve podatke koje navedeni ured smatra neophodnim za eventualni pregled robe.

U tom slučaju, zavođenje robe u evidenciju odobrenog izvoznika jednako je puštanju robe.

Član 194.

1. Za provjeru da li je roba stvarno napustila carinsko područje BiH, koristi se primjerak 3 JCI-a kao dokaz istupa robe.

U odobrenju se propisuje da se primjerak 3 JCI-a treba unaprijed ovjeriti.

2. Prethodna ovjera se može izvršiti na jedan od sljedećih načina:

(a) polje A JCI-a može se unaprijed ovjeriti pečatom nadležnog carinskog ureda i biti potpisana od strane službenika tog ureda; (b) odobreni izvoznik može ovjeriti prijavu koristeći posebni pečat koji je u skladu s obrascem iz priloga 24.

Otisak ovog pe čata može se unaprijed odštampati na obrascu kada je štampanje povjereno štampariji odobrenoj u tu svrhu.

3. Prije izuzimanja robe odobreni izvoznik:

- izvršava obaveze iz člana 193. ove odluke;

- na primjerku 3 JCI-a navodi redni broj i datum kada je roba zavedena u njegovu evidenciju.

4. Polje 44 primjerka 3 JCI-a, popunjeno u skladu sa stavom 2. ovog člana sadrži:

- broj odobrenja i carinski ured koji ga je izdao;

- zabilješku iz člana 189. stav 3.ove odluke.

Član 195.

1. U odobrenju iz člana 191. ove odluke utvrđuju se posebna pravila za tok postupka, a naročito:

- roba na koju se odnosi;

- oblik obaveza iz člana 193. ove odluke,

- vrijeme puštanja robe,

- sadržaj primjerka 3 i način njegovog potvrđivanja ,

- postupak za podnošenje dodatne prijave i vremenski rok do kada se mora podnijeti.

2. U odobrenju se navodi obaveza odobrenog izvoznika da poduzima sve potrebne mjere osiguravanja čuvanja posebnog pečata ili obrazaca koji sadrže otisak pečata izvoznog carinskog ureda ili otisak posebnog pečata.

70 Odjeljak 4

Zajedničke odredbe za Odjeljak 2 i 3

Član 196.

1. Carinski organi mogu dopustiti da se umjesto JCI-a koristi neki trgovački ili upravni dokument ili neki drugi prenosni medij.

2. Dokument ili prenosni medij iz stava 1. ovog člana treba da sadrži ba r one podatke koji su neophodni za identifikaciju robe uz zabilješku iz člana 189. stav 3.ove odluke i prati ga zahtjev za izvoz.

Kada to okolnosti dopuste, carinski organi mogu dopustiti da se navedeni zahtjev zamijeni općim zahtjevom kojim su obuhva ćaju izvozne radnje koje se trebaju vrši ti tokom odre đenog perioda. Pozivanje na odobrenje vrši se na određenom dokumentu ili mediju.

3. Trgovački ili upravni dokument služi kao dokaz istupa robe iz carinskog područja BiH na isti način kao i primjerak 3 JCI-a. Kada se koriste drugi mediji, na čin potvrđivanja da je roba istupila iz carinskog područja BiH odrediće carinski organi.

DIO II

CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE I UPOTREBA

NASLOV I

STAVLJANJE ROBE U SLOBODNI PROMET

GLAVA 1

Opće odredbe

Član 197.

1. Kada je bh. roba izvezena pod ATA karnetom u skladu s članom 400. ove odluke ta roba se može staviti u slobodni promet na temelju ATA karneta. 2. U tom slučaju, ured gdje se roba stavlja u slobodni promet vrši slijedeće radnje i postupke:

a) provjerava podatke navedene u poljima A do G kupona za ponovni uvoz;

b) popunjava talon i polje H kupona za ponovni uvoz;

c) zadržava kupon za ponovni uvoz.

3. Kada se radnje kojima se razdužuje izvozna radnja u pogledu bh. robe vrše u drugom carinskom uredu a ne u onom gdje je roba ušla u carinsko područje BiH, prijevoz robe od tog ureda do ureda gdje se vrše navedene formalnosti ne zahtijeva vršenje bilo kakvih radnji i postupaka.

71

GLAVA 2

Krajnja upotreba

Član 198.

1. Ovo poglavlje se primjenjuje kada je predviđeno da roba stavljena u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje ili po sniženoj ili nultoj stopi dažbina na račun njene krajnje upotrebe podliježe carinskom nadzoru krajnje upotrebe.

2. U smislu ovog poglavlja:

(a) ‘ra čuni’ znači komercijalni, porezni ili drugi računovodstveni materijali koje čuva imalac ili se oni čuvaju u njegovo ime; (b) ‘evidencija’ znači podaci koji sadrže sve potrebne informacije i tehničke detalje i koji se nalaze na bilo kom mediju, a koji carinskim organima omogućavaju da vrše nadzor i kontrolu radnji.

Član 199.

1. Odobravanje povoljnog tarifnog postupanja u skladu s članom 18. Zakona, kada je predviđeno da roba podliježe carinskom nadzoru krajnje upotrebe, vrši se pomoću pismenog odobrenja.

Kada se roba stavlja u slobodni promet po sniženoj ili nultoj carinskoj stopi na račun njene krajnje upotrebe, a važećim propisima zahtijeva da roba ostane pod carinskim nadzorom u skladu s članom 79. Zakona, potrebno je pismeno odobrenje u cilju carinskog nadzora krajnje upotrebe.

2. Zahtjev se sačinjava u pismenom obliku korištenjem obrasca iz priloga 43. Carinski organi mogu dopustiti da se produženje ili dopuna prvobitnog odobrenja zatraži običnim pismenim zahtjevom.

3. U datim okolnostima carinski organi mogu dopustiti da prijava za stavljanje u slobodan promet u pisanom obliku ili ona sa činjena pomoću tehnike obrade podatak a, u redovnom postupku, čini zahtjev za odobrenje, uz uvjet da:

- podnositelj zahtjeva odredi propisanu krajnju upotrebu svoj robi; i

- osigurava pravilno izvođenje radnji.

4. Kada carinski organi za bilo koje podatke navedene u carinskoj prijavi smatraju da su neadekvatni, od podnositelja zahtjeva mogu tražiti dodatne podatke.

Naročito u slučajevima kada se podnjeta carinska prijava smatra zahtjevom, carinski organi, bez odstupanja od člana 125. ove odluke, zahtijevaju da se uz zahtjev priloži i dokument koji je sačinio deklarant, a koji sadrži bar sljedeće podatke, osim ako se takvi podaci ne smatraju potrebnim ili su već unijeti u carinsku prijavu:

(a) ime i adresu podnositelja zahtjeva, deklaranta i operatera; (b) karakter krajnje upotrebe; (c) tehni čki opis robe, proizvoda nastalih njihovom krajnjom upotrebom i sredstava za njihovu identifikaciju; (d) procijenjeni normativ proizvodnje ili metod pomoću kojeg se taj normativ može odrediti; (e) procijenjeni period za određivanje krajnje upotrebe robi; (f) mjesto gdje se roba stavlja u krajnju upotrebu.

72

5. Podnosilac zahtjeva se obavještava o odluci da se izda odobrenje, odnosno o razlozima zbog kojih je zahtjev odbijen, u roku od trideset dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana kada je carinski organ primio zatražene nedostajuće ili dodatne podatke.

Član 200.

1. Odobrenje prema obrascu iz priloga 43 daje se osobama registrovanim na carinskom području BiH, pod slijedećim uslovima:

(a) da su predvi đene aktivnosti u sk ladu s propisanom krajnjom upotrebom i s odredbama za prijenos robe u skladu s članom 203. ove odluke, te da je osigurano pravilno izvođenje radnji; (b) da podnositelj zaht jeva nudi sve potrebne garancije neophodne za pravilno izvođenje radnji koje se trebaju izvršiti i preuzima obaveze:

- da svoj ili dijelu robe odredi propisanu krajnju upotrebu ili da izvrši njen prijenos te da dostavi dokaz o određivanju ili prijenosu u skladu s važećim propisima;

- da ne poduzima radnje koje su nespojive s namjerav anom svrhom propisane krajnje upotrebe;

- da nadležne carinske organe obavijesti o svim faktorima koji mogu uticati na odobrenje.

(c) da je osiguran efikasan carinski nadzor i da administrativne radnje koje carinski organi poduzimaju nisu u neskladu sa ekonomskim potrebama podnosioca zahtjeva; (d) da odgovaraju ću evidenciju vodi i čuva; (e) da podnosi garanciju kada carinski organi smatraju da je to neophodno.

2. Što se ti če zahtjeva iz člana 199. stav 3. ove od luke odobrenje se daje osobama registrovanim u carinskom području BiH po prihvatanju carinske prijave, a pod uvjetima iz stava 1. ovog člana.

3. Odobrenje sadrži slijedeće podatke , osim ako se takvi podaci smatraju nepotrebnim:

(a) identifikacija imaoca odobrenja; (b) kada je to potrebno, bh. tarifnu oznaku, vrstu i opis robe i radnje krajnje upotrebe, te odredbe koje se odnose na normativ proizvodnje; (c) sredstva i metode identifikacije i carinskog nadzora, uključujući mjere za: − zajednički smještaj kod kojeg se član 330., stav 2. i 3 .primjenjuju mutatis mutandis; − mješoviti smještaj proizvoda iz poglavlja 27. i 29. Carinske tarife BiH, koji podliježu nadzoru krajnje upotrebe, ili proizvoda sa sirovim naftnim uljima iz tarifne oznake 2709 00; (d) rok u kojem se robi mora odrediti propisana krajnja upotreba; (e) carinske urede gdje se roba prijavljuje za slobodni promet i urede koji vr še nadzor nad krajnjom upotrebom; (f) mjesta gdje se robi treba odrediti propisana krajnja upotreba; (g) instrument osiguranja koji treba podnijeti, prema potrebi; (h) rok važenj a odobrenja; (i) gdje se to može primjeniti, mogu ćnost prijenosa robe u skladu s članom 203. stav 1. ove odluke; (j) gdje se to može pr imjeniti, pojednostavljene postupke u skladu s članom 73. Zakona; (k) na čine komunikacije.

Kada proizvodi iz druge alineje ta čke (c) ovog stava ne dijele isto osmocifreno tarifno naimenovanje, isti trgovački kvalitet i iste tehni čke i fizi čke karakteristike, mješoviti smještaj se može odobriti samo kada kompletna mješavina prolazi kroz postupke navedene u dodatnim napomenama 4 i 5 poglavlja 27 Carinske tarife BiH.

73

4. Bez odstupanja od člana 201. ove odluke, odobrenje stupa na snagu datumom izdavanja ili nekog kasnijeg datuma navedenog u odobrenju. Period važenja odobrenja ne prelazi tri godine od dana stupanja na snagu, osim u izuzetno opravdanim slučajevima prihvatljivim za carinske organe.

Član 201.

1. Carinski organi mogu izdati retroaktivno odobrenje.

Bez odstupanja od stavova 2. i 3. ovog člana, retroaktivno odobrenje stupa na snagu datumom podnošenja zahtjeva.

2. Ako se zahtjev odnosi na produženje odobrenja za istu vrstu radnje i robe, odobrenje se može izdati s retroaktivnim učinkom od datuma isteka važenja prvobitnog odobrenja.

3. U izuzetnim okolnostima, retroaktivni učinak odobrenja može se dodatno produžiti, ali ne više od godinu dana prije datuma kada je podnesen zahtjev, pod uvjetom da postoji dokazana ekonomska potreba i da:

(a) zahtjev nije povezan s pokušajem prijevare ili očiglednim nemarom; (b) knjigovodstv o podnosioca zahtjeva potvr đuje da se za sve uvjete krajnje upotrebe može smatrati da su ispunjeni i, kada je to primjereno, da bi se izbjegla zamjena, da se roba može identificirati za dati period, te da to knjigovodstvo omogućava provjeru krajnje upotrebe; (c) se sve radnje i pos tupci neophodne za reguliranje situacije s robom mogu izvršiti, uključujući, kada je to neophodno, i poništenje prijave.

Član 202.

Istek važenja o dobrenja ne uti če na robu koja je bila stavljena u slobodni promet na temelju tog odobrenja prije isteka njegovog važenja.

Član 203.

1. Prijenos robe između različitih mjesta odre đenih u istom odobrenju može se poduzeti bez ikakvih carinskih radnji i postupaka.

2. Kada se prijenos robe vrši između dva imaoca odobrenja, koristi se kontrolni obrazac T5 predviđen u prilogu 44, a u skladu sa sljedećim postupkom:

(a) prenosilac popunjava kontrolni obrazac T5 u tri primjerk a (jedan original i dvije kopije). Kopije se numeriraju na odgovarajući način; (b) Kontrolni obrazac T5 sadrži:

- u polju A (‘Polazni ured’), adresu nadležnog carinskog ureda navedenog u odobrenju prenosioca;

- u polju 2, ime ili trgovački naziv, punu adresu i broj odobrenja prenosioca;

- u polju 8, ime ili trgovački naziv, punu adresu i broj odobrenja preuzimača;

- u polju ‘Važna napomena’ i polju B tekst se precrtava;

- u poljima 31 i 33 opis robe u trenutku prijenosa, uključujući i broj stavki i odgovarajuću bh. tarifnu oznaku;

- u polju 38, neto masu robe;

- u polju 103, neto količinu robe slovima;

- u polju 104, ozna čiti u polju ‘Ostalo’, i veliki m slovima upisati: “KRAJNJA

UPOTREBA: ROBA ZA KOJU SU OBAVEZE PRENESENE NA PREUZIMA ČA

(ČLAN 203. ……..)”;

74

- u polju 106: elemente za obračun uvoznih dažbina , osim kada carinski organi odustanu od tog zahtjeva registarski broj i datum prijave za stavljanje robe u slobodni promet, te naziv i adresu carinskog ureda gdje je prijava podnesena;

(c) prenosilac šalje puni komplet kontrolnih primjeraka T5 preuzimaču; (d) preuzima č prilaže original trgovačkog dokumenta izdatog od prenosioca s datumom prijema robe uz komplet primjeraka T5 i podn osi sva dokumenta carinskom uredu odre đenom u njegovom odobrenju. On tako đer odmah obavještava taj cari nski ured o svakom višku, manjku, zamjeni ili drugoj nepravilnosti; (e) carinski ured nave den u odobrenju preuzimača popunjava polje J, uključujući i datum prijema od strane preuzimača, na originalu T5 nakon što provjeri odgovarajuća trgovačka dokumenta i staviti datum i pečat u polju J originala i polju E kopija. Carinski ured zadržava drugu kopiju u svojoj evidenciji a original i prvu kopiju vraća preuzimaču; (f) preuzima č zadržava prvu kopiju T5 u svojoj evidenciji, a original prosljeđuje prenosiocu; (g) prenosilac zadržava original u svojoj evidenciji.

3. Sa prijemom robe, preuzimač postaje nosilac obaveza u vezi s prenesenom robom u skladu sa odredbama ovog poglavlja.

4. Prenosilac se oslobađa svojih obaveza kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

- preuzimač je primio robu i obavješten je da r oba za koju se obavez e prenose podliježe carinskom nadzoru krajnje upotrebe;

- carinsku kontrolu je preuzeo carinski organ preuzimača; to se dešava ka da primalac zavede robu u svoju evidenciju, osim ako carinski organi drukčije ne odrede.

Član 204.

1. U slučaju prijenosa materijala za održavanje ili opravku letjelica, bilo pod uvjetima sporazuma o razmjeni ili za vlastite potrebe avio-kompanije, putem avio-kompanije angažirane u međunarodnom prometu, umjesto kontrolnog primjeraka T5 može se koristiti zračna tovarna lista ili ekvivalentni dokument.

2. Zračna tovarna lista ili ekvivalentni dokument sadrži bar sljedeće podatke:

(a) naziv avio-kompanije koja vrši prijevoz; (b) naziv polaznog aerodroma; (c) naziv prijemne avio-kompanije; (d) naziv odredišnog aerodroma; (e) opis materijala; (f) koli činu.

Podaci iz prvog podstava mogu se navesti u šifriranom obliku ili pozivom na priloženi dokument.

3. Zračna tovarna lista ili ekviva lentni dokument mora na prvoj strani sadržavati sljedeću naznaku velikim slovima: “KRAJNJA UPOTREBA”.

4. Avio-kompanija koja vrši prij evoz zadržava primjerak zra čne tovarne liste ili ekvivalentnog dokumenta kao dio svoj e evidencije i sa činjava dodatni primjerak koji stavlja na raspolaganje nadležnom carinskom uredu.

Prijemna avio-kompanija zadržava primjerak zračne tovarne liste ili ekvivalentnog dokumenta kao dio svoje evidencije i sa činjava dodatni primjerak koji st avlja na raspolag anje nadležnom carinskom uredu.

75

5. Nedirnuti materijal i primjerci zra čne tovarne liste ili ekvivalentnog dokumenta isporu čuju se prijemnoj avio-kompaniji na mj estima koje odrede carinski orga ni. Prijemna avio-kompanija zavodi materijale u svoju evidenciju.

6. Obaveze navedene u stavovima 1. do 5. ovog člana prelaze s avio-kompanije koja je vršila prijevoz na prijemnu avio- kompaniju u trenutku kada se materijal i primjerak zra čne tovarne liste ili ekvivalentnog dokumenta isporuče prijemnoj avio-kompaniji.

Član 205.

1. Carinski organi mogu, pod uvjetima koje oni odrede , odobriti izvoz ili uništenje robe.

2. Kada se roba izvozi, onda se ona, od trenutka prihvatanja izvozne prijave, smatra robom koja nije bh. roba.

3. U slučaju uništenja, primjenjuje se član 174. stav 5. Zakona.

Član 206.

1. Kada carinski organi smatraju da je drukčija upotreba robe od one koja je predviđena u odobrenju opravdana, ta upotreba, osim izvoza ili uništenja, povlači za sobom nastanak carinskog duga.

2. Član 200. Zakona primjenjuje se mutatis mutandis.

Član 207.

1. Roba navedena u članu 198. stav 1. ove odluke ostaje pod carinskim nadzorom i podliježe uvoznim dažbinama, sve dok se:

(a) prvi put ne odredi propisana krajnja upotreba; (b) ne izveze, uništi ili na drugi način iskoristi u skladu s članovima 205. i 206. ove odluke.

Međutim, kada je roba pog odna za višekratnu upotr ebu, a carinski organi smatraju da je to primjereno radi izbjegavanja zloupotrebe, carinski nadzor se na stavlja i tokom perioda koji ne prelazi dvije godine od datuma prvog određivanja upotrebe.

2. Otpaci i ostaci nastali kao rezu ltat obrade ili prerade robe, te gubici nastali prirodnim putem, smatraju se robom kojoj je određena propisana krajnja upotreba.

3. Za otpatke i ostatke koji nastanu kao rezultat uništenja robe, carinski nadzor prestaje kada im se odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba.

GLAVA 3

Dodjela tarifnog kontigenta koji se koristi prema hronološkom redoslijedu datuma carinskih prijava

Član 208.

1. Kada je bh. propisom utvrđena mogućnost korištenja tarifnih kontigenata, oni se dodjeljuju prema hronološkom redoslijedu datuma prihvatanja prijave za stavljanje robe u slobodni promet osim ako nije drukčije predviđeno.

2. Kada se prihvati prijava za stavljanje robe u slobodni promet koja sadrži valjan deklarantov zahtjev za korištenje tarifnog kontig enta, carinski organi povla če odgovaraju ću koli činu iz tarifnog kontigenta.

76 Dodjela se odobrava na temelju datuma prihvatanja odgovarajuće prijave za stavljanje robe u slobodni promet i u mjeri u ko joj izbalansiranost odgovarajućeg tarifnog kontigenta to dopušta. Prioriteti se određuju u skladu s hronološkim redoslijedom tih datuma.

3. Ukoliko su zahtjevane koli čine za povla čenje iz tarifnog kontigenta ve će nego stanje kojim se raspolaže, izdvajanje se vrši proporcionalno zahtjevanim količinama.

4. U slu čaju da tarifne kvote kre ću od 1. januara, prihvatanje prij ave od strane cari nskih organa prvog, drugog i trećeg januara smatra se prihvatanjem od trećeg januara. Međutim, ako jedan od ovih dana pada u subotu ili nedjelju, smatra se da je do tog prihvatanja došlo četvrtog januara.

Član 209.

1. Tarifni kontingent se smatra kriti čnim čim se iskoristi 75 % po četnog obima ili po procjeni nadležnog organa.

2. Odstupajući od stava 1. ovog člana tarifni kontingent će se smatrati kritičnim od datuma njegovog stupanja na snagu u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

a) ako je otvoren na period od manje od tri mjeseca;

b) ako tarifni kontigenti za iste proizvode i por ijeklo i podjednak period kontingenta kao što je dotični tarifni kontingent (podjednak tarifni kontingenti) nisu bili otvoreni u toku prethodne dvije godine;

c) ako je podjednak tarifni konting ent otvoren u prethodne dvije godine iskorišten na ili prije posljednjeg dana trećeg mjeseca svog kontingentskog perioda ili je imao veći početni obim od dotičnog tarifnog kontingenta.

3. Tarifni kontingent, čija je jedina svrha u skla du sa principima WTO-a da bude bilo zaštitna ili uzvratna mjera, će se smatrati kritičnim čim se iskoristi 75 % početnog obima bez obzira da li je ili ne pojednak tarifni kontingent otvoren u prethodne dvije godine.

NASLOV II

CARINSKI STATUS I PROVOZ

GLAVA 1

Carinski status robe

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 210.

1. Prema članu 172. Zakona i izuzecima nabrojanim u stavu 2. ovog člana, sva roba na carinskom području BiH smatra se bh. robom, osim ako se utvrdi da ona nema status bh. robe.

2. Sljedeće robe se neće smatrati bh. robom:

(a) roba unesena na carinsko područje BiH u skladu s članom 34. Zakona; (b) roba u privremenom smještaju, odnosno u slobodnoj zoni kontrolnog tipa I u skladu s članom 402. ove odluke, ili u slobodnom skladištu; (c) roba stavljen a u postupak iz člana 81. stav 1., tačka (a) Zakona ili u slobodnu zonu kontrolnog tipa II u smislu člana 402. ove odluke.

77

Odjeljak 2

Dokaz bh. statusa

Član 211.

1. Ako je potrebno utvrditi status motornih cestovnih vozila registriranih u BiH, smatra se da takva vozila imaju bh. status kada imaju registarske tablice i dokumenta i kada registarski podaci na tim tablicama i dokumentima nedvosmisleno određuju njihov bh. status.

2. Ako je potrebno utvrditi status robe – vagona koji pripadaju bh. željezničkoj kompaniji, smatra se da ti vagoni imaju bh. status, kada kodni broj i vlasni čki znak (razlikovna slova) na njima jasno određuju njihov bh. status.

3. Ako je potrebno utvrditi status ambalaže koja se koristi za prijevoz robe u prometu unutar BiH koja se može identificirati kao takva, koja pripada osobi ustanovljenoj u BiH, smatra se da ta ambalaža ima bh. status kada je prijavljena kao bh. roba i kada nema sumnje u istinitost prijavljivanja .

Ova mogućnost se daje za spremnike, pakete, palete i drugu sličnu opremu, izuzev kontejnera.

4. Ako je potrebno utvrditi status robe u prtljagu koji ide uz putnika, za tu robu se smatra da ima bh. status, pod uvjetom da nije namijenjena za komercijalnu upotrebu, kada je prijavljena kao bh. roba i kada nema sumnje u pogledu istinitosti prijavljivanja.

GLAVA 2

Provoz

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 212.

Roba koja uključuje veći rizik prijevare navedena je u prilogu 25. Kada se u nekoj odredbi ove odluke vrši pozivanje na taj prilog, svaka mjera koja se odnosi na robu u tom prilogu primjenjuje se samo kada količina takve robe prelazi odgovaraju ći minimum. Revizija priloga 25 vrši se najmanje jednom godišnje.

Član 213.

U smislu ovog poglavlja, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. ‘polazni ured’ znači carinski ured gdje se prihvataju prijave za stavljanje robe u postupak provoza;

2. ‘odredišni ured’ znači carinski ured gdje se roba stavljena u postupak provoza mora pokazati da bi se postupak mogao okončati;

3. ‘garantni ured’ znači carinski ured u kojem se po odluci carinskih organa polažu garancije koje osigura jamac;

78

Član 214.

Roba na koju se odnosi postupak provoza može se prevoziti izme đu dvije ta čke unutar carinskog područja BiH preko teritorije druge zemlje pod uvjetom da se kroz tu zemlju prevozi pod pokri ćem jedinstvenog prijevoznog dokumenta sačinjenog u BiH. Kada je to slučaj, učinak postupka provoza se obustavlja na teritoriji te druge zemlje.

Član 215.

Postupak provoza je obavezan u pogledu robe koja se prevozi zračnim putem samo ako se ona utovara ili pretovara na nekom od aerodroma u BiH.

Član 216.

Odredbe člana 181. do 209. Zakona i odredbe ovog naslova primjenjuju se mutatis mutandis i na uvozne i druge dažbine u smislu člana 88. stav 1. tačka (a) Zakona.

Član 217.

Podnesena garancija važi na cijelom području BiH.

Član 218.

Karakteristike drugih obrazaca os im JCI-a, a koji se koriste u si stemu provoza, propisane su u prilogu 26.

Odjeljak 2

Postupak

Pododjeljak 1

Pojedinačna garancija

Član 219.

1. Pojedinačnom garancijom pokriva se cjelokupni iznos carinskog duga koji može nastati, obračunat na temelju najviših iznosa dažbina primjenjivih na robu iste vrste u BiH.

Međutim, iznosi koje se trebaju uzeti u obzir kod obra čunavanja iznosa pojedinačne garancije ne mogu biti manji od minimalnog iznosa , kada se takav iznos pominje u petoj koloni priloga 25.

2. Pojedinačne garancije u obliku gotovinskog depozita podnose se polaznom uredu. One se vraćaju kada je postupak razdužen.

Pojedinačna garancija položena od strane garanta može imati oblik vaučera pojedinačne garancije na iznos od 14.000 KM, ko je jamac izda osobama koje namjeravaju po stupati kao korisnici postupka.

Financijska obaveza jamca po jednom vaučeru iznosi do 14.000 KM.

79

Član 220.

1. Pojedinačna garancija položena od strane jamca tr eba odgovarati obrascu iz priloga 27. Kada polazni ured nije i garantni ured, ovaj drugi zadržava kopiju instrumenta plaćanja na temelju kojeg prihvaća obavezu jamca. Korisnik po stupka podnosi orig inal polaznom uredu, gdje se original zadržava.

2. Međutim, kada se podaci o garanciji razmjenjuju između garantnog i polaznog ureda korištenjem informatičke tehnologije i kompjuterske mreže, original garantnog instrumenta zadržava garantni ured.

Član 221.

1. U slučaju iz člana 219. stav 3.ove odluke, pojedinačna garancija odgovara obrascu iz priloga 28.

2. Vaučer pojedinačne garancije sačinjava se na obrascu iz priloga 29. Jamac na vau čeru navodi krajnji datum do kojeg se može koristiti, a on ne može biti duži od godinu dana od dana izdavanja.

3. Jamac može izdavati vau čere pojedina čne garancije koji ne vrije de za radnju provoza robe navedene u prilogu 25.

D a b i t o učinio, jamac na svaki vau čer pojedinačne garancije dijagona lno stavlja zabilješku ‘Ograničeno važenje’.

4. Kada se podaci o gara nciji razmjenjuju izme đu garantnog i polaz nog ureda korištenjem informatič ke tehnologije i kompjuterske mreže, jam ac polaznom uredu dosta vlja sve potrebne podatke u vezi s vaučerima pojedinačne garancije koje je izdao.

5. Korisnik postupka polaznom ure du dostavlja onoliki broj vau čera pojedinačne garancije koji odgovara broju koji kada se pomnoži s 14.000 KM, pokriva ukupan iznos naveden u članu 219. stav 1. ove odluke. Vaučere zadržava polazni ured.

Član 222.

1. Garantni ured ukida svoju odluku o prihvatanju obaveze jamca ako se uvjeti koji su bili propisani u trenutku izdavanja više ne ispunjavaju.

Jednako tako, jamac može otkazati svoju obavezu u bilo kom trenutku.

2. Ukidanje ili otkazivanje stupa na snagu 16. dana od dana obavještavanja jamca ili garantnog ureda, kako već bude odgovaralo.

Od dana stupanja na snagu ukidanja ili otkazivanja , ni jedan vaučer pojedinačne garancije koji je izdan ranije ne može se koristiti za stavljanje robe u postupak provoza.

3. Nadležni garantni ured odmah obavještava sve relevantne carinske organe o svakom ukidanju ili otkazivanju i o datumu njihovog stupanja na sn agu. Relevantni cari nski organi o tome obavještavaju ostale urede.

80

Pododjeljak 2

Prijevozna sredstva i prijave

Član 223.

1. Svakom provoznom prijavom obuhvaća se samo ona roba koja je natovarena ili se treba natovariti na jedinstveno prijevozno sredstvo za prijevoz od jednog polaznog do jednog odredišnog ureda.

U smislu ovog člana, sljedeće se smatra da čini jedinstveno prijevozno sredstvo, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno:

(a) drumsko vozilo sa svojom prikolicom (prikolicama) ili poluprikolicom (poluprikolicama); (b) kompozicija povezanih željezničkih putničkih ili teretnih vagona; (c) plovila koja predstavljaju jedinstven lanac; (d) kontejneri natovareni na jedno prijevozno sredstvo u skladu s ovim članom.

2. Jedinstveno prijevozno sredstvo može se koristiti za utovar robe u više polaznih ureda i za istovar u više odredišnih ureda.

Član 224.

Tovarne liste sačinjene u skladu s pr ilogom 30, a koje odgo varaju obrascu iz priloga 31, mogu se koristiti umjesto bis obrazaca kao opisni dio provozne prijave i čine njen sastavni dio.

Član 225.

Pod uvjetima i na način koji carinski organi odrede, te uzimajući u obzir principe propisane carinskim propisima, oni mogu dopustiti da se tovarne liste koriste kao opisni dio provozne prijave podnesene tehnikom obrade podataka.

Član 226

Pod uvjetima i na način koji carinski organi odrede, te uzimajući u obzir principe propisane carinskim propisima, oni mogu dopustiti da se. provozne prijave ili neki podaci iz njih, podnose na diskovima, magnetnim trakama ili sličnim medijima za podatke, kada je to moguće, u kodiranom obliku.

Pododjeljak 3

Radnje i postupci u polaznom uredu

Član 227.

1. Roba stavljena u postupak provoza prevozi se do odredišnog ureda ekonomski opravdanim putnim pravcem

2. Bez odstupanja od člana 258. ove odluke, za robu navedenu u prilogu 25, ili kada to carinski organi ili korisnik postupka smatraju za potrebno, polazni ured propisuje putni pravac i navodi ga u rubrici 44 provozne prijave, uzimajući u obzir sve podatke koje mu dostavi korisnik postupka.

81

Član 228.

1. Polazni ured određuje rok do kojeg roba mora biti pokazana odredišnom uredu, uzimajući u obzir putni pravac, sve važeće prijevozne i druge propise i, kada je to potrebno, podatke koje je dostavio korisnik postupka.

2. Rok kojeg odredi polazni ured obavezujući je za carinske organe to kom radnje provoza i ti ga organi ne mijenjaju.

3. Kada se roba pokaže odredišnom uredu nakon isteka roka kojeg je odredio polazni ured i kada je do nepoštivanja tog roka, po ocjeni carinskog organa, došlo usljed okolnosti za koje nije odgovoran prevoznikili korisnik postupka , smatra se da je rok ispoštovan.

Član 229.

1. Roba koja se stavlja u postup ak provoza ne pušta se ako nije plom birana osim u slučajevima iz stava 4. ovog člana .

2. Plombira se sljedeće:

(a) prostor koji sadrži robu, kada je prijevoz no sredstvo odobreno pr ema drugim propisima, odnosno koje je prihvaćeno od strane polaznog ureda kao pogodno za plombiranje; (b) svaki pojedina čni paket, u ostalim slučajevima.

Plombe moraju imati karakteristike navedene u prilogu 32.

3. Prijevozna sredstva mogu biti prihvaćena kao pogodna za plombiranje pod uvjetom da:

(a) se plombe mogu jednostavno i efikasno pričvrstiti na njih; (b) su tako konstruirana da se roba ne može vadi ti ili stavljati unutra bez ostavljanja vidljivih tragova neovlaštenog pristupa ili oštećenja plombe; (c) ne sadrže skrive ne prostore gdje se roba može sakriti; (d) da je prostor namijenjen za teret pristupač an za pregled od strane carinskih organa.

Svako cestovno vozilo, prikolica, poluprikolica ili kontejner odobren za prijevoz robe pod carinskom plombom u skladu s me đunarodnim sporazumom čiji je BiH potpisnik smatra se kao pogodno za plombiranje.

4. Polazni ured može odustati od plombiranja ako je, imaju ći u vidu druge mogu će mjere identifikacije, na temelju opisa robe u provoznoj prijavi ili u pratećim dokumentima moguće odmah izvršiti identifikaciju te robe.

Smatra se da je opis robe dovoljan za identifikaciju robe kada omogu ćava laku identifikaciju količine i karaktera takve robe.

Kada polazni ured odust ane od plombiranja, u pr ovoznu prijavu, nasuprot naslova ‘Postavljene plombe’ polje D ‘Kontrola polaznog ureda’, unosi sljedeći zabilješku: “Odobreno”.

82

Član 230.

1. Kada se provozna prijava obrađuje u polaznom uredu pomoću tehnike obrade podataka primjerci 4 i 5 prijave zamijenjuju se pratećim provoznim dokumentom.

2. Kada je to primjereno, uz prateći provozni dokument prilaže se tovarna lista. Ova lista čini sastavni dio pratećeg provoznog dokumenta.

3. U okolnostima iz stava 1. ovog člana polazni ured zadržava prij avu i odobrava puštanje robe izdavanjem pratećeg provoznog dokumenta korisniku postupka.

4. Kada se odobri, prateći provozni dokument se može odštampati s kompjuterskog sistema korisnika postupka.

5. Kada se odredbe ovog naslova o dnose na primjerke prijave koje prate pošiljku, ove odredbe se primjenjuju, mutatis mutandis, i na prateći provozni dokument.

Pododjeljak 4

Radnje i postupci u putu

Član 231.

Roba stavljena u postupak provoza prevozi se pod pokrićem primjeraka 4 i 5 provozne prijave, koje je korisniku postupka vratio polazni ured.

Član 232.

1. Od prijevoznika se traži da neophodne podatke unese u primjerke 4 i 5 provozne prijave i predoči ih s pošiljkom carinskim organima u mjestu gdje se prijevozno sredstvo nalazi:

(a) ako se propisani putni pravac mijenja i ako se primjenjuju odredbe člana 227. stav 2. ove odluke; (b) ako se plombe oštete tokom prijevoza iz razloga koji su izvan kontrole prijevoznika; (c) ako se roba prebacuje na drugo prijevozno sredst vo; svako takvo preb acivanje mora se obavljati pod nadzorom carinskih organa, koji, međutim, mogu odobriti da se prebacivanje vrši bez njihovog nadzora; (d) u slu čaju neposredne opasnosti koja zahtijeva neposredno djelomično ili potpuno iskrcavanje prijevoznog sredstva; (e) u slu čaju bilo kakvog incident a ili nezgode koji bi mogli uticati na mogu ćnost korisnika postupka ili prijevoznika da ispoštuje svoje obaveze.

2. Kada carinski organi smatraju da se određena radnja provoza može nastaviti na redovan način, oni poduzimaju sve neophodne korake, a potom na primje rcima 4 i 5 provozne prijave stavljaju zabilješku.

Pododjeljak 5

Radnje i postupci u odredišnom uredu

Član 233.

1. Roba i primjerci 4 i 5 provozne prijave pokazuju se u odredišnom uredu.

2. Odredišni ured registrira primjerke 4 i 5 provozne prijave, na njima bilježi datum dolaska i unosi podatke o svim izvršenim kontrolama.

83

3. Na zahtjev korisnika postupka i da bi se pružio dokaz da je postupak završen u skladu s članom 236. stav 2. ove odluke, odredišni ured na dodatni primjerak 5, ili kopiju primjerka 5 provozne prijave stavlja zabilješku ‘Alternativni dokaz’.

4. Provozna radnja može se okončati i u nekom drugom uredu od onog koji je naveden u provoznoj prijavi. Taj ured tada postaje odredišni ured.

Član 234.

1. Odredišni ured na zahtjev izdaje potvrdu osobi koja podnosi pr imjerke 4 i 5 provozne prijave zajedno sa robom.

2. Oblik navedene potvrde odgovara obrascu iz priloga 33. Alternativno, potvrda se može sačiniti na poleđini primjerka 5 provozne prijave.

3. Određena osoba unaprijed popunjava potvrdu.

Ona može sadržavati i druge podatke u vezi s poši ljkom, osim u prostoru koji je rezerviran za odredišni ured. Potvrda se ne koristii kao dokaz da je postupak završen u smislu člana 236. stav 2. ove odluke.

Član 235.

Odredišni ured bez odlaganja vraća primjerak 5 provozne prijave polaznom uredu, a najduže u roku od jednog dana od dana završetka postupka.

Pododjeljak 6

Provjera završetka postupka

Član 236.

1. Ako se primjerak 5 provozne prijave ne vrati polaznom uredu u roku od 15 dana od dana prihvatanja prijave, taj ured obavještava korisnika postupka i traži od njega da dostavi dokaze da je navedeni postupak završen.

2. Kada se primjenjuju od redbe narednog pododjeljka ove odluke, a po lazni ured nije primio ‘Obavijest o prispijeću’ u roku u kojem se roba mora pokazati odredišnom uredu, taj ured o tome obavještava korisnika postupka i traži od njega da dostavi dokaze da je navedeni postupak završen. 3. Dokaz iz stava 1. ovog člana se može dostaviti u obliku dokumenta ovjerenog od strane odredišnog ureda kojim se roba identificira i utvrđuje da je bila pokazana odredišnom uredu ili, kada se primjenjuje član 266. ove odluke, ovlaštenom primaocu robe.

4. Za postupak provoza se tako đer smatra da je završen kada korisnik postupka podnese carinski dokument izdan u drugoj zemlji ko jim je roba prijav ljena za carins ki odobreno postupanje ili upotrebu, ili primjerak ili fotokopiju tog dokumenta, kojim se roba identificira.

Primjerci ili fotokopije moraju biti ovjerene ka o vjerodostojne od strane organa koji je ovjerio originalna dokumenta ili od strane organa dotične zemlje.

Član 237.

Kada carinski organi polaznog ureda ne prime dokaz da je postupak završen u roku od trideset dana od dana prihvatanja provozne prijave, oni pokreću postupak naplate u skladu s članovima 210. do 225. Zakona.

84 Pododjeljak 7

Dodatne odredbe koje se primjenjuju kada se podaci o provozu razmjenjuju između carinskih organa korištenjem informatičke tehnologije i kompjuterskih mreža

Član 238.

1. Bez odstupanja od bilo kojih posebnih okolnosti i odredbi za postupak provoza koje se, kada je to potrebno, primjenjuju mutatis mutandis , carinski organi koriste informati čku tehnologiju i kompjuterske mreže za onu vrstu razmjene podataka koja je opisana u ovom pododjeljku.

2. Odredbe ovog pododjeljka se ne primjenjuju na pojednostavljene postupke koji su specifični za načine prijevoza navedene u članu 243. stav 1. tačka (g) ove odluke.

Član 239.

1. Pored sigurnosnih zahtjeva pomenutih u članu 5. stav 2. ove odluke, carinski organi uspostavljaju i održavaju odgovaraju će sigurnosne mjere za efikasno, p ouzdano i sigurno funkcioniranje cjelokupnog sistema provoza.

2. Da bi se osigurao gore pomenuti nivo sigurnos ti, svaki unos, promjena i brisanje podataka evidentira se zajedno s informacijom o razlozima za taj postupak, ta čnim vremenom kada je izvršen, te imenom osobe koja ga je izvršila. Uz to, originalni podaci ili bilo koji podaci obrađeni na taj na čin čuvaju se najmanje tri kale ndarske godine od kr aja godine na ko ju se dati podaci odnose, ili duže ako se to drugdje zahtijeva.

3. Carinski organi redovno prate nivo sigurnosti.

4. Uključeni carinski organi obavještavaju jedan drugog o svim sumnjama u vezi povreda sigurnosti.

Član 240.

Nakon puštanja robe, polazni ured šalje podatke o provoznoj radnji odredišnom uredu, korištenjem poruke ‘Zapis o predviđenom dolasku’. Ova poruka se temelji na podacima iz provozne prijave. Ova poruka odgovara obliku i sadržaju koje odrede carinski organi.

Član 241.

1. Odredišni ured zadržava prateći provozni dokument i, koristeći poruku ‘Obavijest o prispije ću’, obavještava polazni ured o prispijeću robe u trenutku ka da se pokaže u odredišnom uredu. Ova poruka se ne može koris titi kao dokaz da je post upak završen u smislu člana 236. stav 3. ove odluke.

2. Osim kada je to opravdano, odredišni ured prosljeđuje poruku ‘Rezultati kontrole’ polaznom uredu, najkasnije prvog radnog dana nakon dana kada je roba pokazana u odredišnom uredu.

3. Ove poruke odgovaraju obliku i sadržaju koje odrede carinski organi.

Član 242.

Pregled robe se vrši tako što se poruka ‘Zapis o predviđenom dolasku’, dobivena od polaznog ureda, koristi kao osnova za takav pregled.

Odjeljak 3

Pojednostavljenja

Pododjeljak 1

85

Opće odredbe koje se odnose na pojednostavljenja

Član 243.

Po zahtjevu korisnika postupka ili primaoca, kako već bude odgovaralo, carinski organi mogu odobriti slijedeća pojednostavljenja:

(a) korištenje sveobuhvatne garancije ili odustajanje od garancije; (b) korištenje posebnih tovarnih lista; (c) korištenje plombi posebne vrste; (d) izuze će od uvjeta za korištenje propisanog putnog pravca ; (e) status ovlaštenog pošiljaoca; (f) status ovlaštenog primaoca; (g) primjenu pojednostavljenih postupaka specifičnih za robu:

(i) koja se prevozi željeznicom ili velikim kontejnerima; (ii) koja se prevozi zračnim putem; (iii) koja se prevozi morskim putem; (iv) koja se prenosi cjevovodom.

Član 244.

1. Odobrenje iz člana 243. ove odluke, daje se samo osobama koje:

(a) su registrovane u BiH; (b) redovno koriste provozne radnje , ili za koje carinski organi znaju da mogu ispuniti obaveze po tim radnjama ili, u vezi s pojednostavljenjem iz člana 243. tačka (f) ove odluke redovno primaju robu koja je prijavljena za postupak provoza; i (c) nisu po činili nikakve ozbiljne ili ponovljene prekršaje carinskih ili poreskih propisa.

2. da bi se osiguralo pravilno upravljanje s pojednostavljenjima, odobrenja se izdaju samo kada:

(a) su carinski organi u mogu ćnosti da nadziru postupak i vrše kontrolu bez administrativnih opterećenja koja su nesrazmjerna zahtjevima određene osobe; i (b) odre đene osobe vode evid enciju koja omogu ćava carinskim organima da vrše efikasne kontrole.

Član 245.

1. Zahtjev za odobrenje korištenja po jednostavljenja, podnosi se nadležnom carinskom organu u pismenom obliku i mora biti datiran i potpisan.

2. Zahtjev mora sadržavati sve činjenice koje će carinskim organima omogu ćiti provjeru da li su ispunjeni svi uvjeti pod kojim se može dopustiti korištenje pojednostavljenja.

Član 246.

Odobrenje se izdaje odnosno zahtjev odbija u roku od najviše tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

Član 247.

1. Datirani i potpisani original odobrenja i jedna ili više njegovih kopija izdaju se nosiocu odobrenja.

2. U odobrenju se određuju uvjeti za korištenje pojednostavljenja i propisuju operativne i kontrolne metode. Odobrenje važi od dana izdavanja.

86

3. U slučaju pojednostavljenja iz člana 243.tačka (c), (d) i (g) ove odluke, odobrenje se predočava kad god to polazni ured zahtijeva.

Član 248.

1. Nosilac odobrenja obavještava carinske organe o bilo kojoj okolnosti koja se pojavi nakon izdavanja odobrenja, a koja može uticati na njegovo dalje korištenje ili sadržinu.

2. U odluci kojom se dato odobrenje ukida ili mijenja navodi se datum njenog stupanja na snagu.

Član 249.

1. Carinski organi čuvaju zahtjeve i priloženu dokumentaci ju, zajedno s kopijo m svakog izdanog odobrenja.

2. Kada je zahtjev odbije n, odnosno odobrenje poništeno ili ukinuto, za htjev i odluka kojom se zahtjev odbija ili odobrenje poništava ili uk ida, u zavisnosti od slu čaja, kao i sva prate ća dokumentacija čuva se najmanje tri kalendarske godine računajući od kraja kalendarske godine u kojoj je zahtjev odbijen, odnosno odobrenje poništeno ili ukinuto.

Pododjeljak 2

Sveobuhvatna garancija i odustajanje od garancije

Član 250.

1. Korisnik postupka može koristiti sveobuhvatnu garanciju, ili odustati od garancije, do referentnog iznosa, tada se pravi obračun iznosa carinskog duga, koji se može pojaviti za svaku radnju provoza. Kada neophodni podaci nisu na raspolaganju, pretpostavlja se da se radi o iznosu od 14.000 KM, osim ako carinski organi imaju druga saznanja koja ih upućuju na drukčiji iznos.

2. Referentni iznos je istovjetan iznosu carinskog duga koji se može pojaviti u pogledu robe koju korisnik postupka stavlja u postupak provoza tokom perioda od najmanje jedne sedmice.

Garantni ured utvrđuje taj iznos u suradnji s određenom stranom na temelju podataka o robi koju je ranije prevozila, te procjenu namjeravanog obima provoznih radnji koji je prikazan, izme đu ostalog, u njenoj trgovačkoj dokumentaciji i knjigama.

Kod utvrđivanja referentnog iznosa, u obzir se uzimaju najveće primjenjive stope koje se mogu primjeniti na određenu robu.

3. Garantni ured preispituje naznačeni iznos jednom godišnje, naročito na osnovu informacija koje dobije od polaznog ili polaznih ureda, i po potrebi ga prilagođava.

4. Korisnik postupka osigurava da iznos koji je u pitanju ne prelazi referentni iznos, uzimajući u obzir sve radnje za koje postupak još nije okončan.

Korisnik postupka obavještava garantni ured kada referentni iznos padn e ispod nivoa koji je dovoljan za pokriće njegovih provoznih radnji.

Član 251.

1. Iznos koji se pokriva sveobuhvatnom garancijom istovjetan je referentnom iznosu iz člana 250. ove odluke.

2. Iznos koji se pokriva sveobuhvatnom garancijom može se smanjiti:

87 (a) na 50% referentnog iznosa, kada korisnik postupka pokaže da je njegova financijska situacija dobra i da ima dovoljno iskustva u postupku provoza; (b) na 30% referentnog iznosa, kada korisnik postupka pokaže da je njegova financijska situacija dobra, da ima dovoljno iskustva u postupku prov oza i visok nivo sara dnje s carinskim organima.

3. Odustajanje od garancije može se odobriti kada korisnik postupka dokaže da od ržava standarde pouzdanosti opisane u stavu 2. ta čka (b) ovog člana, da vlada radnjama prevoza i posjeduje dovoljne financijske resurse za ispunjavanje svojih obaveza.

4. U primjeni stavova 2. i 3. ovog člana carinski organi uzimaju u obzir kriterije propisane u prilogu 34.

Član 252.

1. Da bi bio ovlašten da podnese sveobuhvatnu garanciju u pogledu vrsta robe iz priloga 25, korisnik postupka mora dokazati ne samo da ispunjava uvjete iz člana 244. ove odluke, već i da je njegova financijska situacija dobra, da ima dovoljno iskustva u postupku provoza, te da ima visok nivo saradnje s carinskim organima ili da vlada radnjama prevoza.

2. Iznos koji treba da pokrije sveobuhvatna garancija iz stava 1. ovog člana može se smanjiti:

(a) na 50% od referentnog iznosa kada korisnik postupka dokaže visok nivo saradnje s carinskim organima i da vlada prevoznim radnjama; (b) na 30% od referentnog iznosa kada korisnik postupka dokaže visok nivo saradnje s carinskim organima, da vlada prevoznim radnjama i po sjeduje dovoljne financijske resurse za ispunjavanje svojih obaveza.

3. U primjeni stavova 1. i 2. ovog člana carinski organi uzimaju u obzir kriterije navedene u prilogu 34.

4. Stavovi 1., 2. i 3. ovog člana primjenjuju se i kada se zahtjev eksplicitno odnosi na korištenje sveobuhvatne garancije kako za robu iz priloga 25 tako i za onu koja nije navedena u tom prilogu, a po istoj potvrdi o sveobuhvatnoj garanciji. 5. Privremena zabrana kori štenja sveobuhvatne ga rancije na smanjeni iznos, ili sveobuhvatne garancije, kako je propisano članom 91. stav 6.i 7. Zakona, regulisana je u u prilogu 35.

Član 253.

Sveobuhvatnu garanciju podnosi jamac, kao garantni dokument izdat na obrascu iz priloga 36.

Član 254.

1. Na temelju odobrenja, cari nski organi korisniku postupka iz daju jedno ili vi še uvjerenja za sveobuhvatnu garanciju ili uvjerenja o odustajanju od garancije,( u daljnjem tekstu: uvjerenja ) sačinjenih, kako već bude odgovaralo, na obrascu koji odgovara obrascu iz priloga 37 ili priloga 38 i nadopunjenih u skladu s prilogom 39, kako bi omogućili korisniku postupka da podnese dokaz o sveobuhvatnoj garanciji ili odustajanju od garancije.

2. Uvjerenje se podnosi polaznom uredu. Podaci iz uvjerenja unose se u provoznu prijavu.

Međutim, kada se podaci o garanciji razmjenjuju između garantnog i polaznog ureda korištenjem informatičke tehnologije i komjuterskih mreža, polaznom uredu se ne podnosi uvjerenje .

3. Rok važenja uvjerenja ne prelazi dvije godine.

88 Taj rok garantni ured može produžiti za još jedan dodatni period koji ne prelazi dvije godine.

Član 255.

1. Član 222. stav 1. i član 222. stav 2. prvi podstav ove odluke, primjenjuju se mutatis mutandis na ukidanje i otkazivanje sveobuhvatne garancije.

2. Uvjerenja koja su ranije izdata ne mogu se koristiti za stavljanje robe u postupak provoza i korisnik postupka ih bez odlaganja vraća garantnom uredu u sljedećim slučajevima:

- ukidanja odobrenja za korištenje sveobuhvatne garancije ili odustajanja od garancije koje je izdao carinski organ, od dana stupanja na snagu ukidanja;

- otkazivanja obaveze od strane jamca, od dana stupanja otkazivanja na snagu;

- ukidanje prihvatanja obaveze jamca u smislu načina obezbjeđenja garancije od strane garantnog ureda, od dana stupanja ukidanja na snagu.

3. Svaki garantni ured Upravi dost avlja informacije o uvjerenjima iz člana 254.ove odluke i slučajevima iz stava 2. ovog člana . Uprava o tome obavještava ostale carinske urede.

4. Stav 3. ovog člana također se odnosi na uvjerenja koja su prijavljena kao ukradena, izgubljena ili falsificirana.

Pododjeljak 3

Posebne tovarne liste

Član 256.

1. Carinski organi mogu odob riti korisnicima postupka da kao tovarne liste koriste liste koje ne ispunjavaju sve uvjete iz priloga 30 i 31.

Korištenje takvih listi odobrava se samo kada:

(a) ih sa činjavaju firme koje za vo đenje evidencije koriste integralni elektronski ili automatski sistem obrade podataka; (b) su one sa činjene i popunjene na takav način da ih carinski organi bez teškoća mogu koristiti; (c) uklju čuju, za svaku stavku, podatke koji su potrebni u skladu s prilogom 30.

2. Opisne liste sa činjene u cilju vršenj a izvoznih radnji i postupaka mogu se tako đer odobriti za korištenje kao tovarne liste prema stavu 1. ovog člana čak i kada takve liste sačinjavaju firme koje ne koriste integralni elektronski ili automatski sistem obrade podataka za vođenje evidencije.

3. Firmama koje koriste integralni elektronski ili automatski sistem obrade podataka za vo đenje evidencije, a koje su prem a stavovima 1. i 2. ovog člana već ovlaštene da koriste tovarne liste posebne vrste, može se također odobriti da te liste koriste i za provozne radnje koje uključuju samo jednu vrstu robe ako kompjuterski programi određenih firmi čine tu olakšicu neophodnom.

Pododjeljak 4

Korištenje plombi posebne vrste

Član 257.

89

1. Carinski organi mogu od obriti korisnicima pos tupka da koriste poseb ne vrste plombi na prijevoznim sredstvima ili pakovanjima, pod uvjetom da carinski organi odobre te plombe kao one koje su u skladu s karakteristikama propisanim u prilogu 32.

2. Korisnici postupka , nasuprot naslova ‘Stavljene plombe’ u polju ‘D. kontrola od strane polaznog ureda’ na provoznoj prijavi, unose vrstu, broj i oznaku stavljenih plombi .

Korisnici postupka stavljaju plombe najkasnije prilikom puštanja robe.

Pododjeljak 5

Izuzetak u vezi s propisanim putnim pravcem

Član 258.

1. Carinski organi mogu odobriti izuzetak od obaveze da se koristi propisani putni pravac korisnicima postupka koji osiguraju da carinski organi u svakom trenutku budu u stanju da utvrde lokaciju datih pošiljki.

2. Korisnici ovog postupka unose zabilješku u polju 44 provozne prijave: ‘Odustajanje od propisanog putnog pravca’.

Pododjeljak 6

Status ovlaštenog pošiljaoca

Član 259.

1. Osobama koje žele vršiti provozne radnje bez pokazivanja robe i odgovarajuće provozne prijave u polaznom uredu, može se odobriti status ovlaštenog pošiljaoca.

2. Ovo pojednostavljenje se odobrava samo osobama koje su ovlaštene za korištenje sveobuhvatne garancije ili im je odobreno odustajanje od garancije.

Član 260.

U odobrenju se posebno navodi:

(a) polazni ured ili uredi nadležni za predstojeće provozne radnje; (b) na koji na čin i do kada ovlašteni pošiljaoc treba obavijestiti polazni ured o predstojećoj radnji provoza, da bi taj ured mogao izvrštiti sve potrebne kontrole prije polaska robe; (c) mjere identifikacije koje treba poduzeti, u kom slu čaju carinski organi mogu propisati da prijevozna sredstva ili pakovanje ili pakovanja nose pose bne plombe, odob rene od strane carinskih organa kao one koje su u skladu s karakteristika ma navedenim u prilogu 32 i postavljene od strane ovlaštenog pošiljaoca; (d) isklju čene vrste ili kretanja robe.

Član 261.

1. U odobrenju se propisuje da polje ‘C. Polazni ured’ obrasca provozne prijave mora:

(a) biti ovjereno unaprijed pečatom polaznog ureda i potpisano od strane službenika tog ureda; ili (b) biti ovjerena od strane ovlaštenog pošiljaoca pomoću posebnog metalnog pečata odobrenog od strane carinskih organa, a koji odgovara obrascu iz priloga 24. Otisak pe čata se može i

90 prethodno odštampati na obrascima, kada se štampanje povjerava štampariji koja je ovlaštena u te svrhe.

Ovlašteni pošiljalac popunjava polje unošenjem datuma kada se roba šalje i dodjeljuje broj provoznoj prijavi u skladu s pravilima propisanim u odobrenju.

2. Carinski organi mogu pr opisati korištenje obrazaca koji imaju prepoz natljiv znak ka o sredstvo identifikacije.

Član 262.

1. Ovlašteni pošiljalac poduzima sv e neophodne mjere da osigura čuvanje posebnih pe čata ili obrazaca koji sadrže pečat polaznog ureda ili posebni pečat.

On obavještava carinske organe o poduzetim mjerama sigurnosti.

2. U slučaju da bilo koja osoba zloupotrijebi obrasce odštampane unaprijed s pečatom polaznog ureda ili s posebnim pečatom, ovlašteni pošiljalac se smatra odgovornim, bez odstupanja od bilo kojih krivičnih postupaka, za plaćanje dažbina i drugih naknada u pog ledu robe koja se prevozila pod pokrićem takvih obrazaca, osim ako može dokazati carinskim organima koji su ga ovlastili da je poduzeo mjere koje su od njega zahtijevane prema stavu 1. ovog člana.

Član 263.

1. Najkasnije prilikom slanja robe, ovlašteni pošiljaoci popunjavaju provoznu prijavu i, kada je to potrebno, u polju 44 upisuju putni pravac propisan u skladu s članom 227. stav 2. ove odluke, a u polje ‘D. Kontrola od strane polaznog ureda’, rok propisan u skladu s članom 228. ove odluke u kojem se roba mora pokazati u odredišnom ure du, primjenjene mjere identifikacije i ovjeru: ‘Ovlašteni pošiljalac’.

2. Kada carinski organi polaznog ureda vrše kontrolu pošiljke prije njenog polaska, oni tu činjenicu navode i ovjeravaju u polju ‘D. Kontrola polaznog ureda’ na provoznoj prijavi.

3. Nakon prijevoza, primjerak 1 provozne prijave se bez odlaganja šalje polaznom uredu. Carinski organi mogu propisati u odob renju da se primjerak 1 šalje carinskim organima čim se popuni provozna prijava. Ostali primjerci prate robu.

Član 264.

1. Ovlaštenom pošiljaocu može se odobriti da ne potpisuje provozne prijave koje nose posebni pečat iz priloga 24, a koje su sa činjene putem integralnog elektronskog ili automatskog sistema obrade podataka. Ovo odustajanje podl iježe uvjetu da je ovlašteni po šiljalac ranije dao carinskim organima pismenu obavezu u kojoj potvrđuje da je on korisnik postupka za sve provozne radnje izvršene pod pokrićem provoznih prijava, koje nose taj posebni pečat.

2. Provozne prijave sačinjene u skladu sa stavom 1. ovog člana, u polju nam ijenjenom za potpis korisnika postupka , sadrže tekst : ‘Oslobobođeno od potpisa’.

Član 265.

1. Kada se provozne prijave podnose polaznim uredima koji primjenjuju odredbe članova 238. do

242. ove odluke, osobama se može odobriti status ovlaštenog pošiljaoca ako, uz ispunjavanje uvjeta navedenih u članovima 244. i 259. ove odluke, podnose svoje provozne prijave i komuniciraju s carinskim organima putem tehnike obrade podataka.

2. Ovlašteni pošiljalac podnosi provoznu prijavu polaznom uredu prije puštanja robe.

91

3. U odobrenju se, pored ostalog, navodi vremenski rok do kojeg ovlašteni pošiljalac treba podnijeti provoznu prijavu, tako da carinski organi mogu, ukoliko je potrebno, izvršiti kontrole prije puštanja robe.

Pododjeljak 7

Status ovlaštenog primaoca

Član 266.

1. Osobama koje u svoj im prostorijama i li nekom drugom odre đenom mjestu že le primati robu prijavljenu za postupak provoza, bez predo čavanja te robe i primjera ka 4 i 5 prov ozne prijave odredišnom uredu, može se odobriti status ovlaštenog primaoca.

2. Korisnik postupka svoje obaveze ispunjava prema članu 93. stav 1. tačka (a) Zakona, a za postupak provoza se smatra da je okon čan kada se primjerci 4 i 5 provoz ne prijave, koji prate pošiljku, zajedno s netaknutom robom, isporu če u propisanom roku ovlašten om primaocu u njegovim prostorijama ili mjestu određenom u odobrenju, uz dosljedno poštivanje mjera identifikacije.

3. Na zahtjev prijevoznika, ovlašteni primalac izdaje potvrdu propisanu u članu 234. ove odluke koja se mutatis mutandis primjenjuje na svaku pošiljku isporučenu u skladu sa stavom 2. ovog člana.

Član 267.

1. U odobrenju se posebno navodi:

(a) odredišni ured ili uredi nadležni za robu koju primi ovlašteni primalac; (b) na koji na čin i do kada, ovlašteni primalac treba obavijestiti odredišni ured o prispijeću robe da bi taj ured mogao izvrštiti sve potrebne kontrole po prispijeću robe; (c) isklju čene vrste ili kretanja robe.

2. Carinski organi u odobrenju navode u da li je potrebna bilo kakva radnja od strane odredišnog ureda prije nego što ovlašteni primalac može slobodno raspolagati primljenom robom.

Član 268.

1. Kada roba stigne u njegove prostorije ili na mjesto određeno u odobrenju, ovlašteni primalac:

(a) odmah obavještava odredišni ured, u skladu s postupkom propisanim u odobrenju, o svakom višku, manjku ili zamjeni robe, ili drugim nepravilnostima kao što su oštećene plombe; (b) bez odlaganja, šalje odredi šnom uredu primjerke 4 i 5 provo zne prijave, koji prate robu, navodeći, osim kada se dostavlja nje vrši putem tehn ike obrade podataka, datum prispjeća i stanje u kojem se nalaze stavljene plombe.

2. Odredišni ured na primjercima 4 i 5 prov ozne prijave unosi podatke propisane u članu 233. ove odluke.

Član 269.

1. Kada odredišni ured primjenjuje odredbe članova 238. do 242. ove odluke, osobama se može odobriti status ovlaštenog primaoca ako, uz ispunjavanje uvjeta iz člana 244. ove odluke, koriste tehniku obrade podataka za komunikaciju s carinskim organima.

2. Ovlašteni primalac obavještava odredišni ured o prispjeću robe prije istovara.

92

3. U odobrenju se posebno navodi, na koji na čin i do kada ovlašteni prim alac prima ‘Zabilješku o predviđenom prispjeću’ od odredišnog ureda, u svrhu primjene, mutatis mutandis, člana 242. ove odluke.

Pododjeljak 8

Skraćeni postupci za robu koja se prevozi željeznicom

Član 270.

Član 231. ove odluke se ne primjenjuje na prijevoz robe željeznicom.

Član 271.

Kada se primjenjuje postupak provoza, radnje i postupci u okviru tog postupka se pojednostavljuju u skladu s članovima 272. do 282. ove odluke kod prijevoza robe željezni čkim kompanijama pod pokrićem ‘tovarnog lista CIM i ekspresnih paketa’ (u daljnjem tekstu: ‘tovarni list CIM’).

Član 272.

Tovarni list CIM jednak je provoznoj prijavi.

Član 273.

Bh. željezničke kompanije vode evidenciju o provozu i stavljaju je na raspolaganje carinskim organima u cilju kontrole.

Član 274.

1. Bh. željeznička kompanija, koja prihvaća robu za prijevoz pod pokrićem tovarnog lista CIM, koji služi kao provozna prijava, korisnik je postupka provoza.

2. Bh. željeznička kompanija je korisnik po stupka provoza u p ogledu robe primljene za prijevoz željeznicom druge zemlje.

Član 275.

1. Željeznič ka kompanija osigurava da pošiljke koje se prevoze po postupku provoza budu obilježene naljepnicama sa slikovnom oznakom datom u prilogu 40.

2. Te naljepnice se stavljaju na t ovarni list CIM i na odgovaraju ći željeznički vagon u slu čaju da jedna pošiljka popunjava cijeli vagon ili u ostalim slučajevima, na pakovanje ili pakovanja.

3. Naljepnica iz stava 1. ovog člana može se zamijeniti otiskom pečata u zelenoj boji koji ostavlja slikovnu oznaku datu u prilogu 40.

Član 276.

1. Kada se vrši izmjena ugovora o prijevozu tako da:

- radnja prijevoza koja je trebala završiti izvan carinskog područja BiH završava unutar tog područja;

- radnja prijevoza koja je treb ala završiti unutar carinskog područja BiH, završava izvan tog područja.

93 željezničke kompanije ne postupaju po izmijenjenom ugovoru bez prethodne saglasnosti polaznog ureda.

2. U svim ostalim slu čajevima željezničke kompanije mogu postupiti po izmijenjenom ugovoru, o čemu odmah obavještavaju polazni ured.

Član 277.

1. U slučaju prijevoza na koji se primjenj uje postupak provoza, a koji zapo činje i završava unutar carinskog područja BiH, tovarni list CIM se predočava polaznom uredu.

2. Polazni ured jasno upisuje naznaku ‘roba koja nije bh. roba’ u polje koje je rezervisano za carinu na primjercima 1, 2 i 3 tovarnog lista CIM..

3. Za robu iz stava 2. ovog člana, carinski ured nadležan za odredišnu stanicu postupa kao odredišni ured. Me đutim, ako je roba stavljena u slobodni promet ili stavljena u drugi postupak u nekoj međustanici, ured koji je nadležan za tu stanicu postupa kao odredišni ured.

Član 278.

Ako identifikacijske mjere koje primjenjuju željezničke kompanije zadovoljavaju, polazni ured ne plombira prijevozna sredstva ili pakete.

Član 279.

1. U slu čaju iz člana 277. stav 3. ove odluke, željezni čka kompanija u BiH odredišnom uredu prosljeđuje primjerke 2 i 3 tovarnog lista CIM.

2. Odredišni ured primjerak 2 odmah vraća željezničkoj kompaniji, nakon što ga ovjeri pečatom, a primjerak 3 zadržava.

Č

lan 280.

1. Članovi 277. i 278. ove odluke primjenjuju se na radnju prijevoza robe koja zapo činje unutar carinskog područja BiH, a treba završiti izvan tog područja.

2. Carinski ured nadležan za pograni čnu željezničku stanicu preko koje ro ba u provozu napušta carinsko područje BiH, postupa kao odredišni ured.

3. U odredišnom uredu ne obavljaju se nikakve dodatne radnje i postupci.

Član 281.

1. Kada prijevoz započinje izvan carinskog područja BiH a treba da se zavr ši unutar njega, carinski ured za pograničnu stanicu preko koje roba ulazi u to područje, postupa kao polazni ured.

U polaznom uredu nije potrebno vršiti nikakve radnje i postupke.

2. Carinski ured nadležan za odredišnu stanicu postupa kao odredišni ured. Radnje i postupci iz člana 279. ove odluke vrše se u odredišnom uredu.

3. Kada se roba stavlja u slobodni promet ili stavlja u drugi carinski postupak u nekoj međustanici, carinski ured nadležan za tu st anicu postupa kao odre dišni ured. Taj carinski ured ovjerava primjerke 2 i 3 i dodatnu fotokopiju primjerka 3 koju proslijedi željeznička kompanija i stavlja ovjeru ‘Ocarinjeno’.

Taj ured bez odlaganja vraća primjerke 2 i 3 željezničkoj kompaniji nakon što ih ovjeri, a zadržava dodatnu fotokopiju primjeraka 3.

94

4. Postupak iz stava 3. ovog člana ne primjenjuje se na proizvode koji podliježu plaćanju akciza.

5. U slučajevima iz stava 3. ovog člana carinski organi nadležni za taj odredišni ured mogu tražiti naknadnu provjeru ovjera koje su carinski organi nadležni za međustanicu izvršili na primjercima 2 i 3.

Član 282.

1. Kada radnja prijevoza započinje i treba da završi izvan carinskog područja BiH, carinski uredi koji trebaju postupati kao polazni i odredišni ured su oni iz članova 281. stav 1. i 280. stav 2. ove odluke.

2. U polaznim i odredišnim uredima nije potrebno vršiti nikakve radnje i postupke.

3. Članovi 224. i 256.ove odluke primjenjuju se na tovarne liste koje prate tovarni list CIM. Broj takvih lista se nazna čava u tovarnom listu CIM u polju rezervisanom za podatke iz popratnih dokumenata. Uz to, tovarne liste sadrže broj vagona na koji se tovarni list CIM odnosi, ili, kada je to potrebno, broj kontejnera u kome su sadržane robe.

4. U slučajevima iz stava 3. i u ci lju postupaka navedenih u članovima 271. do 282. ove odluke, tovarne liste koje prate tovarni list CIM čine njen sastavni dio i imaju istu pravnu snagu.Orginal takvih tovarnih lista ovjerava se od strane polaznog ureda.

5. Kada je provozni postup ak primjenjiv, odredbe članova 270. do 282. ove odlu ke ne isklju čuju upotrebu postupaka navedenih u članovima 218. do 234., 238 do 242. i 256. ove odluke, i odredbe članova 273. i 275.ove odluke se i dalje primjenjuju. 6. U slučajevima iz stava 5. pozivanje na provozni dokument jasno se navodi u polju rezervisanom za podatke iz popratnih dokumenata u momentu kada se sačinjava tovarni list CIM. Pozivanje sadrži vrstu dokumenta, ured koji ga izdaje , datum i registracijski broj svakog upotrebljenog dokumenta. Uz to, primjerak 2 tovarnog lista CIM ovjerava se od strane BiH željezničke kompanije koja je nadležna za zadnju željezni čku stanicu u okviru te provozne radnje. Ova kompa nija ovjerava dokument nakon što je utvrdila da se prevoz robe vrši pod pokri ćem navedenog provoznog dokumenta.

7. Kada su robe koje se prevoze u skladu sa članovima 271. do 282.ove odluke na mjenjene za ovlaštenog primaoca, carinski organi mogu zahtijevati, uz odstupanje od članova 266. stav 2. i 268. stav 1. tačka (b) ove odluke, da se primjerci 2. i 3. tovarnog lista CIM direktno dostave odredišnom uredu od strane željezničke ili prevozne kompanije.

Pododjeljak 9

Pojednostavljeni postupci za robu koja se prevozi zrakom

Član 283.

1. Aviokompaniji se može odobriti da koristi manifest za robu kao provoznu prijavu kada on u biti odgovara primjerku iz dodatka 3 priloga 9 Konvencije o međunarodnoj civilnoj avijaciji.

Za provozne radnje, u o dobrenju se navodi oblik manifesta te polazni i odre dišni aerodromi. Aviokompanija carinskim organima svakog od ovih aerodroma šalje ovjerenu kopiju odobrenja.

2. Svaki manifest sadržava ovjeru ‘TR – Roba koja nije b h. roba’, datiranu i potpisanu od strane avioprevoznika.

95

3. Manifest također treba sadržavati sljedeće podatke:

(a) naziv aviokompanije koja prevozi robu; (b) broj leta; (c) datum leta; (d) naziv aerodroma utovara (polazni aerodrom) i istovara (odredišni aerodrom).

U njemu se također za svaku pošiljku navodi:

(a) broj zra čne tovarne liste; (b) broj paketa; (c) uobi čajeni trgovački opis robe uključujući i sve detalje potrebne za njenu identifikaciju; (d) bruto masa.

Kada se roba grupira, njen opis se zamjenju je, kada je to mogu će, stavljanjem naznake ‘Objedinjeno’, koja može biti skraćena. U takvim slučajevima zračne tovarne liste za pošiljke iz manifesta obuhvaćaju uobičajeni trgovački opis robe, uključujući i sve detalje potrebne za njenu identifikaciju.

4. Carinskim organima na polaznom aerodromu podnose se najmanje dva primjerka manifesta, a oni zadržavaju jedan primjerak.

5. Carinskim organima na odredišnom aerodromu podnosi se jedan primjerak manifesta.

6. Jednom mjese čno, nakon ovjere spiska, carinski organi na svakom odredišnom aerodromu dostavljaju carinskim organima na svakom polaznom aerodromu spisak manifesta koji sačinjavaju aviokompanije, a koji su im podneseni tokom prethodnog mjeseca.

Opis svakog manifesta na tom spisku sadržava sljedeće podatke:

(a) pozivni broj manifesta; (b) napomenu kojom se manifest ozna čava kao provozna prijava u skladu sa stavom 2. ovog člana; (c) naziv (može i skra ćenica) aviokompanije koji je prevezao robu; (d) broj leta; i (e) datum leta.

U odobrenju se može predvidjeti i da same kompanije vrše prijenos podataka iz prethodnog stava.

U slučaju da se utvrdi neka nepravilnost u vezi s podacima na manifestima, koji se pojavljuju na navedenom spisku, carinski organi polaznog aerodroma obavještavaju carinske organe odredišnog aerodroma i organe koji su izdali odobrenje, pozivajući se naročito na predmetne zračne tovarne liste.

96

Pododjeljak 10

Pojednostavljeni postupak za transport cjevovodom

Član 284.

1. Kada se primjenjuje postupak provoza, radnje i postupci u vezi s tim post upkom obavljaju se u skladu sa stavovima 2. do 5. ovog člana za robu koja se transportira cjevovodom.

2. Za robu koja se transportira cjevovodom smatra se da je stavljena u postupak provoza:

- pri ulasku u carinsko područje BiH za onu robu koja na to područje ulazi cjevovodom;

- pri stavljanju u cjevovodni sistem za onu robu koja se već nalazi u carinskom području BiH.

3. Za robu iz stava 2. ovog člana operator cjevovoda je korisnik postupka.

4. Za radnju provoza se s m a t r a d a j e o k o nčana kada roba transportir ana cjevovodom stigne u postrojenje primaoca ili distribucionu mrežu primaoca, i bude unesena u njegovu evidenciju.

5. Kompanije uključene u transport robe vode evidenciju i stavljaju je na ras polaganje carinskim organima u svrhu kontrole koja se smatra neophodnom u vezi s radnjama provoza iz stavova 2. i 3. ovog člana

Odjeljak 4

Carinski dug i naplata

Član 285.

Vremenski rok iz člana 208. stav 1. ta čka (c) Zakona je četrdeset pet dana od prihvatanja provozne prijave.

Član 286

1. Kada postupak nije razdužen, carinski organi polaznog ureda, u roku od 12 mjeseci od datuma prihvatanja provozne prijave, obavještavaju jamca da postupak nije razdužen.

2. Kada postupak nije razdužen, carinski organi određeni u skladu s članom 208.. Zakona, u roku od tri godine od datuma prihvatanja provozne prijave, obavještavaju jamca da je dužan ili bi mogao biti dužan platiti dug za koji je obavezan u pogledu dotične provozne radnje; u obavijesti se navodi broj i datum prijave, naziv polaznog ureda, naziv korisnika postupka i iznos o kojem se radi.

Član 287.

1. Jamac se oslobađa svojih obaveza ako mu nijedna od obavijesti predviđenih u članu 286. ove odluke nije poslana prije isteka roka.

2. Kada je bilo koja od obavijesti poslana, garant se obavještava o naplati duga ili razduženju postupka.

97

GLAVA 3

Prijevoz po postupku TIR i ATA karneta

Odjeljak 1

Zajedničke odredbe

Član 288.

1. U cilju korištenja ATA karneta kao provoznog dokumenta “provoz” zna či prijevoz robe od carinskog ureda koji se nalazi u carinskom podru čju BiH do drugog carinskog ureda koji se nalazi u istom području.

2. Kada, u toku transporta od jednog mjesta do drugog u carinskom području BiH, robe prolaze kroz teritorij tre će zemlje, kontrole, radnje i postupci koji su povezani sa TIR ili ATA postupkom vrše se na mjestima gdje r oba privremeno napušta carinsko područje BiH i gdje ponovo ulazi u to područje.

3. Roba koja se prevozi pod pokri ćem TIR ili ATA karneta unutar carinskog podru čja BiH smatra se da nije bh.roba, osim ako se propisno ne utvrdi njen bh. status.

Odjeljak 2

TIR postupak

Član 289.

Odredbe ovog odjeljka primjenjuj u se na prevoz robe pod pokri ćem TIR karneta kada se se radi o uvoznim ili drugim dažbinama u BiH.

Član 290.

1. Carinski organi odredišnog ili izlaznog ureda vra ćaju odgovaraju ći dio kupona broj 2. TIR karneta carinskim organima ulaznog ili polazn og ureda bez odlaganja, a najduže u roku od jednog dana od dana kada je TIR radnja završena.

2. Ako odgovaraju ći dio kupona broj 2 TI R karneta nije vra ćen carinskim organima ulaznog ili polaznog ureda u roku od petnaest dana od dana prihvatanja TIR karneta, ti organi obavještavaju nadležno garantno udruženje bez odstupanja od oba vještenja koje se sa činjava u skladu sa članom 11. stav 1. TIR konvencije.

Oni takođ e obavještavaju imaoca TIR karneta i pozivaju njega i nadležno garantno udruženje da dostave dokaz da je TIR radnja okončana.

3. Dokaz koji se pominje u drugom podstavu st ava 2. može se podnijeti u obliku dokumenta ovjerenog od strane carinskih organa odredišnog ili izlaznog ureda kojim se identifikuje roba i utvrđuje da je pokazana odredišnom ili izlaznom carinskom uredu.

98

4. Za TIR radnju se tako đe može smatrati da je okon čana kada imalac TIR karneta ili nadležno garantno udruženje pokaže carinski dokument izdan od strane zemlje u kojoj je roba prijavljena za carinski odobreno postupanje ili upotrebu ili primjerak ili fotokopiju datog dokumenta kojim se identifikuje roba. Primjerci ili fotokopije mo raju biti ovjerene kao vjerodostojne od nadležne strane zemlje.

Član 291.

1. Kada u roku od trideset dana od dana prihvata nja TIR karneta carins ki organi ulaznog ili polaznog ureda ne prime dokaz da je TIR radnja okon čana, oni odmah pokre ću postupak provjere u cilju pribavljanja informacija koje su potrebne da bi se razdužila TIR radnja,ili, kada to nije mogu će, u cilju utvr đivanja da li je na stao carinski dug, identif ikacije dužnika ili utvrđivanja carinskog organa odgovornog za knjiženje.

Ukoliko carinski organi ranije prime informaciju da TIR radnja nije okon čana ili sumnjaju da se o tome radi, oni odmah pokreću postupak provjere.

2. Postupak provjere tako đe se pokre će ako se naknadno otkrije da je dokaz za okon čavanje TIR radnje falsifikovan i da je post upak provjere neophodan radi posti zanja ciljeva iz stava 1. ovog člana.

3. U cilju pokretanja postupka provjere, carinski organi ulaznog ili polaznog ureda šalju zahtjev sa svim neophodnim podacima carinskim organima odredišnog ili izlaznog ureda.

4. Carinski organi odredišnog ili izlaznog ureda šalju odgovor bez odlaganja.

5. Kada se provjerom utvrdi da je TIR radnja propisno okon čana, carinski or gani ulaznog ili polaznog ureda odmah obavještavaju garantno udru ženje i imaoca TIR karneta i, kada je to potrebno, bilo koji carinski organ koji je pokrenuo postupak naplate u skladu sa članom 210.do

225. Zakona.

Član 292.

1. Kada prilikom korištenja TIR konvencije, usljed prekršaja ili nepravilnosti nastane carinski dug u BiH, odredbe ovog odjeljka primjenjuju se mutatis mutandis na druge dažbine navedene u članu 88. Zakona.

2. Članovi 285. i 286. ove odluke primenjuju se mutatis mutandis na postupak naplate u vezi sa upotrebom TIR karneta.

Član 293.

1. U svrhe člana 8. stav 4 TIR konvencije kada se TIR radnja vrši u carinskom podru čju BiH, garantno udruženje registrova no u BiH postaje odgovorno za pla ćanje osiguranog iznosa carinskog duga za robe iz predmetne TIR radnje u visini limita do 60 000 EUR po TIR karnetu ili ekvivalentnog iznosa u domaćoj valuti.

2. Valjano obavještenje o raz duživanju TIR radnje sa činjeno od strane carins kih organa carinskog ureda koji je nadležan za naplatu iz člana 208. stav 1. ta čka (c) Zakona prema garantnom udruženju ovlaštenom od strane tih organa, takođe je valjano kada drugi carinski uredi, nadležni u smislu člana 208. stav 1. (a) ili (b) Zakona, kasn ije nastave sa naplatom od garantnog udruženja.

99

Član 294.

1. Kada se TIR radnja odnosi na robu iz priloga 25 ili kada carinski organi to smatraju neophodnim, polazni ured ili ulazni ured mogu pr opisati pravac kretanja pošiljke. Pravac kretanja se mijenja, na zahtjev imaoca TIR karneta, samo od strane carinskih organa odgovornih za mjesto gdje se pošiljka nalazi u toku propisa nog kretanja. Carinski or gani unose relevantne podatke na TIR karnet i obavještavaju carinske organe polaznog/ulaznog ureda bez odlaganja.

2. Carinski organi preduzimaju neophodne mjere u cilju bavljenja prekršajem i izricanja propisanih kazni.

3. U slučaju više sile prevoznik može skrenuti s propi sanog pravca kretanja. Pošiljka i TIR karnet pokazuju se bez odlaganja carinskim organima na jbližim mjestu u kome se nalazi pošiljka. Carinski organi bez odlaganja obavještavaju pol azni ili ulazni ured i un ose relevantne podatke na TIR karnet.

Odjeljak 3

ATA postupak

Član 295.

1. Ovaj član se primjenjuje bez odstupanja od po sebnih odredbi ATA konvencije koje se odnose na obavezu garantnog udruženja u slučaju kada se koristi ATA karnet.

2. Kada se otkrije da je u toku provozne radnje ili u vezi sa tom radnjom koja se vrši pod pokri ćem ATA karneta na činjen prekršaj ili nepravilnost u BiH, naplata uvoznih i drugih dažbina koje mogu biti plative vrši se u skadu sa BiH odredbama, bez odstupanja od pokretanja krivi čnog postupka.

3. Carinski organi preduzimaju neophodne mjere u cilju bavljenja prekršajem i izricanja propisanih kazni.

4. Kada se otkrije da je pr ekršaj ili nepravilnost po činjen u toku ili u vezi sa provoznom radnjom koja se vrši pod pokri ćem ATA karneta, carinski organi obavještavaju imaoca ATA karneta i garantno udruženje u roku propisanom u članu 6. stav 4. ATA konvencije.

5. Dokaz o ispravnosti radnje koja je izvršena pod pokri ćem ATA karneta dostavlja se u roku propisanom u članu 7. stav 1. i 2. ATA konvencije.

6. Dokaz iz stava 5. ovog člana dostavlja se, korištenjem jednog od sljedećih metoda:

(a) predočavanjem carinskog ili komercijalnog dokume nta ovjerenog od strane carinskih organa kojim se utvrđuje da je predmetna roba pokazana odredišnom uredu; (b) predočavanjem carinskog dokumenta, koji dokazuje da je roba prijav ljena za carinski postupak u stranoj zemlji ili primjerak ili fotokopiju istog, ovjerenu kao vjerodostojnu orginalu od strane organa koji je ovjerio orginalni dokument ili od strane organa nadležne strane zemlje; (c) dokazom iz člana 8. ATA konvencije.

Dokumenti iz ta čaka (a) i (b) ovog stava sadrže podatke koji omogu ćavaju identifikaciju predmetne robe.

100

Član 296.

Kada carinski organi utvrde da je nastao carinski dug, zahtjev se šalje garantnom udruženju što je moguće prije. Kada je dug nastao usljed toga što robe pod pokri ćem ATA karneta nisu ponovno izvezene ili im se nije odredilo carinski odobreno postupanje ili upotreba u roku predvi đenom ATA konvencijom, ovaj zahtjev se šalje najranije tri mjeseca od dana isticanja karneta.

Član 297.

1. Iznos dažbina i poreza koji se javljaju u zahtjevu iz člana 296. ove odluke obračunava se putem obrasca za obračun iz priloga 41 popunjenog u skladu sa upustvima koji su priloženi uz njega.

2. Obrazac za obra čun može se poslati kasnije nego zahtjev, i to u roku od tri mjeseca od dana kada je poslan zahtjev, a u svakom slu čaju ne kasnije od šest mjeseci od dana kada su carinski organi pokrenuli postupak naplate.

3. Obrazac za obra čun sa činjava se u dva primjerka. Prvi primjerak namijenjen je garantnom udruženju. Drugi primjerak zadržava ured izdavanja.

GLAVA 4

Postupak za poštanske pošiljke

Član 298.

Kada se prema članu 88. stav 2. tačka (e) Zakona, roba koja nije bh. roba prevozi od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja BiH poštom (uključujući i poštanske pakete), carinski organi polaznog ureda dužni su na ambalažu i prateća dokumenta nalijepiti oznaku iz priloga 42.

NASLOV III

CARINSKI POSTUPCI S EKONOMSKIM UČINKOM

GLAVA 1

Osnovne odredbe zajedničke za više aranžmana

Odjeljak 1

Definicije

Član 299.

U smislu ovog naslova pojmovi imaju sljedeća značenja:

(a) ‘aranžmani’ zna či carinski postupak s ekonomskim učinkom; (b) ‘odobrenje’ zna či dopuštenje carinskih organa za korištenje aranžmana; (c) ‘imalac’ zna či imalac odobrenja; (d) ‘nadzorni carinski ured’ znači carinski ured naveden u odobrenju kao ovlašteni ured za nadzor aranžmana; (e) ‘prijavni carinski ured’ zna či carinski ured ili uredi navede ni u odobrenju ka o ovlašteni za prihvatanje prijava kojima se roba prijavljuje za aranžmane;

101 (f) ‘otpusni carinski ured’ zna či carinski ured ili uredi navede ni u odobrenju ka o ovlašteni za prihvatanje prijava kojima se robi, nakon prijavljivanja za aranžmane, određuje novo carinski odobreno postupanje ili upotreba, ili u slu čaju vanjske obrade, prijava za stavljanje robe u slobodni promet; (g) ‘knjigovodstvo’ zna či trgovački, porezni ili drugi knjigovodstveni podaci imaoca, ili takvi podaci koji se vode za njegov račun ; (h) ‘evidencija’ zna či podaci imaoca odobrenja koji sadrže sve potrebne podatke i tehničke detalje na bilo kojem mediju, a koji carinskim organima omogućavaju nadzor i kontrolu aranžmana, naročito u pogledu protoka i promje ne statusa robe; kod aranžm ana carinskog skladištenja evidencija se naziva evidencija zaliha; (i) ‘glavni kompenziraju ći proizvodi’ zna či kompenzirajući proizvodi za čiju su proizvodnju aranžmani odobreni; (j) ‘sekundarni kompenziraju ći proizvodi’ znači kompenzirajući proizvodi koji se razlikuju od glavnih kompezirajućih proizvoda, a koji predstavljaju neophodni nusproizvod obrade; (k) ‘rok za razduživanje’ aranžmana znači rok do kojeg se robi ili proizvodima mora odrediti novo dopušteno carinski odobreno postupanje ili upotreba uključujući, već prema slučaju, i vrijeme za traženje povrata uvoznih dažbina nakon unutarnje obrade (sistem povrata), odnosno dobivanje potpunog ili djelomičnog oslobađanja od uvoznih dažbina po stavljanju u slobodni promet nakon vanjske obrade.

Odjeljak 2

Zahtjev za odobrenje

Član 300.

1. Zahtjev za dobivanje odobrenja podnosi se u pisanom obliku korištenjem obrasca iz priloga 43.

2. Carinski organi mogu dopustiti da se zahtjev za produženje ili izmjenu odobrenja podnese putem jednostavnog pisanog zahtjeva.

3. U sljedećim slučajevima zahtjev za dobivanje odobrenja može se podnijeti pomoću pisane prijave ili tehnikom obrade podataka korištenjem redovnog postupka:

(a) za unutarnju obradu, kada se, u skladu s članom 335. ove odluke, za ekonomske uvjete smatra da su ispunjeni, uz izuzetak zahtjeva koji uključuju podjednaku robu; (b) za obradu pod carinskom kont rolom, kada se, u skladu s članom 349. ove odluke, za ekonomske uvjete smatra da su ispunjeni; (c) za privremeni uvoz, uključujući i upotrebu ATA ili CPD karneta; (d) - za vanjsku obradu: kada se radnje obrade odnose na popravak, uključujući i standardni sistem razmjene bez prethodnog uvoza:

- za puštanje u slobodan promet nakon vanjske obrade korištenjem standardnog sistema razmjene sa prethodnim uvozom;

- za puštanje u slobodan promet nakon vanjske obrade korištenjem standardnog sistema razmjene bez prethodnog uvoza, gdje postojeće odobrenje ne pokriva takav sistem i carinski organi dozvoljavaju njegovu modifikaciju;

- za puštanje u slobodan promet nakon vanjske obrade ako se radnje obrade odnose na robu nekomercijalne prirode.

Zahtjev za dobivanje odobrenja može se podnijeti i pomoću usmene prijave za privremeni uvoz u skladu s članom 136. ove odluke, nakon predočavanja dokumenta izdanog u skladu s članom 302., stav 3. ove odluke.

102 Zahtjev za dobivanje odobrenja može se podnijeti i pomoću carinskog prijavljivanja za privremeni uvoz nekom drugom radnjom u skladu s članom 139. stav 1. ove odluke.

4. Carinski organi mogu zatražiti da se zahtje vi za privremeni uvo z uz potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina u skladu s članom 375. ove odluke podnose u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Član 301.

Zahtjev za dobivanje odobrenja podnosi se:

(a) prema članu 300. stav 1. ove odluke Upravi; (b) prema članu 300. stav 3.ove odluke:

- za unutarnju obradu i obradu pod carinsk om kontrolom carinskim organima nadležnimza mjesto gdje se treba izvršiti radnja obrade;

- za privremeni uvoz carinskim organima nadležnim za mjesto gdje se roba treba koristiti, bez odstupanja od člana 377. stav 2. drugi podstav ove odluke;

- za vanjsku obradu carinskim organima nadležn im za mjesto gdje se nalazi roba koju treba prijaviti za privremeni izvoz.

Član 302.

1. Kada za bilo koji podatak naveden u zahtjevu carinski organi smatraju da je nepotpun, od podnosioca mogu zahtijevati dodatne podatke.

2. Osobito, kada se zahtjev može podnijeti vršenjem carinske prijave, carinski organi zahtijevaju, bez odstupanja od člana 127. ove odluke, da zahtjev bude popra ćen dokumentom kojeg sačinjava deklarant i koji sadrži barem sljede će podatke, osim ako se takvi podaci smatraju nepotrebnim ili se mogu unijeti u obrazac koji se koristi za pisanu prijavu:

(a) ime i adresu podnosioca zahtjeva, deklaranta i operatora; (b) karakter obrade ili korištenja robe; (c) tehnički opis robe i kompenziraju ćih ili obra đ enih proizvoda i sredstava za njihovo identificiranje; (d) oznake ekonomskih uvjeta u skladu s prilogom 43; (e) procijenjeni normativ proizvodnje ili metoda kojom se taj normativ treba odrediti; (f) procijenjeni period za razduživanje; (g) predloženi otpusni ured; (h) mjesto obrade ili upotrebe; (i) predložene radnje i postupci za prijenos; (j) u slučaju usmene carinske prijave, vrijednost i količinu robe.

3. Kada se dokument iz drugog stava ovog člana podnosi uz usmenu carinsku prijavu za privremeni uvoz, sa činjava se u dva primjerka i na jedan primjerak carinski organi stavljaju zabilješku i daju ga deklarantu.

Odjeljak 3

Odluka o odobrenju

Član 303.

Carinski organi daju odobrenja kako slijedi:

103

(a) za zahtjev prema članu 300. stav 1. ove odluke, korištenjem obrasca iz priloga 43; (b) za zahtjev prema članu 300. stav 3. ove odluke, prihvaćanjem carinske prijave; (c) za zahtjev za produženje ili izmjenu, odgovarajućim aktom.

Član 304.

Podnosilac zahtjeva se obavještava o odluci da se izda odobrenje, odnosno o razlozima zbog kojih je zahtjev odbijen, u roku od 30 dana, ili 60 dana u slu čaju aranžmana carinskog skladištenja, od dana podnošenja zahtjeva ili od dana prijema od strane carinskih organa svakog traženog nedostajućeg ili dodatnog podatka.

Član 305.

1. Bez odstupanja od člana 306. ove odluke, odobrenje stupa na snagu danom izdavanja ili bilo kojeg kasnijeg datuma navedenog u odobrenju. U slu čaju vlastitog skladišt a, carinski organi mogu iznimno saop ćiti svoju suglasnost za korištenje aranžmana prije stvarnog izdavanja odobrenja.

2. Nikakva ograničenja se ne određuju u pogledu roka važenja odobrenja za aranžmane carinskog skladištenja.

3. Za unutarnju obradu, obradu pod carinskom kontrolom i vanjsku obradu, rok važenja ne prelazi tri godine od dana stupanja na snagu odobrenja , osim kada za to postoje dobro obrazloženi razlozi.

Član 306.

1. Osim za aranžmane carinskog skladištenja, carinski organi mogu izdati retroaktivno odobrenje.

Bez odstupanja od stavova 2. i 3. ovog člana, retroaktivno odobrenje stupa na snagu najranije na dan podnošenja zahtjeva.

2. Ako se zahtjev odnosi na produženje odobrenja za istu vrstu radnje i robe, odobrenje se može dati uz retroaktivno važenje od dana kada je originalno odobrenje isteklo.

3. U iznimnim okolnostima, retroaktivno važenje odobrenja može se produžit i, ali ne duže od jedne godine prije datuma podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da postoji dokazana ekonomska potreba i ako:

(a) zahtjev nije u vezi s pokušajem prijevare ili očiglednim nemarom; (b) rok važenja koji bi bio odobren prema članu 305. ove odluke nije prekoračen; (c) knjigovodstvo podnosioca zahtjeva potvr đuje da se svi uvjeti aranžmana mogu smatrati zadovoljenim i da se, kada je to primjereno, roba može identificirati u datom periodu, te da to knjigovodstvo omogućava kontroliranje aranžmana; i (d) ako se sve radnje i postupci potrebne za reguliran je situacije u vezi s robom mogu izvršiti, uključujući, kada je to neophodno, i poništenje prijave.

Odjeljak 4

Ostale odredbe u vezi s funkcioniranjem aranžmana

Pododjeljak 1

Opće odredbe

104

Član 307.

1. Mjere trgovinske politike predvi đene u aktima BiH primjenjuju se na prijavljivanje za aranžmane robe koja nije bh. roba samo u mjer i u kojoj se odnose na ulazak robe u carinsko područje BiH.

2. Kada se drugi kompenziraju ći proizvodi osim onih navedenih u prilogu 45, koji su dobiveni prema aranžmanima unutarnje obrade, stave u slobodni promet, primjenjuju se one mjere trgovinske politike koje su primjenljive na stavljanje u slobodni promet uvozne robe.

3. Kada se obra đeni proizvodi, dobiveni prema aranžmanima za obradu pod carinskom kontrolom, stave u slobodni promet, mjere trgovi nske politike koje su primjenljive na takve proizvode primjenjuju se jedino kada uvozna roba podliježe tim mjerama.

4. Kada propisi BiH predvi đaju mjere trgovinske politike za stavljanje robe u slobodni promet, takve mjere se ne primjenjuju na kompenziraju će proizvode stavljene u slobodni promet nakon vanjske obrade:

- koji su zadržali porijeklo BiH u smislu članova 20. i 21. Zakona;

- koji uključuje popravak, uključujući standardni sistem razmjene;

- nakon sukcesivnih radnji obrade u skladu s članom 120. Zakona.

Član 308.

Bez odstupanja od člana 157. stav 3. Zakona, nadzorni ured može dopustiti da se carinska prijava za ulazak ili razduženje aranžmana podnese neko m drugom carinskom uredu osim onih koji su navedeni u odobrenju. Nadzorni ured određuje način na koji će biti obavješten.

Pododjeljak 2

Prijenosi

Član 309.

1. U odobrenju se navodi da li se i pod kojim uvjetima kretanje robe ili proizvoda stavljenih pod aranžmane obustave pla ćanja izme đu razli čitih mjesta ili do pros torija drugog imaoca može vršiti bez razduživanja aranžmana (prijenos), što, u slu čajevima osim privremenog uvoza, podliježe vođenju evidencije.

2. Prijenos nije moguć kada je mjesto polaska ili prispjeća robe skladište tipa B.

Član 310.

1. Prijenos izme đu razli čitih mjesta odre đenih u istom odobrenju može se vršiti bez ikakvih carinskih radnji i postupaka.

2. Prijenos od ulaznog ureda do prosto rija imaoca ili operatora i li mjesta korištenja može se odvijati pod pokrićem prijave za prijavljivanje za aranžmane.

3. Prijenos do izlaznog ureda u cilju ponovnog izvoza može se vršiti pod pokrićem aranžmana. U tom slučaju, aranžmani se ne razdužuju sve dok roba ili proizvodi prijav ljeni za ponovni izvoz stvarno ne napuste carinsko područje BiH.

105

Član 311.

1. Prijenos od jednog imaoca do drugog može se vršiti jedino kada drugi imalac prenesenu robu ili proizvode prijavljuje za aranžmane prema odobrenju kako bi koristio lokalni postupak carinjenja. Obavještavanje carinskih organa i zavo đenje u evidenciju iz člana 174. ove odluke vrši se po njihovom prispije ću u prostorije drugog imaoca. Ca rinski organi mogu zahtijevati dopunsku prijavu.

2. U slučaju privremenog uvoza, prijenos od jednog imaoca do drugog može se tako đer vršiti kada drugi imalac prijavi robu za aranžmane car inskom prijavom u pisanom obliku koriste ći redovni postupak.

3. Radnje i postupci, koje treba izvršiti, predviđene su prilogom 46. Po prijemu robe ili proizvoda, drugi imalac je dužan da ih prijavi za aranžmane.

Član 312.

Prijenos robe koja podliježe pove ćanom riziku prevare navedenom u prilogu 25 pokriva se garancijom pod uvjetima jednakim onima koji su predviđeni u postupku provoza.

Pododjeljak 3

Evidencija

Član 313.

1. Carinski organi zahtijevaju od imaoca, operatora ili određenog držaoca skladišta da vodi evidenciju, osim u slučaju privremenog uvoza ili kada to ne smatraju neophodnim.

2. Carinski organi m ogu odobriti postoje će knjigovodstvo koje sadrži relevantne podatke kao evidenciju.

3. Nadzorni ured može zahtijevati da se izvrši popis sve ili neke robe stavljene u aranžmane.

Član 314.

1. Evidencija iz člana 313. ove odluke i, kada se zahtijeva, iz člana 378. stav 2. ove odluke za privremene uvoze sadrži sljedeće podatke:

(a) podatke sadržane u poljima minimalne liste propisane prilogom 15 za prijave za aranžmane; (b) podaci iz prijave pomo ću kojih se robi odre đuje carinski odobreno po stupanje ili upotreba kojima se razdužuju aranžmani; (c) datum i podaci u vezi s pozivanjem na druga carinska dokumenta i sva druga dokumenta koja se odnose na prijavljivanje i razduživanje; (d) karakter radnji obrade, vrste rukovanja ili privremene upotrebe; (e) normativ proizvodnje ili metod njegovog izračunavanja kada je to primjereno; (f) podatke koji omogućavaju praćenje robe, uključujući njenu lokaciju i podatke u vezi sa svakim prijenosom; (g) trgovinske ili tehničke opise potrebne za identifikaciju robe; (h) podatke koji omogućavaju praćenje kretanja prema aranžmanima unutarnje obrade upotrebom ekvivalentne robe.

2. Međutim, carinski organi mogu odustati od zahtjeva za nekim od ovih podataka kada to ne uti če negativno na kontrolu ili nadzir anje aranžmana za ro bu koja treba biti smještena, obra đena ili upotrijebljena.

106

Pododjeljak 4

Normativ proizvodnje i metod za izračunavanje

Član 315.

1. Kada je to relevantno za aranžmane koji potp adaju pod glavu 3, 4 i 6 ovog na slova normativ proizvodnje ili metoda za odre đivanje normativa, uključujući prosječne normative, utvrđuje se u odobrenju ili u trenutku kada se roba prijavljuje za aranžmane. Taj se normativ, u najvećoj mogućoj mjeri, treba odrediti na temelju proizvodnih ili tehničkih podataka ili, kada ti podaci nisu dostupni, na temelju podataka koji se odnose na radnje iste vrste.

2. U posebnim okolnostima, carinski organi m ogu utvrditi normativ proizvodnje nakon prijavljivanja robe za aranžmane, ali ne nakon što im se odredi novo carinsko odobreno postupanje ili upotreba.

Član 316.

1. Omjer uvozne robe ili robe za privremeni izvoz ugrađene u kompenzirajuće proizvode izračunava se u cilju:

- utvrđivanja uvoznih dažbina koje treba zaračunati;

- utvrđivanja iznosa koji treba oduzeti kada nastane carinski dug;

- primjene mjera trgovinske politike.

Ovi obračuni se sa činjavaju u skladu sa metodom kvantitativne ljestvice, ili kada to odgovara, metodom vrijednosne ljestvice, ili bilo kojom drugom metodom koja daje slične rezultate.

U cilju ovih obra čuna, kompenziraju ći proizvodi uklju čuju obra đene proizvode ili poluproizvode.

2. Metoda kvantitativne ljestvice primjenjuje se kada:

a) samo jedna vrsta kompenziraju ćeg proizvoda nastane ra dnjama obrade; u tom slu čaju količina uvezene ili privre meno izvezene robe koja se sm atra da je prisutna u koli čini kompenzirajućih proizvoda za koje je nastao carinski dug izra čunava se na na čin da se ukupna koli čina svake vrste uvozne robe pomnoži sa koeficijentom koji se dobije iz odnosa koli čine kompenziraju ćih proizvoda za koje je carinski dug nastao i ukupne količine kompenzirajućih proizvoda;

b) nekoliko vrsta kompenziraju ćih proizvoda nastane radnjama obrade i svi elementi uvezenih ili privremeno izvezenih roba se nalaze u svakom od kompenziraju ćih proizvoda; u ovom slu čaju koli čina uvezenih ili privremeno izvezenih roba za koju se smatra da je prisutna u koli čini datog kompenziraju ćeg proizvoda za koji je nastao carinski dug, proporcionalna je:

(i) omjeru koli čine odre đene vrste kompenziraju ćeg proizvoda i ukupne koli čine svih kompenzirajućih proizvoda; i (ii) omjeru količine kompenzirajućih proizvoda za koju je nastao carinski dug i ukupne količine tih proizvoda iste vrste.

107

Pri odlučivanju da li su uslovi za primjenu metoda opisanih pod (a) i (b) ispunjeni, gubici se ne uzimaju u obzir. Bez odstupanja od člana 436. ove odluke, gubici zna če udio uvezenih ili privremeno izvezenih roba koji je uniš ten i izgubljen u toku radnji obrade, naro čito isparavanjem, sušenjem, ispuštanjem u obliku plina ili curenjem. Za razliku od unutarnje obrade i obrade pod carinskom kontrolom, u vanjskoj obradi sekundarni kompenziraju ći proizvodi koji čine otpatke, škart, talog, opiljke i ostatke tretiraju se kao gubici.

3. Metod vrijednosne ljestvice primjenjuje se kada nije primjenljiv metod kvantitativne ljestvice.

Količina uvezenih ili privremeno izvezenih roba za koju se smatra da je prisutna u koli čini datog kompenzirajućeg proizvoda za koji nastaje carinski dug proporcinalna je:

(a) ukupnoj vrijednosti ove odre đene vrste kompezirajućeg proizvoda kao procenat u ukupnoj vrijednosti svih kompezirajućih proizvoda; i (b) vrijednosti kompeziraju ćih proizvoda za koje je nastao carinski dug, kao procenat u ukupnoj vrijednosti kompezirajućih proizvoda te vrste.

Vrijednost svakog od ovih kompenzirajućih proizvoda koja se treba koristiti za primjenu vrijednosne ljestvice je trenutna ex-works cijena u BiH ili trenutna prodajna cijena u BiH identičnih ili sličnih proizvoda, pod uslovom da na njih nije uticao odnos između kupca i prodavca. 4 Kada se vrijednost ne može utvrditi u skladu sa stavom 3. ovog člana, utvrđuje se bilo kojim drugim odgovarajućim metodom.

Pododjeljak 5

Kompenzatorna kamata

Član 317.

1. Kada carinski dug nastane u vezi s kompenziraju ćim proizvodima ili uvoznom robom iz postupka unutarnje obrade ili privremenog uvoza, zara čunava se kompenzatorna kamata na iznos uvoznih dažbina za dati period.

2. Kompezatornu kamatu utvr đuje Upravni odbor svakih šest mj eseci i ista se objavljuje u Službenom glasniku BiH.

Primjenljiva kamata je ona koja je u primjeni dva mjeseca prije mjeseca u kojem je nastao carinski dug.

3. Kamata se obračunava mjesečno, počevši od prvog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je uvozna roba u vezi s kojom je nastao carinski dug prvi put prijavljena za aranžmane. Taj period se završava posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastao carinski dug.

Kada se radi o unutarnjoj obrad i (sistem povrata dažbina) i kada se zahtjeva stavljanje u slobodni promet iz člana 125.. stav 4. Zakona, taj period po činje prvog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem su uvozne dažbine vraćene ili se odustalo od njihove naplate.

108

4. Stavovi 1., 2. i 3. ovog člana ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

(a) kada je period koji treba biti uzet u obzir kraći od jednog mjeseca; (b) kada iznos primjenljive kompenzatorne kamate nije veći od 40 KM po nastalom carinskom dugu; (c) kada carinski dug nastane u skladu sa članom 209. Zakona, kako bi se omogu ćila primjena preferencijalnog tarifnog post upanja prema sporazumu izme đu BiH i neke druge zemlje o uvozima u tu zemlju; (d) kada se otpatci i ostaci koji nastaju kao rezultat uništenja stavljaju u slobodni promet; (e) kada se sekundarni kompenziraju ći proizvodi iz priloga 45. stavljaju u slobodni promet, ukoliko su srazmjerni izvezenim količinama glavnih kompenzirajućih proizvoda; (f) kada carinski dug nastane kao rezultat prijave za stavljanje u slobodni promet iz člana 125. stav 4. Zakona, sve dok uvozne dažbine, koje se pla ćaju na odre đene proizvode, nisu stvarno vraćene ili se nije odustalo od njihove naplate; (g) kada imalac zahtijeva stavljanje u slobodni promet i podnosi dokaze da odre đene okolnosti, koje nisu nastale zbog njegovog nemara ili prevare, čine nemogu ćim ili neekonomičnim vršenje radnje ponovnog izvoza pod uvje tima koje je predvidio i valjano potkrijepio prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje; (h) kada carinski dug nastane, a položena je ga rancija u vidu gotovinskog depozita u vezi s tim dugom; (i) kada nastane carinsk i dug u skladu s članom 193. stav 1. ta čka (b) Zakona ili dospijeva prilikom stavljanja u slobodni promet robe ko ja je prijavljena za aranžmane privremenog uvoza prema članovima 353. do 358., 360., 362., 365., 370 tačka (b) i 373. ove odluke.

5. U slučaju radnji unutarnje obrade pri kojima ve ći broj vrsta uvozne robe i/ili kompenziraju ćih proizvoda čini primjenu odredaba iz stavova 2. i 3. ovog člana neekonomi čnom, carinski organi, na zahtjev odre đene osobe, mogu dopustiti korištenje pojednostavljenih metoda koje daju slične rezultate za obračun kompenzatorne kamate.

Pododjeljak 6

Razduživanje

Član 318.

1. Kada je uvozna roba ili roba za privremeni izvoz prijavljena s dvije ili više prijava za aranžmane na temelju jednog odobrenja:

- u slu čaju aranžmana s obustavom pla ćanja, u obzir se uzima odre đivanje robi ili proizvodima novog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe kako bi se razdužili aranžmani za dotičnu uvoznu robu koja je prijavljena po najranijoj prijavi;

- u slučaju unutarnje obrade (sistem povrata dažbina ) ili vanjske obrade, za kompenziraju će proizvode se smatra da su dobiveni iz doti čne uvozne robe ili robe za privremeni izvoz prijavljene po najranijoj prijavi,

Primjena prethodnog stava ne dovodi do neopravdanih povlastica u pogledu uvozne dažbine.

Imalac može zahtijevati da se izvrši razduživanje u vezi s određenom uvoznom robom ili robom za privremeni izvoz.

109

2. Kada se roba pod aranžmanima smješta zajedno s drugom robom i do đe do potpunog uništenja ili nenadoknadivog gubitka, carinski organi mogu prihvatiti dokaze koje predo či imalac kojima se ukazuje na stvarnu koli činu robe pod aranžmanima koja je uništena ili izgubljena. Kada imalac nije u mogućnosti da predoči takve dokaze, količina robe koja je uništena ili izgubljena utvrđuje se pore đenjem sa koli činom robe iste te vrste pod aranžmanima u vrijeme kada je došlo do uništenja ili gubitka.

Član 319.

1. Bez obzira da li se vrši ili se ne vrši objedinjavanje u skladu s članom 115. stav 2. Zakona:

- u slučaju unutarnje obrade (sistem obustave pla ćanja) ili obrade pod carinskom kontrolom, razdužni list se dostavlja nadzornom uredu u roku od 30 dana po isteku roka za razduživanje;

- u slučaju unutarnje obrade (sistem povrata dažbina ), zahtjev za vraćanjem ili odustajanjem od naplate uvoznih dažbina mora se podnijeti nadzornom uredu u roku od šest mjeseci po isteku roka za razduživanje.

Kada to nalažu posebne okolnosti, carinski organi mogu taj rok produžiti čak i ako je istekao.

2. Razdužni list ili zahtjev sadrži sljedeće podatke , osim ako nadzorni ured ne odredi drugačije:

(a) podatke u vezi s pozivanjem na odobrenje; (b) količinu svake vrste uvozne robe u vezi s kojom se zahtijeva razduživanje, povrat ili odustajanje od naplate; (c) bh. carinsku tarifnu oznaku uvozne robe; (d) stopu uvoznih dažbina, kojoj podliježe uvozna roba i, kada je to primjenljivo, njenu carinsku vrijednost; (e) podatke iz prijava, kojima se uvozna roba prijavljuje za aranžmane; (f) vrstu i količinu kompenzirajuć ih ili obrađenih proizvoda ili robe u neizmijenjenom stanju i carinski odobreno postupanje i li upotrebu koji su im odre đeni, uklju čujući podatke iz relevantnih prijava, druge carinske dokument acije ili bilo kog drugog dokumenta u vezi s razduživanjem i rokovima za razduživanje; (g) normativ proizvodnje; (h) iznos uvoznih dažbina, koje treba platiti ili vr atiti ili odustati od napl ate i, kada je to primjenljivo, svaku kompenzatornu kamatu koju tr eba platiti. Kada se taj iznos odnosi na odobrenje iz člana 342. ove odluke, to se navodi; (i) u slu čaju obrade pod carinskom kontrolom, bh. carinsku tarifnu oznaku obra đenog proizvoda i elemente koji su neophodni za utvrđivanje carinske vrijednosti.

3. Nadzorni ured može izdati razdužni list.

110

Odjeljak 5

Administrativna suradnja

Član 320.

Da bi se relevantni podaci stavili na raspolaganje drugim carinskim uredima uklju čenim u primjenu aranžmana, sljedeće liste s podacima predvi đene prilogom 47 mogu se izdati na zahtjev odre đene osobe ili na inicijativu carin skih organa, osim ako carinsk i organi ne dogovore druge na čine razmjene podataka:

(a) za carinsko skladištenje, lista s podacima INF8, za dostavljanje elemenata za utvrđivanje carinskog duga, ko ji se može primijeniti na robu prije vršenja uobi čajenih oblika rukovanja; (b) za unutarnju obradu:

- lista s podacima INF1, za dos tavljanje podataka o iznosima dažbina, kompenzatornoj kamati, garanciji i mjerama trgovinske politike;

- lista s podacima INF7, za dostavljanje podataka na temelju kojih se dopušta povrat ili odustaje od naplate dažbina prema sistemu povrata dažbina.

(c) za privremeni uvoz, lista s podacima INF6 za dostavljanje elemenata za utvr đivanje carinskog duga ili iznosa dažbina, koji su već naplaćeni za robu koja je premještena.

GLAVA 2

Carinsko skladištenje

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 321.

1. Kada je carinsko skladište javno, primjenjuje se sljedeće razvrstavanje:

a) tip A, ako odgovornost leži na držaocu skladišta;

b) tip B, ako odgovornost leži na deponentu;

c) tip F, ako skladištem upravljaju carinski organi.

2. Kada je carinsko skladište vlas tito i kada odgovornost leži na dr žaocu skladišta koji je ujedno i deponent, ali ne neopohodno i vlasnik robe, primjenjuje se sljedeće razvrstavanje:

a) tip D, kada se stavljanje u slobodni promet vrši lokalnim postupkom carinjenja i kada se može odobriti na osnovu karaktera, carinske vrijednosti i koli čine robe koju treba uzeti u obzir u trenutku njenog stavljanja u aranžmane;

b) tip C, kada se ne primjenjuje niti jedna od posebnih situacija iz tačake (a) ovog stava

111

Odjeljak 2

Dodatni uvjeti u vezi s davanjem odobrenja

Član 322.

1. Prilikom davanja odobrenja, carinski organi odre đuju prostorije ili bilo koju drugu lokaciju odobrenu kao carinsko skladište tipa A, B, C ili D. Oni tako đer mogu odobriti objekte za privremeni smještaj kao takve tipove skladišta ili upravljati njima kao skladištem tipa F.

2. Određena lokacija se ne može odobriti kao više carinskih skladišta istovremeno.

3. Kada roba predstavlja opa snost ili postoji vjerovatno ća da će pokvariti drugu robu ili kada zahtijeva posebne objekte iz drugih razloga , u odobrenjima se mora navesti da se može skladištiti jedino u prostorijama posebno opremljenim za njen prijem.

Član 323.

1. Odobrenja se mogu dati samo ako bilo koji namijenjeni uobi čajeni oblici rukovanja robom, unutarnje obrade ili obrade robe pod carinskom kontrolom ne prevladavaju u odnosu na smještaj robe.

2. Odobrenja se ne daju ako se prostorije carinskih skladišta ili prostorije za privremeni smještaj koriste u svrhu maloprodaje.

Odobrenje se, me đutim, može dati kada se roba prodaje na malo uz osloba đanje od uvoznih dažbina:

a) putnicima u prometu za druge zemlje;

b) prema diplomatskim ili konzularnim aranžmanima;

c) pripadnicima međunarodnih organizacija ili NATO snagama.

3. U smislu druge alineje člana 83. Zakona, prilikom ispitivanja da li su administrativni troškovi aranžmana carinskog skladišten ja nesrazmjerni u odnosu na uklju čene ekonomske potrebe, carinski organi izme đu ostalog vode ra čuna o tipu skladišta i post upku koji se u njemu može primijeniti.

Odjeljak 3

Evidencija robe na zalihama

Član 324.

1. U skladištima tipa A, C i D, osoba odre đ ena da vodi evidenciju robe na zalihama je držalac skladišta.

2. U skladištima tipa F, carinski ured koji upravlj a skladištem vodi carinsku evidenciju umjesto evidencije robe na zalihama.

3. U skladištima tipa B, umjesto evidencije robe na zalihama, nadzorni ured čuva prijave za aranžmane.

112

Član 325.

1. Evidencija robe na zalihama u svakom moment u pokazuje trenutno stanje robe na zalihama koja je još uvijek pod aranžmanima carinskog skla dištenja. U vrijeme koje propišu carinski organi, držalac skladišta podnosi nadzornom uredu spisak navedenih zaliha.

2. Kada se primjenjuje član 109. stav 2 .Zakona, carinska vrijednost robe prije vršenja uobičajenih oblika rukovanja prikazuje se u evidenciji robe na zalihama.

3. Podaci o privremenom premještanju robe i podaci o robi u zajedni čkom smještaju u skladu s članom 330. stav 2. ove odluke prikazuje se u evidenciji robe na zalihama.

Član 326.

1. Kada carinsko skladište služi i kao objekat za privremeni smještaj, zavo đenje u evidenciju robe na zalihama vrši se u trenutku prihvatanja prijave za aranžmane.

2. Zavođenje u evidenciju robe na zalihama u vezi s razduživanjem aranžmana vrši se najkasnije prilikom napuštanja robe iz carinskog skladišta ili iz prostorija za privremeni smještaj držaoca.

Odjeljak 4

Druge odredbe u vezi s funkcioniranjem aranžmana

Član 327.

Roba koja nije bh. roba može proći uobičajene oblike rukovanja navedene u prilogu 48.

Član 328.

Roba se može privremeno izmjestiti na period koji ne prelazi tri mjeseca. Kada to okolnosti nalažu, taj period se može produžiti.

Član 329.

1. Zahtjevi za dopuštenje da se vrše uobičajeni oblici rukovanja ili privremeno izmještanje robe iz carinskog skladišta podnose se nadz ornom uredu u pisanom obliku, od slu čaja do slu čaja. Oni moraju sadržavati sve podatke neophodne za primjenu aranžmana.

2. Takvo dopuštenje može se dati kao dio odobrenja za vršenje skladišnih aranžmana. U tom slučaju, nadzorni ured, na na čin koji on odredi, obavještava se da takvo rukovanje treba biti izvršeno ili da roba treba biti privremeno izmještena.

Član 330.

1. Kada se bh. roba smješta u prostorije carinskog skla dišta ili u prostorije za privremeni smještaj koja se koriste za robu koja se nalazi pod aranžmanima skladištenja, mogu se propisati posebne metode za utvr đivanje takve robe, posebno radi njenog razlikovanja od robe prijavljene za aranžmane carinskog skladištenja.

2. Carinski organi mogu dopustiti zajedni čki smještaj i kada nije mogu će u svakom trenutku utvrditi carinski status svake vrste robe.

Roba u zajedni čkom smještaju ima istu osmoznamenkastu bh. carinsku tarifnu oznaku, isti komercijalni kvalitet i iste tehničke karakteristike.

113

3. U cilju prijavljivanja za carinski odobre no postupanje ili upotrebu, roba u zajedni čkom smještaju, kao i, u posebnim okolnostima, roba koja se može identificirati i koja ispunjava uvjete drugog podstava stava 2. ovog člana, može se smatrati ili bh. robom ili robom koja nije bh. roba.

Međutim, primjena prethodnog podstava ne dovodi do toga da se odre đeni carinski status dodijeli količini robe koja je ve ća od količine koja stvarno ima takav status i koja je smještena u carinskom skladištu ili prostorijama za privre meni smještaj kada se roba prijavljena za carinski odobreno postupanje ili upotrebu izmješta.

Član 331.

1. Kada se radnje unutarnje obrad e ili obrade pod carinskom kont rolom vrše u prostorijama carinskih skladišta ili prostorijama za privremeni smještaj, odredbe člana 330. ove odluke primjenjuju se, mutatis mutandis, na robu iz tih aranžmana.

Međutim, kada se te radnje odnose na unutarnju obradu bez ekviva lentnosti ili na obradu pod carinskom kontrolom, odredbe člana 330. ove odluke o zajedni čkom smještaju ne primjenjuju se u pogledu bh. robe.

2. Evidencija omogućava carinskim organima da u svakom trenutku prate ta čno stanje sve robe ili proizvoda pod aranžmanima.

GLAVA 3

Unutarnja obrada

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 332.

U smislu ovog poglavlja:

a) ‘Prethodni izvoz’ zna či sistem po kojem kompenziraju ći proizvodi dobiveni iz ekvivalentne robe trebaju biti izvezeni prij e prijavljivanja uvozne robe za aranžmane u kojima se koristi sistem obustave plaćanja.

b) ‘Lohn poslovi’ znači svaka obrada uvozne robe koja je di rektno ili indirektno stavljena na raspolaganje držaocu i koja se vrši prem a specifikacijama u ime korisnikapostupka ustanovljenog u drugoj zemlji, i općenito samo uz plaćanje troškova obrade.

Odjeljak 2

Dodatni uvjeti u vezi s davanjem odobrenja

Član 333.

Odobrenje se daje jedino kada podnosilac zahtjev a ima namjeru ponovo izvesti ili izvesti glavne kompenzirajuće proizvode.

114

Član 334.

Odobrenje se može dati i za robu iz člana 111. stav 2. tačka (c), (iv) Zakona, s izuzetkom:

a) goriva i energenata, osim onih koji su potrebni za testiranje kompenzirajućih proizvoda ili otkrivanje nedostataka kod uvozne robe kojoj je potreban popravak;

b) maziva osim, onih koja su potrebna za testiranje, podešavanje ili povlačenje kompenzirajućih proizvoda;

c) opreme i alata.

Član 335.

Za ekonomske uvjete se smatra da su ispunjeni osim kada postoje pokazatelji da su bitni interesi bh. proizvođača ozbiljno ugroženi.

Član 336.

1. U odobrenju se navode sredstva i metode za identificiranje uvozne robe u kompenziraju ćim proizvodima i propisuju uvjeti za ispravno vršenje radnji u kojima se koristi ekvivalentna roba.

2. Te metode za identifikaciju ili uvjeti mogu uključivati i pregled evidencije.

Odjeljak 3

Odredbe u vezi s funkcioniranjem aranžmana

Član 337.

1. U odobrenju se navodi da li i pod kojim uvjetima se ekvivalentna roba iz člana 111. stav 2. tačka (e) Zakona, koja ima istu osmoznamenkast u bh. carinsku tarifnu oznaku, isti komercijalni kvalitet i iste tehničke karakteristike kao i uvozna roba, može koristiti za radnje obrade.

2. Za ekvivalentnu robu se može dopustiti da bude na višem stupnju proizvodnje od uvozne robe kada se bitni dio obrade u vezi s tom ekviva lentnom robom vrši u poduzetništvu imaoca ili u poduzetništvu u kojem se radnja vrši za njegov račun , osim u iznimnim slučajevima.

Član 338.

1. U odobrenju se navodi rok za razduživanje. Kada to okolnosti nalažu, taj rok se može produžiti čak i kada je prvobitno postavljeni rok istekao.

2. Kada rok za razduživanje isti če odre đenog datuma za svu robu stavljenu pod aranžmane u datom periodu, odobrenjem se može predvidjeti da se rok za razduživanje automatski produžuje za svu robu koja se još uvijek nalazi pod aranžmanima tog datuma. Me đutim, carinski organi mogu zahtijevati da se toj robi odredi novo dopušteno carinski odobreno postupanje ili upotreba u roku koji oni odrede.

Član 339.

1. U slučaju prethodnog izvoza, u odobrenju se navodi r ok u kojem roba koja nije bh. roba mora biti prijavljena za aranžmane, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za nabavku i prijevoz u BiH.

2. Rok iz stava 1. ovog člana ne prelazi 6 mjeseci.

115

Međutim, rok od šest mjeseci može se produžiti kada imalac podnese potkrijepljen zahtjev, pod uvjetom da taj ukupni period ne prelazi dvanaest mjeseci. Kada to okolnosti nalažu, produženje se može dopustiti čak i nakon isteka prvobitnog roka.

Član 340.

U cilju razduživanja aranžmana ili zahtjeva za povrat uvoznih dažbina, sljedeće se smatra ponovnim izvozom ili izvozom:

(a) isporuka kompenzirajućih proizvoda osobama koje imaju pravo na osloba đanje od uvoznih dažbina prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima od 18. aprila/travnja 1961. god. ili prema Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima ili drugim konzularnim konvencijama od 24. aprila/travnja 1963. god., ili prema Njujorškoj konvenciji o specijalnim misijama od 16. decembra/prosinca 1969. god.; (b) isporuka kompenzirajućih proizvoda oružanim snagama dr ugih zemalja st acioniranim na podrčju BiH, kada BiH tim snagama odobrava posebno oslobađanje od uvoznih dažbina; (c) isporuka civilne letjelice; međutim, nadzorni ured dopušta da se aranžmani razduže nakon prve upotrebe uvozne robe za proizvodnju, popravak, modi ficiranje ili adap taciju civilne letjelice ili njenih dijelova, pod uvjetom da je evidencija imaoca takva da omogućava provjeru pravilne primjene i vršenja aranžmana; (d) isporuka svemirskog broda i pripadaju će opreme; me đutim, nadzorni ured dopušta da se aranžmani razduže nakon prve upotrebe uvozne robe za proizvodnju, popravak, modificiranje ili adaptaciju satelita, njihovih vozila za lansiranje i opreme za zemaljsku stanicu i njihovih dijelova koji su sast avni dio sistema, pod uvjetom da je evidencija imaoca takva da omogućava provjeru pravilne primjene i vršenja aranžmana; (e) u skladu s relevantnim odredbama, uklanjanje sekundarnih kompenzirajućih proizvoda čije je uništavanje pod carinskim nadzorom zabranjeno zb og zaštite okoliša; u te svrhe, imalac dokazuje da je razduživanje aranžmana u skladu sa standarn im propisima nemogu će ili neekonomično.

Odjeljak 4

Odredbe u vezi s funkcioniranjem sistema obustave plaćanja

Član 341.

1. Upotreba ekvivalentne robe za radnje obrade u skladu s članom 112. Zakona ne podliježe radnjama i postupcima za prijavljivanje robe za aranžmane.

2. Ekvivalentna roba i iz nje izrađeni kompenzirajući proizvodi postaju robom koja nije bh. roba a uvozna roba bh. robom u trenutku prihvatanja prijave, kojom se razdužuju aranžmani.

Međutim, kada se uvozna roba plasir a na tržište prije razduživanja aranžmana, njen status se mijenja u trenutku plasiranja na tržište. U iznimnim slu čajevima, kada se ne o čekuje da u tom trenutku ekvivalentna roba bude prisutna, carinski organi, na zahtjev imaoca, mogu dopustiti da ekvivalentna roba bude prisutna kasnije, što oni trebaju odrediti u razumnom roku.

3. U slučaju prethodnog izvoza:

- kompenzirajući proizvodi postaju robom koja nije bh. roba po prihvatanju izvozne prijave pod uvjetom da je roba koja treba biti uvezena prijavljena za aranžmane;

- uvozna roba postaje bh. robom u trenutku njenog prijavljivanja za aranžmane.

116

Član 342.

1. U odobrenju se navodi da li kompenziraju ći proizvodi ili roba u neizmijenjenom stanju mogu biti stavljeni u slobodn i promet bez carinske prijave, uzimaju ći u obzir mjere zabrane ili ograničenja. U tom slu čaju, za njih se smatra da su stav ljeni u slobodni promet ako im nije određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba nakon isteka roka za razduživanje.

2. U cilju primjene člana 211. stav 1. Zakona, prijava za st avljanje robe u slobodni promet se smatra podnesenom i prihvaćenom a puštanje odobreno u trenutku podnošenja razdužnog lista.

3. Proizvodi ili roba postaju bh. robom kada se plasiraju na tržište.

Član 343.

U slučaju stavljanja kompenzirajućih proizvoda u slobodni promet, polja 15, 16, 34, 41 i 42 prijave odnose se na uvoznu robu. Kao altern ativa, relevantni podaci se mogu pružiti i putem liste s podacima INF1 ili bilo kojeg drugog dokumenta koji prati prijavu.

Član 344.

1. Uvozne dažbine koje se prema članu 118. stav 1. Zakona napla ćuju na uvoznu robu koja, u trenutku prihvatanja prijave za aranžmane im a pravo na povoljno tarifno postupanje po osnovu njene krajnje upotrebe, obračunavaju se po stopi koja odgovara toj krajnjoj upotrebi.

2. To se dopušta jedino ako bi se moglo dati odobrenje za takvu krajnju upotrebu i ako bi uvjeti za odobravanje povoljnog tarifnog postupanja bili ispunjeni.

Član 345.

1. Spisak kompenziraju ćih proizvoda koji podliježu uvoznim dažbinama, koje im odgovaraju u skladu s članom 119. tačka (a) Zakona je u prilogu 45..

2. Kada se kompenzirajući proizvodi, osim onih koji su na vedeni u spisku iz stava 1. ovog člana, unište, tretiraju su kao da su ponovo izvezeni.

Član 346.

1. Kada se kompenziraju ći proizvodi ili roba u neizmijenjenom stanju prijavljuju za jedan od aranžmana obustave pla ćanja ili unose u slobodnu zonu kontrolnog tipa I u smislu člana 402. ove odluke ili u slobodno skladište ili smje štaju u slobodnu zonu kontrol nog tipa II u smislu člana 402. ove odluke i tako omogu ćavaju razduživanje aranžmana, dokumentacija ili evidencija korištena za navedeno carinski odob reno postupanje ili upotre bu ili bilo koja druga dokumentacija koja je zamjenjuje sadrži naznaku UO/O“ roba”.

2. Kada uvozna roba prijavljena za aranžmane podliježe posebnim mjerama trgovinske politike, a te se mjere nastavljaju primjenjivati i u trenutku kada se roba, bilo u nepromijenjenom stanju ili u obliku kompenziraju ćih proizvoda, prijavljuje za jedan od aranžmana obustave pla ćanja ili unosi u slobodnu zonu kontrolnog tipa I u smislu člana 402. ove odluke ili u slobodno skladište ili smješta u slobodnu zonu kontrolnog tipa II u smislu člana 402. ove odluke, naznaka iz stava 1. ovog člana nadopunjuje se s “Trgovinska politika”.

117

Odjeljak 5

Odredbe u vezi s funkcioniranjem sistema povrata

Član 347.

Kada se robi pod sistemom povrata odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba iz člana 346. stav 1. ove odluke, naznaka koja se zahtijeva tom odredbom je “ UO/Proba”.

GLAVA 4

Obrada pod carinskom kontrolom

Član 348.

1. Aranžmani za obradu pod carinskom kontrolom primjenjuju se za robu čijom obradom se dobivaju proizvodi koji podliježu naplati nižeg iznosa uvozni h dažbina od onog koji se primjenjuje na uvoznu robu.

Aranžmani se primjenjuju i za robu koja mora pro ći radnje kojima se osigurava ispunjenje tehničkih uvjeta za njeno stavljanje u slobodni promet.

2. Član 338. stav 1. i 2. ove odluke primjenjuje se mutatis mutandis.

3. U cilju utvr đivanja carinske vrijednosti obra đenih proizvoda koji su prijavljeni za slobodni promet, deklarant može izabrati bilo koju metodu iz člana 27. ta čka (a), (b) ili (c) Zakona ili carinsku vrijednost uvozne robe uz troškove obrade.Troškovi obrade obuhvataju sve troškove koji su nastali pri izradi obra đenih proizvoda, uklju čujući i vrijednost bilo ko je upotrebljene BiH robe.

Član 349.

Smatra da su ekonomski uvjeti ispunjeni osim ka da postoje pokazatelji da su bitni interesi bh. proizvođača slične robe ozbiljno ugroženi.

GLAVA 5

Postupak privremenog uvoza

Odjeljak 1

Opće odredbe

Član 350.

1. Životinje, osim ako su zanemar ljive trgovinske vrijednosti, oko ćene od životinja koje su stavljene u aranžmane smatraju se robom koja nije bh. roba i stavlja ju se i same u te aranžmane.

2. Carinski organi osiguravaju da ukupni period tokom kojeg roba ostaje pod aranžmanima u istu svrhu i pod odgovornoš ću istog imaoca ne prelazi 24 mjeseca, čak i kada su aranžmani razduženi prijavljivanjem za drugi aranžman obustave pla ćanja i naknadno ponovo prijavljeni za privremeni uvoz.

118

Međutim, na zahtjev imaoca, oni taj period mogu produžiti za vrijeme tokom kojeg se roba ne koristi, u skladu s uvjetima koje oni predvide.

3. U svrhe člana 136. stav 3. Zakona, iznimne okolnosti zna če svaki doga đaj zbog kojeg roba mora biti upotrijebljena u daljnjem periodu kako bi se ispunila sv rha radnje privremenog uvoza.

4. Roba stavljena u aranžmane mora ostati u istom stanju.

Dopustivi su popravci i održavanje, uklju čujući remont i podešavanja ili mjere za o čuvanje robe ili osiguravanje ispunjenja tehničkih uvjeta za njihovu upotrebu pod aranžmanima.

Član 351.

1. Privremeni uvoz uz potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina (u daljnjem tekstu: “potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina”) od obrava se jedino u skladu s članom 352. do 375. ove odluke.

2. Privremeni uvoz uz djelomi čno oslobađanje od uvoznih dažbina ne odobrava se za robu široke potrošnje.

Odjeljak 2

Uvjeti za potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina

Pododjeljak 1

Prijevozna sredstva

Član 352.

1. U smislu ovog pododjeljka:

(a) ‘komercijalna upotreba’ znači upotreba prijevoznih sredstava za prijevoz osoba ili robe uz naknadu ili u sklopu ekonomske djelatnosti poduzeća; (b) ‘privatna upotreba’ znači upotreba prijevoznih sredstava osim komercijalne upotrebe; (c) ‘unutarnji promet’ znači prijevoz osoba ukrcanih ili robe natovarene u carinskom području BiH radi iskrcavanja odnosno istovaranja u mjestu unutar tog područja.

2. Prijevozna sredstva obuhvaćaju standardne rezervne dijelove, pribor i pripadajuću opremu.

Član 353.

1. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za palete.

2. Aranžmani se razdužuju i kada se palete iste vrste i u osnovi iste vrijednosti izvoze ili ponovno izvoze.

119

Član 354.

1. Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se za kontejnere kada su trajno ozna čeni na odgovarajućem i jasno vidljivom mjestu sljedećim podacima:

(a) identitetom vlasnika ili operatora prikazanim punim imenom ili utvr đenim sredstvom identifikacije, uz izuzimanje simbola kao što su amblemi i zastave; (b) identifikacionim oznakama i brojevima kontejnera, koje daje vlasnik ili operator; njegovom tara težinom, uklju čujući svu njegovu trajno ugra đenu opremu; ovo se ne primjenjuje na izmjenjiva tijela koja se koriste za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz; (c) , nazivom zemlje kojoj kontejner pripad a, prikazanim u cjelosti ili pomo ću oznake za zemlju ISO alfa-2 predvi đenom Me đunarodnim standardima ISO 3166 ili 6346 ili karakterističnim inicijalima koji se koriste za navo đenje zemlje registracije motornog vozila u me đunarodnom cestovnom prometu, ili pomo ću brojeva, u slu čaju izmjenjivih tijela koja se koriste za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz, ovo se ne primjenjuje na kontejnere koji se koriste za zračni prijevoz.

Kada se zahtjev za dobivanje odobrenja podnosi u skladu s članom 300. stav 3. drugi podstav ove odluke, kontejnere nadgleda os oba zastupljena u carinskom podru čju BiH koja može u svakom trenutku dostaviti njihovu lokaciju i podatke u vezi s prijavom i razduživanjem.

2. Kontejneri se mogu koristiti u unutarnjem prom etu prije nego što se ponovno izvezu, ali samo jedanput u toku njihovog boravka u BiH, za pr ijevoz robe koja je natovarena i koja je namijenjena za istovar na podru čju BiH, u slu čaju kada bi ti kontejneri ina če morali putovati nenatovareni unutar tog područja.

3. Pod uvjetima iz Ženevske konvencije o carins kom postupanju sa skupinom kontejnera u međunarodnom prijevozu, od 21. januara/sije čnja 1994. god., carinski organi dopuštaju da se aranžmani razduže kada se kontejneri iste vrste ili jednake vrije dnosti izvoze ili ponovno izvoze.

Član 355.

1. Potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina odobrava se za sredstva cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prijevoza i prijevoza unutarnjim vodenim tokovima, kada:

(a) su registrirana izvan carinskog podru čja BiH na ime osobe us tanovljene izvan tog područja; međutim, ako prijevozna sredstva nisu registrirana, za gore navedeni uvjet može se smatrati da je ispunjen ka da su ta sredstva u vlasništ vu osobe ustanov ljene izvan carinskog područja BiH; (b) ih upotrebljava osoba ustanovljena izvan tog podru čja, bez odstupanja od člana 356., 357. i 358. ove odluke; i (c) se, u slu čaju komercijalne upotrebe i s izuzetkom sredstava željezni čkog prijevoza, upotrebljavaju jedino za prijevoz koji po činje ili se završava izvan carinskog podru čja BiH; me đutim, ona se mogu koristiti i u unutar njem prometu kada je to predvi đeno važećim propisima iz oblasti prijevoza, posebno onim koji se odnose na uvoz i radnje

120

2. Kada preduze će za iznajmljivanje koje je registrovano u carinskom podru čju BiH ponovno iznajmljuje prijevozna sredstva iz stava 1. ovog člana osobi ustanovljenoj izvan tog podru čja, ona se moraju ponovno izvesti u roku od osam dana od stupanja ugovora na snagu.

Član 356.

Osobe registrovane u carinskom podru čju BiH uživa će povlastice potpunog osloba đanja od plaćanja uvoznih dažbina kada:

(a) se sredstva željezni čkog prijevoza stavljaju na ra spolaganje tim osobama prema određenom aranžmana po kojem svaka mreža može koristiti željeznički park drugih mreža kao sopstveni; (b) je prikolica povezana na sredstvo cestovnog pr ijevoza koje je registrirano u carinskom području BiH; (c) se prijevozna sredstva koriste u vezi s vanrednom s ituacijom a njihova upotreba nije duža od pet dana; ili kada (d) prijevozna sredstva koristi preduzeće za iznajmljivanje u svrhu ponovnog izvoza u periodu koji ne prelazi pet dana.

Član 357.

1. Fizičke osobe koje imaju prebivalište u carinskom podru čju BiH uživaće povlastice potpunog oslobađanja od uvoznih dažbina kada privatno povremeno koriste prijevozna sredstva, prema uputstvima imaoca registracije, s tim da se u tr enutku upotrebe taj imalac nalazi u carinskom području.

Te osobe tako đer uživa će povlastice potpunog osloba đanja, u smislu privatne upotrebe prijevoznih sredstava iznajmljenih prema pisanom ugovoru, povremeno:

(a) da se vrate u svoje boravište u BiH; (b) da napuste BiH; ili (c) kada to Uprava općenito dopusti.

2. Prijevozna sredstva se ponovno izvoze ili vra ćaju službi za iznajmljivanje uspostavljenoj u carinskom području BiH u roku od:

(a) pet dana od stupanja ugovora na snagu u slu čaju navedenom u stavu 1. ta čka (a) ovog člana; (b) osam dana od stupanja ugovora na snagu u slu čaju navedenom u stavu 1. ta čka (c) ovog člana.

Prijevozna sredstva se ponovno izvoze u roku od dva dana od stupa nja ugovora na snagu u slučaju navedenom u stavu 1. tačka (b) ovog člana.

121

Član 358.

1. Potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina odobrava se ka da se prijevozna sredstva trebaju privremeno registrirati u carinskom podru čju BiH, s ciljem ponovnog izvoza na ime jedne od sljedećih osoba:

(a) na ime osobe ustanovljene izvan tog područja; (b) na ime fizi čke osobe koja ima prebivalište u BiH ka da se ta osoba priprema da svoje prebivalište premjesti izvan BiH .

U slučaju iz tačke (b) ovog stava, prijevozna sredstva se moraju izvesti u roku od tri mjeseca od datuma privremenog registriranja.

2. Potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina odobrava se kada prijevozna sredstva, komercijalno ili privatno, koristi fizi čka osoba koja ima prebivališ te u BiH i koja je uposlena kod vlasnika prijevoznih sredstava ustanovljenog izvan BiH ili koja je na drugi način ovlaštena od strane vlasnika.

Privatna upotreba mora biti predviđena u ugovoru o upošljavanju.

Carinski organi mogu ograničiti privremeni uvoz prijevoznih sredstava iz ove odredbe u slučaju sistematskog korištenja.

3. U iznimnim slu čajevima, potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina može se odobriti kada se prijevozna sredstva komercijalno koriste ograni čeno vrijeme od strane osoba koje imaju prebivalište u BiH.

Član 359.

Bez odstupanja od drugih posebnih odredbi, rokovi za razduživanje su sljedeći:

(a) za željeznička prijevozna sredstva: 12 mjeseci; (b) za komercijalno korištena prije vozna sredstva osim željezni čkih: vrijeme potrebno za vršenje radnji u vezi s prijevozom; (c) za cestovna prijevozna sredstva koja privatno koriste:

- studenti: period u kojem stude nt boravi u carinskom podru čju BiH isklju čivo radi studiranja;

- osobe koje izvršavaju zadatke preciziranog trajanja: period u kojem ta osoba boravi u carinskom području BiH isključivo radi izvršavanja svoga zadatka;

- u drugim slučajevima, uključujući životinje za jahanje ili vu ču i vozila koja one vuku: šest mjeseci;

(d) za privatno korištena sredstva zračnog prijevoza: šest mjeseci; (e) za privatno korištena sredstva prije voza morem i unutrašnjim vodenim tokovima: 18 mjeseci.

122

Pododjeljak 2

Osobne stvari i roba za sportske svrhe koje uvoze putnici; materijal za razonodu pomoraca

Član 360.

Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se kada osobne stvari koje su osnovano potrebne za putovanje i robu za sportske svrhe uvozi putnik iz člana 143. A. pod 1. ove odluke.

Član 361.

Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za materijal za razonodu pomoraca u sljedećim slučajevima:

(a) kada se koristi na plovilu angažiranom u međunarodnom pomorskom prometu; (b) kada je iskrcan s tog plovila i posada ga privremeno koristi na obali; (c) kada ga posada tog plovila kor isti u kulturnim ili društv enim ustanovama kojima rukovode neprofitabilne organizacije ili na mjestima gdje se redovno vrši vjerska služba za pomorce.

Pododjeljak 3

Materijal za ublažavanje posljedica nesreće; medicinska, hirurška i laboratorijska oprema; životinje; roba za upotrebu u pograničnim zonama

Član 362.

Potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina odobrava se za materijal za ublažavanje posljedica nesreće kada se koristi u vezi s mjerama podu zetim za suzbijanje posljedica nesre će ili sličnih situacija koje poga đaju carinsko podru čje BiH i kada je namijenjen državnim tijelima ili tijelima koje odobre nadležni organi.

Član 363.

Potpuno osloba đanje od pla ćanja uvoznih dažbina odobrava se kada se medicinska, hirurška i laboratorijska oprema otprema na posudbu na zahtjev bolnice ili druge medicinske ustanove koja hitno treba tu opremu kako bi nadomjestila neadekvatnost sopstvenih kapaciteta i kada je namijenjena za dijagnostičke ili terapeutske svrhe.

Č

lan 364.

1. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za životinje koje posjeduje osoba ustanovljena izvan carinskog područja BiH.

2. Ono se odobrava za sljede ću robu koja je namijenjena za aktivnosti koje su u skladu s posebnostima carinskog graničnog pojasa utvrđenim važećim propisima:

(a) opremu u vlasništvu osobe ustanovljene u carinskom grani čnom pojasu koja grani či s carinskim graničnim pojasom privremenog uvoza, a koj u koristi osoba ustanovljena u tom susjednom carinskom graničnom pojasu;

123

(b) robu koja se koristi za izgradnju, popravak i li održavanje infrastrukture u tom carinskom graničnom pojasu BiH koja je u nadležnosti javnih organa.

Pododjeljak 4

Mediji – nosači zvuka, slika ili podataka, reklamni materijal; profesionalna oprema; pedagoški materijal i naučna oprema

Član 365.

Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za robu:

(a) koja nosi tonski zapis, slikovni zapis ili podatke za elektronsku obradu u svrhu:

− besplatne ili komercijalne prezentacije prije prodaje robe; − dodavanja tona na filmskoj vrpci; − sinhronizacije; − kopiranja; ili

(b) koja se isključivo koristi u reklamne svrhe.

Član 366.

1. Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se kada je profesionalna oprema:

(a) u vlasništvu osobe ustan ovljene izvan carinskog područja BiH; (b) uvozena od strane osobe ustanovljene izvan carinskog podru čja BiH ili uposlenika vlasnika koji može imati prebivalište u BiH; i (c) uvezena i kada je koristi uvoznik ili kada se koristi pod njegovim nadzorom, osim u slučajevima audiovizuelnih koprodukcija.

2. Potpuno oslobađanje se ne odobrava kada se oprema treba koristiti:

− za industrijsku proizvodnju ili pakiranje robe; − za eksploataciju prirodnih bogatstava; − za izgradnju, popravak ili održavanje zgrada; − za premještanje zemlje i slične projekte

U slu čaju ru čnih alata za opremu navedenu u alinejam a 2, 3 i 4 ovog stava odobrava se potpuno oslobađanje.

124

Član 367.

Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se kada su pedagoški materijal i naučna oprema:

(a) u vlasništvu osobe ustanovljene izvan carinskog područja BiH; (b) uvezene od strane javne ili privatne nau čne ustanove, ustanove za podu čavanje i stru čnu obuku koje su u biti neprofitabilne, a koristi se isključivo za podučavanje, stručnu obuku ili naučno istraživanje iz njihove nadležnosti; (c) uvezeni u razumnom broju, imajući u vidu svrhu uvoza; i (d) kada se ne koriste isključivo za komercijalne svrhe.

Pododjeljak 5

Ambalaža; kalupi, matrice, klišeji, nacrti, skice, instrumenti za mjerenje, provjeru i testiranje i drugi slični artikli; specijalni alati i instrumenti; roba za vršenje testiranja ili koja podliježe testiranju; uzorci; zamjenska sredstva proizvodnje

Član 368.

1. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se kada je ambalaža:

(a) ako je uvezena puna , namijenjena za ponovni izvoz bilo prazna ili puna; (b) ako je uvezena prazna, namijenjena za ponovni izvoz puna.

2. Ambalaža se ne koristi u unutarnjem prom etu, osim u svrhu izvoza robe. U slu čaju ambalaže koja je uvezena puna , ovo se primjenjuje samo od trenutka kada se isprazni.

Član 369.

1. Potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina odobra va se kada su kalupi, ma trice, klišeji, nacrti, skice, instrumenti za mjerenje, provjeru i testiranje i drugi slični artikli:

(a) u vlasništvu osobe ustanovljene izvan carinskog područja BiH; i (b) korišteni u proizvodnji od strane osobe registrovane u carinskom području BiH, a najmanje 75% proizvodnje koja nastane kao rezultat njihovog korištenja se izvozi.

2. Potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina odobrava se za specijalne alate i instrumente kada robu:

(a) posjeduje osoba ustanovljena izvan carinskog područja BiH; i (b) kada se roba besplatno stavlja na raspol aganje osobi registrovanoj u carinskom podru čju BiH za proizvodnju robe koja se u potpunosti izvozi.

125

Član 370.

1. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za sljedeću robu:

(a) robu koja je bila podvrgnuta testiranju, eksperimentiranju ili demonstriranju; (b) uvezenu robu, koja treba pro ći zadovoljavaju će testiranje za prihvatanje u vezi s kupoprodajnim ugovorom koji sadrži odredbe o zadovoljavanju testova za prihvatanje i koja podliježe tim testovima; (c) robu koja se koristi za vršenje testiranja, ek sperimentiranja ili demonstriranja bez financijske dobiti.

2. Za robu pod tačkom (b) ovog člana, rok za razduživanje je šest mjeseci.

Član 371.

Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se ka da se uzorci uvoze u razumnim koli činama i kada se koriste jedino za prikazivanje ili demonstriranje u carinskom području BiH.

Član 372.

1. Potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina odobrava se kada dobavlja č ili serviser privremeno stavlja zamjenska sredstva proizvodnje na raspolaganje kupcu, do isporuke ili popravke sli čne robe.

2. Rok za razduživanje je šest mjeseci.

Pododjeljak 6

Roba za manifestacije ili prodaju

Član 373.

1. Potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina odobrava se za robu koja treba biti izložena ili upotrijebljena na javnoj manifestaciji koja nije organizirana samo radi komercijalne prodaje robe, odnosno za robu dobivenu na takvim manifestacijama iz robe stavljene pod aranžmane.

U iznimnim slu čajevima, nadležni carinski organi mogu odobriti aranžmane za druge manifestacije.

2. Potpuno osloba đanje od uvoznih dažbina odobrava se za robu koja se ne može uvesti kao uzorak, a pošiljalac, sa svoje strane, želi da proda robu a primalac može odlu čiti da je kupi nakon pregleda.

Rok za razduživanje je dva mjeseca.

3. Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se za sljedeće:

(a) umjetnička djela, kolekcionarske predmete i an tikvitete definirane u prilogu 49 uvezene u svrhe izlaganja, u cilju moguće prodaje; (b) robu osim novoproizvedene robe uvezene u cilju prodaje na aukciji.

126

Pododjeljak 7

Rezervni dijelovi, pribor i oprema; druga roba

Član 374.

Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina odobrava se kada se rezervni dijelovi, pribor i oprema koriste za popravak i održavanje, uključujući remont, podešavanja i očuvanje robe prijavljene za aranžmane.

Član 375.

Potpuno oslobađanje od uvoznih dažbina može se odobriti kada se roba, osim one navedene u članu 353. do 374. ove odluke ili one koja ne ispunjava uvjete iz tih članova, uvozi:

(a) povremeno ili na period koji ne prelazi tri mjeseca; ili (b) u određenim situacijama bez ekonomskog učinka.

Odjeljak 3

Odredbe u vezi s funkcioniranjem aranžmana

Član 376.

Kada se osobne stvari, roba uvezena u sportske svrh e ili prijevozna sredstva prijavljuju usmeno ili bilo kojim drugim činom za prijavu za aranžmane, carinski organi mogu zahtijevati pisanu prijavu kada je u pitanju visoki iznos uvoznih dažbina ili kada postoji ozbiljan rizik od nepridržavanja obaveza iz aranžmana.

Član 377.

1. Prijava za aranžmane korištenjem ATA/CPD karneta prihva ća se ako su izdani u zemlji- članici i ovjereni i garantirani od strane udruženja koje čini dio međunarodnog garantnog lanca.

Ako nije druk čije predvi đeno bilateralnim ili multilateralnim sporazumima, ‘zemlja- članica ’ znači potpisnica ATA konvencije ili Istambulske konvencije koja je prihvatila preporuke Vijeća za carinsku suradnju od 25. juna/lipnja 1 992. god. u vezi s prihvatanjem ATA karneta i CPD karneta za postupak privremenog uvoza.

2. Stav 1. ovog člana primjenjuje se jedino ako se karneti ATA/CPD:

(a) odnose na robu i upotrebu koji su obuhvaćeni tim Konvencijama ili sporazumima; (b) ako ih ovjere carinski organi na odgovarajućem dijelu prve stranice; i (c) ako važe u BiH.

Karnet ATA/CPD pokazuje se u uredu za ulazak u carinsko podru čje BiH, osim kada taj ured nije u mogućnosti da provjeri ispunjavanje uvjeta za postupak.

3. Članovi 291., 292., 296. i 297. ove odluke primjenjuju se mutatis mutandis za robu stavljenu u aranžmane i obuhvaćenu ATA karnetima.

127

Član 378.

1. Bez odstupanja od posebnih sistema garancija za karnet ATA/CPD, prijavljivanje za aranžmane pisanom prijavom podliježe polaganju garancije, osim u slučajevima iz priloga 50.

2. Da bi se olakšala kontrola aranžmana, carinski organi mogu zahtijevati vođenje evidencije.

Član 379.

1. Kada se roba stavljena u aranžmane u skladu s članom 373. ove odluke razdužuje stavljanjem u slobodni promet, visina uvoznih dažbina odre đuje se na temelju elemenata procjene koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvatanja prijave za slobodni promet.

Kada se roba stavljena u aranžmane u skladu s članom 373. ove odluke plasira na tržište, smatra se da je pokazana carini kada se prijavljuje za slobodni promet prije isteka roka za razduživanje.

2. U svrhu razduživanja aranžmana u pogledu robe iz člana 373. stav 1. ove odluke, njeno korištenje, uništenje ili bespla tna podjela posjetiteljima na manifestaciji smatra se ponovnim izvozom, ukoliko njena koli čina odgovara karakteru manifestacije , broju posjetitelja i omjeru u kojem imalac sudjeluje u tome.

Prethodni stav ne primjenjuje se na alkoholna pića, duhanske proizvode ili goriva.

Član 380.

Kada se roba stavljena pod aranžmane prijavljuje za jedan od aranžmana s obustavom plaćanja ili se unosi u slobodnu zonu kontrolnog tipa I u smislu člana 402. ove odluke ili u slobodno skladište ili se smješta u slobodnu zonu kontrolnog tipa II u smislu člana 402. ove odluke, omogućavajući razduživanje privremenog uvoza, dokumenti , ili evidencija korišteni za navedeno carinski odobreno postupanje ili upotrebu ili bilo koji dokument koji ih zamjenjuje, osim ATA/CPD karneta, sadrže naznaku “TA roba”.

Član 381.

Za željeznička prijevozna sredstva koja se prema sporazumu koriste zajedno, aranžmani se razdužuju i kada se željeznička prijevozna sredstva iste vrste ili jednake vrijednosti kao ona koja su bila stavljena na raspolaganje osobi registrovanoj u carinskom području BiH izvoze ili ponovno izvoze.

GLAVA 6

Vanjska obrada

Odjeljak 1

Dodatni uvjeti za davanje odobrenja

Član 382.

Smatra se da bitni interesi bh. prera đivača nisu ozbiljno ugroženi, osim kada postoje indikacije za suprotno.

128

Član 383.

1. U odobrenju se navode sredstva i metode za utvrđivanje da li su kompenzirajući proizvodi nastali preradom robe za privremeni iz voz odnosno za provjeru da li su ispunjeni uvjeti za korištenje standardnog sistema razmjene.

Ta sredstva i metode mogu uključivati i pregled evidencije.

2. Kada karakter radnji obrade ne dopušta da se utvrdi da li su kompenzirajući proizvodi nastali od robe za privremeni izvoz, odobrenje se bez obzira na to može izdati u opravdanim slučajevima, pod uvjetom da podnosilac za htjeva može ponuditi dovoljne garanc ije da roba koja se koristi u radnjama obrade dijeli isti osmoznamenkasti broj carinske tarife BiH, ima isti komercijalni kvalitet i tehni čke karakteristike kao i roba za privremeni izvoz. U odobrenju se propisuju uvjeti za korištenje aranžmana.

Član 384.

Kada se aranžmani zahtijevaju radi popra vka, potrebno je utvrditi da li je mogu ć popravak robe za privremeni izvoz s tim da se aranžmani ne koriste za poboljšanje tehničkih mogućnosti robe.

Odjeljak 2

Odredbe u vezi provedbe aranžmana

Član 385.

1. U odobrenju se odre đuje rok za razduživanje. Kada to okolnosti nalažu, taj se rok može produžiti čak i kada prvobitno određeni rok istekne.

2. Član 153. stav 2. Zakona primjenjuje se čak i nakon isteka prvobitnog roka.

Član 386.

1. Prijava kojom se roba za privremeni izvoz prijavljuje za aranžmane sa činjava se u skladu s odredbama propisanim za izvoz.

2. U slu čaju prethodnog uvoza, dokumenta koja prat e prijavu za slobodni promet uklju čuju i primjerak odobrenja, osim ako zahtjev za to odobrenje nije podnesen u skladu s članom 300. stav 3. tačka (d) ove odluke. Član 127. stav 3. ove odluke primjenjuje se mutatis mutandis.

Odjeljak 3

Odredbe u vezi s izračunavanjem carinske olakšice

Član 387.

1. Za izračunavanje iznosa koji treba oduzeti u skladu sa članom 147. stav 2. Zakona, u obzir se ne uzimaju antidamping i zaštitne carine.

Za sekundarne kompenziraju će proizvode koji čine otpatke, škart, talog, opiljke i ostatke smatra se da su uključeni.

129

2. Kod utvr đivanja vrijednosti robe za privremeni izvoz, u skladu s jednom od metoda iz člana 147. stav 2. ta čka (b) Zakona, troškovi utovara, prijevoza i osiguranja za robu za privremeni izvoz do mjesta gdje je radnja obrade ili posljednja takva radnja izvršena, ne uključuju se u:

(a) vrijednost robe za privremeni izvoz koja se uzima u obzir prilikom utvr đivanja carinske vrijednosti kompenzirajućih proizvoda u skladu s članom 29. stav 1. tačka (b) (i) Zakona; ili (b) troškove obrade, kada se vrijednost robe za privremeni izvoz ne može odrediti u skladu s članom 29.. stav 1. tačka (b) (i) Zakona.

Troškovi utovara, prijevoza i osig uranja robe za privremeni iz voz od mjesta vršenja radnje obrade ili mjesta posljednje radnje obra de do mjesta ulaska u carinsko podru čje BiH, uključuju se u troškove obrade.

Troškovi utovara, prijevoza i osiguranja uključuju:

(a) provizije i posredni čke provizije, izuzev provizija pri kupovini; (b) troškove kontejnera koji ne čine integralnu cjelinu s robom za privremeni izvoz; (c) troškovi pakiranja, uklju čujući rad i materijale; (d) manipulativne troškove u vezi s prijevozom robe.

Član 388.

U skladu sa članom 149. stav 2. Zakona djelomi čno oslobađanje od pla ćanja uvoznih dažbina gdje se troškovi obrade uzimaju kao osnovica za obra čun dažbina, odobrava se na zahtjev korisnika aranžmana.

Član 389.

1. S izuzetkom robe nekomercijalnog karaktera, član 388. ove odluke se ne primjenjuje kada je roba za privremeni izvoz koja nije porijeklom iz BiH u smislu članova 19. do 23. Zakona, stavljena u slobodni promet po nultoj stopi dažbina.

2. Članovi 26. do 32. Zakona primjenjuju se mutatis mutandis na troškove obrad e koji u obzir ne uzimaju robu za privremeni izvoz.

Član 390.

1. U slučaju poduzetništva koja često vrše radnje obrade prema odobrenju koje ne obuhvaća popravku, carinski organi mogu, na zahtjev imaoca, odrediti prosječnu stopu dažbina primjenljivu na sve te radnje (ukupno razduživanje).

2. Ta stopa se odre đuje za period koji ne prelazi 12 mjeseci i primjenjuj e se privremeno za kompenzirajuće proizvode stavljene u slo bodni promet tokom tog pe rioda. Na kraju perioda, carinski organi prave konačni obračun i, kada je to primjereno, primjenjuju odredbe člana 213. stav 1. ili člana 229. Zakona.

130

NASLOV IV

ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IZVOZ

GLAVA 1

Trajni izvoz

Član 391.

1. Izvoznikom se, u smislu člana 157. stav 3. Zakona, smatra osoba za čiji ra čun je podnesena izvozna prijava i koja je vlasnik robe ili koja ima pravo raspolaganja robom u trenutku prihvatanja te prijave.

2. Kada vlasništvo ili pravo raspolaganja robom pripadaju osobi ustanovljenoj izvan BiH prema ugovoru na kojem se temelji izvoz, izvoznikom se smatra ugovorna strana registrovana u BiH.

Član 392.

U slu čajevima koji uklju čuju podugovaranje, izvozna prijava se može podnijeti ca rinskom uredu koji je nadležan za mjesto gdje je podugovarač registrovan.

Član 393.

1. Kada postoje opravdani razlozi, izvozna prijava se može prihvatiti i u drugom carinskom uredu, osim onog navedenog u prvoj rečenici člana 157. stav 3. Zakona.

2. U tom slu čaju, prilikom vršenja kontrola koje se odnose na primjenu zabrana i ograni čenja u obzir se uzima posebna priroda situacije.

Član 394.

Kada se, u slučajevima navedenim u članu 393. ove odluke, izvozne radnje i postupci ne završavaju u carinskom uredu nadležnom za mjesto gdje je regi strovan izvoznik, carinski ured gdje je prijava podnesena šalje kopiju JCI-a prvonavedenom carinskom uredu.

Član 395.

Bez odstupanja od člana 114. ove odluke, kada se izvozna prijava sačinjava na temelju JCI-a koriste se primjerci 1, 2 i 3. Carinski ured kod kojeg je podnesena izvozna prijava (izvozni carinski ured) stavlja pečat u polje A, a kada je po trebno, popunjava polje D. Prilikom puštanja robe, on zadržava primjerke 1 i 2 i vrać a primjerak 3 podnosiocu .

131

Član 396.

1. Primjerak 3 JCI-a i roba puštena za izvoz pokazuje se carini u izlaznom carinskom uredu.

2. Izlazni carinski ured znači:

(a) u slu čaju robe izvezene željeznicom, poštom, zrakom ili morem, carinski ured koji je nadležan za mjesto gdje je roba pr euzeta prema jedinstvenom prevozni čkom ugovoru za prijevoz do druge zem lje od strane željezni čkih kompanija, poštanskih organa, aviokompanija ili pomorskih kompanija; (b) u slu čaju izvoza robe putem cjevovoda i u slu čaju izvoza električne energije, carinski ured gdje je izvoznik registrovan; (c) u slu čaju robe koja se izvozi drugim prijevoznim sredstvima ili u okolnostima koje nisu obuhvaćene pod ta čkom (a) i (b), posljednji carinski ured prije nego što roba napusti carinsko područje BiH.

3. Izlazni carinski ured provjerava da li predo čena roba odgovara onoj koja je prijavljena i vrši nadzor njenog fizičkog odlaska. Kada deklarant upiše ‘RET -EXP’ u polju 44 ili na neki drugi način navede da želi da mu se vrati primjerak 3, navedeni carinski ured potvr đuje fizi čki odlazak robe zabilješkom na pole đini primjerka 3 i taj primjerak daje osobi koja ga je predala ili, kada to nije mogu će, posredniku čije je ime navedeno u polju 50 i koji je ustanovljen u području izlaznog carinskog ureda, da je vrati deklarantu. Zabilješka ima otisak pe čata s imenom ureda i datumom.

U slučaju parcijalnog izvoza, zabilješka se stavlja samo za onu robu koja se stvarno izvozi. U slučaju parcijalnog izvoza preko nekoliko razli čitih carinskih ureda, izlazni carinski ured gdje je podnesen original primjerka 3, po primitku propisno potkrijepljenog zahtjeva, ovjerava kopiju primjerka 3 za svaki dio odre đene robe, u cilju njenog pok azivanja drugom izlaznom uredu. Na original primjerka 3 stavlja se zabilješka o tome.

4. Kada izlazni carinski ured utvrdi da roba ne dostaje, na podnesenu prijavu stavlja zabilješku i obavještava o tome izvozni carinski ured.

Kada izlazni carinski ured utvrdi da postoji viša k robe, odbija istup toj robi dok se ne završe izvozne radnje i postupci.

Kada izlazni carinski ured utvrdi da je pokazan a druga vrsta robe od prijavljene, odbija istup robe dok se ne završe izvozne radnje i postupci i o tome obavještava izvozni carinski ured.

5. U slu čajevima iz stava 2. ta čka (a) ovog člana, izlazni carinski ur ed stavlja zabilješku na primjerak 3 izvozne prijave u skladu sa stavom 3. ovog člana nakon što na prijevoznu ispravu stavi oznaku ‘Izvoz’ crvene boje i svoj pe čat. Kada su, u slu čajevima direktnog prijevoza ili letova ka odredištima u drugim zemljama, operatori u mogu ćnosti da garantiraju regularnost radnji drugim sredstvima, oznaka ‘Izvoz’ nije potrebna.

6. Kada se radi o robi poslanoj u drugu zemlju ili izlazni carinski ured po postupku provoza, izlazni ured stavlja zabilješku na primjerak 3 u skladu sa stavom 3. i vra ća ga deklarantu nakon stavljanja oznake ‘Izvoz’ crvene boje, na sve primjerke provoznog dokumenta ili nekog drugog dokumenta koji ga zamjenjuje. Izlazni carinski ured vrši kontrolu fizičkog istupa robe.

7. Izvozni carinski ured može zatražiti od izvozn ika da podnese dokaz da je roba napustila carinsko područje BiH.

132

Član 397.

Usmene prijave mogu se vršiti samo u izlaznom carinskom uredu.

Član 398.

1. Kada roba napušta carinsko područje BiH bez izvozne prijave, izvoznik takvu prijavu naknadno podnosi carinskom uredu koji je nadležan za mjesto gdje je registrovan.

2. Prihvatanje prijave uvjetovano je time da izvoznik,nadležnom carinskom uredu podnese zadovoljavajuće dokaze koji se odnose na karakter i koli činu robe koja je u pitanju i okolnosti pod kojima je ona napustila carinsko podru čje BiH. Taj carinski ured tako đer stavlja zabilješku u skladu sa članom 396. stav 3.ove odluke na primjerak 3 JCI-a .

3. Naknadno prihvatanje prijave ne isključuje primjenu važećih kaznenih odredbi.

Član 399.

1. Kada roba puštena za izvoz ne napusti carinsko podru čje BiH, izvoznik odmah o tome obavještava izvozni carinski ured. Primjerak 3 date prijave vraća se tom carinskom uredu.

2. Kada, u slu čajevima iz člana 396. stav 5 ili 6 ove odluke, promjena ugovora o prijevozu ima za rezultat završetak radnje pr ijevoza unutar carinskog podru čja BiH, a koja se trebala završiti izvan njega, doti čna poduze ća ili organi mogu izvršiti izmj enjeni ugovor samo u dogovoru s carinskim uredom iz člana 396. stav 2 ta čka (a) ove odluke, ili u slu čaju radnje provoza, polaznim carinskim uredom. U tom slučaju primjerak 3 se treba vratiti.

GLAVA 2

Privremeni izvoz korištenjem ATA karneta

Član 400.

1. ATA karnet se može koristiti za izvoz kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) ATA karnet se izdaje u BiH i ovjerava ga i za njega garantira udruženje registrovano u BiH koje čini dio međ unarodnog garantnog lanca; (b) ATA karnet se primjenjuje samo na bh. robu u pogledu koje nije podnesen zahtjev za povrat sredstava; (c) dokumenta iz člana 128. ove odluke se moraju predočiti. Carinski organi mogu zahtijevati predočavanje prijevozne isprave; (d) roba mora biti namijenjena za ponovni uvoz.

2. Kada se roba obuhva ćena ATA karnetom prijavljuje u svrhe privremenog izvoza, izvozni carinski ured vrši sljedeće radnje i postupke:

(a) provjerava da li se podaci navedeni u po ljima A do G izvoznog kupona slažu s robom obuhvaćenom karnetom; (b) popunjava, kada je potrebno, polje na prvoj strani karneta s naslovom ‘Ovjera carinskih organa’; (c) popunjava talon i polje H izvoznog kupona ; (d) upisuje svoj naziv u polje H (b) kupona za ponovni uvoz; (e) zadržava izvozni kupon.

133

3. Ukoliko izvozni carinski ured nije istovremeno i izlazni carinski ured, izvozni carinski ured vrši sve radnje iz stava 2. ovog člana, ali ne popunjava polje 7 izvoznog talona, kojeg mora popuniti izlazni carinski ured.

4. Rok za ponovni uvoz robe propisan od strane carin skih organa u polju H (b) izvoznog kupona ne smije prekoračiti rok važenja karneta.

Član 401.

Kada roba koja je napustila carinsko podru čje BiH pod pokri ćem ATA karneta nije više namijenjena za ponovni uvoz, izvoznom carinskom ur edu podnosi se izvozna prijava koja sadrži podatke iz priloga 15 i dati ATA karnet nakon čega izvozni carinski ured ovjerava primjerak 3 izvozne prijave i poništava kupon za ponovni uvoz i talon.

NASLOV V

DRUGO CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE I UPOTREBA

GLAVA 1

Slobodne zone i slobodna skladišta

Odjeljak 1

Zajedničke odredbe za Odjeljke 2 i 3

Pododjeljak 1

Definicije i opće odredbe

Član 402.

U smislu ovog poglavlja:

(a) ‘ kontrola tipa I’ zna či kontrole koje se u načelu temelje na postojanju ograde; (b) ‘ kontrola tipa II’ zna či kontrole koje se u na čelu temelje na radnjama i postupcima koji se vrše u skladu s uvjetima postupka carinskog skladištenja; (c) ‘operator’ zna či svaka osoba koja obav lja aktivnost koja uklju čuje smještaj, preradu, obradu, prodaju ili kupovinu robe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Član 403.

Svako lice može carinskim organima podnijeti zahtjev da se neki dio carinskog podru čja BiH odredi za uspostavljanje slobodne zone ili slobodnog skladišta.

134

Član 404.

1. Zahtjev za izdavanj e odobrenja za gra đenje u slobodnoj zoni podnosi se u pismenom obliku carinskim organima.

2. U zahtjevu iz stava 1. ovog člana navodi se aktivnost za koju će se izgra đeni objekat koristiti i daju sve ostale informacije koje će omogu ćiti carinskim organima da ocijene opravdanost davanja odobrenja.

3. Carinski organi izdaju odobrenje u slučajevima kada nije ugrožena primjena carinskih propisa.

4. Stavovi 1., 2. i 3. ovog člana se primjenjuju i kada se vrši adaptacija objekta u slobodnoj zoni ili objekta koji predstavlja slobodno skladište.

Pododjeljak 2

Odobravanje evidencije zaliha

Član 405.

1. Aktivnosti koje operator vrši podliježu odobravanju od strane carinskih organa evidencije zaliha iz:

- člana 169. Zakona u slučaju slobodne zone kontrolonog tipa I ili slobodnog skladišta;

- člana 102. Zakona u slučaju slobodne zone kontrolonog tipa II .

2. Odobrenje se izdaje u pismenom obliku. Ono se daje samo osobama koje pružaju sve neophodne garancije u vezi s primjeno m odredbi o slobodnim zonama ili slobodnim skladištima.

Član 406.

1. Zahtjev za odobravanje evidencije zaliha se podnosi u pismenom obliku carinskim organima gdje je smještena slobodna zona ili slobodno skladište.

2. U zahtjevu iz stava 1. ovog člana navodi se koje su aktivnosti predvi đene, a ta se informacija smatra kao obavijest iz člana 166. stav 1. Zakona. Ona uključuje slijedeće:

(a) detaljan opis evidencije zaliha koja se vodi ili se treba voditi; (b) vrsta i carinski status ro be na koju se te aktivnosti odnose; (c) kada je mogu će, carinski postupak prema kojem se trebaju vršiti te aktivnosti. (d) sve druge podatke koji su potrebni carinskim organima da bi osigurali pravilnu primjenu propisa.

135

Odjeljak 2

Odredbe koje se primjenjuju na slobodne zone kontrolnog tipa I i slobodna skladišta

Pododjeljak 1

Kontrole

Član 407.

1. Ograda koja okružuje slobodnu zonu mora biti takva da omogu ćava nadzor carinskih organa van slobodne zone i da sprječava da se bilo kakva roba nepropisno iznosi iz slobodne zone.

2. Prvi stav se mutatis mutandis primjenjuje i na slobodna skladišta.

3. Prostor neposredno izvan ograde mora biti taka v da dozvoljava adekvatan nadzor od strane carinskih organa, a pristup tom području zahtijeva suglasnost tih organa.

Član 408.

1. Evidencija zaliha koja se treba voditi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu treba sadržavati naročito:

(a) podatke o oznakama, identifikacionim br ojevima, broju i vrsti pakovanja, koli činu i uobičajeni trgovački opis robe i kada je to relevantno, identifikacione oznake kontejnera; (b) podatke koji omogu ćuju da se roba nadgleda u svakom trenutku, naro čito njena lokacija, carinski odobreno postupanje il i upotreba koja joj je odre đena nakon smještaja u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili njen ponovni ulazak u drugi dio carinskog područja BiH; (c) podatke iz prijevozne isprave korište ne prilikom unošenja i iznošenja robe; (d) naznaku carinskog statusa i, kada je to relevantno, podatke iz potvrde kojom se potvr đuje taj status iz člana 413. ove odluke; (e) podatke o uobi čajenim oblicima rukovanja; (f) u zavisnosti od slu čaja, neku od naznaka iz članova 346., 347. ili 380. ove odluke; (g) podatke u vezi s robom koja ne podliježe uvoznim dažbinama ili mjerama ekonomske politike po puštanju u slobodni promet ili kod privremenog uvoza, a čija se upotreba ili odredište mora provjeriti;

2. Carinski organi mogu odustati od traženja nekih od ovih podataka kada to ne uti če na nadzor ili kontrolu nad slobodnom zonom ili slobodnim skladištem.

3. Kada se evidencija mora voditi za potrebe car inskog postupka, podaci koji se u toj evidenciji nalaze ne moraju se pojavljivati u evidenciji zaliha.

Član 409.

Postupci unutarnje obrade il i obrade pod carinskom kontro lom razdužuju se u pogledu kompenzirajućih proizvoda, obra đenih proizvoda ili robe u neizmijenjenom stanju koja se nalazi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu, zavođenjem u evidenciju zaliha slobodne zone ili slobodnog skladišta. Pozivanje na takve evidencije unose se u evidenciju za unutarn ju obradu ili obradu pod carinskom kontrolom, u zavisnosti od slučaja.

136

Pododjeljak 2

Druge odredbe koje se odnose na rad slobodnih zona kontrolnog tipa I i slobodnih skladišta

Član 410.

Mjere trgovinske politike predvi đene BiH propisima primjenjuju se na robu koja nije bh. roba a koja je smještena u slobodnu zonu ili slobodno skladište samo u onoj mjeri u kojoj se one odnose na ulazak robe u carinsko područje BiH.

Član 411.

Kada su elementi koji se trebaju uzeti u obzir za utvr đivanje carinskog duga oni koji se mogu primijeniti prije nego što roba pro đe uobi čajene oblike rukovanja iz priloga 48, lista s podacima INF8 može se izdati u skladu s članom 320. ove odluke.

Član 412.

U slučaju ponovnog izvoza robe koja nije bh. roba i koja ni je istovarena ili koja je pretovarena, nije potrebna obavijest iz člana 174. stav 3. Zakona.

Član 413.

1. Kada carinski organi potvrde status robe kao bh. robe ili robe koja nije bh. roba, u skladu s članom 164. stav 4. Zakona, za to koriste obrazac i odredbe iz priloga 51.

2. Operator potvrđuje bh. status robe putem t og obrasca kada se roba koja nije bh. roba prijavi za stavljanje u slobodni promet u skladu s članom 167. tačka (a) Zakona, kao i prilikom razduženje postupka unutrašnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom.

Odjeljak 3

Odredbe koje se primjenjuju na slobodne zone kontrolonog tipa II

Član 414.

Bez odstupanja od odredbi članova 402. do 406 i člana 415. ove odluke, na slobodne zone kontrolonog tipa II primjenjuju se odredbe propisane za aranžmane carinskog skladištenja.

Član 415.

1. Kada roba koja nije bh. roba ni je istovarena ili je samo pretovarena i smještena u slobodnu zonu korištenjem lokalnog postupka carinjenja a poslije ponov o izvezena korištenjem istog postupka, carinski organi mogu os loboditi operatera obaveze da obavještava nadl ežne carinske organe o svakom prispijeću ili odlasku takve robe. U tom slučaju, prilikom vršenja mjera kontrole u obzir se uzima specifičnost situacije.

2. Kratkotrajni smještaj robe u vezi s takvim pretovarom smatra se sastavnim dijelom tog pretovara.

137

GLAVA 2

Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe

Član 416.

Kada je za ponovni izvoz potrebno podnijeti carinsku prijavu, odredbe članova 391. do 399. ove odluke se primjenjuju mutatis mutandis, uzimajući u obzir posebne odredbe koje se mogu primijeniti prilikom razduživanja prethodnog carinskog postupka s ekonomskim učinkom.

Član 417.

1. U smislu člana 174. stav 3. Zakona, obavijest o uništenju sa činjava se u pismenom obliku i potpisuje je dotična osoba. Obavijest se mora blagovremeno sačiniti da bi se carinskim organima omogućio nadzor uništavanja.

2. Kada je dotična roba već predmet prijave, koju su carinski organi prihvatili, oni navode podatke o uništenju na prijavi i poništavaju prijavu u skladu s članom 63. Zakona.

Carinski organi koji prisustvuju uništavanju ro be na obrascu ili prij avi navode vrstu i koli činu otpadaka i ostataka nastalih kao rezultat uništenja, da bi se odredili naplatni elementi koji se na njih mogu primijeniti i koristit i kada oni im bude odre đeno drugo carinski odob reno postupanje i upotreba.

3. Odredbe prvog podstava stava 2. ovog člana primjenjuju se mutatis mutandis i na robu ustupljenu nadležnom organu.

NASLOV VI

ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BIH

Član 418.

1. Ovim naslovom propisuju se uvjeti koji se primjenjuju na robu koja se kre će od jednog mjesta u carinskom području BiH do drugog i koja tom prilikom privremeno napušta to područje, a čije je izmještanje ili izvoz iz carinskog područja BiH zabranjeno, odnosno podliježe ograničenjima ili izvoznim dažbinama prema bh. mjeri onoliko koliko je to predviđeno tom mjerom i bez odstupanja od posebnih odredbi koje ona može sadržavati.

Ovi uvjeti se, međutim, ne primjenjuju:

- kada se, prilikom prijavljivanja robe za izvoz iz carinskog podru čja BiH, podnese dokaz carinskom uredu gdje se vrše izvozne radnje i postupci, da je donesena administrativna odluka kojom se roba oslobađa ograničenja, da su potraživane izvozne dažbine plaćene, ili da u datim okolnostima roba može napustiti carinsko područje BiH bez daljnjih radnji i postupaka; ili

- kada se roba prevozi izvan carinskog područja BiH direktnim letom bez zaustavljanja.

2. Kada se roba stavlja u postupak provoza, koris nik postupka unosi u doku ment koji se koristi kao provozna prijava, u polju 44 JC I-a kada se on koristi, sljede će rije či “Izlaz iz BiH - ograničenja ”.

138

3. Kada se roba:

(a) stavlja u carinski postupa k izuzev postupka provoza; ili (b) izmješta bez ulaska u carinski postupak.

izdaje se kontrolni primjerak T5 u skladu s članovima 471. do 477. ove odluke. U polju 104 obrasca T5 stavlja se X u kvadrati ć ‘Ostalo (navedi)’ i dodaju rije či predviđene stavom 2. ovog člana.

U slu čaju robe koja potpada pod ta čku (a) ovog stava , kontrolni primjerak T5 izdaje se u carinskom uredu gdje se završavaju radnje i postupci potrebne za prijevoz robe. U slučaju robe koja potpada pod ta čku (b) ovog stava, kontrolni primjera k T5 se podnosi zajedno s robom carinskom uredu nadležnom za mjesto gdje roba napušta carinsko područje BiH.

Ti uredi određuju krajnji datum do kada roba mora bi ti pokazana odredišnom carinskom uredu i, kada je to potrebno, u carinski dokument pod čijim pokri ćem se roba prevozi unose rije či navedene u stavu 2. ovog člana.

U smislu kontrolnog primjerka T5, odredišni ured je ili odredišni ured za carinski postupak pod tačkom (a) ovog stava ili kada se primjenjuje ta čka (b) ovog stava carinski ured nadležan za mjesto gdje se roba vraća u carinsko područje BiH.

4. Ako se bh. mjerom iz stava 1. ovog člana predviđa podnošenje garancije, garancija se podnosi u skladu s članom 472. stav 2.ove odluke.

5. Kada roba, po prispje ću u odredišni ured, nije odmah prep oznata kao roba koja ima bh. status, ili odmah ne prolazi carinske radnje i post upke potrebne za robu unesenu u carinsko podru čje BiH, odredišni ured poduzima sve mjere koje su predviđene za takvu robu.

6. U okolnostima opisanim u stavu 3. ovog člana odredišni ured vra ća original kontrolnog primjerka T5 bez odlaganja, na adresu navedenu u polju B ‘Vratiti …’ obrasca T5, nakon završetka svih potrebnih radnji i postupaka i unošenja svih neophodnih bilješki.

7. Kada se roba ne vra ća u carinsko podru čje BiH, za nju se smatra da je nepropisno napustila carinsko područje BiH.

III DIO

Povlašteni postupci

NASLOV I

VRAĆENA ROBA

Član 419.

1. Vraćena roba se oslobađa od plaćanja uvoznih dažbina čak i kada predstavlja samo određeni dio robe koja je prethodno izvezena iz carinskog područja BiH.

2. Isto važi i kada se roba sastoji od dijelova il i pribora koji pripadaju mašinama, instrumentima, aparatima i drugim proizvodima prethodno izvezenim iz carinskog područja BiH.

139

Član 420.

1. Odstupajući od člana 178. Zakona, vra ćena roba se osloba đa od pla ćanja uvoznih dažbina u jednom od sljedećih slučajeva:

(a) roba koja, nakon iz voza iz carinskog područja BiH, nije prošla bilo kakvo postupanje osim onog koje je potrebno da je održi u dobrom stan ju ili rukovanje koje samo mijenja njen izgled; (b) roba koja, nakon izvoza iz carinskog podru čja BiH, jeste prošla postupanje osim onog koje je potrebno da je održi u dobrom stanju ili rukovanj e koje samo mijenj a njen izgled, ali koja se pokazala kao defektna ili neprikladna za namjeravanu upotrebu, pod uvjetom da je se ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

- takvo postupanje ili rukovanje bilo je primjenjeno na robu isklju čivo u cilju njene popravke ili vraćanja u dobro stanje;

- njena neprikladnost za namjeravanu upotrebu postala je o čigledna tek nakon što je takavo postupanje ili rukovanje već započelo.

2. Kada je vraćena roba prošla postupanje ili rukovanje dopušteno prema stavu 1. (b) ovog člana, a takvo postupanje bi je u činilo podložnom uvoznim dažbinama da je bila stavljena u aranžmane vanjske obrade, primjenjuju se važeći propisi za naplatu dažbine u navedenim aranžmanima.

Međutim, ako je roba prošla radnju koja se sastoji od popravke ili vra ćanja u dobro stanje, što je postalo neophodno zbog nepredvi đenih okolnosti koje su se pojavile izvan carinskog područja BiH, a to se dokaže carinskim organima, osloba đanje od plaćanja uvoznih dažbina se odobrava pod uvjetom da vrijednost vra ćene robe nije ve ća zbog takve radnje od njene vrijednosti u trenutku izvoza iz carinskog područja BiH.

3. U smislu drugog podstava stava 2. ovog člana:

(a) opravka ili vra ćanje u dobro stanje koje je postalo neophodno zna či svaka radnja za ispravljanje kvarova u funkcioniranju ili materi jalna šteta koju je roba pretrpila dok se nalazila izvan carinskog podru čja BiH, a bez kojih se ta roba ne bi mogla više upotrijebiti na normalan način u svrhe za koje je bila namijenjena; (b) za vrijednost vra ćene robe se smatra da nije ve ća, zbog radnji koje je prošla, od njene vrijednosti u trenutku izvoza iz carinskog podru čja BiH kada ta radnja ne prelazi onu koja je strogo neophodna da bi se omogu ćilo da se nastavi koristiti na isti na čin kao u trenutku izvoza.

Kada popravak ili vra ćanja robe u dobro stanje iziskuje ugradnju rezervnih dijelova, takva ugradnja je ograničena strogo na one dijelove koji omogu ćavaju da se roba koristi na isti na čin kao u trenutku izvoza.

Član 421.

Prilikom okon čavanja izvoznih carinskih radnji i pos tupaka, carinski orga ni, na zahtjev odre đene osobe, izdaju dokument koji sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe u slu čaju da bude vraćena u carinsko područje BiH.

140

Član 422.

1. Sljedeća roba se prihvaća kao vraćena roba:

- roba za koju su uz prijavu za stavljanje u slobodni promet podnose slijedeća dokumenta:

(a) primjerak izvozne prijave, koji su carinski organi vratili izvozniku, ili fotokopiju takvog dokumenta za koji su navedeni organi potvrdili da je vjerodostojana; ili (b) lista s podacima predvi đena članom 424. ove odluke.

Kada dokazi koji su dostupni u carinskom ure du ponovnog uvoza, ili koji se mogu utvrditi uz pomoć zainteresovane osobe, ukazuju da je roba koja je prijavljena za slobodni promet bila prvobitno izvezena iz carinskog podru čja BiH i istovremeno zadovoljavala uvjete za prihvatanje kao vraćena roba, dokumenta iz tačke (a) i (b) ovog stava nisu potrebna.

- roba pod pokrićem ATA karneta izdatog u BiH.

Ova roba se može prihvatiti kao vra ćena u okviru ograničenja navedenih u članu 177. Zakona i ako je rok važenja ATA karneta istekao.

U svim slučajevima, vrše se radnje i postupci predviđene u članu 197. stav 2. ove odluke.

2. Prva alineja stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na me đunarodni prijevoz ambalaže, prijevoznih sredstava ili odre đene robe odobrene prema posebnim carinskim aranžmanima, kada je važe ćim propisima predvi đeno da carinska dokumenta nisu potrebna u takvim okolnostima.

Prva alineja stava 1. ovog člana se ne primjenjuje i kada se roba može prijaviti za stavljanje u slobodni promet usmenim putem ili bilo kojom drugom radnjom.

3. Kada to smatra neophodnim, carinski ured ponovnog uvoza može zatražiti od zainteresovane osobe da podnese dodatne dokaze, posebno u svrhe identifikacije vraćene robe.

Član 423.

1. Listu s podacima INF 3, na zahtjev izvoznika izdaje izvozni carinski ured u trenutku završetka izvoznih radnji i postupaka za datu robu, ukolik o izvoznik prijavi da je vjerovatno da će se ta roba vratiti preko nekog drugog carinskog ureda.

2. Listu s podacima INF 3, na zahtjev izvoznika, izvozni carinski ured može izdati i nakon završetka izvoznih radnji i postupaka za datu robu, pod uvjetom da taj ured može utvrditi, na osnovu njemu raspoloživih podataka, da se podaci u zahtjevu izvoznika odnose na izvezenu robu.

Član 424.

Lista s podacima INF 3 sačinjava se u originalu i dvije kopije, na obrascima iz priloga 52.

141

Član 425.

1. Lista s podacima INF 3 sadrži sv e podatke koje carinski organi zahtijevaju u svrhu identifikacije izvezene robe.

2. Kada se o čekuje da će izvezena roba biti vra ćena u carinsko podru čje BiH preko više carinskih ureda a ne preko izvoznog carinskog ureda, izvoznik može tražiti da mu se izda nekoliko lista s podacima INF 3 za obuvaćanje ukupne količine izvezene robe.

Jednako tako, izvoznik može tražiti od carinskih organa koji su izdali listu s podacima INF 3, da je zamijene s nekoliko lista s podacima INF 3 kojima se obuhva ća ukupna koli čina robe koja je navedena u prvobitno izdanoj listi s podacima INF 3.

Izvoznik također može tražiti da lista s podacima INF 3 bude izdana u pogledu samo dijela izvezene robe.

Član 426.

Original i jedna kopija liste s podacima INF 3 vra ća se izvozniku za podno šenje carinskom uredu ponovnog uvoza. Druga kopija se čuva u službenim spisima carinskog ureda koji ga je izdao.

Član 427.

1. Carinski ured ponovnog uvoza na originalu i kopiji liste s podacima INF 3 unosi količinu vraćene robe koja je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, te zadržava original, a kopiju šalje carinskom uredu koji ga je izdao. U obrasce se unosi broj i datum prijave za puštanje u slobodni promet.

2. Navedeni carinski ured uspoređuje tu kopiju s onom koju on ima i zadržava je u službenim spisima.

Član 428.

U slučaju krađe, gubitka ili uništenja originalne liste s podacima INF 3, izvoznik može od organa, koji su ga izdali, zatražiti duplikat. Oni udovoljavaju tom zahtjevu ako to okoln osti zahtijevaju. Takav duplikat na sebi nosi naznaku: “DUPLIKAT”.

Član 429.

1. Izvozni carinski ured dostavlja carinskom uredu ponovnog uvoza na njegov zahtjev sve raspoložive podatke kako bi mogao utvrditi da li roba ispunjava neophodne uvjete za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

2. Lista s podacima INF 3 može se koristiti za traženje i razmjenu podataka iz stava 1. ovog člana.

142

NASLOV II

PROIZVODI MORSKOG RIBOLOVA I DRUGI PROIZVODI IZVAĐENI IZ

TERITORIJALNOG MORA STRANE DRŽAVE RIBARSKIM PLOVILIMA IZ BIH

Član 430.

1. Oslobađanje od pla ćanja uvoznih dažbina za proizvode iz članu 180. Zakona uvjetovano je podnošenjem uvjerenja uz prijavu za stavljanje u slobodni promet koje se odnosi na te proizvode.

2. Za proizvode koji se namjeravaju staviti u sl obodni promet u BiH, zapovjednik plovila iz BiH koje je napravilo ulov, popunjava polja 3, 4 i 5, a ako je potrebno, i polje 9 uvjerenja. Ukoliko je ulov prerađen na plovilu, zapovjednik plovila također popunjava polja 6, 7 i 8.

Kada se podnosi prijava za stavljanje ovih proi zvoda u slobodni prom et, deklarant popunjava polja 1 i 2 uvjerenja.

3. Uvjerenje mora odgovarati obrascu iz priloga 53 i biti popunjeno u skladu sa stavom 2. ovog člana.

4. U svrhe stavova 1. do 3. ovog člana:

(a) Ribarsko plovilo iz BiH znači plovilo koje je evidentirano i registrirano u BiH, plovi pod zastavom BiH, lovi proizvode morskog ribolova i u zavisnosti od slu čaja, vrši njihovu preradu na plovilu; (b) Brod tvornica iz BiH zna či plovilo koje je evidentirano i registrirano u BiH, plovi pod zastavom BiH i ne lovi proizvode morskog ribol ova, ali vrši preradu takvih proizvoda na samom plovilu.

DIO IV

CARINSKI DUG

NASLOV I

INSTRUMENTI OSIGURANJA

Član 431.

1. Vrste instrumenata osiguranja pored gotovinskih depozita ili jamaca, u smislu članova 185.,

186. i 187. Zakona, i gotovinski depoziti ili podnošenje instrumenata pla ćanja koje carinski organi mogu odobriti iako ne is punjavaju uvjete propisane članom 186. stav 1. Zakona, su sljedeće:

(a) stvaranje hipoteke, zaduženje na zemljište, zalaganje služnosti (antihreza) ili drugo pravo za koje se smatra da je ekvivalentno pravu koje se odnosi na nepokretnu imovinu; (b) cesija potraživanja, zalog - sa ili bez ust upanja posjeda, vrijednosni papiri ili potraživanja ili, posebno, bankovna štedna knjižica ili upis u registar javnog duga; (c) pretpostavka zajedni čke ugovorne odgovornosti za cjelokupni iznos du ga od strane tre će osobe koju carinski organi odobre u tu svrhu i, posebno, podnošenje mjenice čiju naplatu garantira takva treća strana; (d) gotovinski depozit ili instrument osiguranja koji se smatra ekvivalentnim njemu, u drugoj valuti osim valute BiH;

143 (e) u češće, pod uvjetom da je pla ćen ulog, u organiziranoj šemi op će garancije kojom rukovode carinski organi.

2. Okolnosti i uvjete pod kojim se vrste inst rumenata osiguranja iz stava 1. ovog člana mogu koristiti određuju carinski organi.

Član 432.

Kada je osiguranje položeno u vidu gotovinskog depozita, carinski organi na takve depozite ne isplaćuju kamatu.

NASLOV II

NASTANAK DUGA

GLAVA 1

Propusti koji nemaju značajan uticaj na tok postupka privremenog smještaja ili određenog carinskog postupka

Član 433.

1. Kao propusti koji u smislu člana 196. stav 1. Zakona nemaju zna čajan uticaj na pravilan tok postupka privremenog smještaja ili odre đenog carinskog postupka podrazumijevaju se slu čajevi iz stava 2. ovog člana, pod uvjetom da:

- oni ne predstavljaju pokušaj nezakonitog izuzimanja robe ispod carinskog nadzora;

- ne predstavljaju očigledan nemar od strane date osobe; i

- su sve radnje i postupci neophodni za reguliranje situacije s robom naknadno izvršene.

2. Propusti iz stava 1. ovog člana su:

a) prekoračenje dozvoljenog roka za određivanje robi nekog od carinski odobrenih postupanja ili upotreba propisanih za priv remeni smještaj ili odre đeni carinski postupak, kada bi taj rok bio produžen da je to produženje na vrijeme zatraženo;

b) u slu čaju robe stavljene u postupak provoza, neizvršavanje neke od obaveza predvi đenih upotrebom tog postupka, kada se ispunjavaju sljedeći uvjeti:

− roba prijavljena za postupak bila je stva rno pokazana netaknuta odredišnom carinskom uredu; − odredišni ured može potvrditi da je robi bilo odre đeno carinski odobreno postupanje ili upotreba, ili da je bila stavljena u privremeni smještaj na kraju radnje provoza; − kada rok odre đen prema članu 228. ove odluke nije ispoštovan i stav 3. tog člana se ne primjenjuje, a roba je bez obzira na to pokazana odredišnom uredu u razumnom roku.

c) u slučaju robe koja je stavljena u privremeni smještaj ili u po stupak carinskog skladištenja, a carinski organi nisu unaprijed odobrili rukovanj e njom, pod uvjetom da bi takvo rukovanje bilo odobreno da je za to bio podnesen zahtjev;

d) u slučaju robe koja je stavljena u postupak privremenog uvoza, upotreba robe na drugi na čin od onog odobrenog u odobrenju, pod uvjetom da bi takva upotreba bila odobrena po tom postupku da je za to bio podnesen zahtjev;

144

e) u slu čaju robe u privremenom sm ještaju ili stavljene u car inski postupak, neovlašteno izmještanje robe, pod uvjetom da se roba mo že pokazati carinskim organima na njihov zahtjev;

f) u slučaju robe u privremenom smještaju ili prijav ljene za carinski postupa k, izmještanje robe iz carinskog podru čja BiH ili njeno stavljanje u slobodnu zonu kontrolnog tipa I u smislu člana 402. ove odluke ili u slobodno skladište, bez okon čavanja neophodnih radnji i postupaka;

g) u slučaju robe ili proizvoda fizički prenesenih u smislu članova 203., 204. ili 309. ove odluke, neispunjavanje jednog od uvjeta pod kojim se pr ijenos odvija, kada se ispunjavaju slijede ći uvjeti:

− dotična osoba može, dokazati da su roba ili proizvodi stigli u odre đene prostorije ili odredište i, u slu čajevima prijenosa na temelju članova 203., 204., 310. stav 2 ili 311. ove odluke, da su roba ili proizvodi propisno zavedeni u evidenciju preciziranih prostorija ili odredišta, kada se tim članovima zahtijeva takvo zavođenje u evidenciju; − kada rok propisan u odobrenju nije ispoštovan, a roba je bez obzira na to stigla u odre đene prostorije ili odredište u razumnom roku.

h) u slučaju robe koja prilikom stavljanja u slob odni promet ima pravo na ukupno ili djelimi čno oslobađanje od uvoznih dažbina iz člana 141. Zakona, postojanj e jedne od situacija iz člana 196. stav 1 ta čka (a) ili (b) Za kona, dok se doti čna roba nalazi u privremenom smještaju ili pod drugim carinskim postupkom prije stavljanja u slobodni promet;

i) u okviru unutarnje obrade i obrade pod carinskom kontrolom, prekora čenje roka dopuštenog za podnošenje razdužnog lista, pod uvjetom da bi rok bio produžen da je zahtjev za produženje na vrijeme podnesen;

j) prekoračenje roka dopuštenog za privremeno izuziman je iz carinskog skladišta, pod uvjetom da bi rok bio produžen da je zahtjev za produženje na vrijeme podnesen.

Član 434.

Carinski organi smatraju da je carinski dug nastao prema članu 196. stav 1. Zakona, osim ako osoba koja bi bila dužnik ne dokaže da su ispunjeni uvjeti propisani u članu 433. ove odluke.

Član 435.

Činjenica da propusti iz člana 433. ove odluke ne dovode do nastanka carinskog duga ne isklju čuje primjenu odredbi krivi čnog zakona na snazi ili odredbi koje dopuštaju ukidanje ili povla čenje odobrenja izdatog za određeni carinski postupak.

GLAVA II

Prirodni gubitak

Član 436.

1. U smislu člana 198. Zakona, carinski organi, na zahtjev odre đene osobe, uzimaju u obzir količine koje nedostaju kad god se može dokazati da je gubitak nastao isklju čivo zbog karaktera robe a ne zbog nemara ili manipulacije od strane te osobe.

2. Posebno, nemar ili manipulacija zna či svako nepoštivanje propisa za prijevoz, smještaj, rukovanje, prerade ili obrade robe o kojoj se radi, koje su propi sali carinski organi ili koje proizilazi iz uobičajene prakse.

145

Član 437.

Carinski organi mogu odre đenu osobu osloboditi obaveze dokazivanja da je roba nepovratno izgubljena iz razloga koji su svojstveni njenom karakteru, kada smatraju da nema nikakvog drugog objašnjenja za navedeni gubitak.

Član 438.

Važeći propisi u BiH koji se odnose na standardne stope za nepovratni gubitak zbog karaktera same robe, primjenjuju se kada odre đena osoba ne dokaže zašto stvarni gubitak prelazi onaj koji je izračunat primjenom standardne stope za datu robu.

GLAVA 3

Roba u posebnim situacijama

Član 439.

1. Podnošenje carinske prijave za odre đenu robu, ili bilo koja druga radnja s istim pravnim učincima, i podnošenje dokumenta na ovjeru od st rane nadležnih organa, smatra se kao izuzimanje robe ispod carinskog nadzora u smislu člana 195. stav 1. Zakona, kada takve radnje imaju za posljedicu pogrešno dodjeljivanje takvoj robi carinskog statusa bh. robe.

2. Međutim, u slu čaju aviokompanija koje su ovlaštene da koriste pojednostavljeni provozni postupak korištenjem elektronskog manifesta, za robu se ne smatra da je izuzeta ispod carinskog nadzora ako se, na inicijativu ili za račun date osobe, s njom postupa u skladu s njenim statusom kao robe koja nije bh. roba prije nego što carins ki organi otkriju postojanje neregularne situacije i ukoliko ponašanje date osobe ne ukazuje na bilo kakvo prijevarno postupanje.

Član 440.

Bez odstupanja od propisa predvi đenih u vezi sa zabranama i ograni čenjima koji mogu biti primjenjivi za robu o kojoj se radi, kada pri uvozu nastaje carinski dug prema članovima 194., 195.,

196. ili 197. Zakona, a uvozne dažbine su pla ćene, takva roba se smatra bh. robom bez potrebe podnošenja prijave za stavljanje u slobodni promet.

Član 441.

Zapljena robe u skladu s članom 226. ta čka (c) i (d) Zakona, nema utjecaja na carinski status određene robe.

Č

lan 442.

1. Za robu koja nije bh. roba i koja je ustupljena nadležnom organu ili oduzeta ili zaplijenjena smatra se da je prijavljena za postupak carinskog skladištenja.

2. Robu iz stava 1. ovog člana carinski organi mogu prodati samo pod uvjetom da kupac odmah izvrši radnje i postupke za određivanje robi carinski odobrenog postupanja ili upotrebe.

146

Kada se prodaja vrši po cijeni koja uklju čuje uvozne dažbine, proda ja se smatra jednakom stavljanju u slobodni promet, a carinski organi sami obračunavaju i knjiže dažbine.

U takvim slu čajevima, prodaja se vrši u skladu s važećim propisima BiH.

3. Kada carinski organi odlu če da s robom iz stava 1. ovog člana postupe na drugi na čin osim prodaje, oni odmah obavljaju radnje i postupke za odre đivanje robi jednog od carinski odobrenih postupanja ili upotreba propisanih u članu 4. tačka 15. (a), (b), (c) i (d) Zakona.

NASLOV III

NAPLATA IZNOSA CARINSKOG DUGA

Član 443.

1. Carinski organi ne moraju knjižiti iznose dažbina koji su manji od 20 KM.

2. Kada je iznos po jednoj radnji naplate manji od 20 KM, ne poduzima se naplata dažbina nakon carinjenja.

Član 444.

Carinski organi odlučuju da ne knjiže nenaplaćene dažbine:

(a) u slu čajevima kada se primjenjivalo preferenc ijalno tarifno postupanj e u kontekstu tarifnog kontigenta, gornjeg tarifnog limita ili drugih aranžmana i kada je pravo na takvo postupanje završilo u trenutku prihvatanja carinske prijave, a da ta činjenica nije objavljena u Službenom glasniku BiH prije stavljanja u slobodni promet date robe ili, kada takva činjenica nije objavljena, a obznanjena je na odgovaraju ći način, a osoba odgovorna za pla ćanje je sa svoje strane djelovala u dobroj namjeri i poštivala sve odredbe propisane važe ćim zakonskim propisima u pogledu carinske prijave; (b) u slu čajevima kada smatraju da su ispunjeni uvjeti propisani članom 213. stav 2 ta čka (b) Zakona.

Član 445.

1. Carinski organi odgađaju obavezu dužnika da plati dažbine do momenta dok ne donesu odluku po zahtjevu, pod uvjetom da je, kada roba nije više pod carinskim nadzorom, instrument osiguranja položen na iznos tih dažbina, i da je:

(a) u slu čajevima kada je podnesen zahtjev za poništenje prijave, vjerovatno da će zahtjevu biti udovoljeno; (b) u slu čajevima kada je podnesen zahtjev za odustajanje od naplate prema članu 229. u vezi s članom 213. stav 2. ta čka (b) Zakona, ili prema članu 231. ili članu 232. Zakona, carinski organi smatraju da se uvjeti propisani relevantnim odredbama mogu smatrati ispunjenim; (c) u drugim slu čajevima od onih navedenih pod ta čkom (b) ovog stava, podnesen zahtjev za odustajanje od naplate prema članu 229. Zakona i da su ispunjeni uvjeti navedeni u članu 237. stav 2. Zakona.

147

Nije potrebno zahtijevati instrument osiguranja kada bi takav zahtjev vjerovatno, zbog okolnosti u kojima se dužnik nalazi, izazvao ozbiljne ekonomske ili socijalne poteškoće. Takvo oslobađanje od polaganja instrumenta osiguranja odobrava se odlukom Upravnog odbora.

2. U slučajevima kada se u jednoj od okolnosti iz člana 226. stav 1. tačka (c) (ii) ili člana 226. stav 1. tačka (d) Zakona roba oduzima, carinski organi odgađaju obavezu dužnika da plati dažbine, ako smatraju da se uvjeti za vršenje zapljene mogu smatrati ispunjenim.

3. Kada je carinski dug nastao u skladu sa članom 195. Zakona carinski organ će osobi iz stava 3. tačka (d) tog člana obustaviti obavezu plaćanja dažbina kada je identifikovan bar još jedan dužnik i on obavješten o iznosu dažbina u skladu sa članom 214. Zakona.

Obustava se može od obriti samo pod uslo vom da osoba iz člana 195. stav 3, (d) Zakona nije obuhvaćena sa (a), (b) ili (c) pomenutog stava i da nije u pitanju o čigledan nemar u ispunjavanju obaveza.

Dužina trajanja obustave se ograničava na godinu dana. Međutim, carinski organi mogu produžiti taj period iz opravdanih razloga.

Obustava se uslovljava podnošenjem važeće garancije na iznos predmetnih dažbina od strane osobe kojoj je pružena ova povlastica, osim kada takva garancija, koja obuhvata ukupan iznos dažbina, već postoji i garant nije oslobođen od svojih obaveza. Takvu garanciju nije potrebno zahtjevati u slučajevima gdje bi jedan takav zaht jev vjerovatno, usljed okolnosti u kojima se nalazi garant, prouzrokovao ozbilje ekonomske ili društvene poteškoć e.

Oslobađanje od obezbjeđenje garancije u prethodno pomenutim slučajevima odobrava se odlukom Odbora.

NASLOV IV

POVRAT I ODUSTAJANJE OD NAPLATE UVOZNIH ILI IZVOZNIH DAŽBINA

GLAVA 1

Opće odredbe

Član 446.

1. U smislu ovog naslova:

(a) carinski ured knjiženja zna či carinski ured gdje su uknji žene uvozne ili izvozne dažbine čiji se povrat ili odustajanje od naplate traži; (b) carinski organ koji donosi odluku znači carinski ured koji je nadležan da donese odluku po zahtjevu za povrat ili odustaja nju od naplate uvoznih ili izvoz nih dažbina kada su te uvozne dažbine bile proknjižene; (c) nadzorni carinski ured znači carinski ured nadležan za robu koja je dovela do knjiženja uvoznih ili izvoznih dažbina čiji se povrat ili odustajanje od naplate traži, navedeni ured vrši određene provjere potrebne za ocjenu zahtjeva; (d) izvršni carinski ured znači carinski ured koji preduzima mjere neophodne da se osigura da uslovi iz odluke o povratu ili odustajanju od naplate budu ispunjeni.

148

2. Funkcije carinskog ureda knjiženja, carinskog or gana koji donosi odluku, nadzornog carinskog ureda i izvršnog carinskog ureda, može vršiti u potpunosti ili djelomično, isti carinski ured.

GLAVA 2

Odredbe koje se odnose na članove 229. do 232. Zakona

Odjeljak 1

Zahtjev

Član 447.

1. Zahtjev za povrat ili odustajanje od naplate uvoz nih ili izvoznih dažbina, (u daljnjem tekstu: ‘zahtjev za povrat ili odustajanj e’), podnosi osoba koja je platil a ili je obavezna platiti te dažbine, ili osobe koje su preuzele njena prava i obaveze.

Zahtjev za povrat ili odustajanje može podnijeti i zastupnik osobe ili osoba iz prvog podstava.

2. Zahtjev za povrat ili odustajanje sa činjava se u originalu i jednoj kopiji, na obrascu i prema odredbama iz priloga54.

Međutim, zahtjev za povrat ili odustajanje može se tako đer sačiniti, na zahtjev osobe ili osoba iz stava 1. ovog člana, na obi čnom listu papira, pod uvjetom da sadrži podatke iz navedenog priloga.

Član 448.

1. Zahtjev za povrat ili odustajanje, pra ćen dokumentima iz člana 6. stav 1. Zakona, mora se podnijeti carinskom uredu kn jiženja, osim ako carinski organi ne odrede neki drugi ured u tu svrhu; pomenuti ured ga odmah nakon prijema proslje đuje carinskom organu koji donosi odluku, ako sam nije određen kao takav.

2. Carinski ured iz stava 1. ovog člana upisuje datum prijema na original i kopiju zahtjeva. Kopija se vraća podnosiocu zahtjeva.

Kada se primjenjuje člana 447. stav 2. drugi podstav ove odluke, navedeni carinski ured potvrđuje prijem podnosiocu u pismenom obliku.

Član 449.

1. Carinski ured iz č lana 448. ove odluke može prihvatiti zahtjev koji ne sadrži sve podatke predviđene na obrascu iz člana 447. stav 2. ove odluke. Me đutim, zahtjev mora sadržavati minimalno podatke koji se unose u polja 1, 2, 3 i 7.

2. Kada se primjenjuje stav 1. ovog člana, navedeni ca rinski ured odre đuje rok za dostavu svih nedostajućih podataka i/ili dokumenta. 3.

149

Član 450.

1. Za vra ćene robe za koje su u trenutku izvoza sa carinskog podru čja BiH napla ćene izvozne dažbine povrat ili odustajanje od tih dažbina uslovljeno je podnošenjem zahtjeva carinskim organima uz koji se prilažu:

a) dokument koji dokazuje plaćanje, kada je određeni iznos već naplaćen;

b) original prijavu za stav ljanje u slobodan promet vra ćene robe ili kopiju te prijave ovjerenu od strane carinskog ureda za ponovni uvoz; Carinski ured ponovnog uvoza će na dokument staviti sljedeću napomenu “Dopušten unos roba kao vraćenih roba u skladu sa članom 177. stav 2. tačka b) Zakona”;

c) primjerak izvozne prijave, koja se vra ća izvozniku u vrijeme okon čanja izvoznih radnji i postupaka za tu robu ili kopija te prijave ovjerena od strane izlaznog carinskog ureda.

Kada je nadležni carinski organ ve ć u posjedu podataka sadržanih u jednoj ili više dokumenata navedenih pod prethodnim ta čkama a), b) ili c), taj dokument ili dokumenti se ne trebaju podnositi .

2. Zahtjev naveden u stavu 1. ovog člana se mora podnijeti kod carinskog ureda iz člana 448. ove odluke u roku od 12 mjeseci od dana prihvatanja izvozne prijave.

Odjeljak 2

Postupak za odobravanje povrata ili odustajanja

Član 451.

Carinski organ koji donosi odluku može odobriti okon čavanje carinskih radnji i postupaka od kojih može ovisiti povrat ili odustajanje, prije ne go što donese odluku po zahtjevu za povrat ili odustajanju. Takvo odobrenje nema nikakvog uticaja na njegovu odluku po zahtjevu.

Član 452.

Bez odstupanja od člana 451. ove odluke i dok se ne done se odluka po zahtjevu za povrat ili odustajanju, roba u vezi s kojom je tražen povrat ili odustajanje ne može se premjestiti na neku drugu lokaciju od one navedene u zahtjevu, os im ako podnosilac zahtjeva unaprijed ne obavijesti carinski ured iz č lana 448. ove odluke, koji sa svoje strane o tome obavještava carinski organ koji donosi odluku.

Član 453.

1. Kada se zahtjev za povrat ili odustajanje odnosi na predmet u kojem se moraju dobiti dodatne informacije ili u kojem se roba mora pregledati da bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta za povrat ili odustajanje propisanih Zakonom i ovim na slovom, carinski organ koji donosi odluku poduzima za to neophodne mjere, ako je potrebno traže ći pomoć od nadzornog carinskog ureda, navodeći vrstu podataka koje treba prikupiti ili provjera koje treba izvršiti.

2. Nadzorni carinski ured odmah udovoljava tom zahtjevu i proslje đuje prikupljene podatke i rezultate izvršenih provjera carinskom organu koji donosi odluku.

150

Član 454.

1. Kada carinski organ koji donosi odluku ima sv e potrebne podatke, on svoju odluku donosi u pismenom obliku po zahtjevu za povr at ili odustajanje, u skladu s članom 6. stav 2, 3. i 4. Zakona.

2. Kada je zahtjev odobren, odluka sadržava sve podatke neophodne za njenu primjenu.

U ovisnosti od okolnosti, u odluci se navode svi ili neki od sljedećih podataka:

(a) podaci neophodni za identifikaciju robe na koju se odluka odnosi; (b) osnov za povrat ili odustajanje i poziv na odgovaraju ći član Zakona i, kada je to primjereno, odgovarajući član ove odluke; (c) upotreba u koju roba može biti stavljena il i odredište gdje može biti poslana, u ovisnosti od raspoloživih mogućnosti u odre đenom slučaju prema Zakonu, i kada je to primjereno, na temelju posebnog odobrenja od strane carinskog organa koji donosi odluku; (d) rok za završetak radnji i postupaka o kojima ovisi povrat ili odustajanje; (e) navod da uvozne ili izvozne dažbine ne će biti vra ćene ili se ne će odustati od naplate dok izvršni carinski ured ne oba vijesti carinski organ koji donosi odluku da su završene radnje od kojih ovisi povrat ili odustajanje; (f) podaci o bilo kakvim uvjetima kojima roba i dalje podliježe do sprovo đenja odluke; (g) uputu kojom se primalac obavještava da original odluke mora dostaviti izvršnom carinskom uredu prilikom pokazivanja robe.

Član 455.

1. Izvršni carinski ured poduzima korake da osigura:

- kada je to primjereno, da budu ispunjeni uvjeti iz člana 454. stav 2. tačka (f) ove odluke;

- da u svim slu čajevima roba zaista bude upotrijebljena na na čin ili poslana na odredište navedeno u odluci o povratu ili odustajanju.

2. Kada je u odluci navedeno da roba može biti smještena u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište, a primalac koristi tu pogodnost, moraju se izvršiti neophodne radnje i postupci kod izvršnog carinskog ureda.

3. Kada odluka o povratu ili odustajanju predviđa upotrebu u koju se roba treba staviti ili odredište gdje se treba poslati, što može utvrdi ti samo neki drugi carinski ur ed a ne izvršni carinski ured, dokaz o poštivanju tog uvjeta podnosi se putem kontrolnog primjerka T5 izdanog i korištenog u skladu s odredbama ovog člana i članova 471. do 477. ove odluke.

Kontrolni primjerak T5 mora sadržavati sljedeće:

(a) polje 33 sadrži bh. tarifnu oznaku robe; (b) u polju 103 se rije čima navodi neto količina robe; (c) polje 104 sadrži, po potrebi, ili rije či ‘istup iz carinskog podru čja BiH’ ili jednu od slijedećih pod naslovom ‘ostalo’:

- besplatna isporuka sljedećoj humanitarnoj organizaciji;

- uništavanje pod carinskim nadzorom;

- prijava za sljedeći carinski postupa;

- smještaj u slobodnu zonu ili slobodno skladište;

151

(d) polje 106 sadrži podatke iz odluke ko jom se odobrava povrat ili odustajanje; (e) polje 107 sadrži rije či ‘članovi 446. do 470. ove odluke’.

4. Nadzorni carinski ured koji utvrdi, ili pod čijom se odgovornoš ću utvrdi da je roba zaista upotrijebljena u nazna čenu svrhu ili da je stigla na propisano odredište, popunjava polje pod naslovom ‘Kontrola upotrebe i/ili odredišta’ kontrolnog dokumenta tako što pored napomene ‘Dobila upotrebu i/ili odredišt e prijavljeno na drugoj strani ’ stavlja X i navodi odgovaraju ći datum.

5. Kada izvršni carinski ured utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani u stavu 1. ovog člana, on o tome obavještava carinski organ koji je donio odluku.

Član 456.

Carinski organ koji donosi odluku o povratu ili odustajanju, vrši povrat ili odustaje od naplate dažbina tek nakon što primi obavijest iz člana 455. stav 5. ove odluke.

Član 457.

1. Kada se, u trenutku prihvatanja prijave za stav ljanje u slobodni promet, zahtjev za povrat ili odustajanje temelji na postojanju smanjene ili nulte carinske stope uvozne dažbine na robu u okviru tarifnog kontigenta, gornjeg tarifnog limita ili drugih preferencijalnih tarifnih aranžmana, povrat ili odustajanje se odobrava samo pod uv jetom da, u trenutku podnošenja zahtjeva za povrat ili odustajanje kojeg prate potrebna dokumenta:

- u slučaju tarifnog kontigenta, njegova količina nije iscrpljena;

- u ostalim slučajevima, nije ponovno uvedena redovna carinska stopa.

2. Ukoliko uvjeti propisani u prethodnom stavu nisu ispunjeni, povrat ili odustajanje se bez obzira na to odobrava kada je neprimjenjivanje smanjene ili nulte stope na tu ro bu bilo rezultat greške samih carinskih organa, a prijava za slobodni pr omet je sadržavala sve podatke i bila popra ćena svim dokumentima potrebnim za primjenu smanjene ili nulte stope.

Član 458.

1. Carinski organ koji donosi odluku će odobriti povrat ili odustajanje:

a) Kada se uz zahtjev za povrat ili odustajanje podnosi uvjerenje o kretanju EUR.1, uvjerenje o autentičnosti ili drugi odgovaraju ći dokument u kojem se navodi da je uvozna roba, u trenutku prihvatanja prijave za slobodni pr omet, imala pravo na postupanje kao bh. roba,preferencijalno tarifino postupanje ili povoljno tarifno postupanje zbog karaktera roba;

b) kada se tako podneseni dokument konkretno odnosi na robu o kojoj se radi;

c) kada su ispunjeni svi uvjeti u vezi s prihvatanjem takvog dokumenta;

d) da su ispunjeni svi drugi uvjeti za odobravanje postupanja kao sa bh. robama, preferencijalnog tarifnog postupanja ili povoljnog tarifnog postupanja zbog karaktera roba.

2. Povrat ili odustajanje se vrši po pokazivanju robe. Kada roba ne može biti pokazana izvršnom carinskom uredu, carinski organ koji donosi odluku će odobriti povrat ili odustajanje samo kada ima informacije koje nesumnjivo pokazuju da se potvrda ili dokument koji je podnesen nakon carinjenja, odnosi na navedenu robu.

152

Član 459.

Uvozne dažbine se ne vra ćaju ili se ne odustaje od njihove naplate prema članu 231. Zakona kada je:

- manjkavi karakter robe u zet u obzir prilikom odre đivanja uslova ugovora, naro čito cijene, pod kojim je roba prijavljena za carinski postupak koji podrazumijeva obavezu pla ćanja uvoznih dažbina;

- uvoznik robu prodao nakon što je ustanovljeno da je defektna ili da ne ispunjava uvjete iz ugovora.

Član 460.

1. Bez odstupanja od člana 466. stav 1. ta čka (c) ove odluke, carins ki organ koji donosi odluku određuje rok, najkasnije 2 mjeseca od datuma obavj eštenja o odluci za povrat ili odustajanje , za okončavanje carinskih radnji i postupaka, kojima podliježe povrat ili odustajanje od naplate.

2. Nepoštivanje roka iz stava 1. ovog člana dovodi do gubitka prava na povrat ili odustajanje izuzev kada osoba zainteresirana za odluku dokaže da je bila sprije čena da ispoštuje taj rok zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile.

Član 461.

Kada prilikom uništavanja robe, koje je odobrio carinski organ koji donosi odluku, nastanu otpaci i ostaci, nakon donošenja odluke kojom se prihva ća zahtjev za povrat ili odusta janje, takvi otpaci i ostaci se smatraju robom koja nije bh. roba.

Član 462.

Kada se primjenjuju odredbe člana 231. stav 2. ta čka (b) Zakona, carinski organi poduzimaju sve neophodne korake da osiguraju da se roba smještena u carinsk o skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište može naknadno prepoznati kao roba koja nije bh.roba.

Član 463.

Kada nije cijeli artikal izvezen, ponovno izvezen ili uništen ili mu nije odre đeno drugo carinski odobreno postupanje ili upotreba, nego je dan ili više dijelova ili kompo nenti tog artikla, iznos koji treba vratiti ili odustati od naplate je razlika izme đu uvoznih dažbina na cijeli artikal i iznosa uvoznih dažbina, koji bi trebalo na platiti na ostatak artikla da je bio prijavljen u nepromijenjenom stanju za carinski postupak koji podrazumijeva pla ćanje takvih dažbina na dan kada je cijeli artikal bio tako prijavljen.

Član 464.

Iznos iz člana 233. Zakona utvrđuje se u visini od 20 KM.

153

GLAVA 3

Posebne odredbe koje se odnose na primjenu člana 232. Zakona

Odjeljak 1

Odluke koje donose carinski organi

Član 465.

1. Kada carinski organ koji donosi odluku utvrdi da se zahtjev za povrat ili odustajanje koji mu je podnesen prema članu 232. stav 2. Zakona temelji :

- na osnovama koje odgovaraju jednoj od okolnosti iz članova 466. do 469. ove odluke, i da one ne nastaju kao posljedica prevare ili o čiglednog nemara od strane odre đene osobe, on vrši povrat ili odustaje od naplate određenog iznosa uvoznih ili izvoznih dažbina.

- na osnovama koje odgovaraju jednom od slu čajeva iz člana 470. ove odluke on ne će vršiti povrat ili odustati od naplate određenog iznosa uvoznih ili izvoznih dažbina

2. U ostalim slučajevima carinski organ koji donosi odluku će sam odlučiti o odobravanju povrata ili odustajanju od naplate uvoznih ili izvoznih dažb ina u posebnoj situacij i koja proizilazi iz okolnosti kada se određenoj osobi ne može pripisati prijevara ili očigledan nemar.

3. U smislu člana 232. Zakona i ovog člana ‘određena osoba’ zna či osoba ili osobe iz člana 447. stav 1. ove odluke, odnosno njihovi zastupnici , i svaka druga osoba koja je bila uklju čena u vršenje carinskih radnji i postupaka, koje se odnose na određenu robu ili koja je dala neophodna uputstva za vršenje tih radnji i postupaka.

Član 466.

1. Uvozne dažbine se vraćaju ili se odustaje od naplate kada:

(a) je roba koja nije bh. roba, a koja je bila stavljena u carin ski postupak koji uklju č uje potpuno ili djelimično oslobađanje od uvoznih dažbina, ili roba koja je stavljena u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje po os novu njene krajnje upot rebe, ukradena, pod uvjetom da je roba odmah prona đena i ponovno stavljena u svoj pr vobitni carinski status u stanju u kojem je bila kada je bila ukradena; (b) je roba koja nije bh. roba greškom povu čena iz carinskog postupka u koji je bila stavljena a koji uključuje potpuno ili djelimi čno oslobađanje od navedenih dažbina, pod uvjetom da, čim se greška otkrije, roba odmah bude vra ćena i ponovo stavljena u svoj prvobitni carinski status u stanju u kojem je bila kada je bila povučena; (c) je nemogu će pokrenuti mehanizam za otvaranje pre voznog sredstva na kojem se nalazi roba koja je prethodno stavljena u slobodni promet i prema tome istovariti je po prispje ću na njeno odredište, pod uvjetom da se ona odmah ponovno izveze; (d) je roba koja je prvobit no bila stavljena u slobodni promet nakon toga vra ćena njenom isporučiocu koji nije iz BiH, po aranžmanu vanjske obrade, da bi mu se omogu ćilo da besplatno otkloni utvrđene greške koje su postojale prije stavljanja robe (čak i ako se otkriju nakon stavljanja robe u slobodan promet) i li da je dovede u sklad s odredbama ugovora prema kojem je stavljena u slobodni promet, a navedeni isporu čilac odluči da robu trajno zadrži zato što nije u stanju da otkloni greške ili zato što to nije isplativo;

154

(e) se otkrije, nakon odluke carinskih organa da izvrše knjiženje uvoznih dažbina nakon carinjenja na robu koja je prije toga stavljena u slobodni promet uz potpuno oslobađanje od tih dažbina, da je ta roba ponovno izvezena iz carinskog područja BiH bez carinskog nadzora, pod uvjetom da se utvrdi da bi bitni uvjeti propisani Za konom za povrat ili odust ajanje takvih uvoznih dažbina zaista bili ispunjeni u trenutku ponovnog izvoza da je taj iznos bio naplaćen kada je roba bila stavljena u slobodni promet; (f) je sudski organ zabranio promet odre đenog proizvoda, koji je prethodno bio prijavljen za carinski postupak, kojim se dotična osoba obavezuje da plati uvozne dažbine pod uobičajenim uvjetima, a taj proizvod se ponovno izveze iz carinskog područja BiH ili uništi pod kontrolom carinskih organa, pod uvjetom da se utvrdi da dati proizvod nije stvarno bio korišten u BiH; (g) je roba bila prijavljena za carinski postupak koji uključuje obavezu plaćanja takvih dažbina od strane deklaranta koji je ovlašten da to uradi na svoju vlastitu inicijativu, a robu, ne zbog greške deklaranta, nije bilo moguće isporučiti primaocu; (h) je pošiljalac adresirao robu na pogrešnog primaoca; (i) je utvr đeno da je roba neprikladna za upotrebu za koju ju je primalac namijenio, zbog očite greške u njegovoj narudžbi; (j) je, nakon stavljanja u ca rinski postupak koji uključuje obavezu plaćanja dažbina, ustanovljeno da roba, u trenutku njenog stavljanja, nije bila u skladu s važećim propisima ,koji se odnose na njenu upotrebu ili promet, i zato se ne može koristiti u svrhu za koju ju je primalac namijenio; (k) je primalac sprije čen ili bitno ograničen da upotrijebi robu u svrh u za koju ju je namijenio, zbog opštih mjera donesenih od strane nadležnih organa, na kon datuma stavljanja robe u carinski postupak koji uključuje obavezu plaćanja uvoznih dažbina; (l) potpuno ili djelomi čno oslobađanje od uvoznih dažbina, za koje je ode đena osoba podnijela zahtijev u skladu s važećim propisima ne može, ne zbog greške određene osobe, biti odobreno od strane carinskih organa, koji onda knjiži dospjele uvozne dažbine; (m) je roba stigla primaocu nakon isteka obaveznih rokova za isporuku određenih u ugovoru po kojem je ona bila prijavljena za carinski postupak koji uklju čuje obavezu plaćanja uvoznih dažbina; (n) robu nije bilo mogu će prodati na carinskom podru čju BiH pa se ona besplatno ustupa humanitarnim organizacijama:

- koje svoje aktivnosti vrše u drugoj zemlji, pod uvjetom da su zastupljene u BiH;

ili

- koje svoje aktivnosti vrše u carinskom podru čju BiH, pod uvjetom da imaju pravo na oslobađanje u slučaju uvoza za slobodni promet slične robe iz drugih zemalja.

(o) je carinski dug nastao na drugi na čin od onog navedenog u članu 193. Zakona i odre đena osoba je u mogu ćnosti da podnese uvjerenje o kret anju EUR-1 ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se vidi da bi u slu čaju da je bila prijavljena za slobodni promet, uvezena roba imala pravo na po stupanje kao bh. roba ili na preferencijalno tarifno postupanje, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti iz člana 458. ove odluke.

2. Povrat ili odustajanje od naplate uvoznih dažbina u slučajevima iz stava 1. ta čka (c) i (f) do (n) ovog člana se, izuzev kada je roba uništena po naredbi nadležnog organa ili besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama koje svoje aktivnosti vrše u BiH, uvjetuje njenim ponovnim izvozom iz carinskog područja BiH pod nadzorom carinskih organa.

Ako se to zatraži od njega, organ koji donosi odluku dopušta da se ponovni izvoz robe zamijeni njenim uništenjem ili njenim stavljanjem, u cilju ponovnog izvoza, u postupak provoza, carinskog skladištenja, ili u slobodnu zonu, odnosno slobodno skladište.

155

Roba kojoj se treba odrediti jedno od ovih postupanja smatra se robom koja nije bh. roba.

U tom slučaju, carinski organi poduzimaju sve neophodne mjere da osiguraju da se roba koja je smještena u carinsko skladište, ili u slobodnu zonu, odn osno slobodno skladište, može naknadno prepoznati kao roba koja nije bh. roba.

3. Pored navedenih uslova, nadzorni carinski ured mora se uvjeriti da roba nije bila ni upotrijebljena niti prodata prije njenog ponovnog izvoza.

Član 467.

1. Uvozne dažbine se vraćaju ili se odustaje od naplate kada je:

(a) roba koja je greškom bila prijavljena za carinski postupak koji uklju čuje obavezu plaćanja uvoznih dažbina, ponovo izvezena iz carinskog područja BiH bez prethodnog prijavljivanja za carinski postupak u koji je trebala biti stavljen a, pod uvjetom da su is punjeni ostali uvjeti propisani u članu 230. Zakona; (b) roba ponovno izvezena ili uništena u skladu s članom 231. stav 2. ta čka (b) Zakona bez carinskog nadzora, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti propisani u navedenom članu; (c) roba ponovno izvezena ili uništena bez carinskog nadzora u skladu s članom 466. stav 1. tačka (c) i (f) do (n) ove odluke, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti propisani u članu 466. stav 2. i 3 . ove odluke.

2. Povrat ili odustajanje od naplate uvoznih carina pod okolnostima iz stava 1. ovog člana uvjetuje se:

a) podnošenjem svih dokaza potrebnih da se carinskom organu koji donosi odluku omogući da se uvjeri da je roba u pogledu koje se traži povrat ili odustajanje :

- zaista ponovno izvezena iz carinskog područja BiH; ili

- uništena pod nadzorom vlasti ili osoba ovlaštenih da službeno potvrde takvo uništenje;

(b) vra ćanjem svakog dokumenta carinskom organu, koji donosi odluku, kojim se potvrđuje bh. status određene robe, a pod čijim pokrićem je navedena roba mogla napustiti carinsko područje BiH, ili podnošenjem bilo kojeg dokaza koji navedeni organ smatra neophodnim da bi se uvjerio da se navedeni dokument ne može naknadno koristiti u vezi s bilo kakvim uvozom robe u BiH.

Član 468.

1. U smislu člana 473. stav 2. ove odluke:

(a) Kao dokaz potreban da se cari nskom organu koji donosi odluku omogući da se uvjeri da je roba u pogledu koje se traži povrat ili odustajanje zaista bila ponovno izvezena iz carinskog područja BiH, podnosilac zahtjeva prilaže:

- original ili ovjerenu kopiju prijave za izvoz robe izvan carinskog područja BiH;

i

- potvrdu carinskog ureda gdje je roba stvarno napustila carinsko područje BiH.

Kada se takva potvrda ne može podnijeti, dokaz da je roba napustila carinsko područje BiH može se podnijeti u obliku:

156

- potvrde carinskog ureda u zemlji odredišta kojom se potvrđuje prispjeće robe;

ili

- originala ili ovjerene kopije carinske prijave, koja je podnesene za tu robu u zemlji odredišta.

Ta dokumenta mora pratiti administrativna i trgovačka dokumentacija koja carinskom organu koji donosi odluku omogućava da provjeri da li je roba koja je izvezena iz carinskog područja BiH ista kao ona koja je bila prijavljena za carinski postupak koji uključuje obavezu plaćanja uvoznih dažbina, i to:

- original ili ovjerena kopija prijave za navedeni postupak;

i

- kada to carinski organ koji donosi odluku smatra neophodnim, trgova čki ili administrativni dokumenti (poput faktura, podataka o isporuci, provoznih dokumenata ili zdravstvenih uvjerenja) koji sa drže puni opis robe (trgova čki opis, koli čine, oznake i ostale podatke za identifikaciju) koji su podneseni s prijavom za navedeni postupak ili s prijavom za izvoz iz carinskog područja BiH ili s prijavom podn esenom za tu robu u zemlji odredišta, već prema slučaju;

(b) Kao dokaze potrebne da se carinskom organu koji donosi odluku omogući da se uvjeri da je roba u pogledu koje se traži po vrat ili odustajanje zaista uništena pod nadzorom organa ili osoba ovlaštenih da službeno potvrde takvo uništenje, podnosilac zahtjeva prilaže:

- zapisnik ili prijavu o uništenju, sačinjenu od strane organa pod čijim je nadzorom roba uništena, odnosno ovjerene kopije istog; ili

- potvrdu sačinjenu od strane osob e ovlaštene da potvrdi uništenje, pra ćena dokazom o njegovom ovlaštenju.

Ta dokumenta sadrže dovoljno iscrpan opis uništene robe (trgovački opis, količine, oznake i ostale podatke za identi fikaciju) da bi se ca rinskim organima omogu ćilo da se uvjere, poređenjem s podacima navedeni m u prijavi za carinski postupak koji uklju čuje obavezu plaćanja uvoznih dažbina i iz prate ćih trgovačkih dokumentata (faktura, podataka o isporuci, itd.), da je uništena roba ona koja je bila prijavljena za navedeni postupak.

2. Kada su dokazi iz stava 1. ovog člana nedovoljni da omogu će carinskom organu da donese odluku uz potpuni uvid u činjenično stanje, odnosno kada odre đeni dokazi nisu na raspolaganju, takvi dokazi se mogu dopuniti ili zamijeniti svim drugim dokumentima koji taj organ smatra neophodnim.

Član 469

1. Stavljanje vra ćene robe u slobodan promet za koje su napla ćene izvozne dažbine prilikom njihovog izvoza sa carinskog područja BiH daje pravo na povrat naplaćenih dažbina.

2. Stav 1. ovog člana se primjenjuje čak i kada vraćene robe predstavljaju samo dio robe prethodno izvezene sa carinskog područja BiH.

157

Član 470.

Povrat ili odustajanje od naplat e uvoznih dažbina se ne odobrava kada se zahtjev za povrat ili odustajanje temelji jedino na nekom od sljedećih slučajeva:

(a) ponovnom izvozu iz carinskog podru čja BiH robe koja je pret hodno bila prijavljena za carinski postupak koji uklju čuje obavezu pla ćanja uvoznih dažbina, iz drugih razloga od onih navedenih u članu 230. ili 231. Zakona ili u članovima 466. ili 467. ove odluke posebno zbog propusta da se roba proda; (b) uništenju, iz bilo kog razloga, osim u slu čajevima koji su izričito propisani zakonima BiH, robe prijavljene za carin ski postupak koji uklju čuje obavezu pla ćanja uvoznih dažbina nakon njenog puštanja ispod nadzora od strane carinskih organa; (c) podnošenju, u svrhu dobivanja preferencija lnog tarifnog postupanja za robu prijavljenu za slobodan promet, dokumenata za koja se naknadno ut vrdi da su lažna, falsificirana ili nevažeća za tu svrhu, čak i kada se takvi dokumenti podnesu u dobroj namjeri.

Dio V

KONTROLA UPOTREBE I/ILI ODREDIŠTA ROBE

Član 471.

1. U smislu ovog dijela:

(a) ‘nadležni organi’ zna či carinski organi odgovorni za primjenu odredbi ovog dijela; (b) ‘ured’ zna či carinski ured odgovoran za primjenu odredbi ovog dijela: (c) ‘kontrolni primjerak T5’ zna či original i primjerak T5 sačinjeni na obrascima iz priloga 44 i koje, kada je to potrebno, prate jedan ili više primjeraka obrasca T5 bis, ili jedan ili više originala i kopija tovarne liste T5 koji odgovaraju obrascu iz navedenog priloga.

Obrasci se štampaju i popunjavaju u skladu s objašnjenjem u prilogu 44.

2. Kada primjena propisa BiH, u vezi s robom koja je uvezena, izve zena ili koja se kre će unutar carinskog podru čja BiH, podliježe dokazu poštivanja uvjeta predvi đenih ili propisanih tom mjerom za upotrebu i/ili odredište robe, takav dokaz se predo čava podnošenjem kontrolnog primjerka T5, popunjenog i korištenog u skladu s odredbama ovog dijela.

3. Sva roba navedena u datom kontrolnom primjerku tovari se na jedinstv eno prijevozno sredstvo u smislu člana 223. stav 1. drugi podstav ove odluke i namijenjuje se za jednog primaoca i za istu upotrebu i/ili odredište.

Nadležni organi mogu dopustiti da se obrazac ko ji odgovara primjerku u prilogu 44 zamijeni tovarnim listama T5 sa činjenim pomo ću tehnike obrade podataka, ili opisnim listama sačinjenim u svrhe vršenja izvozni h radnji i postupaka koje uklju čuju sve podatke propisane u obrascu iz priloga 44, pod uvjetom da su takve liste kreirane i popunjene na način da ih carinski organi mogu koristiti bez teško ća i da pružaju sve sigurnosne el emente koje ti organi smatraju odgovarajućim.

4. Pored obaveza nametnutih prema posebnim propisi ma, od svake osobe koja potpisuje kontrolni primjerak T5 se zahtijeva da robu opisanu u tom dokumentu stavi u pr ijavljenu upotrebu i/ili prijavljeno odredište.

158

Osoba koja je potpisala kontrolni primjerak T5 odgovorna je u slu čaju da bilo ko zloupotrijebi bilo koji kontrolni primjerak T5.

Član 472.

1. Kontrolni primjerak T5 popunjava se u origin alu i najmanje jednom primjerku. Svaki primjerak mora nositi originalni potpis odre đene osobe i sadržavati sv e podatke koji se odnose na opis robe i sve druge podatke koji se traže na temelju odredbi važećih propisa BiH kojima se zahtijeva kontrola.

2. Kada se važe ćim propisima BiH kojima se zahtijeva kontrola predvi đa podnošenje garancije, ona se podnosi carinskom uredu koji izdaje kontrolni primjerak T5.

U tom slu čaju, u polje 106 obrasca T5 upisuje se na pomena “Podnesena garancija u iznosu od

… KM”.

3. Kada se važećim propisima BiH kojima se zahtije va kontrola propisuje rok za odre đivanje robi određene upotrebe i/ili odredišta, u polje 104 obr asca T5 unosi se napomena “Rok za završetak …. dana”.

4. Kada je roba stavljena u carin ski postupak , kontroln i primjerak T5 izdaje carinski ured gdje se roba otprema. Dokument za postupak sadrži poziv na izdani kontrolni primjerak T5. Isto tako, polje 109 izdatog obrasca T5 sadrži poziv na dokument koji se koristi za postupak.

5. Kada roba nije stavljena u carinski postupak, kontrolni primjerak T5 izdaje carinski ured gdje se roba otprema.

U polje 109 obrasca T5 unosi se napomena “Roba nije obuhvaćena carinskim postupkom”.

6. Kontrolni primjerak T5 ovjerava carinski ured iz stavova 4. i 5. Ta kva ovjera sadrži sljede će podatke koji se unose u polje A (polazni ured) tih dokumenata:

(a) u slu čaju obrasca T5, naziv i pe čat carinskog ureda, potpis ovlaštene osobe, datum ovjere i registarski broj koji može biti prethodno odštampan; (b) u slu čaju obrasca T5 bis ili tovarna lista T5, registarski broj koji se nalazi na obrascu T5. Taj broj se unosi pomo ću pe čata koji sadrži naziv carinsk og ureda, ili rukom u ovom drugom slučaju treba da ga prati i službeni peč at navedenog ureda.

7. Osim ako nije druk čije predvi đeno u važe ćim propisima BiH kojima se zahtijeva kontrola upotrebe i/ili odredišta robe, član 229. ove odluke se primjenjuje mutatis mutandis. Carinski ured iz stavova 4. i 5. ovog člana provjeravaju pošiljku i popunj avaju i ovjeravaju polje D ‘Kontrola polaznog ureda’ na prednjoj strani obrasca T5.

8. Carinski ured iz stavova 4. i 5. ovog člana zadržava po primjerak svakog obrasca T5. Originali tih dokumenata se vraćaju određenoj osobi čim se završe sve administrativne radnje i postupci i polja A (polazni ured) i B (Vratiti osobi ….) obrasca T5 ispravno popune.

9. Član 232. ove odluke. se primjenjuje mutatis mutandis.

159

Član 473.

1. Roba i originali kontrolnih primjerka T5 se predočavaju u odredišnom uredu.

Osim ako nije druk čije predvi đeno propisima BiH kojima se zah tijeva kontrola upotrebe i/ili odredišta robe, odredišni ured može dopustiti da se roba isporu či direktno primaocu pod uvjetima koje on odredi da bi mogao izvršiti kontrolu robe pri, ili nakon njenog prispijeća.

Svaka osoba koja predo čava odredišnom uredu kontrolni primjerak T5 i pošiljku na koju se on odnosi, može, na zahtjev, dobiti potvrdu sa činjenu na obrascu iz priloga 33. Potvrda ne može zamijeniti kontrolni primjerak T5.

2. Kada se važećim propisima BiH zahtijeva kontrola pril ikom odlaska robe iz carinskog podru čja BiH:

- za robu koja odlazi morskim putem, odredišni ured je ured nadležan za luku gdje se roba tovari na plovilo;

- za robu koja odlazi zra čnim putem, odredišni ured je ured nadležan za me đunarodni aerodrom u BiH, u smislu člana 100. tačka (b) ove odluke, gdje se roba utovara na letjelicu koja leti do aerodroma izvan BiH;

- za robu koja odlazi bilo kojim drugim na činom prijevoza, odredišni ured je izlazni ured iz člana 396. stav 2. ove odluke.

3. Odredišni ured vrši predvi đene ili propisane kontrole upotre be i/ili odrediš ta robe. On evidentira podatke iz kontrol nog primjerka T5 i rezultate izvršenih kontrola, te zadržava primjerak navedenog dokumenta kada je to potrebno.

4. Odredišni ured vra ća original kontrolnog primjerka T5 na adresu navedenu u polju B (“Vratiti ….”) obrasca T5 nakon završetka svih radnji i postupaka i unošenja svih zabilješki.

Član 474.

1. Kada izdavanje kontrolnog primjerka T5 zahtijeva garanciju prema članu 472. stav 2 ove odluke, primjenjuju se odredbe stavova 2. i 3. ovog člana.

2. Kada pojedinim koli činama robe nije odre đena upotreba i/ili odredište , do isteka roka prema članu 472. stav 3. ove odluke , nadležni car inski organi poduzimaju neophodne mjere da omoguće uredu iz člana 472. stav 2. ove odluke da naplati kada je to mogu će, iz podnesene garancije onaj dio dažbina koji odgovara toj količini.

Međutim, na zahtjev određene osobe, ti organi mogu odlu čiti da iz garancije naplati, tamo gdje je to potrebno, iznos dažbina dobijen na sljedeći način:

- iznos dažbina za koli činu robe, koja nije prošla kroz propisanu upotrebu i/ili odredište do kraja propisanog perioda, se dijeli sa brojem dana za koje je odobrena upotreba;

- ovaj rezultat se množi sa brojem dana prekoračenja.

Ovaj stav se ne primjenjuje kada odre đena osoba može dokazati da je odre đena roba bila izgubljena zbog više sile.

160

3. Ako, u roku od šest mjeseci, bilo od dana izdava nja kontrolnog primjerka T5 ili od isteka roka navedenog u polju 104 obrasca T5 pod “Rok od ….. dana za završetak”, u zavisnosti od slučaja, taj primjerak , propisno ovjeren od strane odredišnog ureda, nije stigao u povratni ured naveden u polju B dokumenta, nadležni ca rinski organi poduzim aju neophodne korake da zatraže od ureda iz člana 472. stav 2. ove odluke da izvrši naplatu iz garancije propisane u tom članom.

Ovaj stav se ne primjenjuj e kada se zakašnjenje u vra ćanju kontrolnog primjerka T5 ne može pripisati određenoj osobi.

4. Odredbe stavova 2. i 3. ovog člana se primjenjuju, osim ako nije druk čije predviđeno važećim propisima BiH kojima se zahtijeva kontrola up otrebe i/ili odredišta robe u svakom slu čaju, bez odstupanja od odredbi koje se odnose na carinski dug.

Član 475.

1. Osim ako nije druk čije predvi đeno važe ćim propisima BiH kojima se zahtijeva kontrola upotrebe i/ili odredišta robe, kontrolni primje rak T5 i pošiljka koju on prati mogu se podijeliti prije završetka postupka za koji je obrazac izdat. Pošiljke koje se dobiju takvim dijeljenjem, mogu se i same dalje dijeliti.

2. Ured u kojem se vrši podjela izdaje za svaki dio podijeljene pošiljke, u skladu s članom 472. ove odluke, kontrolni primjerak T5 kao izvadak početnog kontrolnog primjerka T5.

Svaki izvadak sadrži, između ostalog, dodatne podatke navedene u poljima 100, 104, 105, 106 i 107 početnog kontrolnog primjerka T5, te neto masu i neto koli činu robe na koji se taj izvadak odnosi. U polje 106 obrasca T5, koji se kor isti za svaki izvadak, upisuju se rije či “Izvadak početnog kontrolnog primjerka (registarski broj, datum, ured i zemlja izdavanja): …”.

Rubrika B “Vratiti …” obrasca T5 sadrži podatke navedene u odgovaraju ćem polju po četnog obrasca T5.

U rubriku J “Kontrole upot rebe i/ili odredišta” po četnog obrasca T5 unosi se formulacija “izdato …. (broj) izvadaka – primjeraka u prilogu”.

Početni obrazac T5 se bez odlaganja vraća na adresu navedenoj u rubrici B “Vratiti …” obrasca T5, zajedno s primjercima izdatih izvadaka.

Ured u kojem se vrši podjela zadržava primjerak po četnog kontrolnog obrasca T5 i izvatke. Originali izvadaka kontrolnog primjerka T5 prate svaki dio podijeljene pošiljke do odgovarajućih odredišnih ureda gdje se primjenjuju odredbe iz člana 473. ove odluke.

3. Stav 2 se primjenjuje mutatis mutandis u slu čaju daljnje podjele u skladu sa stavom 1. ovog člana.

161

Član 476.

1. Kontrolni primjerak može se izdati retroaktivno, pod uvjetom da:

- određena osoba nije odgovorna za nepodnošenje zah tjeva ili izdavanje tog dokumenta kada je roba otpremljena, ili da može dostaviti dokaz da taj propust nije nastao zbog bilo kakve prijevare ili očiglednog nemara s njene strane;

- određena osoba podnese dokaz da se kontrolni primjerak T5 odnos i na robu u vezi s kojom su sve radnje i postupci završene;

- određena osoba predo či dokumenta potrebna za izdavanj e navedenog kontrolnog primjerka

T5;

- je utvr đeno od strane nadležnih carinskih organa da retroaktivno izdavanje kontrolnog primjerka T5 ne može dovesti do osiguravanja fi nancijske koristi koja ne bi bila odobrena u smislu korištenog postupka, carinskog statusa robe i njene upotrebe i/ili odredišta.

Kada se kontrolni primjerak T5 izdaje retroa ktivno, on treba sa državati napomenu crvene boje “Izdano retroaktivno” a zainteresovana osoba unosi identifikaciju prijevoznog sredstva kojim je roba otpremljena, datum polaska i, ako je potrebno, datum kada je roba pokazana u odredišnom uredu.

2. Duplikate kontrolnih primjeraka T5 i izvadaka kontrolnih primjeraka T5 može izdati ured izdavanja na zahtjev odre đene osobe u slu čaju gubitka originala. Duplikat na sebi nosi pe čat ureda, potpis ovlaštenog službenika i crvenim velikim slovima riječ “DUPLIKAT”.

3. Kontrolne primjerke T5 koji su izdani retroa ktivno i duplikate, odredišni ured može ovjeriti samo nakon što utvrdi da je robi koju navedeni dokument pokriva odre đena upotreba i/ili odredište propisano važećim propisima BiH.

Član 477.

1. Nadležni carinski organi m ogu ovlastiti odobrenjem svaku osobu koja ispunjava uvjete propisane u stavu 4. ovog člana i koja namjerava poslati robu za koju se mora sa činiti kontrolni primjerak T5 (u daljnjem tekstu “ovlašteni poš iljalac”) da ne pokazuju polaznom uredu bilo predmetnu robu ili kontrolni primjerak T5 koju pokriva.

2. U smislu kontrolnog primjerka T5 koji koriste ovl ašteni pošiljaoci, nadležni carinski organi mogu:

(a) propisati korištenje obrazaca koji nose prepoz natljiv znak kao sredstvo identifikacije ovlaštenog pošiljaoca; (b) propisati da polje A obrasca, ‘Polazni ured’

- bude unaprijed ovjereno pe čatom polaznog carinskog ureda i potpisano od strane službenika tog ureda; ili

- bude ovjereno od strane ovlaštenog pošiljaoca pe čatom koji odgovara primjerku iz priloga 24; ili

- sadrži ve ć otisnut posebni pe čat koji odgovara primjerku iz priloga 24 ukoliko je otisnut od štamparije odobrene za tu svrhu. Taj otisnuti može biti unesen i pomo ću integriranog sistema obrade podataka;

162

(c) ovlastiti ovlaštenog pošiljaoca da ne pot pisuje obrasce ovjerene posebnim, odobrenim pečatom iz priloga 24 koji su sa činjeni pomoću integriranog sistema obrade podataka. U tom slu čaju, prostor ostavljen za potpis dekl aranta u polju 110 obrazaca sadrži rije či “Oslobođeno od potpisa – član 477. odluke….”.

3. Ovlašteni pošiljalac popunjava kontrolni primjerak T5, unoseći potrebne podatke koji uključuju:

- u polju A (‘Polazni ured’) datum kada je roba poslana i broj prijave; i

- u polju D (‘Kontrola od strane polaznog ur eda’) ovjeru “Pojednostavljeni postupak – član 477. odluke...”.

a kada je potrebno podatke o roku u kojem roba mora biti pokazana odredišnom uredu, primijenjene mjere identifikacije i poziv na otpremni dokument.

Za tako propisno popunjen primjerak, i kada je potrebno, potpisan od strane ovlaštenog pošiljaoca, smatra se da ga je izdao ured naznačen pečatom iz stava 2. tačka (b) ovog člana.

Nakon slanja robe, ovlašteni pošiljalac bez odlag anja šalje polaznom uredu primjerak obrasca T5, zajedno s dokumentom na temelju kojeg je sačinjen kontrolni obrazac T5.

4. Ovlaštenje iz stava 1. ovog člana daje se samo osobama koje često šalju robu, čija evidencija omogućava nadležnim carinskim organima da vr še provjeru njihovih radnji i koji nisu po činili ozbiljne ili ponovljene prekršaje važećih propisa.

U odobrenju se posebno određuje:

- carinski ured ili uredi koji su ovlašteni da djeluju kao polazni uredi za pošiljke;

- rokovi u kojima i procedura pomo ću koje ovlašteni pošiljalac obavještava polazni ured o pošiljci koju treba poslati, da bi taj ured moga o izvršiti sve kontrole koje zahtijevaju propisi BiH, prije polaska robe;

- rok u kojem roba mora biti pokazana u odredišnom uredu; ovaj rok se odre đuje u skladu s uvjetima prijevoza ili propisima BiH;

- mjere koje treba poduzeti u svrhu id entifikacije robe, koje mogu uklju čivati upotrebu posebnih plombi koje odobre nadležni carinski organi a koje stavlja ovlašteni pošiljalac; sredstva pružanja garancije kada se time uvjetuje izdavanje kontrolnog primjerka T5.

5. Ovlašteni pošiljalac poduzima sve neophodne mjere da osigura čuvanje posebnog pe čata ili obrazaca koji nose otisak pečata polaznog ureda ili otisak posebnog pečata.

Ovlašteni pošiljalac snosi sve posljedice, naro čito financijske , bilo kakvih grešaka, propusta ili drugih nepravilnosti na kontroln im primjercima T5 koje sa čini ili u čini prilikom vršenja radnji za koje je obavezan prema odobrenju predviđenom u stavu 1. ovog člana.

163

U slučaju da bilo koja osoba zloupotrijebi una prijed ovjerene kontrolne primjerke T5 pe čatom polaznog ureda ili posebnim pe čatom, ovlašteni pošiljalac je odgovoran, bez odstupanja od krivičnog postupka, za plaćanje dažbina i drugih obaveza koje nisu pla ćene do kojih bi dovela takva zloupotreba, osim ako nadležnim organima koji su ga ovlastili ne dokaže da je poduzeo sve potrebne mjere da osigura čuvanje posebnog pe čata ili obrazaca koji nose otisak pe čata polaznog ureda ili otisak posebnog pečata.

VI DIO

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 478.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku BiH”, a primjenivat će se od 1. januara 2005. godine.

Član 479.

Danom primjene ove odluke pres taju da važe Uredba o provo đenju Zakona o cari nskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službene novine Fede racije BiH”, br.59/01 i 6/04) i Uredba o provo đenju Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasni k RS”, br.35/02 ) i drugi propisi kojima su pitanja uređena ovom odlukom bila prethodno regulisana.

A d n a n T e r z i ć