Porodični ZAKON Federacije Bosne i Hercegovine

PORODIČNI ZAKON

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PORODIČNI ZAKON

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRVI DIO

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zako nom ure đuju se: p orodica, brak i pr avni odno si u braku, odnosi rod itelja i d jece, usvojenje, starateljstvo, pra vni u činci va nbračne za jednice žene i muškarca, prava i duž nosti članova porodice u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), te postupci nadležnih organa u vezi sa bračnim i porodičnim odnosima i starateljstvom.

Član 2.

(1) Porodica, u sm islu ovog Za kona, jeste životna za jednica ro ditelja i djece i drugih krvnih srodnika, s rodnika p o t azbini, us vojilaca i usvo jenika i osoba i z v anbračne zaje dnice ako žive u zajedničkom domaćinstvu.

(2) Uređenje odnosa u porodici zasniva se na:

a) zaštiti privatnosti porodičnog života;

b) ravnopravnosti, međusobnom pomaganju i poštovanju članova porodice;

c) obavezi roditelja da osiguraju zaštitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj odgovornosti u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta;

d) obavezi države da osigura zaštitu porodice i djeteta;

e) pružanju starateljske zašt ite d jeci bez r oditeljskog st aranja i o draslim osobam a k oje nisu sposobne same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.

Član 3.

Vanbračna zajednica, u smislu ovog Zakona , jeste zajednica života že ne i muškarca koji nisu u braku ili v anbračnoj zajednici sa drugo m osobom, koja traje najmanje tri godine ili k raće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Član 4.

(1) U porodici je zab ranjeno nasi lničko po našanje bra čnog pa rtnera i bi lo k ojeg drugog člana porodice.

(2) Po d na silničkim ponaša njem podraz umijeva se sv ako nar ušavanje f izičkog ili psihi čkog integriteta u smislu člana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Član 5.

(1) Za pružanje stru čne pomoći i zaštite p rava i in teresa djeteta i o stalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa nadležan je centar za socijalni rad kao organ starateljstva, sud i osoba ovlašćena za posredovanje.

(2) U ka ntonima i općinama u kojim a nije os novan centar za socijalni rad poslove iz stava 1. ovog člana i druge poslove starateljstva određene ovim Zakonom vrši općinska služba kojoj je povjereno vršenje tih poslova.

(3) U slučaju da se osim po vrede prava radi i o k ršenju l judskih p rava i os novnih s loboda članova porodice i posebno najboljih interesa djeteta, pravna i fizička lica iz stav a 1. ovog člana prijavit će to Instituciji ombudsmena Federacije Bosne i Hercegovine i zatražiti njeno učešće u postupku ukoliko se kršenje uobičajenom procedurom ne može riješiti.

(4) Pravna i fizička lica iz stava 1. ovog člana dužna su međusobno sarađivati.

DRUGI DIO

2

II. B R A K

1. Pojam braka

Član 6.

Brak je zakonom uređena zajednica života žene i muškarca.

2. Uvjeti za postojanje braka

Član 7.

(1) Brak sklapaju saglasnom izjavom žena i muškarac pred matičarom.

(2 ) Matičar je državni službenik.

(3 ) Bračni partneri mogu nakon sklopljenog braka pred matičarom sklopiti brak i pred vjerskim službenikom.

Član 8.

(1) Za postojanje braka potrebno je:

a) da su budući bračni partneri različitog spola,

b) da su budući bračni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka,

c) da je pristanak izjavljen pred matičarom.

(2) Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od uvjeta iz stava 1. ovog člana, ne nastaju pravni učinci braka.

Član 9.

Pravo na tužbu za utvrđivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes, kao i organu starateljstva.

3. Uvjeti za punovažnost braka

Član 10.

Brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku.

Član 11.

(1) Brak ne može sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuđivanje.

(2) Iz uzetno, sud m ože u vanparničnom po stupku dozvoliti sk lapanje brak a osob i koj a je nesposobna za rasuđivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obaveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njenom interesu.

Član 12.

(1) Brak se ne može sk lopiti iz među k rvnih sr odnika u r avnoj i pobočnoj liniji d o četvrtog stepena uključivo.

(2) Odredba iz stava 1. ovog člana primjenjuje se i na odnos nastao potpunim usvojenjem.

Član 13.

Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u slučaju nepotpunog usvojenja.

Član 14.

(1) Brak se n e može sklopiti između: svekra i snahe, zeta i tašte, o čuha i pastorke i maćehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak čijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo.

3

(2) Izuzetno, sud može u va nparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka srodnicima iz stava 1. ovog člana ako utvrdi da postoje opravdani razlozi.

Član 15.

(1) Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života.

(2) Izuzetno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je t a osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka i da je brak u njenom interesu.

Član 16.

(1) Brak ni je val jan ako je na nje govo sk lapanje bra čni pa rtner p ristao u st rahu i zazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobnosti drugog bračnog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini.

(2) Zabluda o osobnosti bračnog partnera postoji kad je bračni partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom, a sklopio ga je sa drugom osobom.

(3) Zabluda o bi tnoj osobini bračnog partnera postoji kad se radi o osobini, odnosno okolnosti koja bi drugog bra čnog p artnera od vratila od sklapanja brak a d a j e za n ju znao, a n aročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti, trajne i neizlječive spolne nemoći, trudnoće žene sa drugim muškarcem i ranije osude zbog krivičnog djela učinjenog protiv dostojanstva osobe i morala.

4. Postupak sklapanja braka

Član 17.

(1) Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu matičaru u općini u kojoj žele sklopiti brak.

(2) Uz prijavu iz stava 1. o vog člana prilažu se izvo di iz mati čne knjige ro đenih, a kada je t o potrebno i druge isprave.

Član 18.

(1) Matičar će, na osnovu izjava osoba koje žele stupiti u brak, a prema potrebi i na drugi način, provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za postojanje i punovažnost braka.

(2) A ko utvrdi da ni je i spunjen je dan o d uv jeta i z st ava 1. ovog člana, m atičar će usm eno saopćiti osobama koje žele sklopiti brak da ga ne mogu sklopiti i o tome sačiniti službenu zabilješku.

(3) Osobe koje žele sklopiti brak mogu u roku od osam dana od dana sa općenja iz stava 2. ovog člana podnijeti zahtjev općinskoj službi nadležnoj za poslove opće uprave, koja je dužna zahtjev odmah razmotriti i donijeti rješenje.

Član 19.

(1) Matičar u dogovoru sa budućim bračnim partnerima određuje rok za sklapanje braka, koji ne može biti kraći od 30 dana od dana prijavljivanja.

(2) Izuzetno, kada za to postoje opravdani razlozi, matičar može odobriti sklapanje braka prije isteka roka iz stava 1. ovog člana.

Član 20.

(1) M atičar će preporu čiti b udućim b račnim part nerima da s e, do dana s klapanja b raka, uzajamno oba vijeste o stanju zdravlja, da po sjete porodično sa vjetovalište i upoz naju se sa st ručnim mišljenjem i uvjetima za razvoj skladnih bračnih i porodičnih odnosa, kao i da posjete ustanove u oblasti zdravstva radi upoznavanja sa mogućnostima i prednostima planiranja porodice.

(2 ) Matičar će buduće bračne partnere upoznati sa m ogućnošću uređenja imovinskih odnosa iz člana 258. ovog Zakona.

4 (3 ) Matičar će buduće bračne partnere upoznati sa mogućnošću sporazumijevanja o prezimenu iz člana 31. ovog Zakona i uzet će njihove izjave o prezimenu.

Član 21.

Ako na dan određen za sklapanje braka ne dođu jedan ili oba buduća bračna partnera, a izostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere za sklapanje braka povučena.

Član 22.

(1) Sklapanje braka vrši se na svečan način u posebno određenoj općinskoj prostoriji.

(2) Na zaht jev budu ćih b račnih pa rtnera m atičar može odobriti d a se b rak sk lopi na d rugom mjestu, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

(3) Sk lapanje braka m ože se o dobriti izv an p rostorije iz stav a 1 . ovog člana i ako ne postoje opravdani razlozi, u k om slučaju budući bračni partneri dužni su platiti naknadu, čiju će visinu odrediti nadležni općinski organ uprave.

Član 23.

Brak sklapaju bračni partneri u prisustvu matičara i dva svjedoka.

Član 24.

(1) U naročito op ravdanim slu čajevima, nadl ežni op ćinski o rgan uprave m ože rješe njem dozvoliti da se brak sklopi ako je prisutan samo jedan budući bračni partner i punomoćnik drugog.

(2 ) U punomoći, koja mora biti ovjerena od suda ili no tara, moraju biti tačno navedeni osobni podaci davaoca punomoći, punomoćnika i osobe sa kojom davalac punomoći želi sk lopiti brak i datum izdavanja punomoći.

(3 ) Punomoć iz stava 2. ovog člana važi 60 dana od dana ovjeravanja.

Član 25.

Svjedok pri sklapanju braka može biti svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost.

Član 26.

Sklapanje br aka p očinje izv ještajem matičara da s u prisutni b udući bra čni pa rtneri i d a je na osnovu njihovih i zjava, i zjava s vjedoka i i sprava utvrđeno d a su isp unjeni uvjeti za po stojanje i punovažnost braka.

Član 27.

(1) Nakon što utvrdi da na njegov izvještaj nema prigovora, matičar će upoznati buduće bračne partnere sa njihovim pravima i dužnostima i značajem braka.

(2 ) Matičar će poslije toga upitati pojedinačno svakog od budućih bračnih partnera da li pristaje da međusobno sklope brak.

Član 28.

(1) Brak je sklopljen kada budući bračni partneri izjave svoj pristanak.

(2) Nakon pristanka matičar objavljuje da je brak sklopljen.

(3 ) Matičar upisu je u m atičnu knj igu vj enčanih s klopljeni bra k i i zjave o p rezimenu u zete u skladu sa stavom 3. član 20. ovog Zakona.

(4) Nakon što se bračni partneri, svjedoci i matičar potpišu u matičnu knjigu vjenčanih, matičar bračnim partnerima odmah izdaje izvod iz matične knjige vjenčanih.

Član 29.

5 Bra čni partneri koji žele nakon sklopljenog braka pred matičarom sklopiti brak i pred vjerskim službenikom, dužni su mu predati izvod iz matične knjige vjenčanih.

5. Osobna prava i dužnosti bračnih partnera

Član 30.

(1 ) Bračni partneri ravnopravni su u braku.

(2 ) Bračni partneri dužni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se poštovati i pomagati.

(3 ) Bračni partneri sporazumno određuju mjesto stanovanja.

(4 ) Bračni partneri sporazumno i ravnopravno odlučuju o rađanju i podizanju djece, o uređenju međusobnih odnosa i obavljanju poslova u bračnoj, odnosno porodičnoj zajednici.

Član 31.

Budući bračni partneri mogu se sporazumjeti da će nakon sklapanja braka:

a) svaki bračni partner zadržati svoje prezime;

b) kao zajedničko prezime uzeti prezime jednoga od njih;

c) kao zajedničko uzeti prezimena oba bračna partnera, o čijem će se redoslijedu sporazumjeti;

d) svaki od njih ili sa mo jedan bračni partner svom prezimenu dodati prezime drugog bračnog partnera;

e) svaki od njih ili samo jedan bračni partner prezimenu bračnog partnera dodati svoje prezime.

6. Prestanak braka

Član 32.

(1) Bra k p restaje sm rću bra čnog partnera, pr oglašenjem nest alog b račnog part nera um rlim, poništenjem i razvodom braka.

(2) Ako je nestali bračni partner proglašen umrlim, brak p restaje danom koji je u pravomoćnoj odluci suda utvrđen kao dan njegove smrti.

(3) Br ak pr estaje pon ištenjem i r azvodom k ada presuda su da o poništenju, odnosno r azvodu braka postane pravomoćna.

Član 33.

(1) U slu čaju poništenja ili razvoda braka svaki od bračnih partnera može zadržati prezime koje je imao u vrijeme prestanka braka.

(2) Za zadržavanje prezimena u slučaju poništenja braka nužan je pristanak bračnog partnera koji nije odgovoran za poništenje.

7. Poništenje braka

Član 34.

Brak će se poništiti ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije postojao jedan od uvjeta za punovažnost braka predviđenih u čl. od 10. do 16. ovog Zakona.

Član 35.

Brak će se poništiti ako nije sklopljen u cilju vođenja zajednice života.

6

Član 36.

(1) Pravo na tužbu za poništenje braka iz razloga navedenih u čl. 10. i 35. o vog Zakona pripada bračnim partnerima, svakoj osobi koja ima pravni interes da brak bude poništen i organu starateljstva.

(2 ) Sud neće poništiti n ovi b rak koji j e sklopljen za vrijeme traj anja ran ijeg braka jed nog o d bračnih partnera, ako je raniji brak prestao prije zaključenja glavne rasprave.

Član 37.

(1) Pra vo na t užbu za poništenje braka za vrijeme dok t raje razl og i z člana 11. o vog Zako na pripada bračnim partnerima i organu starateljstva.

(2) Na kon p restanka razl oga i z člana 11. ovog Zak ona pra vo na t užbu za po ništenje bra ka pripada samo bračnom partneru kojem je vraćena poslovna sposobnost, odnosno koji je b io nesposoban za rasuđivanje.

(3) T užba iz stava 2. ovog člana m ože se pod nijeti u ro ku od jedne god ine od prestanka nesposobnosti za rasuđivanje, odnosno u r oku o d je dne go dine od pravomoćnosti odlu ke o vr aćanju poslovne sposobnosti.

Član 38.

Pravo na tužbu za p oništenje braka u slučajevima iz čl. 12. i 13. ovog Zakona pripada bračnim partnerima i organu starateljstva.

Član 39.

(1) Pravo na tužbu za poništenje braka koji je bez dozvole suda sklopila osoba koja nije navršila 18 godina života pripada organu starateljstva, maloljetnom bračnom partneru i njegovim roditeljima.

(2) Sud može odbiti zahtjev za poništenje braka ako su u vrijeme sklapanja braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih je mogao dozvoliti sklapanje ovog braka prije punoljetnosti bračnog partnera.

(3) Brak se ne može poništiti nakon što je maloljetni bračni partner navršio 18 godina života, ali bračni partner koji je postao punoljetan može podnijeti tužbu za poništenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti.

Član 40.

(1) Poništenj e bra ka sklopljenog u st rahu izazvanom ozbilj nom prij etnjom može traž iti sa mo bračni partner koji je pod uticajem prijetnje sklopio brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno.

(2) Pon ištenje braka sk lopljenog u zab ludi m ože tražiti s amo bra čni partner k oji je u zabl udi pristao na brak. Tužba se može podnijeti u ro ku od jedne godine od dana saznanja za zabl udu, a bra čni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno.

(3) P oništenje bra ka zb og s poznaje o za raznim bolestima može tražiti bra čni d rug kom e su zatajene činjenice o zdravstvenom stanju drugog bračnog druga.

(4) Poništenje braka može pokrenuti bračni drug zbog teških i neizlječivih psihičkih poremećaja drugog bračnog druga.

(5) Poništenje braka može pokrenuti bra čni drug protiv drugog bračnog druga koji je prešutio veće obaveze stečene prije braka iz člana 261. ovog Zakona.

8. Razvod braka

Član 41.

Bračni partner može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni.

7

Član 42.

Razvod braka može se zahtijevati tužbom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.

Član 43.

Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili d ok njihovo dijete ne navrši tri godine života.

Član 44.

(1) Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka:

a) ako je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci,

b) ako postoji sp orazum bra čnih partnera, skl opljen u postupku posredovanja, o: ostvarivanju roditeljskog st aranja, izd ržavanju djeteta, uvjetim a i na činu od ržavanja osobnih od nosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izd ržavanju bračnog partnera.

(2 ) Sud će odbiti zahtjev za sp orazumni razvod braka ako sporazum koji se ti če djeteta nije u djetetovom interesu.

9. Posredovanje

Član 45.

(1) Prije pokretanja postupka za razvod bra ka bračni partner ili o ba bračna partnera koji imaju djecu na d k ojom ost varuju roditeljsko st aranje d užni su po dnijeti zaht jev za p osredovanje fi zičkom i pravnom licu ovlašćenom za posredovanje.

(2) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će uvjete koje mora ispuniti osoba iz stava 1. ovog člana. Izbor fizičkog i pravnog lica koje ispun java u vjete izv ršit će fed eralni min istar rad a i so cijalne politike n a o snovu j avnog po ziva objavljenog u dnevnoj štampi. Popis izabranih lica dostavit će Federalnom ministarstvu pravde.

(3) Zaht jev za pos redovanje mogu podnijeti i bra čni pa rtneri koji ne maju d jecu na d k ojom ostvaruju roditeljsko staranje.

(4) Bračni partner nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog partnera nepoznato najmanje šest mjeseci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna sposobnost.

Član 46.

(1) Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlašćenoj osobi na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište, ili n a čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište.

(2 ) Izuzetno, bračni part neri mogu p odnijeti zaht jev za pos redovanje ovlašćenoj oso bi izvan mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta.

Član 47.

(1) Os oba o vlašćena za posredovanje dužna je u roku od o sam d ana od pod nošenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba b račna partnera da osobno pristupe i u čestvuju u ovom postupku.

(2) P unomoćnici ne m ogu zastupati bračne part nere, niti mogu pri sustvovati u post upku posredovanja.

Član 48.

(1) U postupku pos redovanja ovlašćena osoba nastojat će uk loniti u zroke koji su doveli do poremećaja bra čnih o dnosa i izmiriti bračne part nere. P rema potrebi pre poručit će im d a s e o brate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.

(2) Ovlašćena osoba upoznat će bra čne partnere sa posljedicama razvod a braka, a posebno sa onim koje se odnose na djecu. 8

Član 49.

(1) Ako se o ba bračna partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv da u čestvuju u po stupku posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postupak će se obustaviti.

(2) Izuzetno, postupak se neće obustaviti u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom partneru.

(3) A ko na kon ob ustave p ostupka i z st ava 1. ovog člana bude podnesena tu žba ili zahtj ev za sporazumni razvod braka, sud će taj podnesak odbaciti.

Član 50.

(1) Ako se u postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlašćena osoba nastojat će da se oni sp orazumiju o t ome sa kim će živ jeti n jihovo m aloljetno dijete ili d ijete n ad ko jim se o stvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovim osobnim odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti, o njegovom izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja.

(2) Ako bračni partneri ne postignu sporazum iz stava 1. ovog člana, ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva će na zahtjev ovlaš ćene osobe ili p o službenoj dužnosti odlučiti o pitanjima iz stava 1. ovog člana.

(3) Odluka iz stava 2. ovog člana važi do pravomoćnosti odluke o razvodu braka.

(4) Žalba protiv odluke iz stava 2. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Član 51.

(1) O postupku posredovanja ovlašćena osoba sastavit će zapisnik.

(2 ) Ovlašćena osoba dužna je u roku od dva mjeseca okončati postupak posredovanja.

(3) U nar očito opravdanim slu čajevima rok iz stava 2. ovog člana može se pro duljiti za j edan mjesec.

(4) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će osnovne elemente koje mora sadržavati stručno mišljenje u postupku posredovanja.

Član 52.

Ako se tu žba ili zah tjev z a spo razumni razvo d b raka po dnese prije ok ončanja post upka posredovanja, sud će taj podnesak odbaciti.

TREĆI DIO

III. O D N O S I R O D I T E LJ A I D J E C E

A. MATERINSTVO I OČINSTVO

1. Pojam materinstva

Član 53.

Djetetova majka je žena koja ga je rodila.

Član 54.

(1) Ocem djeteta ro đenog u braku ili p eriodu do 300 dana od prestanka b raka smatra se m už majke djeteta. 9

(2) Ako je dijete rođeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka, ocem će se smatrati muž majke iz kasnijeg braka.

Član 55.

Ako se materinstvo ili očinstvo djeteta ne može utvrditi na način normiran u članu 53. i stavu 1. član 54. ovog Zakona, utvrđuju se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

2. Priznanje materinstva i očinstva

Član 56.

(1) M aterinstvo i o činstvo može se p riznati p red m atičarom, or ganom st arateljstva, su dom i li notarom.

(2) P rimjerak zapisnika o p riznanju bez o dlaganja se dostavlja m atičaru nadležnom za u pis djeteta u matičnu knjigu rođenih.

(3) Materinstvo i očinstvo može se priznati i u testamentu.

Član 57.

Materinstvo i očinstvo djeteta može priznati i maloljetna osoba koja je navršila 16 godina i osoba kojoj je ograničena poslovna sposobnost, ako su sposobne shvatiti značenje izjave o priznanju.

Član 58.

Materinstvo i o činstvo m ože se prizn ati p oslije sm rti d jeteta sam o ak o j e dijete o stavilo potomstvo.

Član 59.

Priznanje materinstva i očinstva je neopozivo.

Član 60.

(1) Za up is p riznanja m aterinstva u m atičnu kn jigu rođenih po trebna j e pr ethodna sag lasnost organa starateljstva nadležnog prema mjestu rođenja djeteta.

(2) Ako je dijete n avršilo 14 godina i spo sobno j e shvatiti zn ačenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva. Izja vu o p ristanku di jete d aje p red organom st arateljstva nadležnim prema mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju materinstva ili testament iz člana 56. ovog Zakona, matičar nadležan za upis djet eta u matičnu knjigu rođenih odmah će zatražiti od organa starateljstva da u roku od 30 dana dostavi saglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog člana.

(4) Nakon što dobije saglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog člana, matičar će priznanje materinstva upisati u matičnu knjigu rođenih.

Član 61.

(1 ) Očinstvo se može priznati i prije rođenja djeteta.

(2) Priznanje iz stava 1. ovog člana proizvodi pravno dejstvo ako se dijete rodi živo.

Član 62.

(1) Za upis priznanja očinstva u matičnu knjigu rođenih potreban je pristanak majke djeteta.

10

(2) Ako je majka mlađa od 14 godina, ili n ije živa, ili j e proglašena umrlom, ili joj je oduzeta poslovna sposobnost, ili joj je boravište nepoznato najmanje tri mjeseca, saglasnost na priznanje očinstva daje organ starateljstva.

(3) I zjavu o p ristanku iz stav a 1 . ov og člana m ajka može d ati p red m atičarom, or ganom starateljstva, sudom ili notarom.

Član 63.

(1) Ako je dijete n avršilo 14 godina i spo sobno j e shvatiti zn ačenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na pri znanje o činstva. I zjavu o p ristanku di jete da je pred organom starateljstva nadležnim prema mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta.

(2) A ko je di jete mlađe o d 14 godina ili j e stari je od 14 god ina, ali n ije spo sobno shv atiti značenje priznanja, a majka iz razloga navedenih u članu 62. stav 2. ovog Zakona ne može dati pristanak, saglasnost na priznanje očinstva daje organ starateljstva.

Član 64.

(1) Kada primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva ili testament uz koje nije priložena izjava majke o pristanku na priznanje očinstva, matičar nadležan za upis rođenja djeteta odmah će pozvati majku da u roku od 15 dana da ovu izjavu.

(2) Ako j e za pr iznanje potreban pristanak djeteta, odno sno sag lasnost o rgana staratelj stva, matičar će od nadl ežnog organa starateljstva odmah zatražiti d a u roku od 15 dana d ostavi izj avu o pristanku djeteta, odnosno saglasnost organa starateljstva.

Član 65.

(1) Osobu koja je priznala materinstvo ili očinstvo matičar će obavijestiti je li dobiven pristanak, odnosno saglasnost iz čl. 60., 62. i 63. ovog Zakona.

(2) Ako pr istanak, odn osno saglasnost iz stav a 1 . ovo g člana ni su dat i u p redviđenom r oku, osoba koja je priznala materinstvo ili očinstvo može pokrenuti sudski postupak za utvrđivanje materinstva ili očinstva u roku određenom u članu 74., odnosno u stavu 2. člana 76. ovog Zakona.

Član 66.

(1) Ako je dijete upisano u matičnu knjigu rođenih bez podataka o ocu, matičar će pozvati majku djeteta, upoznati je sa prav om djeteta da zna ko mu je otac i u pozoriti je n a obavezu da, radi dobrobiti djeteta, označi osobu koju smatra ocem djeteta.

(2) O upisu djeteta bez podataka o ocu matičar će odmah obavijestiti organ starateljstva nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta majke.

(3) Majka može pred matičarom dati izjavu o tome koga smatra ocem djeteta.

Član 67.

(1) Ako je majka dala izjavu iz stava 3. član 66. ovog Zakona, matičar će organu starateljstva odmah dostaviti primjerak zapisnika sa ovom izjavom.

(2) Ako majka nije dala izjavu iz stava 3. član 66. ovog Zakona, organ starateljstva će u roku od 30 dana od prijema obavještenja iz stava 2. član 66. ovog Zakona pozvati majku da i zjavi koga smatra ocem djeteta. Orga n starateljstva će upozoriti majku na obavezu da, radi d obrobiti djeteta, označi osobu koju smatra ocem djeteta.

Član 68.

Izjava m ajke pre d m atičarom il i pred or ganom st arateljstva o t ome k oga sm atra ocem djet eta smatra se njenim pristankom na priznanje očinstva.

11

Član 69.

(1) Ka da primi zapi snik sa i zjavom majke i z st ava 3. član 6 6. ovog Z akona, odnosno i zjavu majke iz člana 68. ovog Zakona, organ starateljstva će u roku od 15 dana pozvati označenu osobu.

(2) Ako se pozvana osoba odazove, organ starateljstva upoznat će je sa izjavom majke iz stava 1. ovog člana i sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.

Član 70.

(1) Ako pozvana osoba prizna očinstvo, organ starateljstva primjerak zapisnika o izjavi majke o tome koga sm atra ocem djeteta i primjerak zapisnika o priznanju o činstva odmah će dostaviti matičaru radi upisa očinstva u matičnu knjigu rođenih.

(2) O izjavi o priznanju očinstva organ starateljstva obavijestit će majku djeteta.

Član 71.

Ako pozvana osoba u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi da nije otac djeteta ili ne da nikakvu izjavu, organ starateljstva će o tome odmah obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva sudskom odlukom.

3. Utvrđivanje materinstva i očinstva sudskom odlukom

Član 72.

(1) Dijete može podići tužbu radi utvrđivanja materinstva i očinstva.

(2) Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, u njegovo ime tužbu radi utvrđivanja materinstva m ože podni jeti staratelj, uz sa glasnost o rgana st arateljstva, a tužbu ra di utvrđivanja o činstva m ože pod nijeti n jegova m ajka ako ostvaruje r oditeljsko st aranje, od nosno n jegov staratelj, uz saglasnost organa starateljstva.

(3) Malo ljetno d ijete m ože p odnijeti tu žbu iz stava 1. ovog člana ako j e stek lo po slovnu sposobnost prije punoljetstva.

Član 73.

Žena koja sebe smatra majkom djeteta može podnijeti tužbu radi utvrđivanja materinstva u roku od jedne godine od prijema obavijesti o tome da nije pribavljena saglasnost organa starateljstva, odnosno pristanak djeteta iz člana 60. ovog Zakona, a najkasnije do navršene 18. godine života djeteta.

Član 74.

Muškarac koji sebe sm atra ocem dj eteta može po dnijeti t užbu ra di utvrđivanja m aterinstva u roku od šest m jeseci od da na sazna nja za ro đenje djeteta, a na jkasnije do nav ršene 18 . godine života djeteta.

Član 75.

(1) Organ starateljstva može podnijeti tužbu radi utvrđivanja materinstva i očinstva.

(2) O rgan starateljstva m ože po dnijeti t užbu ra di ut vrđivanja o činstva ako majka ne po kreće postupak za utvrđivanje očinstva.

(3) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti do navršene 18. godine života djeteta.

Član 76.

(1) Majka djeteta može podnijeti tužbu radi utvrđivanja očinstva do navršene 18. godine života djeteta.

12

(2) Muš karac koji sebe sm atra ocem djet eta može pod nijeti t užbu ra di ut vrđivanja o činstva u roku od jedne godine od prijema obavještenja o tome da nije dobiven pristanak majke i djeteta, odnosno saglasnost organa starateljstva iz čl. 62. i 63 . ovog Zakona, a najkasnije do navršene 18. godine života djeteta.

Član 77.

(1) Poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je majka odnosno otac djeteta, tužba radi utvrđivanja materinstva ili očinstva podnosi se protiv njenih nasljednika.

(2) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od jedne godine od smrti osobe za koju se tv rdi d a je m ajka, od nosno otac dj eteta, odnosno šest m jeseci od pravom oćnosti rj ešenja o nasljeđivanju.

Član 78.

Tužba radi utvrđivanja materinstva ili o činstva može se po dnijeti i poslije smrti djeteta ako je ono ostavilo potomstvo.

4. Osporavanje materinstva i očinstva

Član 79.

(1) Dijete m ože o sporavati materinstvo ili o činstvo o sobi koja j e u mati čne kn jige r ođenih upisana kao njegov roditelj.

(2) Tužbu iz stava 1. ovog člana dijete može podnijeti do navršene 25. godine života.

(3) U im e djeteta koje je maloljetno ili n ad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje n akon punoljetstva, tužbu iz stava 1. ovog člana podnosi poseban staratelj postavljen za tu parnicu.

(4) U im e punoljetnog djetet a kojem je oduzeta poslovna sp osobnost, t užbu i z st ava 1. ovog člana podnijet će njegov staratelj, uz prethodno odobrenje organa starateljstva.

Član 80.

(1) Že na k oja je u m atične kn jige rođenih upi sana kao majka d jeteta može ospo ravati svo je materinstvo.

(2) Tu žbu iz stav a 1. ovog člana žena m ože podnijeti u roku od šest m jeseci od saz nanja za činjenicu koja isključuje njeno materinstvo, a najkasnije do navršene 10. godine života djeteta.

(3) Žena k oja sebe sm atra majkom djeteta može osporavati materinstvo ženi koja je u matične knjige rođenih upisana kao majka ako istovremeno traži da se utvrdi njeno materinstvo.

(4) Tužbu iz stava 3. ovog člana žena može podnijeti u roku od šest mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta, a najkasnije do navršene 10. godine života djeteta.

(5) Ako je ženi o duzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja materinstva iz st . 2. i 4. ovog člana može podnijeti njezin staratelj, uz odobrenje organa starateljstva.

Član 81.

Pravomoćnom odlukom o osporavanju materinstva osporenim se smatra i očinstvo muža majke, odnosno muškarca čije je očinstvo utvrđeno priznanjem.

Član 82.

(1) Muž majke može osporavati očinstvo djeteta rođenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije otac.

13

(2) Ako je mužu oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja očinstva iz stava 1. ovog člana može podnijeti njegov staratelj, uz odobrenje organa starateljstva.

(3) Tužba iz st. 1. i 2. ovog člana može se podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju očinstvo.

Član 83.

(1) M ajka m ože os poravati očinstvo djeteta ro đenog u braku ili u p eriodu do 300 dana od prestanka braka.

(2) Ako je majci oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti njen staratelj, uz odobrenje organa starateljstva.

(3) Tužba iz st. 1. i 2. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od rođenja djeteta.

Član 84.

(1) M uškarac koji se be smatra ocem djeteta ro đenog u braku ili u p eriodu do 30 0 dana od prestanka braka, može osporavati očinstvo mužu majke djeteta ako je živio u zajednici sa majkom djeteta u vrijeme začeća djeteta, ili je zaj ednicu života sa njom zasnovao prije rođenja djeteta, pod uvjetom da istom tužbom traži da se utvrdi njegovo očinstvo.

(2) T užbu ra di os poravanja očinstva iz stav a 1. ovog člana m ože po dnijeti u rok u od j edne godine od dana rođenja djeteta.

Član 85.

(1) Muškarac ko ji je prizn ao očinstvo, a kasnije sazna o za činjenicu k oja i sključuje n jegovo očinstvo, može podnijeti tužbu za osporavanje svog očinstva.

(2) Tuž bu i z st ava 1. o vog člana muškarac može podnijeti u roku od šest mjeseci od da na saznanja za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo.

Član 86.

Ako osoba koja je po dnijela tužbu za os poravanje materinstva, odnosno o činstva umre, osobe koje imaju pravni interes mogu nastaviti postupak u roku od jedne godine od njene smrti, odnosno šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

Član 87.

(1) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može tužbom osporavati očinstvo muškarcu koji je to dijete priznao za svoje ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo očinstvo.

(2) Tužba iz s tava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od godinu dana od upisa priznanja očinstva u matičnu knjigu rođenih.

Član 88.

(1) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i očinstva utvrđenog sudskom odlukom.

(2) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i očinstva poslije smrti djeteta.

5. Materinstvo i očinstvo djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjom

Član 89.

Nije dozvoljeno u sudskom postupku utvrđivati ili osporavati materinstvo i očinstvo djeteta koje je začeto u postupku medicinski pomognute oplodnje.

Član 90.

14

(1) Izuzetno, žena koja je rodila dijete začeto iz jajne ćelije druge že ne može osporavati svoje materinstvo ako je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete začeto bez njene pisane saglasnosti.

(2) Muž majke može osporavati očinstvo djeteta rođenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka b raka ak o je u p ostupku m edicinski pomognute opl odnje dijete za četo s jemenom dru gog muškarca, bez pisane saglasnosti muža.

(3) T užba ra di os poravanja materinstva, odnosno o činstva, može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za začeće djeteta na na čin iz st. 1., 2. i 3. ovo g člana, a najkasnije do navršene

10. godine života djeteta.

B. U S V O J E NJ E

1. Pojam usvojenja

Član 91.

(1) Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.

(2) Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno.

Član 92.

(1) Dijete ima pravo znati da je usvojeno.

(2) Usvojioci su dužni upoznati dijete da je usvojeno najkasnije do njegove sedme godine života, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete.

2. Uvjeti za zasnivanje usvojenja

a) Zajedničke odredbe

Član 93.

(1) Usvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu usvojenika.

(2) Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat, ni sestra.

(3) Staratelj ne m ože u svojiti sv og šti ćenika dok ga organ starateljstva ne razri ješi duž nosti staratelja.

Član 94.

(1) Ne može se usvojiti dijete prije isteka tri mjeseca od njegovog rođenja.

(2) Ne m ože se u svojiti d ijete maloljetnih rod itelja. Izu zetno, ovo se dij ete može u svojiti p o isteku j edne go dine od nj egovog rođenja ako nem a izgleda da će se o no p odizati u po rodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika.

(3 ) Dijete čiji su roditelj i nepoz nati m ože se usvoj iti tek po isteku tri mjeseca od nj egovog napuštanja.

Član 95.

(1) Usvojilac može biti državljanin Bosne i Hercegovine.

(2) Usvojilac može biti i s trani državljanin, ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ak o dijete ne može biti usvojeno u Bosni i Hercegovini.

(3) Usvojenje iz stava 2. ovog člana ne može se zasnovati bez prethodnog odobrenja federalnog organa nadležnog za poslove socijalne zaštite. 15

Član 96.

(1) Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.

(2 ) Usvojioci koji zaje dnički usva jaju isto dijete m ogu ga usvojiti i ako sam o jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog člana.

(3) Ako postoje osobno opravdani razlozi, usvojilac može biti i o soba starija od 45 godina, ali dobna razlika između usvojioca i usvojenika ne smije biti veća od 45 godina.

(4) Ako usvojioci usvajaju sestre i braću ili sestre i braću po majci ili o cu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog člana samo u odnosu na jedno dijete.

Član 97.

(1) Usvojiti ne može osoba:

a) kojoj je dok traje nesposobnost oduzeto roditeljsko staranje,

b) kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost,

c) koja ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje.

(2) Usvojiti ne može ni osoba ko d čijeg bračnog partnera postoji jedna od okolnosti iz stava 1. ovog člana.

Član 98.

(1) Za usvojenje je potreban p ristanak o ba r oditelja i li jedi nog roditelja d jeteta, a ko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Pristanak roditelja mora biti izričit u odnosu na vrstu usvojenja.

Član 99.

Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika:

a) kome je oduzeto roditeljsko staranje;

b) koji ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zapustio staranje o djetetu;

c) koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje usvojenja;

d) kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost;

e) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete.

Član 100.

(1) Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

(2) Ako je staratelj osoba zaposlena u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban slučaj.

b) Posebni uvjeti za potpuno usvojenje

Član 101.

Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine života.

Član 102.

(1) Potpuno usvojiti dijete mogu bračni partneri zajednički, te m aćeha ili o čuh djeteta koje se usvaja.

(2 ) Vanbračni part neri k oji ži ve na jmanje pet g odina u van bračnoj zaj ednici m ogu p otpuno usvojiti dijete.

16

c) Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje

Član 103.

(1) Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godine života.

(2) Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati značenje usvojenja potreban je njegov pristanak.

Član 104.

(1) Nepotpuno mogu usvojiti dijete bračni partneri zajednički, jedan bračni partner uz pristanak drugog i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja.

(2) Os oba koja ni je u b raku i vanbra čni p artneri k oji ži ve u va nbračnoj zaj ednici ko ja tr aje najmanje pet godina, mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi.

3. Postupak zasnivanja usvojenja

Član 105.

(1) Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.

(2) Osoba koja želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva.

(3) U postupku zasnivanja usvojenja djeteta isključena je javnost.

Član 106.

(1) Organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani ovim Zakonom.

(2) Organ starateljstva po službenoj du žnosti p ribavlja mišljenje o podo bnosti o sobe koja želi usvojiti d ijete o d organa staratelj stva nj enog preb ivališta, k ao i o d porodičnog sa vjetovališta i dr ugih odgovarajućih organizacija i stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog i dr.).

(3) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će metode utvrđivanja podobnosti za usvojenje i način izrade mišljenja o podobnosti.

Član 107.

(1) U po stupku zasn ivanja usvojenja rod itelj d jeteta, bra čni part ner o sobe ko ja n amjerava usvojiti dijete i d ijete daju svoj pristanak za u svojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi.

(2) Ako je pristanak dat pred organom koji ne vo di postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ ovjereni zapisnik odmah će dostaviti organu koji vodi postupak.

(3) Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i osoba koje ga žele usvojiti.

Član 108.

(1) R oditelj s voj pristanak na usvojenje može dat i i p rije pokretanja p ostupka zas nivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života.

(2) O rgan st arateljstva u poznat će ro ditelja sa pra vnim posljedicama nje govog pri stanka i usvojenja prije nego on da pristanak na usvojenje.

(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uručuje se roditelju.

(4) Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika iz stava 3. ovog člana.

17

(5) Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku.

Član 109.

(1) U po stupku zasn ivanja usv ojenja o rgan star ateljstva u pozorit će us vojioce na o bavezu i z stava 2. član 92. ovog Zakona.

(2) U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upoznat će roditelje djeteta, usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja.

Član 110.

(1) Prije donošenja rješe nja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva će bez naknade smjestit dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci.

(2) Za vrijem e traja nja sm ještaja iz stav a 1. ovo g člana dij ete će b iti pod o sobnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.

Član 111.

(1) U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva navodi: ime i prezime, datum i mjesto r ođenja i d ržavljanstvo usvojenika, i me i prezi me jed nog r oditelja, m atični b roj i dr žavljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.

(2) Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

(3) Usvojenje je zasnovano kad rješenje o zasnivanju usvojenja postane pravomoćno.

(4) Orga n starateljstva duža n je pravom oćno rješenje o zasnivanju u svojenja o dmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih.

(5 ) Matičar će upisati u matičnu knjigu rođenih podatke iz stava 1. ovog člana.

(6) Federalni ministar pravde u roku od tr i mjeseca od dana st upanja na sna gu ovog Zakona propisat će način upisa u matičnu knjigu rođenih.

Član 112.

(1) Organ starateljstva vodi spise predmeta i zapisnik o usvojenju, te evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci.

(2) Podaci o usvojenju službena su tajna.

(3) Uv id u spise p redmeta o u svojenju dopustit će se punoljetnom usvo jeniku, usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak za usvojenje u skladu sa članom 98. ovog Zakona.

(4) Organ starateljstva dopustit će uvid u spise predmeta maloljetnom usvojeniku ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu.

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisati će način vođenja zapisnika i sp isa predmeta o usvojenju, te način vođenja evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci.

4. Prava i dužnosti iz potpunog usvojenja

Član 113.

(1) Potpunim usvojenjem se između usvojioca i njegovih srodnika, sa jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. 18

(2 ) U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.

Član 114.

Potpunim u svojenjem p restaju m eđusobna pr ava i dužn osti u svojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji maćeha ili očuh.

Član 115.

(1) Usvojioci sporazumno određuju ime usvojeniku.

(2) Usvojenik dobiva zajedničko prezime usvojioca. Ako usvojioci nemaju zajedničko prezime, sporazumno će odrediti prezime usvojenika.

(3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana, o imenu i prezimenu usvojenika odlučit će organ starateljstva.

Član 116.

Osporavanje i u tvrđivanje materinstva i o činstva ni je dozvoljeno nakon zas nivanja pot punog usvojenja.

5. Prava i dužnosti iz nepotpunog usvojenja

Član 117.

(1) Nepotpunim usvojenjem nastaju između usvojioca, sa jed ne strane, te usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, prava i dužnosti koja prema zakonu postoje između roditelja i djece, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.

Član 118.

(1) Usvojioci mogu odrediti ime usvojeniku.

(2) U svojenik dobiva p rezime us vojioca, osim ako usvojilac odl uči da usvojenik za drži svo je prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojioca.

(3) Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10 godina.

Član 119.

Usvojilac m ože us vojenika og raničiti il i isk ljučiti iz p rava nasljeđivanja, pod uvjetima predviđenim u posebnom zakonu.

6. Raskid nepotpunog usvojenja

Član 120.

Nepotpuno usvojenje m ože rask inuti o rgan staratelj stva po slu žbenoj du žnosti ili n a prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.

Član 121.

O raskidu nepotpunog usvojenja organ starateljstva može odlučiti i na pojedinačan ili zajednički zahtjev usvojioca i punoljetnog usvojenika ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.

Član 122.

(1) Ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju izdržavati ga, organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika.

19

(2) Ako usvojilac nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za ži vot, organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdržava usvojioca, uzimajući u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja.

(3) Rješenjem iz st. 1. i 2. ovog člana izdržavanje se može odrediti najdulje do godinu dana.

Član 123.

(1) Usvojenje prestaje kada rješenje o raskidu usvojenja postane pravomoćno.

(2 ) U slučaju raskida usvojenja usvojenik može zadržati prezime usvojioca.

(3) R ješenje o raski du usvojenja organ st arateljstva dužan je u roku o d o sam dana od dana pravomoćnosti rješenja dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih.

C. PRAVA I DUŽNOSTI RODITELJA I DJECE

1. Prava i dužnosti djeteta

Član 124.

(1) Dijete ima pravo na staranje o životu, zdravlju i razvoju osobnosti.

(2) Dijete ima pravo živjeti sa roditeljima. Ako ne živi sa oba ili sa j ednim roditeljem, pravo je djeteta da red ovno održava osobne odnose i neposredne kontakte sa roditeljem sa kojim ne živi. Dijete ima pravo održavati osobne odnose i neposredne kontakte i sa nenom i djedom.

(3) Dijete ima pravo na zaštitu od nezakonitog miješanja u njegovu privatnost i porodicu.

Član 125.

(1) Di jete im a p ravo na izražav anje i uvažavanje vlastitoga m išljenja u sk ladu sa nj egovim uzrastom i zrelosti.

(2) Pravo je djeteta da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom.

(3) Dijete ima pravo na posebnog staratelja u slučajevima određenim ovim Zakonom.

(4) Posebnog staratelja imenuje organ sta rateljstva. U slučajevima u kojima je za zaštitu prava djeteta nadležan organ starateljstva, posebnog staratelja imenuje sud.

Član 126.

(1) Di jete im a pra vo na obrazovanje, na i zbor škole i zanim anja u skl adu sa nje govim sposobnostima i sklonostima.

(2) Dijete ima pravo na zaposlenje koje nije štetno za njegovo zdravlje i njegov razvoj.

Član 127.

Dijete u porodici im a p ravo na zaštitu od sv ih oblika n asilja, zloup otrebe, zlostav ljanja i zanemarivanja.

Član 128.

(1) Dijete je dužno poštovati roditelje i ostale članove porodice.

(2) Dužnost djeteta je da pomaže roditeljima.

2. Roditeljsko staranje

20

Član 129.

(1) Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dužnosti i prava roditelja koje imaju za cilj zaštitu osobnih i imovinskih prava i interesa.

(2) Roditeljsko staranje ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

Član 130.

(1) Roditelji su zajednički i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta.

(2) Roditelji treba da osiguraju zaštitu djeteta koja je nužna za njegovu dobrobit.

Član 131.

(1 ) Ograničenje i oduzi manje rodi teljskog staranja m oguće je odl ukom nadl ežnog or gana i z razloga i na način propisan ovim Zakonom.

(2) Roditelj se ne može odreći roditeljskog staranja.

Član 132.

Roditelji su obavezni i o dgovorni upoznati dijete sa nj egovim pravima i omogućiti mu njihovo ostvarenje.

Član 133.

(1) Roditelji sporazumno određuju ime i prezime djeteta.

(2) Ako n e postignu sporazum iz stav a 1 . ovog člana, o im enu i prezimenu djeteta odlučit će organ starateljstva.

Član 134.

(1) Roditelji su dužni starati se o životu i zdravlju djeteta.

(2) Roditelji su dužni čuvati dijete, zadovoljavati njegove normalne p otrebe i štititi g a od svih oblika poroka: droga, alkohol, skitničenje, razbojništvo, krađa, prostitucija, prosjačenje, kao i svih oblika maloljetničke delikvencije, t e nasi lja, povreda, e konomske ek sploatacije, se ksualne zloupotrebe i svih drugih asocijalnih pojava.

(3) Rad i zaštite in teresa djeteta rod itelji su dužni, u sklad u sa uzrastom i zrelo sti djeteta, kontrolirati njegovo ponašanje.

Član 135.

Roditelji imaju dužnost i prav o odgajati dijete u duhu mira, do stojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i so lidarnosti, a u sk ladu sa uzra stom i zrelosti d jeteta unapređivati nje govo pravo i odgovornost na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti.

Član 136.

(1) Roditelji imaju dužnost i pravo starati se o ob razovanju svoje djece. Obrazovanje treba da bude usmjereno na razv oj osobnosti djeteta i njegovih psihofizičkih sposobnosti, na poštovanje prava i osnovnih sloboda čovjeka, na pripremanje djeteta za odgovoran život u društvu, te poštovanje prirodnog okoliša.

(2) Roditelji su dužni starati se o redovnom osnovnom i srednjem školovanju djeteta.

(3) Roditelji su dužni, prema svojim mogućnostima i prema sposobnostima djeteta, starati se i o njegovom visokom obrazovanju.

Član 137.

(1) D užnost i pra vo r oditelja je zast upanje d jeteta, osim ako je o vim Zako nom dr ukčije određeno.

21

(2) Maloljetnik koji je navršio 14 godina može sam sklapati pravne poslove kojima stiče prava, ako za kon ne od redi d rukčije. Pra vne poslove kojim a raspol aže imovi nom ili preuzim a obave ze maloljetnik može sklapati samo uz saglasnost roditelja.

(3) Maloljetnik koji radom ostvaruje prihode može raspolagati ostvarenim osobnim dohotkom i zaradom. Pri tome je dužan doprinositi za svoje izdržavanje, odgoj i obrazovanje.

(4) Ako maloljetnom djetetu treba nešto uručiti ili saopćiti, to se može punovažno učiniti jednom ili drugom roditelju, a ako roditelji ne žive zajedno, onom roditelju sa kojim dijete živi.

Član 138.

(1) Roditelji imaju dužnost i pravo izdržavati dijete u skladu sa odredbama ovog Zakona.

(2) Dužnost roditelja je djetetu osigurati životne uvjete potrebne za njegov razvoj.

Član 139.

Dužnost i pr avo ro ditelja je d a, u sk ladu sa od redbama ov og Zako na, up ravljaju i movinom djeteta do njegovog punoljetstva.

Član 140.

(1) Roditelji imaju pravo živjeti sa svojim djetetom, osim ako to nije u interesu djeteta.

(2) A ko ne ži ve sa d jetetom, oba r oditelja d užna su o državati os obne od nose i nepos redne kontakte sa djetetom i poštovati veze djeteta sa drugim roditeljem ukoliko sud ne odredi drukčije.

Član 141.

(1) Rod itelji zaj ednički, sp orazumno i ravn opravno st araju se o d jetetu, osi m ako je drukčije uređeno ovim Zakonom.

(2) O djetetu se stara samo jedan roditelj ako je drugi roditelj umro, proglašen umrlim, spriječen da se stara, nepoznatog boravišta, ako mu je oduzeto roditeljsko staranje, ili mu je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

(3) U slu čaju spora između roditelja o ostvarivanju roditeljskog staranja, odluku donosi sud u vanparničnom po stupku na p rijedlog roditelj a, dj eteta koje je sposobno shv atiti zn ačenje i pravne posljedice svojih radnji, ili organa starateljstva na čijem području dijete ima prebivalište.

Član 142.

(1) Ako roditelji ne ži ve u porodičnoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruj e roditelj sa kojim dijete živi. U slučaju kada je drugi roditelj spriječen da se stara o djetetu, ili je nepoznatog boravišta, ili ne izvršava obavezu izdržavanja, ili je nedostupan, roditelj sa kojim dijete živi samostalno odlučuje o zaštiti osobnih, imovinskih i drugih interesa djeteta i nije potrebna saglasnost drugog roditelja.

(2) Odluku o tome sa kojim roditeljem će dijete živjeti donosi sud.

(3) U odluci iz stava 2. ovog člana sud će odlučiti, osim ako je to u suprotnosti sa in teresom djeteta, da ro ditelj sa koji m dijete ne ži vi obavlja pojedine d užnosti, a nar očito da s e stara o zdra vlju djeteta i o n jegovom škol ovanju, da ga za stupa u ne kim posl ovima il i da u čestvuje u do nošenju sv ih važnijih odluka o podizanju djeteta, te da upravlja njegovom imovinom.

(4) Roditelj sa kojim dijete ne živi i koji ne obavlja dužnosti utvrđene u stavu 3. ovog člana, ima pravo da bude informiran od drugog roditelja o važnim stvarima koje s e tiču života djeteta. Ako se ne slaže sa nekim post upkom ili mjerom drug og roditelja, može se obratiti sudu koji će u va nparničnom postupku odlučiti o prigovoru.

(5) Ako su oba roditelja nesposobna ili spriječena starati se o djetetu, sud će odlučiti o smještaju djeteta kod druge osobe ili u ustanovu.

22

(6) U odluci i z stav a 5. ovog člana s ud o dlučuje o odgovornostima, pojedinim duž nostima i pravima svakog roditelja prema djetetu.

(7) U donošenju od luke iz st ava 2. ovo g člana s ud će uvažiti sp orazum ro ditelja ako je on u najboljem interesu djeteta. Ako roditelji nisu postigli ovaj sporazum, sud će ih uputiti osobi ovlašćenoj za posredovanje.

(8) Roditelj sa ko jim dijete živi mora prethodno i b lagovremeno obavijestiti drugog roditelja o promjeni prebivališta, ili boravišta koja utiče na obavljanje dužnosti drugog roditelja u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Član 143.

Ako to zahtijevaju pr omijenjene ok olnosti, sud će, po tužb i ro ditelja, ili o rgana staratelj stva, donijeti novu odluku o staranju o djetetu.

Član 144.

(1) U sl učaju smrti roditelja sa kojim je di jete živjelo, kao i smrti roditelja koji se sam starao o djetetu, ili j e čuvanje i odg oj djeteta povjerio drugoj osobi, sud će po tužbi drugog roditelja ili o rgana starateljstva odlučiti o daljnjem staranju o djetetu.

(2) Ako se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sprečava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranj e, sud će, p o tu žbi rod itelja, ili o rgana staratelj stva, odlučiti o d aljnjem staran ju o djetetu.

(3) Postupak u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana je hitan.

Član 145.

(1) U odluci o staranju o dje tetu iz stava 2. člana 14 2. i čl. 14 3. i 1 44. ov og Za kona, sud će odrediti način održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi.

(2) U donošenju odluke iz stav a 1. ovo g člana su d će uvažiti sporazum rod itelja, ako j e on u najboljem interesu djeteta.

(3) Održavanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem može se ograničiti ili zabraniti samo radi zaštite interesa djeteta.

(4 ) Sud će po tužbi roditelja ili organa starateljstva, donijeti odluku o prestanku ograničenja ili zabrane o državanja os obnih od nosa i ne posrednih kontakata djeteta sa ro diteljem, ako je to u interesu djeteta.

(5) Ako to za htijeva interes djeteta, s ud će u va nparničnom p ostupku n a pr ijedlog roditelja, djeteta ili org ana staratel jstva zabraniti rod itelju koji ne živ i sa djetetom d a se n eovlašćeno približ ava djetetu i uznemirava ga. Rješenje o za brani pri bližavanja djet etu sud dostavlja organu st arateljstva i nadležnoj policijskoj upravi koja je dužna u slučaju potrebe intervenirati i pružiti asistenciju.

Član 146.

(1) Oba roditelja, ili roditelj koji se sa m stara o djetetu mogu privrem eno povje riti čuvanje i odgoj dj eteta ustanovi ili o sobi koja ispun java uvjete za staratelj a, uz p rethodnu sag lasnost organa starateljstva.

(2) Ako osoba iz stava 1. ovog člana ne ispunjava uvjete za staratelja, o povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta odlučit će organ starateljstva.

Član 147.

(1) Na zahtjev jednog ili oba roditelja, ili po službenoj dužnosti organ starateljstva može odlučiti o smještaju djeteta i povjeravanju njegovog čuvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi zaštite najboljeg interesa djeteta.

23

(2) Odluku iz stava 1. ovog člana organ starateljstva donijet će bez pristanka roditelja ako su oni odsutni, spriječeni ili nesposobni starati se o djetetu, a nisu povjerili čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za staratelja.

(3 ) Smještaj, čuvanje i odgoj djeteta, određeni u skl adu sa stavom 2. ovo g člana, mogu trajati najdulje dva mjeseca.

(4) Žalba na odluku iz stava 2. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

(5) Ako okolnosti iz stava 2. ovog člana postoje i nakon isteka roka iz stava 3. ovog člana, organ starateljstva odmah će donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo.

(6) Ako rodite lji zatr aže donoše nje odluke o pr estanku st arateljstva i predaju djeteta, a organ starateljstva ocijeni da ovaj zahtjev nije u interesu djeteta, poduzet će mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta.

(7) Ako organ starateljstva ne poduzme mjere iz stava 6. ovog člana u roku od 15 dana od dana podnošenja za htjeva roditelja, r oditelji m ogu p odnijeti t užbu radi o dlučivanja o dalj njem star anju o djetetu.

Član 148.

(1) Na prij edlog n ene i djeda ili dj eteta su d će u vanparničnom p ostupku odr editi n ačin održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa nenom i djedom, osim ako to nije u interesu djeteta.

(2) Na prijedlog ro ditelja, djeteta, ili o rgana starateljstva, sud će u van parničnom post upku odlučiti i o od ržavanju osobnih odnosa i n eposrednih kontakata izme đu dj ece koja n e živ e sa i stim roditeljem.

(3) Ako je to u interesu djeteta, sud m ože odlučiti o održavanju osobnih odnosa i n eposrednih kontakata djeteta sa drugim osobama.

(4) U donošenju odluke iz st. 1., 2. i 3. ovog člana sud će uzeti u obzir najbolji interes djeteta.

(5) Odluke suda iz st. 1., 2. i 3. ovog člana su izvršne isprave.

Član 149.

(1) U svi m post upcima u ko jima se odl učuje o rod iteljskom staranju i p ovjeravanju čuvanja i odgoja djeteta nadležni organ treba dati djetetu potreban savjet, upoznati ga sa okolnostima važni m za odlučivanje i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje o tim okolnostima.

(2) Mišljenje djeteta uzet će se u obzir u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti.

3. Zaštita prava i interesa djeteta

a) Zaštita osobnih prava i interesa djeteta

Član 150.

(1) Orga n starateljstva dužan j e po slu žbenoj dužnosti p oduzimati p otrebne m jere rad i zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja.

(2) Oba vještenje o povredi djetet ovih prava, a naročito o n asilju, zlo stavljanju, sp olnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta, dužni su, bez odlaganja, dostaviti organu starateljstva svi organi, organizacije i fizička lica.

(3) Sud pred kojim je pokrenut prekršajni ili krivični postupak u vezi sa povredom prava djeteta, dužan je o tome obavijestiti organ starateljstva i sud nadležan za izricanje mjera za zaštitu prava i interesa djeteta, kao i dostaviti im pravomoćnu odluku donesenu u tom postupku.

24 (4 ) Pomoć organu starateljstva u poduzimanju mjera iz stava 1. ovog člana po službenoj dužnosti pružaju organi mjesno nadležnih policijskih uprava.

(5) Prije poduzimanja mjera iz stava 1. ovog člana organ starateljstva će o o kolnostima važnim za odlu čivanje saslu šati m aloljetno d ijete ako je ono u stanj u sh vatiti o čemu se ra di. M išljenje maloljetnog djeteta posebno će se uvažavati i cijeniti u slučaju poduzimanja mjera kojim se dijete odvaja od roditelja.

b) Upozorenje na propuste i pružanje pomoći

Član 151.

(1) Organ starateljstva upozorit će r oditelje na propuste u st aranju o djetetu i p omoći im u njihovom otklanjanju.

(2) Organ starateljstva pružit će pomoć roditeljima u sređivanju njihovih socijalnih, materijalnih i o sobnih prilika i od nosa, a ako in teres dj eteta to zah tijeva, uputit će rod itelje u odg ovarajuće savjetovalište.

c) Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja

Član 152.

(1) Ako su roditelji zan emarili staran je o zdrav lju i od goju djeteta, ili k ada j e ro diteljima potrebna po moć u o dgoju dj eteta, organ s tarateljstva odredit će na dzor na d ostvarivanjem ro diteljskog staranja koji će trajati dok to bude u interesu djeteta a najkraće tri mjeseca.

(2) U o dluci o nadzoru organ starateljstva utvrdit će program nadzora i odrediti osobu koja će pratiti razvoj djeteta, kontrolirati postupke roditelja, podnositi periodične izvještaje organu starateljstva i poduzimati druge mjere u interesu djeteta. Ova osoba mora ispunjavati uvjete za staratelja.

(3) Roditelji će se ovom od lukom ob avezati n a redovno po sjećivanje org ana staratelj stva, odgojne ili zd ravstvene ustanove, te n a p eriodično obavještavanje o m jerama koje poduzim aju pre ma djetetu.

(4) Osoba iz stava 2. ovog člana ima pravo na naknadu opravdanih troškova i mjesečnu naknadu na teret sredstava socijalnog staranja.

(5) Pra vo na naknadu i z st ava 4 . o vog člana nem aju o sobe k oje i maju za konsku o bavezu izdržavanja djeteta.

(6) Visinu i način isplate naknade određuje federalni ministar rada i socijalne politike.

d) Oduzimanje roditelju prava da živi sa djetetom

Član 153.

(1) Su d će u vanparničnom postupku r oditelju oduzeti pr avo da ži vi sa djet etom, a čuvanje i odgoj djeteta povjeriti d rugoj osobi ili u stanovi ako ro ditelji, odnosno rod itelj sa k ojim d ijete živ i ugrožava interes djeteta i u ve ćoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta ili ne sprečava drugog roditelja ili člana porodične zajednice da se na ov aj na čin ponaša prema djetetu, ili ako je kod djeteta došlo do većeg poremećaja u odgoju.

(2) Iz ricanjem mjere iz stava 1. ovog člana n e pr estaju ostale du žnosti, od govornosti i p rava prema djetetu.

(3) Za vrijeme trajanja ove mjere sud može, kada utvrdi da je to u interesu djeteta, izreći drugu mjeru za zaštitu djeteta ili ponovo izreći istu mjeru. (4 ) Sud će roditelju vratiti pravo da živi sa djetetom kada je to u interesu djeteta.

25

(5) O izricanju mjere iz stava 1. ovog člana sud će obavijestiti organ starateljstva koji će djetetu, radi zaštite njegovih prava i interesa, za vrijeme trajanja ove mjere imenovati posebnog staratelja.

e) Oduzimanje roditeljskog staranja

Član 154.

(1) Rod itelju koji zlou potrebom sv ojih prava, ili g rubim zan emarivanjem sv ojih dužnosti, ili napuštanjem djeteta, ili nestaranjem o djetetu sa kojim ne živi očito stavlja u opasnost sigurnost, zdravlje ili moral djeteta, ili koji ne zaštiti dijete od ovakvog ponašanja drugog roditelja ili druge osobe, sud će u vanparničnom postupku oduzeti roditeljsko staranje.

(2) Zloupotreba prava postoji naročito u slučajevima tjelesnog i duševnog nasilja nad djetetom, spolnog iskorišćavanja djeteta, navođenja djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje, te grubog kršenja djetetovih prava na drugi način.

(3) Gr ubo za nemarivanje dužnosti po stoji naro čito u slu čajevima ako ro ditelj ne izvršava obavezu izdržavanja djeteta duže od tri mjeseca, ne pridržava se ranije određenih mjera radi zaštite prava i interesa djeteta, ne sprečava dijete u uživanju alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava, kao i maloljetnu osobu mlađu od 16 godina u kasnim noćnim izlascima.

(4) Roditeljsko staranje može se odu zeti i ro ditelju kojem je oduzeto pravo da živi sa djetetom, ako za vrijeme od jedne godine ne izvršava obaveze i prava koje mu nisu prestale izricanjem ove mjere i ne stvori uvjete za vraćanje ovog prava.

(5) Roditeljsko staranje može se oduzet i i roditelju koji ne stvara uvjete za održa vanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili onemogućava, odnosno sprečava njihovo održavanje.

(6) U postupku za oduzimanje roditeljskog staranja roditeljima ili jedinom roditelju djeteta organ starateljstva će imenovati djetetu posebnog staratelja. Ovaj staratelj vrši dužnost i nakon izricanja mjere iz stava 1. ovog člana, a za svo vrijeme njenog trajanja.

(7) Iz ricanjem ove m jere prestaju s ve obaveze i prava roditelja prema djetetu, osim oba veze izdržavanja djeteta.

(8) Rod iteljsko staranj e će se v ratiti o dlukom su da k ada p restanu razlo zi zb og koj ih j e ono oduzeto.

(9 ) Pravomoćnu od luku o od uzimanju i v raćanju roditeljskog staran ja sud će dost aviti nadležnom matičaru radi upisa u m atičnu knjigu rođenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka će se dostaviti zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda radi zabilježbe.

f) Zaštita imovinskih prava i interesa djeteta

Član 155.

(1) Organ starateljstva može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.

(2) Org an staratelj stva m ože, rad i zaštite im ovinskih in teresa dj eteta, odlučiti d a rod itelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta imaju položaj staratelja.

(3) Org an staratelj stva m ože, rad i zaštite i movinskih in teresa dj eteta, zah tijevati da su d u vanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljskog staranja

26

Član 156.

(1) Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad bude usvojeno.

(2) Zasnivanjem usvojenja ne prestaje roditeljsko staranje roditelju čiji je bračni partner usvojio dijete.

5. Sticanje poslovne sposobnosti

Član 157.

(1) Poslovna sposobnost stiče se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva.

(2) Punoljetnom postaje osoba koja je navršila 18 godina života.

(3) Poslov nu sposobnost mo že ste ći i maloljetna osoba starij a od 16 g odina koja je p ostala roditelj.

(4) O sticanju po slovne sp osobnosti n a na čin ut vrđen u stav u 3. o vog člana od lučuje su d u vanparničnom postupku na prijedlog maloljetne osobe, uzimajući u obzir njenu duševnu zrelost.

(5) Maloljetnik sa navršenih 14 godina stiče ograničenu poslovnu sposobnost.

6. Roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta

Član 158.

(1) S ud u va nparničnom p ostupku m ože od lučiti d a roditelji o stvaruju rod iteljsko staranj e i nakon p unoljetstva djet eta k ojem je od uzeta i li ogra ničena p oslovna s posobnost, ukoliko s u r oditelji sposobni i pristanu na to.

(2) Ako roditelji više nisu u stanju starati se o djet etu, sud će u vanparničnom postupku odlučiti o prestanku roditeljskog staranja i o stavljanju djeteta pod starateljstvo.

Član 159.

(1) Na r oditelje k oji ostvaruju r oditeljsko st aranje na kon p unoljetstva djet eta pri mjenjuju se odredbe ovog Zakona o odgovornostima, dužnostima i pravima roditelja, odnosno o pravima i dužnostima djeteta.

(2 ) Pravomoćnu odluku o ostvarivanju i o prestanku roditeljskog staranja nakon punoljetstva sud će odmah dostaviti matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih i zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda na čijem području ta osoba ima nekretnine radi zabilježbe u zemljišnim knjigama.

ČETVRTI DIO

IV. S T A R A T E LJ S T V O

1. Zajedničke odredbe

27

Član 160.

(1) Starateljstvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i pun oljetnih osoba koje nisu sposobne, ili koje nisu u mogućnosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama.

(2 ) Štićenici su osobe pod starateljstvom.

Član 161.

Svrha starateljstva je zam jena roditeljskog staran ja, odnosno zaštita o sobnosti i in teresa punoljetnih štićenika, naročito njihovim liječenjem i osposobljavanjem za samostalan život i rad.

Član 162.

Poslove starateljstva vrši organ starateljstva određen u st. 1. i 2. člana 5. ovog Zakona.

Član 163.

Organ starateljstva poslove st arateljstva vrši putem imenovanog staratelja ili neposre dno preko stručne osobe.

Član 164.

(1) O rgan st arateljstva poduzima pot rebne m jere da se na na jbolji na čin ostvari sv rha starateljstva.

(2) Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i provođenju svojih rješenja, odnosno pojedinih mjera k oristi sv e ob like socij alne zaštite, metode so cijalnog i d rugog stru čnog rada, ka o i usl uge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-odgojnih i drugih organizacija i ustanova.

(3) Organ starateljstva može os novati st ručno tij elo sast avljeno od odg ovarajućih st ručnjaka (ljekara, pe dagoga, pravnika, psi hologa, s ocijalnih radnika i dr ugih) sa zadat kom da razmatra st ručna pitanja i daje organu starateljstva prijedloge za poduzimanje pojedinih mjera starateljstva.

2. Staratelj

Član 165.

(1) Šti ćeniku organ st arateljstva im enuje s taratelja, u koliko ne o dluči dužnost staratelja vršiti neposredno.

(2) Za star atelja se i menuje osoba koja ima o sobna svo jstva i sp osobnost za v ršenje du žnosti staratelja, a koja prije toga pristane da bude staratelj.

(3) P ri i menovanju st aratelja o rgan st arateljstva uzet će u obzir i m išljenje šti ćenika, ako je sposoban shvatiti o čemu se radi, kao i mišljenje bliskih srodnika štićenika.

(4) Organ sta rateljstva duž nost staratelja vrši neposredno ako to zahtijeva i nteres št ićenika i okolnosti slučaja. Za vršenje dužnosti staratelja imenuje se osoba zaposlena u organu starateljstva.

Član 166.

Ista osoba može se imenovati za staratelja za više štićenika, ako to nije u suprotnosti sa njihovim interesima.

Član 167.

Štićeniku koji j e sm ješten u ob razovno-odgojnu, zdrav stvenu ili d rugu ustanovu org an starateljstva imenuje starate lja za vršenje oni h poslova starateljstva koje ta u stanova ne vrši u okv iru svojih redovnih djelatnosti.

Član 168.

(1) U rješenju o imenovanju staratelja organ starateljstva određuje njegove dužnosti i prava.

(2) Orga n starateljstva m ože rješe njem ograni čiti o vlašćenja sta ratelja, ako je to u interesu štićenika, i odlučiti da pojedine poslove staratelja vrši neposredno. 28

(3) Ako orga n starateljstva vrši dužnost sta ratelja, u smislu stava 2. ovog člana, može pojedine poslove povjeriti stručnoj osobi da ih vrši u njegovo ime i pod njegovim nadzorom.

(4) Orga n starateljstva pri je donošenja rje šenja iz stav a 1 . upo znaje osobu koju namjerava imenovati za s taratelja sa z načajem starateljstva, sa pravima i duž nostima staratelja i sa drugim važnim podacima potrebnim za vršenje dužnosti staratelja.

Član 169.

Staratelj ne može biti osoba:

a) kojoj je oduzeto roditeljsko staranje;

b) kojoj je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost;

c) čiji su interesi u suprotnosti sa interesima štićenika;

d) od k oje se, s o bzirom na nje no ra nije i sadašn je vladanje, os obna sv ojstva i o dnose sa štićenikom i njegovim roditeljima, ne može očekivati da će pravilno vršiti dužnosti staratelja;

e) sa kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom izdržavanju.

Član 170.

(1) O st avljanju pod st arateljstvo i o prestanku staratel jstva organ st arateljstva obavještava nadležnog matičara u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja.

(2) Ako osoba st avljena pod st arateljstvo i ma nepo kretnu i movinu, organ st arateljstva obavještava zemljišnoknjižni ured mjesno nadležnog suda radi upisa starateljstva u zemljišnu knjigu.

Član 171.

Staratelj je dužan savjesno se starati o os obnosti, pravima, obavezama i interesim a šti ćenika i upravljati njegovom imovinom, pri čemu je dužan cijeniti mišljenje štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se radi.

Član 172.

(1) A ko šti ćenik im a im ovinu, organ starateljstva poduzima mjere da se t a im ovina po piše, procijeni i preda staratelju na upravljanje.

(2) P opis i movine vrši komisija k oju osniva o rgan starateljstva, a prisustvuju m u st aratelj, štićenik, ako je u stanju shvatiti o čemu se radi, te držatelj imovine štićenika.

Član 173.

(1) O rgan st arateljstva, na kon št o je p okrenut p ostupak za st avljanje neke os obe pod starateljstvo, dužan je popisati i p rocijeniti nj egovu im ovinu i poduzeti d ruge m jere za osiguranje te imovine i prije donošenja rješenja o stavljanju te osobe pod starateljstvo.

(2) U slučaju neposredne opasnosti po interese štićenika, u pogledu njegove nepokretne imovine, organ starateljstva dužan je i p rije popisa i p rocjene im ovine zat ražiti o d su da zab ilježbu u zem ljišnoj knjizi o pokretanju postupka za stavljanje te osobe pod starateljstvo.

Član 174.

(1) Staratelj je duža n, uz pomoć orga na starateljstva, poduzimati sve potre bne mjere da se pribave sredstva neophodna za izdržavanje i provođenje mjera koje je u i nteresu štićenika odredio organ starateljstva.

(2) Sredstva iz stava 1. ovog člana pribavljaju se iz:

a) prihoda štićenika;

b) sredstava dobivenih od osoba koje su obavezne uzdržavati štićenika;

c) imovine štićenika;

d) sredstava dobivenih za štićenika po osnovu socijalne zaštite i

e) drugih izvora.

Član 175.

(1) Staratelj zastupa štićenika. 29

(2) Orga n staratel jstva zast upa šti ćenika ako dužnost staratelja vrši nep osredno i li ako je ograničio ovlašćenja staratelja i odlučio štićenika sam zastupati.

Član 176.

(1) Staratelj samostalno, u i me štićenika i za njegov račun, vrši poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom.

(2) Pri poduzimanju svakog važnijeg posla staratelj će, kada je to moguće, uzeti u obzir mišljenje štićenika, ako je ovaj sposoban shvatiti o čemu se radi.

Član 177.

(1) Staratelj može zakl jučiti pravni posao sa štićenikom samo ako organ starateljstva nađe da to zahtijevaju interesi štićenika i to prije toga odobri.

(2) Staratelj ne može obavezivati štićenika kao žiranta.

Član 178.

Staratelj ne može, bez prethodn og odobrenja o rgana st arateljstva, poduzimati posl ove k oji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja štićenikovom imovinom.

Član 179.

(1) Staratelj m ože, samo uz prethodno odobrenje organa starateljstva, u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom i pravima štićenika, poduzimati sljedeće poslove:

a) otuđiti ili opteretiti nepokretnu imovinu štićenika;

b) otuđiti iz imovine štićenika pokretne st vari veće i po sebne osobne vrijednosti, ili raspo lagati imovinskim pravima veće vrijednosti;

c) odreći se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon i

d) poduzimati druge mjere određene zakonom.

(2) Organ starateljstva u p ostupku davanja odobrenja staratelju iz stava 1. ovog člana određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu.

Član 180.

(1) Staratelj je dužan podnijeti organu starateljstva izvještaj o s vom radu i o st anju štićenikove imovine u ja nuaru svake godine za p rethodnu godinu, kao i kad t o zatraži organ starateljstva. U sl učaju neposrednog vršenja starateljstva izvještaj je dužna podnijeti osoba iz stava 4. člana 165. ovog Zakona.

(2) Iz izvj eštaja se m ora v idjeti k ako se staratelj ili o soba iz stav a 4. član 16 5. o vog Zak ona starala o osobnosti št ićenika i zaštiti n jegovih in teresa, a n aročito o nj egovom zdr avlju, odgoju i obrazovanju.

(3) Izvještaj mora sadržavati i podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom i o svim štićenikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i konačnom stanju štićenikove imovine.

(4) Organ staratelj stva du žan je savj esno razmotriti i zvještaj i, pre ma p otrebi, poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu interesa štićenika.

(5) Pored kontrole rada staratelja prihvaćanjem izvještaja o njegovom radu, organ starateljstva dužan je povremeno, osobnim uvidom, kontrolirati kako staratelj vrši dužnosti prema štićeniku.

Član 181.

(1) Staratelj i osoba iz stava 4. član 1 65. ov og Za kona im aju pra vo na m jesečnu nak nadu, zavisno o radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i interesa.

(2) Pr avo n a naknadu iz st ava 1. ovo g člana nem a staratelj ko ji je, prem a ovom Zakonu, obavezan uzdržavati štićenika.

30

(3) Organ starateljstva može odrediti staratelju iz stav a 1. ovog člana nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vršenju dužnosti.

(4) Staratelj ima pravo na naknadu opravdanih troškova učinjenih u vršenju svoje dužnosti.

(5) Visinu naknade troškova staratelju utvrđuje organ starateljstva.

(6) Nagradu i naknade odobrava organ starateljstva iz sredstava navedenih u odredbama stava 2. član 174. ovog Zakona, izuzev sredstava dobivenih za šti ćenika po osnovu socijalne zaštite, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

(7) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat će visinu iznosa i način isplate naknade iz stava 1. ovog člana.

(8) Ako se sredstva za isplatu iz stava 1. ovog člana ne mogu osigurati iz sredstava navedenih u stavu 2. član 174. ovog Zakona, njihova isplata će se izvršiti iz izvora koje odredi federalni ministar rada i socijalne politike.

Član 182.

(1) Staratelj odgovara štićeniku za štetu koju je skrivio u vršenju dužnosti staratelja.

(2) Organ starateljstva utvrđuje iznos štete i poziva staratelja da u određenom roku štetu naknadi. Ukoliko staratelj ne naknadi utvrđenu štetu u određenom roku, organ starateljstva neposredno naknađuje štetu štićeniku.

(3) Organ starateljstva m ože podni jeti tuž bu na dležnom sudu pr otiv s taratelja radi nak nade isplaćenog iznosa iz stava 2. ovog člana ako je tu štetu staratelj učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(4) Rad i o siguranja pr ava šti ćenika, koja su pov rijeđena nepravilnim radom st aratelja, or gan starateljstva dužan je prema staratelju poduzeti i druge mjere predviđene zakonom.

Član 183.

Ako staratelj umre ili samovoljno prestane vršiti svoju dužnost, ili ako nastanu okolnosti koje ga sprečavaju u vršenju dužnosti, o rgan staratelj stva du žan j e, b ez odlaganja, poduzeti mjere za zaštitu interesa štićenika do imenovanja novog staratelja.

Član 184.

(1) Organ starateljstva razri ješit će st aratelja d užnosti ako ut vrdi da je u vršenju d užnosti nemaran, da z loupotrebljava sv oja ovlašćenja, da u grožava i nterese št ićenika, ili ak o o cijeni d a bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi staratelj.

(2) Pri razrješ enju staratelja orga n starateljstva cije nit će miš ljenje š tićenika koj i j e sp osoban shvatiti o čemu se radi.

(3) Organ starateljstva razriješit će staratelja dužnosti ako on to zatraži, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Organ starateljstva mora istovremeno poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu interesa štićenika.

(4 ) U slučaju razrješe nja s taratelja orga n starat eljstva dužan je, bez o dlaganja, št ićeniku imenovati novog staratelja.

(5) St aratelj kome je prest ala duž nost, dužan je p odnijeti i zvještaj i predati sv u i movinu na upravljanje organu starateljstva. Predaja imovine vrši se u prisutnosti predstavnika organa starateljstva i štićenika, ako je on sposoban shvatiti o čemu se radi.

Član 185.

(1) U slu čaju prestanka starateljstva organ starateljstva poziva staratelja da u odre đenom roku podnese izvj eštaj o svo m r adu i o stanj u šti ćenikove i movine i pre da sv u i movinu na u pravljanje štićeniku, odnosno roditelju. 31

(2) Pre daja im ovine v rši se u pri sustvu st aratelja, št ićenika, o dnosno r oditelja i pre dstavnika organa starateljstva o čemu se sastavlja zapisnik.

3. Starateljstvo nad maloljetnim osobama

Član 186.

Pod starateljstvo stavit će se maloljetna osoba:

a) čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta duže od tri mjeseca;

b) čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko staranje;

c) čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost, ili im je ona oduzeta ili ograničena i

d) čiji su roditelji od sutni, spriječeni ili n esposobni redovno starati se o sv om d jetetu, a nisu povjerili nj egovo čuvanje i odgoj os obi z a k oju je organ st arateljstva ut vrdio da i spunjava u vjete za staratelja.

Član 187.

(1) Čuvanje i odgoj m aloljetnog šti ćenika organ starateljstv a m ože p ovjeriti staratelju, drugo j osobi ili ustanovi.

(2) Staratelj maloljetnog štićenika dužan je kao roditelj starati se o njegovoj osobnosti, a naročito o zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život i rad.

(3) Osoba ili ustanova iz stava 1. ovog člana dužna je starati se o osobnosti i pravima štićenika i obavještavati s taratelja i or gan st arateljstva o svi m važni jim prom jenama u po gledu ži vota, zd ravlja, odgoja i obrazovanja štićenika.

(4) Osoba ili ustanova iz stava 1. ovog člana ne može se osloboditi dužnosti čuvanja maloljetnog štićenika bez prethodne saglasnosti staratelja, odnosno organa starateljstva.

Član 188.

(1) Staratelj je ovlašćen u ime i za ra čun štićenika zaključivati pravne poslove. Za one pravne poslove koje s taratelj, u sm islu ovog Zakona, ne m ože sa m zaklju čivati potrebno j e o dobrenje organa starateljstva.

(2 ) Maloljetni štićenik koji je navršio 14 godina može sam sklapati pravne poslove kojim stiče prava, ak o zak on ne od redi dr ukčije. Pravne poslove kojim raspol aže imovinom ili preuzima obaveze može sklapati samo uz odobrenje staratelja, ako zakon ne odredi drukčije.

(3) M aloljetni šti ćenik koji rad om ost varuje p rihode m ože ra spolagati ost varenim osobnim dohotkom i zaradom. Pri tome je dužan doprinositi za svoje izdržavanje, odgoj i obrazovanje.

Član 189.

Staratelj može samo sa odobrenjem organa starateljstva:

a) odlu čiti o izb oru ili p romjeni šk ole i zan imanja maloljetnog šti ćenika, o pr ekidu nj egovog školovanja ili o njegovom zaposlenju i

b) poduzimati i druge mjere u pogledu osobnosti štićenika određene zakonom.

Član 190.

(1) St arateljstvo nad m aloljetnim št ićenikom prest aje st icanjem posl ovne sp osobnosti, usvojenjem ili prestankom razloga iz člana 186. ovog Zakona.

(2) Organ starateljstva produžit će pružati odgovarajuće oblike socijalne i druge zaštite osobi nad kojom je pre stalo st arateljstvo z bog nastupanja p unoljetstva a ko se o na d o t og vremena nije uspjela osposobiti za samostalan život i rad. 32

Član 191.

Ako osoba nad k ojom je po nastupanju pu noljetstva prest alo st arateljstvo, a k oja z bog psihofizičkih nedostataka nije sposobna starati se o svojoj osobnosti, pravima i interesima, staratelj, uz odobrenje organa starateljstva ili organ starateljstva neposredno, pokreće kod nadležnog suda postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti ovoj osobi u cilju njenog ponovnog stavljanja pod starateljstvo.

4. Starateljstvo nad punoljetnim osobama

Član 192.

(1) Punoljetnoj osobi koja zb og duševne bo lesti, zaostalog duševnog razvoja ili p rekomjernog uživanja alkohola ili o pojnih droga, senilnosti ili d rugih uzroka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima oduzima se poslovna sposobnost.

(2) Punoljetnoj osobi koja zbog uzroka iz stava 1. ovog člana neposredno ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba ograničava se poslovna sposobnost.

(3) Pravomoćnu odluku o oduzimanju, odnosno ograničenju poslovne sposobnosti sud je dužan, bez odlaganja, dostaviti nadležnom organu starateljstva koji će u roku od 30 dana od dana prijema odluke osobu kojoj je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost staviti pod starateljstvo.

Član 193.

Staratelj osobe kojoj je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost dužan je naročito starati se o njenoj o sobnosti, vodeći ra čuna o uz rocima zbo g k ojih j oj je o duzeta, od nosno o graničena posl ovna sposobnost i nastojati da se ti uzroci otklone i ta osoba osposobi za samostalan rad.

Član 194.

(1) Staratelj osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost u dužnostima i pravima izjednačen je sa starateljem maloljetne osobe koja nije navršila 14 godina života.

(2) Staratelj o sobe ko joj je og raničena poslovna s posobnost im a dužnosti i prava st aratelja maloljetne osobe ko ja je na vršila 14 g odina života, ali or gan starateljstva može, kad je to p otrebno, odrediti poslove koje osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću može poduzimati samostalno.

(3 ) Štićenik kojem je ogra ničena poslovna sposobnost može sam sklapati pravne poslove kojim stiče prava, ako zakonom nije drukčije određeno. Pravne poslove kojim raspolaže imovinom ili preuzima obaveze može sklapati samo uz saglasnost staratelja.

(4) Osoba kojoj je ograničena poslovna sposobnost može samostalno davati izjave koje se t iču osobnih stanja, osim ako ovim Zakonom ili odlukom organa starateljstva nije drukčije određeno.

Član 195.

(1) Su d kod koga je pok renut postupak da se n ekoj osobi odu zme ili o graniči posl ovna sposobnost dužan je o to me od mah o bavijestiti o rgan st arateljstva koji će, ak o j e potr ebno, toj osobi imenovati privremenog staratelja.

(2) U slu čaju iz stava 1. ovog člana primjenjuju se o dredbe o st arateljstvu nad maloljetnicima koji su navršili 14 godina života, ali organ starateljstva može, ako je potrebno, proširiti na njega odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji nisu navršili 14 godina života.

(3) Dužnost privremenog staratelja prestaje kad se im enuje stalni staratelj ili k ada odluka suda kojom se ut vrđuje da nem a mjesta od uzimanju, o dnosno ograničenju po slovne spo sobnosti p ostane pravomoćna.

Član 196.

(1) Sta rateljstvo nad o sobama k ojima j e od uzeta, odnosno og raničena po slovna sposobnost prestaje kada im se odlukom suda donesenom u vanparničnom postupku vrati poslovna sposobnost.

33 (2 ) Pravomoćnu odl uku o vraćanju poslovne sp osobnosti su d odmah dost avlja or ganu starateljstva.

5. Starateljstvo za posebne slučajeve

Član 197.

(1) Organ starateljstva imenovat će posebnog staratelja za pojedine poslove ili određenu vrstu poslova od sutnoj osob i čije je b oravište nep oznato a ko ja nem a zast upnika, ne poznatom vl asniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim slučajevima kada je t o potrebno radi zaštite prava i interesa određene osobe.

(2) Os obama iz stava 1. o vog člana m ože, pod uvjetima o dređenim zakonom , imenovati staratelja i organ pred kojim se v odi postupak. Ovaj organ dužan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti nadležan organ starateljstva.

(3) O rgan st arateljstva i ma prema st aratelju i menovanom u sm islu st ava 2 . o vog člana sv a ovlašćenja kao i prema staratelju koga je sam imenovao.

Član 198.

(1) Poseban staratelj imenovat će se djet etu u: postupku osporavanja materinstva i o činstva, u postupku oduzimanja roditelju prava da ži vi sa djet etom i oduzimanja roditeljskog staranja, za vođenje spora i za za ključenje po jedinih pr avnih posl ova između n jega i n jegovih r oditelja, kao i u drugim slučajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti i kada je to normirano ovim Zakonom.

(2) Poseban staratelj imenovat će se i djetetu nad kojim roditeljsko staranje ostvaruje samo jedan roditelj, ako su interesi djeteta i roditelja koji ne ostvaruje roditeljsko staranje u suprotnosti.

(3 ) Štićeniku će se imenovati poseban staratelj za vođenje spora i za zaključenje pravnih poslova između njega i staratelja, kao i u drugim slučajevima, kada su njihovi interesi u suprotnosti.

(4 ) Kada među m aloljetnicima n ad ko jima ista o soba ostvaruje roditeljsko staran je, ili među štićenicima koji imaju istog staratelja treba voditi postupak, ili zaključiti pravni posao u kome su interesi maloljetnika, odnosno štićenika u suprotnosti, imenovat će se svakom od njih poseban staratelj za vođenje postupka, odnosno zaključenje posla.

(5) Ka da rodit elji, staratelj i ili poj edini orga ni odnosno orga nizacije u vršenju svoj ih poslova saznaju za slučajeve iz st. od 1. do 4. ovog člana, dužni su o tome obavijestiti nadležni organ starateljstva.

Član 199.

Ako m eđunarodnim ugov orom ni je dru kčije o dređeno, orga n st arateljstva u sl učajevima predviđenim o vim Zakon om po duzet će po trebne m jere za zaštitu o sobnosti, prav a i in teresa strano g državljanina, dok organ države čiji je o n državljanin ne donese potrebnu odluku i ne p oduzme određene mjere.

Član 200.

(1) Na zah tjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposobna sama starati se o se bi, svojim pravima i interesim a, organ staratel jstva može joj im enovati staratelja za pojedine poslove ili za određenu vrstu poslova.

(2) Na zahtjev osobe iz stava 1. ovog člana organ starateljstva će staratelja razriješiti dužnosti.

Član 201.

Pri imenovanju posebnog staratelja organ starateljstva odredit će obim dužnosti i prava staratelja, imajući u vidu okolnosti svakog pojedinog slučaja.

6. Nadležnost i postupak

34

Član 202.

(1) Mjesna nadležnost organa starateljstva određuje se prema prebivalištu, a ako se ovo ne može utvrditi, p rema boravištu osobe k oju treba stav iti pod staratelj stvo ili ko joj treb a im enovati posebnog staratelja.

(2) Preb ivalište, odn osno borav ište određuje se prema vrem enu ka da su se ste kli uvjeti za stavljanje određene osobe pod starateljstvo.

Član 203.

Ako se promijeni prebivalište štićenika, mijenja se i mjesna nadležnost organa starateljstva.

Član 204.

Ne mijenja se nadležnost organa starateljstva za vrijem e dok se šti ćenik nalazi privremeno van područja tog organa, zbog školovanja, profesionalne rehabilitacije, socijalne ili zd ravstvene zaštite ili iz sličnih razloga.

Član 205.

(1) P ostupak z a st avljanje p od st arateljstvo, za im enovanje st aratelja i p restanak st arateljstva pokreće se i vodi po službenoj dužnosti.

(2) Postupak iz stava 1. ovog člana je hitan.

(3) U pribavljanju podataka potrebnih za p okretanje i vođenje postupka iz stava 1. ovog člana, organ starateljstva sarađuje sa organima, ustanovama i osobama iz člana 206. ovog Zakona.

Član 206.

(1) Postupak za stavljanje neke os obe pod starateljstvo ili za prim jenu nek og drugog o blika zaštite pokreće organ starateljstva na osnovu neposrednog saznanja ili povodom obavještenja koje su mu dužni dostaviti:

a) matičar, sudski i dr ugi or gani vl asti, o rgani l okalne s amouprave, t e zdrav stvene, socijalne, odgojno-obrazovne i druge ustanove kada u vršenju svojih dužnosti saznaju za takav slučaj;

b) bračni partner, srodnici, drugi članovi domaćinstva i o sobe koje imaju uvid u životne prilike takve osobe.

(2) O rgani, ustanove i os obe i z st ava 1. o vog člana d užni su p omagati organu st arateljstva u pribavljanju podataka potrebnih za vođenje postupaka iz stava 1. član 205. ovog Zakona.

Član 207.

(1) Kad p okrene post upak iz člana 2 06. ovog Za kona organ st arateljstva odmah po duzima potrebne mjere za zaštitu osobnosti, prava i interesa te osobe.

(2) Organ starateljstva u sl učaju iz s tava 1 . ovog člana d užan je, p rema pot rebi, od rediti odgovarajuće privremene mjere koje smatra neophodnim.

(3) Prilik om od lučivanja o m jerama koje će se primjenjivati n a štićenika organ starateljstva rukovodit će se pr venstveno i nteresima štićenika i materij alnim mogućnostima koje m u st oje na raspolaganju, primjenjujući pri tome odgovarajuće metode socijalnog i drugog stručnog rada.

(4) Kod određivanja mjera, u smislu stava 3. ovog člana, organ starateljstva dužan je pri baviti mišljenje odgovarajućih organizacija, odnosno stručnjaka i u cilju što potpunije zaštite osobnosti, prava i interesa štićenika i njegove porodice sarađivati sa njima.

Član 208.

(1 ) Ako štićenik i ma nep okretnu i movinu na području drugog organa starateljstva , na dležni organ starateljstva može tu imovinu povjeriti na staranje tom organu starateljstva i ovlastiti ga da imenuje posebnog staratelja za brigu o njoj.

(2) Odobrenje za raspolaganje imovinom iz stava 1. ovog člana daje organ starateljstva nadležan za cjelokupno staranje o štićeniku. 35

Član 209.

(1) Organ starateljstva postupa prema odredbama zakona kojim je uređen upravni postupak kada odlučuje o stavljanju neke osobe pod starateljstvo, kada imenuje ili razrj ešava dužnosti staratelja, kada odlučuje o obimu ovlašćenja staratelja i o pravima i interesima štićenika.

(2) Organ starateljstva može mijenjati svoja ranije donesena rješenja kada to zahtijevaju interesi štićenika, ako se time ne vrijeđaju prava trećih osoba.

Član 210.

Organi, ustanove i osobe iz člana 206. ovog Zakona, štićenik koji je u stanju to učiniti, njegov bračni partner, njegovi srodnici, kao i sv aki građanin mogu podnijeti prigovor na rad staratelja i organa starateljstva.

Član 211.

(1) Pr igovor na rad star atelja pod nosi se or ganu staratelj stva, a prig ovor n a r ad organa starateljstva organu nadležnom u upravnim stvarima za drugostepeni postupak.

(2) O rgan st arateljstva i spituje p rigovore k oji s u m u pod neseni i , ako nađe da su os novani, poduzima zakonom predviđene mjere.

(3) Ako dr ugostepeni org an utvrdi d a je prigovor osnov an, daje uputstva or ganu staratelj stva kako će postupiti i o dređuje rok u kojem je dužan dostaviti obavještenje o poduzetim radnjama. Organ starateljstva po primljenom uputstvu odlučuje koje će mjere poduzeti i o tome obavještava drugostepeni organ.

Član 212.

(1) Orga n starateljstva dužan je voditi evidenciju o osobama stavljenim pod starateljstvo, o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini štićenika.

(2) Up utstvo o vo đenju ev idencije i d okumentacije iz st ava 1 . ovo g člana pr opisuje federalni ministar rada i socijalne politike.

PETI DIO

V. I Z D R Ž A V A NJ E

1. Zajedničke odredbe

Član 213.

(1) M eđusobno izd ržavanje bračnih i va nbračnih pa rtnera, roditelja i djece i drugi h srodnika njihova je dužnost i pravo kada je to predviđeno ovim Zakonom.

(2) U sl učajevima u kojim a se međusobno izd ržavanje osoba iz stav a 1. ovog člana ne može ostvariti u ci jelosti ili djelimično, dr uštvena zaje dnica pruža , p od uvjetima odre đenim zakon om, neosiguranim članovima porodice sredstva neophodna za izdržavanje.

(3) Odricanje od prava i dužnosti izdržavanja nema pravnog učinka.

Član 214.

Osobe iz stava 1. člana 2 13. ov og Zakona međusobnom i zdržavanju do prinose sra zmjerno svojim mogućnostima i potrebama izdržavane osobe.

36

2. Izdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika

Član 215.

Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te ob aveze moraju isko ristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti.

Član 216.

(1) Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju roditelji su dužni, prema svojim mogućnostima, osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetnosti a najdulje do navršene 26. godine života.

(2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, roditelji su dužni izdržavati ga dok ta nesposobnost traje.

Član 217.

Maloljetno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od svoje imovine dužno je doprinositi za svoje izdržavanje, kao i za izdržava nje članova porodice u koj oj živi, pod uvjetima iz stav a 1. član 219. ovog Zakona.

Član 218.

Roditelj koj i ne o stvaruje rod iteljsko staran je, ili k ojem j e og raničeno ili oduzeto roditeljsko staranje, ne oslobađa se dužnosti izdržavanja djeteta.

Član 219.

(1) Punoljetno dijete dužno je izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne može se zaposliti, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.

(2) Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kada je bio obavezan, u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Član 220.

(1) M aćeha ili o čuh du žni su izd ržavati sv oje m aloljetne p astorke ako o ni n e m ogu o stvariti izdržavanje od roditelja.

(2 ) Maćeha ili očuh imaju obavezu iz stava 1. ovog člana i nakon smrti roditelja djeteta, ako je u času njegove smrti postojala porodična zajednica između očuha ili maćehe i pastoraka.

(3) Ako je brak između roditelja i maćehe ili očuha djeteta poništen ili razveden, maćeha ili očuh nisu dužni izdržavati pastorke.

Član 221.

(1) Pastorak je dužan, pod uvjetima iz čl. 217. i 219. ovog Zakona, izdržavati maćehu ili o čuha ako su ovi njega duže vrijeme izdržavali ili se brinuli o njemu.

(2) A ko m aćeha ili o čuh i maju i sv oju djecu, dužnost i zdržavanja je zajed nička z a djec u i pastorke.

Član 222.

(1) Nena i dje d dužni su izdržavati maloljetnog unuka. Obaveza izdržavanja punoljetnog unuka postoji pod uvjetima iz člana 216. ovog Zakona.

(2) Unuk je dužan izdržavati nenu i djeda pod uvjetima iz čl. 217. i 219. ovog Zakona.

(3) Obaveza iz državanja postoji između sestara i bra će, kao i sestara i bra će po m ajci ili ocu, u odnosu na maloljetne osobe.

Član 223.

37

(1) Pra vo na i zdržavanje ostvaruje se o nim redom koji m su dava oci i zdržavanja p ozvani n a nasljeđivanje.

(2) Ako obaveza izdržavanja pada na više os oba za jedno, ona se dijeli među njima prema njihovim mogućnostima.

3. Izdržavanje bračnog partnera

Član 224.

Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban j e za rad ili se n e m ože zapo sliti, i ma p ravo n a izd ržavanje od svo g bračnog p artnera srazmjerno njegovim mogućnostima.

Član 225.

(1) Za htjev za i zdržavanje b račni partner može p ostaviti do zak ljučenja gl avne ras prave u postupku za razvod ili poništenje braka.

(2) Sud je dužan upoznati bračnog partnera sa pravom iz stava 1. ovog člana.

(3) Iz uzetno, bivši bra čni p artner m ože tu žbom tražiti izd ržavanje u roku od jedne godine od prestanka braka, ako s u uvjeti za izdrža vanje, predviđeni u članu 224. ovog Zakona, postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave u po stupku za razvod ili p oništenje braka i b ez prestanka traj ali do zaključenja glavne rasprave u postupku za izdržavanje.

Član 226.

(1) Sud može odbiti zahtjev za izd ržavanje bračnog, odnosno razvedenog bračnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog bračnog partnera grubo ili nedolično ponašao u bračnoj zajednici, ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera.

(2) Sud m ože odbiti zah tjev za izd ržavanje bra čnog p artnera u po stupku za poništenje braka, odnosno bračnog partnera iz poništenog bra ka, ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera.

Član 227.

Sud m ože o dbiti zah tjev za izdržavanje ako su bra čni pa rtneri kroz duže vri jeme od vojenog života po tpuno sam ostalno o siguravali sr edstva za v lastito izd ržavanje, ili ak o se iz o kolnosti slu čaja utvrdi da bra čni pa rtner koji zaht ijeva i zdržavanje prestankom bra ka, koji je t rajao kraće vrijeme, nij e doveden u teži materijalni položaj od onog u kom se nalazio prilikom stupanja u brak.

Član 228.

(1) Sud može odlučiti da obaveza izdržavanja bračnog partnera traje određeno vrijeme, naročito u slučajevima kada je brak trajao kraće vrijeme ili kada je tražilac izdržavanja u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život.

(2) U opravdanim slučajevima sud može produžiti obavezu izdržavanja.

(3) T užba za produženje izdržava nja m ože se podnijeti samo do isteka vrem ena za koje je izdržavanje određeno.

Član 229.

Pravo na i zdržavanje prestaje ak o i zdržavani raz vedeni bračni p artner, ili b račni par tner iz poništenog braka sklopi novi brak, ili zasnu je vanbračnu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od uvjeta iz člana 224. ovog Zakona.

4. Izdržavanje vanbračnog partnera

Član 230.

38

(1) Vanbračni parnter koji ispunjava uvjete iz čl. 3. i 224. ovog Zakona ima pravo na izdržavanje od drugog vanbračnog partnera nakon prestanka vanbračne zajednice.

(2) Tužba za izdrža vanje iz stava 1. ovog člana može se po dnijeti u ro ku od jedne godine od prestanka vanbračne zajednice.

Član 231.

Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje vanbračnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog v anbračnog partnera g rubo ili n edolično pon ašao u v anbračnoj zaj ednici, ili ak o b i obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog vanbračnog partnera.

Član 232.

(1) S ud m ože odl učiti da obaveza iz državanja vanbračnog part nera traje o dređeno vri jeme, naročito u slučaju kada je tražilac izdržavanja u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život.

(2) U opravdanim slučajevima sud može produžiti obavezu izdržavanja.

(3) T užba za produženje izdržava nja m ože se podnijeti samo do isteka vrem ena za koje je izdržavanje određeno.

Član 233.

Pravo na i zdržavanje prestaje ka da i zdržavani va nbračni partner sk lopi brak, ili zasnu je no vu vanbračnu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od razloga utvrđenih u članu 224. ovog Zakona.

5. Izdržavanje majke vanbračnog djeteta

Član 234.

Otac vanb račnog djeteta dužan je, srazm jerno s vojim mogućnostima, i zdržavati m ajku s vog djeteta za vrije me od t ri m jeseca prije poro đaja i jednu go dinu n akon po rođaja, a ko se m ajka stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.

6. Određivanje izdržavanja

Član 235.

(1) U postupku za izdržavanje sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za izdržavanje.

(2) Prilikom utvrđivanja po treba osobe koja zah tijeva izdržav anje, sud će uzeti u ob zir njeno imovno stanje, sposobnost za rad , mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih potreba.

(3) Prilikom utvrđivanja mogućnosti osobe koja je dužna davati izdržavanje, sud će uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja.

(4) Federalni ministar rada i socijalne politike objavit će jednom godišnje, najkasnije do 1. marta tekuće godine, podatke o prosječnim potrebama osobe koja zahtijeva izdržavanje, s obzirom na troškove života, koje će sud uzeti u obzir u postupku za izdržavanje.

Član 236.

(1) Kad se izdržav anje zahtijeva za d ijete sud će, pored okolnosti iz člana 235. ovog Zakona, uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školovanje.

39

(2) U postupku za izdržavanje djeteta sud će posebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje djeteta rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulaže roditelj sa kojim dijete živi.

(3) Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti izdržavanja maloljetnog djeteta.

Član 237.

Kad sud utvrdi da roditelji i druge osobe koje su obavezne davati izdržavanje nisu u mogućnosti podmirivati potrebe izdržavanja djeteta, obavijestit će o tome organ starateljstva koji je dužan osigurati sredstva za izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava Federacije.

Član 238.

(1) Organ starateljstva, vodeći računa o dobrobiti djeteta, nastojat će da se roditelji sporazumiju o vi sini, o dnosno o povišenju doprinosa z a i zdržavanje djeteta kada t o zaht ijevaju povećane pot rebe djeteta ili to omogućavaju bolje materijalne prilike roditelja.

(2) Sporazum iz stava 1. ovog člana roditelji mogu zaključiti i p red notarom u formi notarski obrađene isprave. Notar je dužan ovu ispravu dostaviti organu starateljstva.

(3) Sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana ima snagu izvršne isprave.

Član 239.

(1) Organ starateljstva, u ime maloljetnog djeteta, pokrenut će i v oditi postupak za dosuđenje, odnosno za po većanje izdržavanja, ako roditelj sa kojim dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo.

(2) Ako roditelj ne traži izvršenje odluke o izdržavanju, organ starateljstva će u ime maloljetnog djeteta podnijeti sudu prijedlog za izvršenje.

Član 240.

(1) Ako se u postupku odlučuje o izdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. član 216. ovog Zakona, organ starateljstva učestvuje u tom postupku radi zaštite interesa djeteta.

(2) Sud k oji o dlučuje u parnici o izd ržavanju obavijestit će or gan st arateljstva o postupku i pozivati ga na sva ročišta i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku.

Član 241.

Organ starateljstva dužan j e n a zahtjev sud a p ribaviti sve p odatke o d značaja za donošenje odluke o izdržavanju.

Član 242.

(1) Orga n starateljstva vodi evid enciju odluka i spora zuma iz člana 23 8. o vog Z akona o izdržavanju djece i roditelja prema uputstvu koje propisuje federalni ministar rada i socijalne politike.

(2) Organ starateljstva provjerava ispunjavanje obaveze izdržavanja djeteta i, radi zaštite interesa djeteta, poduzima mjere iz člana 239. ovog Zakona ako utvrdi da se ova obaveza ne ispunjava odnosno ne ispunjava u potpunosti.

Član 243.

Organ starateljstva će, u s vojstvu punomoćnika starih i socijalno ugroženih osoba, ukoliko one same to ne mogu učiniti, pokrenuti i voditi postupak za ostvarivanje njihovog prava na izdržavanje prema srodnicima koji su, prema odredbama ovog Zakona, dužni da ih izdržavaju.

Član 244.

Osobu koja je dužna davati izdržavanje sud će obavezati na pl aćanje budućih mjesečnih iznosa izdržavanja u određenom novčanom iznosu.

40

Član 245.

(1) Izd ržavana o soba k ao i o bveznik izdržav anja m ože t ražiti d a su d povisi, sn izi ili u kine izdržavanje d osuđeno ra nijom prav omoćnom pres udom, il i spor azumom post ignutim pred organom starateljstva, ili u fo rmi n otarski ob rađene isprave, ak o s u se i zmijenile ok olnosti na osn ovu k ojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.

(2) Prava i obaveze utvrđene i zmijenjenom odl ukom ne m ogu djelovati p rije podnošenja zahtjeva.

Član 246.

Fizičko ili pravno lice koje je imalo troškove zbog izdržavanja neke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od osobe koja ju je, prema zakonu, dužna iz državati, ako su u činjeni troškovi bili opravdani.

Član 247.

Obveznik izdržavanja kojem je prestao radni odnos i koji je zasnovao novi radni odnos dužan je podatke o postojanju izvršne isprave za izdržavanje, te ime i adresu os obe kojoj se to pot raživanje treba isplaćivati, dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao radni odnos.

Član 248.

Poslodavac k od ko jeg je ob veznik izdržavanja zasnovao novi ra dni o dnos d užan je odmah obavijestiti izd ržavanu osobu o zasn ovanom rad nom o dnosu, odnosno dati jo j potrebna ob avještenja o obvezniku izdržavanja koji je kod njega zasnovao novi radni odnos.

Član 249.

(1) U po stupku za izd ržavanje m aloljetnog dj eteta ili p unoljetnog dj eteta n ad k ojim r oditelji ostvaruju rod iteljsko staranj e, su d m ože p o slu žbenoj du žnosti od rediti p rivremene mjere rad i d avanja izdržavanja.

(2) U ost alim par nicama za i zdržavanje su d će odrediti p rivremene m jere rad i d avanja izdržavanja samo na prijedlog osobe koja traži izdržavanje.

(3) P rivremene m jere sud će od rediti ak o se u čini v jerovatnim post ojanje činjenica od koj ih zavisi pravo na izdrža vanje, a u postupcima za utvr đivanje m aterinstva ili o činstva i ako se u čini vjerovatnim da je tužena osoba roditelj djeteta.

ŠESTI DIO

VI. I M O V I N S K I O D N O S I

A. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH PARTNERA

1. Bračna stečevina i posebna imovina

Član 250.

Bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu.

a) Bračna stečevina

Član 251.

(1) Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine.

41

(2) Po kloni tr ećih os oba učinjeni za vrije me trajanja bračne zaje dnice (u novcu, stvarim a, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez ob zira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz n amjene poklona ili se i z okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera.

(3) Dobitak od igara na sreću je bračna stečevina.

(4) Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna stečevina.

Član 252.

(1) Bra čni par tneri su u je dnakim di jelovima suvl asnici u b račnoj ste čevini ak o nisu dr ukčije ugovorili.

(2 ) Budući b račni p artneri, odnosno br ačni part neri m ogu bračnim ugo vorom dru kčije ured iti svoje odnose vezane za bračnu stečevinu.

(3) Ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

b) Upravljanje bračnom stečevinom

Član 253.

Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obaveznog prava, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

c) Posebna imovina

Član 254.

(1) Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina.

(2) Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja bračne zajednice jedan bračni partner stekne po pravnom osnovu drukčijem od navedenog u članu 251. ovog Zakona.

d) Podjela bračne stečevine

Član 255.

(1) Podjela bračne stečevine vrši se ugovorom bračnih partnera.

(2) A ko b račni part neri ne z aključe ugo vor iz stav a 1. ov og člana, pod jelu br ačne s tečevine izvršit će s ud na za htjev bračnih partnera ili p ovjerioca b račnog partnera, kako t okom t ako i na kon prestanka braka.

Član 256.

(1) Bra čni pa rtner kojem je po vjereno čuvanje i odgoj djeteta dobit će p ri podjeli b račne stečevine pored njegovog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta.

(2) Ako se odluka o povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta iz mijeni, bra čni partner iz stava 1. ovog člana pr edat će st vari i z st ava 1. ov og člana drugom rodi telju, odnosno o sobi ko joj se p ovjeri čuvanje i odgoj djeteta.

Član 257.

Ako je s ud odlučio da se p odjela i zvrši pr odajom st vari zbo g t oga št o je fi zička di oba st vari nemoguća ili je m oguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, bračni partner ima pravo preče kupnje te stvari. 42

2. Bračni ugovor

Član 258.

(1) Bra čnim ugovorom mogu se urediti i movinskopravni odn osi bra čnih p artnera p rilikom sklapanja braka, kao i tokom trajanja bračne zajednice.

(2) Za punovažnost ugovora nužno je da isprava bude notarski obrađena.

Član 259.

Bračni ugovor m ože u i me bračnog pa rtnera kojem je oduzeta poslovna sp osobnost skl opiti njegov staratelj sa odobrenjem organa starateljstva.

Član 260.

Bračni partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge države na imovinskopravne odnose.

3. Odgovornost bračnih partnera za obaveze prema trećim osobama

a) Pojedinačna odgovornost bračnog partnera

Član 261.

(1) Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni partner.

(2) Za oba veze iz stava 1. ovog člana bra čni partner odgovara s vojom posebnom imovinom i svojim dijelom u bračnoj stečevini.

b) Solidarna odgovornost bračnih partnera

Član 262.

Za obaveze koje je jeda n bra čni partner p reuzeo radi p odmirenja t ekućih p otreba bračne, odnosno porodične zajednice, kao i za obaveze za koj e prema zakonu odgovara ju zajednički oba bračna partnera, odg ovaraju br ačni part neri s olidarno, kako bračnom st ečevinom t ako i sv ojom pose bnom imovinom.

B. IMOVINSKI ODNOSI VANBRAČNIH PARTNERA

Član 263.

(1) Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici koja ispunjava uvjete iz člana 3. ovog Zakona smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.

(2) Na imovinu iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog Zakona o bračnoj stečevini.

C. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE

1. Upravljanje imovinom djeteta

Član 264.

Imovinom maloljetnog djeteta do njegove punoljetnosti, u njegovom interesu, upravljaju roditelji maloljetnika, osim onom koju je maloljetnik stekao radom.

43

2. Korišćenje prihoda sa imovine djeteta

Član 265.

(1) Prihod e iz i movine m aloljetnog djeteta ro ditelji prvenstveno m ogu koristiti za n jegovo izdržavanje, liječenje, odgoj i obrazovanje ili ako to zahtijeva drugi važan interes djeteta.

(2) Roditelji mogu prihode iz stav a 1. ovog člana koristiti i za izd ržavanje članova porodice, u skladu sa članom 217. ovog Zakona.

3. Otuđenje i opterećenje imovine djeteta

Član 266.

(1) R oditelji mogu sam o sa o dobrenjem na dležnog organa st arateljstva otuđiti ili o pteretiti vrjednije st vari i prava i z im ovine maloljetnog d jeteta radi n jegovog i zdržavanja, l iječenja, odg oja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi važan interes djeteta.

(2) Samo sa o dobrenjem organa starateljstva roditelji mogu poduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

D. TROŠKOVI TRUDNOĆE I POROĐAJA VANBRAČNOG DJETETA

Član 267.

(1) Troškove izazvane trudnoćom i porođajem vanbračnog djeteta snose majka i otac u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima.

(2) U slu čaju sp ora sud će, n a zah tjev jednog od rod itelja, od rediti u dio sv akog od nj ih u snošenju troškova iz stava 1. ovog člana.

SEDMI DIO

VII. POSTUPAK PRED SUDOM

1. Opće odredbe

Član 268.

(1) O dredbama ov og dijela zako na o dređuju se p ravila prem a koji ma post upaju s udovi kad u posebnim parničnim postupcima, vanparničnim postupcima i posebnim postupcima izvršenja i osiguranja, odlučuju o predmetima u od nosima roditelja i djece, bračnim i drugim predmetima koji se uređuju ovim Zakonom.

(2) U p ostupcima i z st ava 1. o voga člana p rimjenjivat će se odre dbe Zako na o parničnom postupku, Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) U postupku iz stava 1. ovog člana, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora radi zaštite interesa djeteta.

Član 269.

(1) Sud mora po službenoj dužnosti tokom postupka naročito paziti da se zaštite p rava i interesi djece i drugih osoba koje nisu sposobne same brinuti se o sebi i o svojim pravima i interesima.

44

(2) Rad i zašti te p rava i in teresa djeteta organ starateljstva djetetu će im enovati p osebnog staratelja u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta.

Član 270.

(1) Ukoliko stranka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima u p ostupku, a nije joj odu zeta p oslovna spo sobnost, sud će o t ome obavi jesti o rgan s tarateljstva i n adležni su d ra di pokretanja odgovarajućeg postupka.

(2 ) Sud će prekinuti p ostupak dok se ne provede p ostupak oduzimanja p oslovne sp osobnosti, odnosno dok ga organ starateljstva ili nadležni sud ne obavijesti o obustavi. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzeti samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, a naročito one kojima treba osigurati ili zaštititi prava stranke koja nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima.

(3 ) U slučaju iz stava 1. ovog člana sud može postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci u postupku. O postavljanju ovog zastupnika sud će bez odgode obavijestiti organ starateljstva.

Član 271.

(1) Dijete koje je na vršilo 14 godina i osoba kojoj je ograničena poslovna sposobnost, za koje sud utvrdi da su sposobni shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji, mogu kao stranka ili učesnik u postupku samostalno poduzimati parnične radnje.

(2) Tokom postupka u kojem odlučuje o tome sa ko jim će roditeljem dijete živjeti, o osobnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi, te o roditeljskom staranju, sud mora n a odg ovarajući n ačin o bavijestiti d ijete koj e je spo sobno shv atiti zn ačenje i p ravne po sljedice odluke o vođenju p ostupka i o nje govom pravu da i zrazi svoje m išljenje. Su dija obavlja ne formalni razgovor sa dj etetom n a su du, ili v an sud a, uz po sredovanje org ana staratelj stva, o čemu sastavlja zapisnik.

(3) Zakonski zastupnik osoba iz stava 1. ovog člana može poduzimati radnje u postupku dok one ne izjave da same preuzimaju parnicu.

(4) Osobe iz stava 1. ovog člana za koj e sud utvrdi da nisu sposobne shvatiti značenje i pravne posljedice sv ojih ra dnji, kao i di jete koje nije na vršilo 14 g odina ži vota, u postupku z astupa za konski zastupnik.

(5) Sud će djetetu imenovati posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti, kao i u drugim slučajevima u kojima, s obzirom na okolnosti slučaja, utvrdi da je to potrebno radi zaštite djetetovih interesa.

2. Posebni parnični postupci

a) Opće odredbe

Član 272.

(1) Bra čni spor je sp or o utvrđivanju postojanja ili nepostojanja braka, o poništenju i razvodu braka.

(2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su: sporovi o ut vrđivanju ili o sporavanju materinstva ili očinstva, te spo rovi o tome sa k ojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim rodi teljem i o roditeljskom st aranju i s porovi o i zdržavanju djeteta, bez obzira n a to da li se rj ešavaju samostalno ili zaj edno sa bra čnim sporovima i sporovima o utvrđivanju materinstva i očinstva.

Član 273.

(1) Radnje u postupcima iz člana 272. ovog Zakona poduzimaju se hitno.

45

(2) U p ostupcima iz člana 272. ovog Zakona ročište za glavn u raspravu mora se održati u rok u od 15 dana od dana prijema tužbe ili zahtjeva u sudu.

(3) Prvostepeni sud dužan je donijeti presudu i izraditi pisani otpravak presude najkasnije u roku od 15 dana od dana zaključenja glavne rasprave.

(4) O žal bi protiv odluke donesene u p rvostepenom postupku u p redmetima iz člana 272. ovog Zakona, drugostepeni sud dužan je odlučiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.

Član 274.

Na prijedlog stranke sud može odložiti započeto ročište ako na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, a koji je važan radi zaštite interesa djeteta.

Član 275.

(1) U p osebnim parni čnim postupcima i post upcima izvršenja normiranim ovim Zako nom u prvom stepenu postupa sudija pojedinac specijaliziran za ovu vrstu sporova.

(2) U d rugostepenom postupku sudi vijeće od t rojice sudija od kojih je j edan specijalizovan za ovu vrstu sporova.

Član 276.

(1) U toku postupka u bračnim sporovima i sporovima za utvrđivanje i osporavanje materinstva ili o činstva su d m ože, p o slu žbenoj dužn osti, rj ešenjem o drediti priv remene mjere rad i d avanja izdržavanja maloljetnoj djeci kao i njihovog smještaja.

(2) U b račnom sp oru pr ivremene mjere iz stav a 1 . ovog člana sud mo že od rediti i u ko rist bračnog druga, po njegovom prijedlogu.

(3) Žalba protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 277.

U postupku u bračnim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece javnost je isključena.

Član 278.

(1) U postupku u bračnim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece stranke se ne mogu odreći zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.

(2) U postupku iz stava 1. ovog člana ne može se donijeti presuda zbog propuštanja, presuda na osnovu priznanja, ni presuda na osnovu odricanja.

(3) U postupku iz stav a 1. ov og člana odricanje od tužbenog zahtjeva ima isto pravno dejstvo kao i povlačenje tužbe.

(4) U postupku iz stava 1. ovog člana sud može utvrđivati i činjenice koje stranke nisu iznijele, a može dokazivati i činjenice koje su stranke priznale u postupku, osim ako se zahtijeva sporazumni razvod braka.

Član 279.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalilac dokaže da ih b ez svoje k rivnje n ije m ogao iznijeti, odnosno pred ložiti do zaključenja glavne ras prave k od prvostepenog suda i ako se njihovim iznošenjem, odnosno predlaganjem štite prava i interesi djeteta.

Član 280.

(1) O t roškovima post upka u st atusnim stvari ma sud će od lučiti slo bodno, vodeći ra čuna o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.

(2) Stranka je dužna po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za p odmirenje troškova izvođenja dokaza kojeg je ona pre dložila. Izuzetno, ako sud u postupku u s poru za utvr đivanje i 46 osporavanje materinstva ili o činstva o dredi izvođenje dokaza anali zom DNK, a stranke ne polože određeni iznos, troškovi određeni za njegovo izvođenje isplatit će se iz sredstava suda.

(3) P redujmljene t roškove i z st ava 2. o vog člana sno sit će k onačno st ranka koja j e izgubila parnicu.

Član 281.

(1) Kada se u po stupku pred su dom o dlučuje o to me sa ko jim će rod iteljem d ijete živ jeti i o osobnim odn osima i nepos rednim ko ntaktima djet eta sa ro diteljem sa k ojim ne ži vi, o i zdržavanju maloljetnog djeteta ili p unoljetnog djeteta iz stav a 2. član 216. o vog Z akona, t e o drugim sadrža jima roditeljskog st aranja, s ud poziva orga n sta rateljstva da u čestvuje u tom p ostupku radi zaštite in teresa djeteta.

(2) O rgan sta rateljstva učestvuje u postupku i zvršenja i osi guranja ko ji se pr ovodi ra di ostvarivanja odluke donesene u postupku iz stava 1. ovog člana.

Član 282.

(1) Orga n starateljstva dužan je odaz vati se pozi vu su da i z st ava 1. član 28 1. o vog Za kona i učestvovati u postupku.

(2) Kada učestvuje u postupku iz stava 1. član 281. ovog Zakona, organ starateljstva ovlašćen je podnijeti sv oj prij edlog i poduzimati d ruge radnje u postupku rad i zaštite p rava i interesa djeteta, a naročito iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati izvođenje dokaza i ulagati pravne lijekove.

Član 283.

(1) Sud pred kojim se p rovodi postupak iz stava 1. član 281. ovog Zakona obavijestit će organ starateljstva o pokretanju postu pka, pozivati ga na ročišta i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira na to učestvuje li organ starateljstva u postupku.

(2 ) Sud će zatražiti od organa starateljstva da dijete, uzimajući u obzir njegov uzrast i zrelost, upozna sa mogućnošću učestvovanja u postupku iz stava 1. član 281. ovog Zakona.

(3) Odredbe iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se na odgovarajući na čin i u v anparničnim postupcima u kojima, prema odredbama ovog Zakona, organ starateljstva može biti stranka, ako u njima ne učestvuje.

Član 284.

(1) Orga n starateljstva dužan je na za htjev suda pr ikupiti podatke o osobnim i porodi čnim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kada sud smatra da je to potrebno za donošenje odluke.

(2) U postupku u kojem odlučuju o izdržavanju maloljetnog djeteta i punoljetnog djeteta iz stava 2. član 216. o vog Za kona, organ st arateljstva dužan je na zah tjev suda p rikupiti i isp itati p odatke o osobnim i porodičnim prilikama djeteta i stranaka u postupku, te imovinske prilike stranaka, a naročito da li prikazani prihodi odgovaraju stvarnom stanju.

Član 285.

Kada u čestvuje u po stupku kao stranka, or gan star ateljstva ima pravo na na knadu t roškova prema odredbama Zakona o parničnom postupku.

Član 286.

Protiv presude donesene u drugom stepenu u sporovima iz člana 272. ovog Zakona revizija nije dopuštena.

b) Postupak u bračnim sporovima

Član 287.

(1) Postupak u bračnim sporovima pokreće se tužbom.

47

(2) A ko o ba bračna partnera zaht ijevaju razvod b raka, post upak se pokreće zaht jevom z a sporazumni razvod braka.

(3) Ako jedan bračni partner podnese tužbu za razvod braka, a drugi na jkasnije do za ključenja glavne rasprave izričito izjavi da ne os porava osnovanost tužbenog zahtjeva, smatrat će se da su bračni partneri podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka.

(4) Ako jedan bračni partner odustane od zahtjeva za sp orazumni razvod braka, a d rugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat će se tužbom za razvod braka.

Član 288.

(1) Za s uđenje u bračnim sporovima nadležan je pored suda op će mjesne nadležnosti i sud na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište.

(2) A ko je u bračnim sporovim a sud u Federaci ji na dležan zato što s u bra čni part neri imali posljednje za jedničko preb ivalište u Fed eraciji, odn osno zato što tu žilac i ma p rebivalište u Fed eraciji, mjesno je na dležan sud na čijem su pod ručju bra čni partneri i mali posl jednje za jedničko p rebivalište, odnosno sud na čijem području tužilac ima prebivalište.

(3) Ako je u sporovima o imovinskim odnosima bračnih partnera sud u Federaciji nadležan zato što se im ovina bra čnih partnera nalazi u Federaciji ili za to što tužilac u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili bo ravište u Fed eraciji, mjesno je nadležan sud na čijem području tužilac ima prebivalište ili boravište u vrijeme podnošenja tužbe.

Član 289.

(1) T uženi b račni partner može pr otiv dr ugog br ačnog partnera u br ačnom spo ru i stom sudu podnijeti protutužbu radi utvrđivanja nepostojanja braka ili za poništenje braka.

(2) O tužbi i protutužbi sud će, po pravilu, odlučiti istom presudom.

(3) Protutužba se može podnijeti i iz razloga iz kojih se tužba ne bi mogla podnijeti zbog isteka roka za njeno podnošenje.

Član 290.

(1) Pra vo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva, ni ti je og raničeno dr ugim r okovima i uvjetima, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Pravo na tužbu za po ništenje ili razvo d braka ne prelazi n a nasljednike bračnih partnera, ali nasljednici bračnog partnera koji je po dnio tužbu mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za poništenje ili razvod braka.

(3) Zahtjev za nastavljanje postupka iz stava 2. ovog člana može se istaći u roku od šest mjeseci od smrti bračnog partnera. Nakon isteka ovog roka, zahtjev se može istaknuti samo u posebnoj parnici.

(4) Odredbe iz st. 2. i 3. ovog člana primjenjivat će se i kada je podne sen zahtjev za sporazumni razvod braka.

Član 291.

(1) Ako tužbu u p ostupku u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, u p unomoći se mora navesti koju će tužbu punomoćnik podnijeti.

(2) U punomoći koja se i zdaje za po dnošenje tužbe za poništenje bra ka mora se izri čito navesti razlog na osnovu kojeg se tužba može podnijeti.

Član 292.

(1) U parnicama za razvod braka tužilac može tužbu povući do zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a sa pristankom tuženog dok se postupak pravomoćno ne završi.

48

(2) Zaht jev z a spo razumni razv od b raka mogu b račni part neri p ovući d ok se post upak pravomoćno ne završi.

(3) U slu čajevima iz st . 1. i 2. o vog člana, ako je povlačenje tužbe i zahtje va za sporazum ni razvod braka uslijedilo nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se post upak obustavlja. Ovako će sud postupiti i kada je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bračnih partnera.

(4) Na način iz stava 3. ovog člana sud će postupiti i u slučaju smrti bračnog partnera, čime se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu stava 2. član 290. ovog Zakona.

Član 293.

Presuda kojom se brak razvodi na osnovu zahtjeva za sporazumni razvod braka može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog toga što je pristanak na razvod braka dat u zabludi ili p od u ticajem si le ili p revare, k ao i u slu čaju d a n isu b ili ispunjeni uvjeti iz člana 47 . o vog Zakona.

Član 294.

Pravomoćna p resuda kojom je ut vrđeno da brak ne po stoji, ili k ojom j e b rak pon išten ili razveden, ne može se, povodom prijedloga za ponavljanje postupka ili prijedloga za povraćaj u pređašnje stanje, izmijeniti u d ijelu o prestanku braka, b ez obzira na to da li je neka od stranaka zaključila novi brak.

c) Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja materinstva ili očinstva

Član 295.

(1) Postup ak u sp orovima r adi u tvrđivanja ili o sporavanja materinstva il i o činstva po kreće se tužbom.

(2) Tužbu iz stava 1. ovog člana dijete može podići bilo pred sudom opće mjesne nadležnosti, bilo pred sudom na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište.

(3) Ako je u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja materinstva ili očinstva sud u Federaciji nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Federaciji, mjesno je nadležan sud na čijem području tužilac ima prebivalište.

Član 296.

(1) Stranke u postupku radi utvrđivanja materinstva su: dijete, žena koja sebe sm atra majkom djeteta iz čl. 73. i 80 . stav 3., m uškarac koji seb e smatra ocem djeteta, orga n starateljstva, nasljednici iz člana 77. ovog Zakona i žena čije se materinstvo utvrđuje.

(2) St ranke u post upku ra di ut vrđivanja o činstva su: dijete, majka djeteta, muškarac koji se be smatra ocem djeteta iz stava 2. član 76. i član 84. ovog Zakona, organ starateljstva, nasljednici iz člana 77. ovog Zakona i muškarac čije se očinstvo utvrđuje.

Član 297.

(1) Stranke u postupku radi osporavanja materinstva su: dijete, žena koja je upisana kao majka djeteta, žena koja sebe smatra majkom iz stava 3. člana 80. ovog Zakona i djetetov otac.

(2) Stranke u post upku radi osporavanja o činstva su: dijete, majka djeteta, m už majke djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz čl. 84 . i 87 . ov og Zako na, k ao i m uškarac ko ji je priznao očinstvo.

Član 298.

(1) Ako t užbom radi ut vrđivanja i os poravanja m aterinstva i o činstva ni su obuhvaćene s ve osobe koje prema odredbama čl. 296. i 297. ovog Zakona moraju biti stranke u postupku, sud će tužiocu vratiti tužbu radi dopune, navodeći da kao stranku mora označiti i osobu koja tužbom nije obuhvaćena.

49

(2) Ako t užilac u roku koji je sud odred io, a koji ne m ože b iti du ži od o sam d ana, ne izv rši dopunu, sud će odbaciti tužbu.

Član 299.

Sve osobe koje su u položaju tužioca ili tuženika su jedinstveni suparničari.

Član 300.

Kada tužbu podnese jedan od tu žioca u zakonskom roku, tužbi može pristupiti i o soba kojoj je istekao rok za podnošenje tužbe.

Član 301.

(1) Ako dijete i roditelj koji prema zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tužbu radi utvrđivanja ili o sporavanja m aterinstva il i o činstva, ako su tu ženi istom tužbom, taj će rod itelj zastu pati dijete i u parnici, ali će organ starateljstva djetetu postaviti posebnog staratelja ako između djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi.

(2) Ako se tužbi djeteta radi osporavanja i utvrđivanja materinstva ili očinstva pridružio roditelj koji prema zakonu zastupa dijete, a kojem je istekao rok za tužbu, organ starateljstva djetetu će imenovati posebnog staratelja.

(3) Ako su dijete i roditelj koji prema zakonu zastupa dijete u parnici u p rotivnim strana čkim ulogama, organ starateljstva imenovat će djetetu posebnog staratelja.

Član 302.

(1 ) Činjenice od k ojih za visi odl učivanje o predmetu sp ora su d m ože utvrđivati i izv ođenjem dokaza medicinskim vještačenjem.

(2) U rješenju o izvođenju dokaza medicinskim vještačenjem sud će odrediti rok do kojeg dokaz treba da se izvede, uzimajući pri tome u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito hitnost postupka.

(3) Poziv za izvo đenje medicinskog vj eštačenja, uz koji se dosta vlja rješenje iz stava 2. ovog člana, sud dostavlja osobno strankama. U po zivu mora biti navedena ustanova u kojoj će se vješta čenje izvršiti i vrijeme njegovog izvršenja.

(4) Stranke su obavezne odazvati se na poziv iz stava 3. ovog člana i podvrgnuti se medicinskom vještačenju.

(5) Ako se stranka, uredno pozvana da pristupi vještačenju analizom DNK, nije odazvala pozivu ili se n ije p odvrgla o vom vještačenju, s ud će izd ati n alog sud skoj p oliciji za njen o privođenje n a vještačenje. Troškove ovog privođenja snosi privedena stranka.

(6) A ko v ještačenje p rimjenom dru gih m edicinskih m etoda ni je i zvedeno z bog neodazivanja stranke ili zbog uskraćivanja njegovog izvođenja, sud će cijeniti od kakvog je to značaja.

Član 303.

(1) U postupku iz stav a 3. član 80. i stava 1. član 87. ovog Zakona sud će na trošak tužiteljice, odnosno t užioca od rediti izv ođenje d okaza m edicinskim vješt ačenjem radi ut vrđivanja m aterinstva, odnosno očinstva.

(2) Ako se medicinskim vještačenjem utvrdi da tužiteljica, odnosno tužilac nije roditelj djeteta, sud će odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

(3) Ako se medicinskim vještačenjem utvrdi da je tužiteljica, odnosno tužilac roditelj djeteta, sud će n astaviti rasp ravljati i o zahtjevu za osporavanje m aterinstva, odnosno očinstva i u j ednoj pr esudi odlučiti o oba zahtjeva.

d) Postupak odlučivanja o pitanjima sa kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem i o roditeljskom staranju 50

Član 304.

(1) Odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava, ili razvodi, kojom se utvrđuje materinstvo ili očinstvo, kao i odlukom donesenom u drugim slučajevima odvojenog života roditelja, sud će odl učiti o to me sa k ojim ro diteljem će živ jeti maloljetno d ijete, ili d ijete n ad koj im se o stvaruje roditeljsko st aranje, nakon p unoljetstva, o načinu održavanja os obnih od nosa i neposrednih ko ntakata djeteta sa drugim roditeljem, kao i roditeljskom staranju drugog roditelja u smislu stava 3. član 142. ovog Zakona.

(2) Od lukom iz stav a 1. ovo g člana s ud može odl učiti o sm ještaju djeteta i povjeravanju njegovog čuvanja i odg oja drugoj osobi ili u stanovi, ak o j e t o potrebno rad i zaštite najboljeg in teresa djeteta.

(3) Kada utvrdi postojanje razloga iz člana 154. ovog Zakona, sud će odlukom iz stava 1. ovog člana izreći mjeru oduzimanja roditeljskog staranja.

Član 305.

(1) Prije donošenja odluke iz stava 1. član 304. ovog Zakona sud će zatražiti mišljenje i prijedlog organa starateljstva. U slučaju razvoda braka roditelja, organ starateljstva dužan je uzeti u obzir mišljenje osobe ovlašćene za posredovanje.

(2) Mišljenje i prijedlog iz stava 1. ovog člana organ starateljstva dužan je hitno dostaviti sudu.

(3) U postupku donošenja odluke iz stava 1. ovog člana sud nije vezan zahtjevima stranaka.

Član 306.

(1) U odluci o tome sa kojim će roditeljem dijete živjeti sud će, ako je to potrebno, naložiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.

(2) Od luka iz stava 1. ov og člana obave zuje stranke, organ starateljst va i osobu k od ko je se dijete nalazi.

(3) U odluci iz stava 1. ovog člana, sud će odrediti rok za predaju djeteta ili naložiti da se dijete preda odmah.

Član 307.

Sud m ože prihv atiti sp orazum ro ditelja o to me sa k ojim će ro diteljem d ijete ži vjeti, o načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem i o roditeljskom staranju, ukoliko ocijeni da je sporazum u najboljem interesu djeteta.

e) Postupak u sporovima o izdržavanju

Član 308.

(1) O izdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta pod uvjetima određenim u st. 1. i 2. člana 216. ovog Zakona sud će odlučiti odlukom kojom utvrđuje da b rak ne p ostoji, ili se poništava, ili razvodi i odlukom kojom utvrđuje materinstvo, ili očinstvo.

(2) Odluku o i zdržavanju djeteta iz stava 1. ov og člana sud će donijeti i u drugim slučajevima odvojenog života roditelja.

(3 ) Sud će odluku o izdržavanju iz st. 1. i 2. ovog člana dostaviti nadležnom organu starateljstva.

Član 309.

Postupak u s porovima o i zdržavanju pokreće se na zah tjev osobe k ojoj je odredbama ov og Zakona priznato pra vo na i zdržavanje kao i orga na st arateljstva, u skl adu sa st avom 1. član 23 9.ovog Zakona.

Član 310.

51 U p ostupku u sp orovima o i zdržavanju neće se p rimjenjivati o dredbe Zak ona o parničnom postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti.

Član 311.

(1) Za suđenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac osoba koja traži izdržavanje, nadležan je pored suda opće mjesne nadležnosti i sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

(2) Ako je u sporovima za zakonsko izdržavanje sa međunarodnim elementima sud u Federaciji nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Federaciji, mjesno je nadležan sud na čijem području tužilac ima prebivalište.

(3) Ako nadležnost su da u Federaciji u s porovima o za konskom i zdržavanju postoji zat o št o tuženik u Federaciji ima imovinu iz koje se može naplatiti izdržavanje, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi ta imovina.

VIII. VANPARNIČNI POSTUPAK

1. Opće odredbe

Član 312.

Vanparnični postupak provodi se prema odredbama Zakona o vanparničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Član 313.

(1) U vanparničnom postupku u prvom stepenu odlučuje sudija pojedinac.

(2) Izjave učesnika u postupku, date van ročišta, može na zapisnik uzeti i stručni saradnik.

Član 314.

(1) U česnici u post upku s u osobe koje s u post upak pokrenule, osoba o čijim se p ravima ili pravnim i nteresima odlučuje u post upku, kao i organ k oji u čestvuje u post upku na osnovu zakonskih ovlašćenja za p okretanje postupka, bez obzira na to da li su postupak pokrenuli ili su kasnije stupili u postupak.

(2 ) Predlagač, u smislu ovog zakona, jest e fizi čko ili p ravno lice, o dnosno org an po čijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagača je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagača.

Član 315.

(1) S ud m ože do nijeti odluku i bez održavanja u smene raspra ve, ak o s matra da ra sprava nije potrebna.

(2) Su d d onosi odl uku na r očištu sa mo u slu čajevima kada je t o ovim Zakonom odre đeno ili kada ocijeni da je održavanje ročišta potrebno radi razjašnjenja ili utvrđivanja odlučnih činjenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga održavanje ročišta prikladno.

(3) Izostanak pojedinog učesnika sa ročišta ne sprečava sud da dalje postupa.

Član 316.

(1) K ada se rješenj em su da mij enja osobno ili p orodično stanj e u česnika ili n jihova p rava i dužnosti, pravne posljedice rješenja nastaju kada ono postane pravomoćno.

(2) Izuzetno, sud može odrediti da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravomoćnosti, ako je to potrebno rad i zaštite maloljetnika ili drugih osob a koje nisu spo sobne same b rinuti se o seb i i o svojim pravima i interesima.

52 (3 ) Pravomoćno rješe nje iz stava 1. ovog člana bez o dlaganja se d ostavlja or ganu u prave nadležnom za vođenje matičnih knjiga.

Član 317.

U vanparničnom postupku ne nastupa mirovanje postupka.

Član 318.

(1) Ako sud u tvrdi d a b i p ostupak trebalo provesti prem a pravilima parničnog po stupka, obustavit će vanparnični postupak. Postupak će se po pravomoćnosti rješenja nastaviti prema pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom.

(2) Radnje koje je proveo vanparnični sud (uviđaj, vještačenje, saslušanje svjedoka i drugo), nisu bez važnosti samo zato što su poduzete u vanparničnom postupku. Te r adnje ponovit će se sam o ako je vanparnični sud učinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

(3) Kad je odluka suda donesena u vanparničnom postupku, a postupak je trebalo da se provede prema pravilima parničnog postupka, ta odluka može se po bijati pravnim lijekovima, ako je va nparnični sud učinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Član 319.

(1) U vanparničnom postupku odluke se donose u obliku rješenja.

(2) Rješenje protiv kog je dozvoljena posebna žalba, kao i rješenje drugostepenog suda mora biti obrazloženo.

Član 320.

Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 321.

(1) Žalba protiv rješenja iz člana 320. ovog Zakona zadržava izvršenje rješenja ako zakonom ili odlukom suda nije drukčije određeno.

(2) Sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja kojim su izrečene mjere za zaštitu prava i na jboljeg i nteresa djeteta i drugi h o soba k oje nisu spo sobne sam e bri nuti se o sebi i o sv ojim pravima i interesima.

Član 322.

(1) P ovodom bl agovremeno i zjavljene ža lbe prvostepeni s ud m ože rješe njem prei načiti il i ukinuti svoje rješenje, ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rješenju.

(2) A ko ne preinači, odn osno n e ukine svo je rješenje, pr vostepeni su d će žalbu, zajedno sa spisima, d ostaviti d rugostepenom su du na od lučivanje bez obzira n a to d a li j e žalb a pod nesena u zakonom određenom roku.

(3) Dr ugostepeni sud m ože odl učiti i o neblagovremeno podnesenoj žalb i ak o se ti me n e vrijeđaju prava drugih osoba, koja se zasnivaju na tom rješenju.

Član 323.

U vanparničnom postupku u kom se odlučuje o osobnim i porodičnim stanjima učesnika mjesno nadležan je sud na čijem području osoba u čijem interesu se postupak vodi ima prebivalište, a ako nema prebivalište, sud na čijem području ta osoba ima boravište.

Član 324.

(1) Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je zasnovana mjesna nadležnost suda, sud koji vodi postupak m ože pred met u stupiti su du koji j e prema izmij enjenim o kolnostima mjesno nadležan, ako je očigledno da će se pred tim sudom postupak lakše provesti, ili ako je to u interesu osoba o kojima sud vodi naročitu brigu.

53

(2) Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osoba o kojima sud vodi naročitu brigu, sud će pri je u stupanja predmeta poz vati orga n st arateljstva da u od ređenom rok u da svoje m išljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi mišljenje, sud će postupiti prema okolnostima slučaja, vodeći računa o interesima ovih osoba.

2. Postupak za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti

Član 325.

(1) U postupku za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti sud utvrđuje da li postoje razlozi iz stava 1. član 192. ovog Zakona.

(2) Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.

Član 326.

(1) Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog organa starateljstva, bračnog partnera osobe kojoj se o duzima poslovna sposobnost, njenih krvnih srodnika u ravnoj liniji, a u pobočnoj do drugog stepena.

(2) Postupak za vraćanje poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti ili n a prijedlog osoba iz stav a 1. ovog člana ili staratelj a, uz odobrenje organa starateljstva, te osobe kojoj se vraća poslovna sposobnost.

(3) U prijedlogu za pokretanje postupka iz st. 1. i 2. ovog člana navest će se činjenice na kojima se zasniva prijedlog i predložiti dokazi kojima se utvrđuju te činjenice.

Član 327.

Za vo đenje p ostupka nadležan je sud na čijem pod ručju osoba koj oj se oduzima ili v raća poslovna sposobnost ima prebivalište, odnosno boravište.

Član 328.

Ako je osoba kojoj se o duzima, odnosno vraća poslovna sposobnost vlasnik nekretnina, sud će bez odlaganja, radi zabilježbe vođenja postupka, obavijestiti zemljišnoknjižni ured nadležnog suda.

Član 329.

O pokretanju post upka oba vještava se op ćinska sl užba na dležna za p oslove vođenja ma tičnih knjiga u koj ima j e up isana o soba koj oj se oduzima, od nosno vr aća p oslovna sposobnost, ra di evidentiranja vođenja postupka.

Član 330.

(1) Na s va ročišta za raspra vljanje o prijedlogu pozivaju se predlagač, staratelj os obe kojoj se oduzima ili vraća poslovna sposobnost, odnosno njen privremeni zastupnik i organ starateljstva.

(2) Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost poziva se i saslušava na ročištu, osim ako prema ocjeni suda saslušanje ove osobe nije moguće zbog njenog zdravstvenog stanja ili bi za njega moglo biti štetno.

(3) Osob e iz st. 1 . i 2. ovog člana i orga n starateljstva mogu u t oku postupka učestvovati pri izvođenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.

4) O odu zimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti sud odlučuje na osnovu činjenica utvrđenih na ročištu.

(5) Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost smještena u zdravstvenu ustanovu ili ustan ovu so cijalne zaštite, sud će j e po prav ilu, saslu šati u toj ustanovi. U zdr avstvenoj ustanovi sud može održati i ročište na kojem će saslušati protivnika predlagača.

54

Član 331.

(1) Po nalogu suda osobu o kojoj se postupak vodi mora pregledati vještak ljekar odgovarajuće specijalnosti, koji će dati pisani nalaz i mišljenje o njenom psihičkom stanju.

(2) Ukoliko je osoba o kojoj se vodi postupak odlukom suda smještena u zdravstvenu ustanovu i ako i z i zvještaja t e ust anove pr oizlazi da j e pot rebno o duzeti jo j poslovnu s posobnost, su d ne m ora odrediti pregled iz stava 1. ovog člana.

(3 ) Vještačenje se vrši u prisustvu sudije.

Član 332.

(1) Sud m ože o drediti d a se o soba o kojoj se vodi po stupak privremen o, ali n ajdulje n a tri mjeseca, smjesti u zdravstvenu ustanovu, ukoliko vještak ljekar ocijeni da je to potrebno radi utvrđivanja njenog psihičkog stanja i sposobnosti za rasuđivanje i da nije štetno za njeno zdravlje.

(2) Ako se zd ravstvena ustanova iz stava 1. ovog člana nalazi van p odručja suda koji provodi postupak, ovaj sud će potrebne radnje izvesti putem nadležnog suda.

(3) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana dozvoljena je žalba.

Član 333.

Kada utvrdi da postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud će osobi o kojoj se vodi postupak oduzeti ili ograničiti poslovnu sposobnost.

Član 334.

(1) Sud može odložiti donošenje rješenja o ograničenju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih sredstava zavisnosti, ako se ta osoba podvrgne liječenju u zdravstvenoj ustanovi.

(2) Donošenje rješenja iz stava 1. ovog člana odlaže se na vrijeme od šest do dvanaest mjeseci.

(3 ) Na mogućnost iz stava 1. ov og člana sud će upozoriti osobu kojoj treba ograničiti poslovnu sposobnost.

(4) R ješenje o odl aganju opozvat će se ako osoba k ojoj se og raničava p oslovna spo sobnost napusti zdravstvenu ustanovu ili izbjegava liječenje u vrijeme odlaganja donošenja rješenja.

Član 335.

(1) Rj ešenje o o duzimanju ili o graničenju posl ovne sp osobnosti dost avlja se os obi ko ja je podnijela p rijedlog za p okretanje postupka, os obi k ojoj se od uzima poslovna s posobnost, n jenom staratelju i organu starateljstva.

(2) Rješe nje iz stava 1. ovog člana se ne mora do staviti o sobi kojoj se o duzima poslovna sposobnost ako ona ne može da sh vati značenje i pravne posljedice odluke ili ak o bi to b ilo štetno z a njeno zdravlje.

(3) O p ravomoćnosti rješenja iz stav a 1. ovog člana, sud će po službenoj dužnosti obavijestiti organ starateljstva.

Član 336.

(1) Ako prestanu razlozi iz st. 1. i 2. člana 192. ovog Zakona, sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog os oba ovlašćenih u stavu 2. član 326. ovog Zak ona d onijeti rje šenje o p otpunom ili djelomičnom vraćanju poslovne sposobnosti osobi kojoj je ona oduzeta, odnosno ograničena.

(2) Ak o su d u tvrdi sa vel ikom vjerovatnoćom da se ne može o čekivati izlj ečenje ili zn atno poboljšanje p sihičkog st anja i li prest anak dru gih okolnosti zbo g k ojih je os obi o duzeta p oslovna sposobnost, može odbiti prijedlog za potpuno ili djelomično vraćanje poslovne sposobnosti i odrediti rok, 55 koji ne m ože biti duži od godinu dana, prije čijeg isteka se ne može ponovno tražiti vraćanje poslovne sposobnosti.

(3) Prijedlog za vraćanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stava 2. ovog člana sud će odbaciti.

(4) U postupku za po tpuno ili d jelomično vra ćanje poslovne sposobnosti primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe ovog Zakona o postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti.

Član 337.

(1) Protiv rj ešenja o od uzimanju ili vraćanju poslovne sp osobnosti žal bu m ogu i zjaviti oso be koje su učestvovale u postupku u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2) Osoba kojoj se oduzima po slovna sp osobnost m ože izj aviti žalbu b ez obzira na svo je zdravstveno stanje.

(3) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako sud, iz opravdanih razloga, drukčije odluči.

(4) Pr vostepeni sud će žalbu sa spisim a bez odlaga nja do staviti drugos tepenom sudu, koji je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.

Član 338.

Pravomoćno r ješenje o odu zimanju, od nosno v raćanju p oslovne sp osobnosti su d će do staviti općinskoj sl užbi na dležnoj z a p oslove vođenja m atičnih knjiga ra di u pisa u m atične kn jige r ođenih i zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda.

Član 339.

Troškove postupka oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti snosi predlagalač.

3. Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka

Član 340.

U postupku davanja dozvole za sklapanje braka sud odlučuje o davanju dozvole u slučajevima iz stava 2. čl. 11. i čl. 14. i 15. ovog Zakona.

Član 341.

(1) Post upak za dava nje dozvole za skl apanje b raka m aloljetniku p okreće se na prijedlog maloljetne osobe.

(2) Prijedlog za po kretanje postupka sadrži osobne podatke o osobama koje žele sk lopiti brak, osobne podatke o r oditeljima predlagača, činjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznese nim činjenicama.

Član 342.

(1) Sud će na od govarajući način ispitati da li p ostoje uvjeti u tvrđeni u stavu 2. član 15. ovog Zakona.

(2) Prije donošenja rješenja sud će pribaviti nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove i mišlj enje organa starateljstva, saslušat će predlagača i osobu sa kojom on želi sk lopiti brak, roditelja ili s taratelja predlagača, a prema potrebi može izvesti i druge dokaze. Sud ne će saslušati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenit će da li će saslušati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrši roditeljsko pravo.

(3 ) Sud će, po pravilu, saslušati predlagača bez prisustva ostalih učesnika u postupku.

(4) Su d je dužan u tvrditi i o sobna svo jstva, i movinsko stan je i druge bitn e o kolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagač želi sklopiti brak. 56

(5) U po stupku sud će n a od govarajući n ačin isp itati op ravdanost prijedloga vodeći ra čuna o ostvarivanju cilj eva braka i o zaštiti p orodice, kao i sh vaćanjima sredi ne u kojoj žive os obe koje že le sklopiti brak.

Član 343.

(1) Rješenje o davanju dozvole za sk lapanje braka dostavlja se pr edlagaču i osobi sa kojom on želi sklopiti brak, roditeljima ili staratelju predlagača i nadležnom organu starateljstva.

(2) R ješenje kojim se od bija pri jedlog za davanje dozvole za skl apanje braka dost avlja se predlagaču.

(3) Protiv rješenja iz stav a 1. o vog člana žalbu m ogu podnijeti roditelj ili staratelj predlaga ča i organ starateljstv a, a pro tiv rješenja iz s tava 2. ovog člana pre dlagač i os oba sa kojom on namjerava sklopiti brak.

Član 344.

(1) Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka osobi nesposobnoj za rasuđivanje pokreće se na prijedlog osobe koja je nesposobna za rasuđivanje.

(2) Prijedlog za po kretanje postupka sadrži osobne podatke o osobama koje žele sk lopiti brak, činjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim činjenicama.

Član 345.

(1 ) Sud će na odgovarajući način ispitati da li postoje uvjeti iz stava 2. član 11. ovog Zakona, te utvrditi o sobna svo jstva, imo vinsko stanje i d ruge bitne ok olnosti koje se odn ose na o sobu sa koj om predlagač namjerava sklopiti brak.

(2) Prije donošenja rješenja sud će pribaviti mišljenje zdravstvene ustanove i organa starateljstva, saslušat će predlaga ča i o sobu sa kojom o n želi sk lopiti b rak, staratelj a ili rod itelja ko ji se stara o predlagaču, a prema potrebi može izvesti i druge dokaze.

(3 ) Sud će, po pravilu, saslušati predlagača bez prisustva ostalih učesnika u postupku.

(4) Su d je dužan u tvrditi i o sobna svo jstva, i movinsko stan je i druge bitn e o kolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagač želi sklopiti brak.

(5) U po stupku sud će n a od govarajući n ačin isp itati op ravdanost prijedloga vodeći ra čuna o ostvarivanju cilj eva braka i o zaštiti p orodice, kao i sh vaćanjima sredi ne u kojoj žive os obe koje že le sklopiti brak.

Član 346.

(1) Rješenje o davanju doz vole za sklapanje bra ka d ostavlja se pre dlagaču i osob i sa ko jom predlagač želi sklopiti brak, roditeljima, odnosno staratelju predlagača i organu starateljstva.

(2) R ješenje kojim se od bija pri jedlog za davanje dozvole za skl apanje braka dost avlja se predlagaču.

Član 347.

Protiv rj ešenja ko jim se do zvoljava sk lapanje br aka osobi n esposobnoj za r asuđivanje žal bu mogu podnijeti sve osobe navedene u odredbi stava 1. član 343. ovog Zakona, a protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole žalbu mogu izjaviti predlagač i osoba sa kojom on namjerava sklopiti brak.

Član 348.

Osobe kojima je dozvoljeno sklapanje braka ne mogu brak sklopiti prije pravomoćnosti rješenja o davanju dozvole za sklapanje braka.

57

Član 349.

Prijedlog za davanje doz vole za sklapanje braka može se po vući do pravomoćnosti rješenja o davanju dozvole za sklapanje braka.

4. Postupak za oduzimanje prava roditelju da živi sa djetetom i postupak za oduzimanje i vraćanje roditeljskog staranja

Član 350.

(1) U po stupku za o duzimanje pr ava rod itelju d a živ i sa d jetetom su d odlučuje u slučajevima utvrđenim u stavu 1. član 153. ovog Zakona.

(2) Prijedlog za pokretanje postupka iz stava 1. o vog člana može podnijeti drugi roditelj, dijete ili organ starateljstva, a postupak može pokrenuti i sud po službenoj dužnosti.

(3) Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

(4) Mjera oduzimanja prava roditelju da živi sa djetetom izriče se u trajanju do jedne godine.

(5 ) Sud će roditelju vratiti pravo da živi sa djetetom kada je to u interesu djeteta, a na prijedlog roditelja kome je ono oduzeto, ili po službenoj dužnosti.

(6) Žalba protiv odluka iz st. 1. i 5. ovog člana ne odlaže njihovo izvršenje.

(7 ) Pravomoćnou odl uku o izrečenoj m jeri iz stava 1. ovog člana s ud će dostavit i organu starateljstva. Organ starateljstva će za vrijeme trajanja ove mjere pomoći u otklanjanju uzroka zbog kojih je ona izrečena i u ponovnom uspostavljanju porodične zajednice.

Član 351.

(1) U postupku za odu zimanje i vraćanje ro diteljskog staranja sud odlučuje u slučajevima utvrđenim u st. 1., 4. i 5. člana 154. ovog Zakona.

(2) Postupak iz stava 1. o vog člana pokreće se n a prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje, djeteta ili o rgana staratelj stva, a postupak za vraćanje roditeljskog star anja po kreće se na prijedlog roditelja kojem je bilo oduzeto roditeljsko staranje, djeteta ili organa starateljstva.

(3) Postupak iz stava 1. ovog člana može pokrenuti i sud po službenoj dužnosti.

(4) Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

(5) U postupku za oduzimanje roditeljskog staranja roditeljima ili jednom roditelju djeteta organ starateljstva će djetetu imenovati posebnog staratelja.

(6 ) Sud će v ratiti ro diteljsko staranj e k ada p restanu razlo zi zb og ko jih j e ono o duzeto, a n a prijedlog roditelja kome je oduzeta, djeteta ili organa starateljstva.

(7 ) Pravomoćnu od luku o od uzimanju i v raćanju roditeljskog staran ja sud će dost aviti nadležnom matičaru radi upisa u m atičnu knjigu rođenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka će se dostaviti zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda radi zabilježbe.

Član 352.

Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud će bez odlaganja obavijestiti taj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da učestvuje u postupku.

Član 353.

(1) Sud će, po službenoj dužnosti, utvrditi sve činjenice koje su bitne za donošenje rješenja. 58

(2) Radi utvrđivanja bitnih činjenica sud će održati ročište na koje će pozvati predlagača, organ starateljstva i oba roditelja. U postupku za oduzimanje i vraćanje roditeljskog staranja sud će pozvati i staratelja djeteta čijem se roditelju oduzima, odnosno vraća roditeljsko staranje.

(3) Sud je oba vezan saslušati roditelje, a maloljetnik se saslušava sam o kad je to ne ophodno i nije štetno za njegovo duševno zdravlje.

(4) Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vra ćanju roditeljskog staranja sud će uzeti u obzir i želje maloljetnika ako je maloljetnik sposoban da ih izrazi.

Član 354.

U po stupku od uzimanja i v raćanja ro diteljskog staranja shodno se pri mjenjuju od redbe ov og Zakona o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti.

5. Postupak za sticanje poslovne sposobnosti maloljetnika koji je postao roditelj

Član 355.

(1) Postupak za sticanje poslovne sposobnosti maloljetnika koji je postao roditelj pokreće se na prijedlog maloljetnika.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana može se podnijeti nakon što je na zakonom predviđeni način utvrđeno materinstvo, odnosno očinstvo djeteta maloljetnika.

(3 ) Sud će saslu šati maloljetnika, njegove roditelje i p ribaviti mišljenje o rgana staratelj stva o svim okolnostima koje su od značaja za utvrđivanje je li maloljetnik duševno zrela osoba.

Član 356.

(1) Pr otiv rješenja koj im se o dobrava sti canje po slovne spo sobnosti žalb u m ogu podnijeti roditelji maloljetne osobe i organ starateljstva.

(2) Pr otiv r ješenja s uda k ojim se odbi ja z ahtjev za st icanje poslovne s posobnosti žal bu m ogu podnijeti maloljetna osoba i organ starateljstva.

IX. POSTUPCI IZVRŠENJA I OSIGURANJA

1. Opće odredbe

Član 357.

Izvršni p ostupak p rovodi se prem a od redbama Zakona o i zvršnom post upku, a postupak osiguranja prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Član 358.

Sud m ože po sl užbenoj d užnosti do nijeti o dluku o i zvršenju i p rovesti i zvršenje u onim predmetima u ko jim je ovl ašćen po službenoj dužnosti pokrenuti postupak u kojem je do nesena izvršna isprava.

Član 359.

Žalba pr otiv rj ešenja o izvršenju ne zadržava pr ovođenje izv ršenja niti po duzimanje izvršnih radnji kojima se ostvaruje potraživanje zbog koje je određeno izvršenje.

Član 360.

Sud može odrediti izvršenje samo ako se time b itno ne ugrožavaju osobni i drugi važni interesi djece i drugih osoba i koje same nisu sposobne starati se o sebi i svojim pravima i interesima.

59

2. Izvršenje radi predaje djeteta roditelju sa kojim će dijete živjeti

Član 361.

(1) Za odl učivanje o pri jedlogu za i zvršenje radi pre daje djet eta ro ditelju sa k ojim će živjeti mjesno je nadležan, osim suda koji je opće mjesno nadležan za stranku protiv koje se provodi izvršenje, i sud koji je opće mjesno nadležan za stra nku koja zahtije va izvršenje, te sud na čijem se po dručju dijete zatekne.

(2 ) Sud na čijem se p odručju di jete zat ekne p o sl užbenoj dužnosti će, ili n a zah tjev strank e, poduzet provođenje izvršenja oduzimanjem djeteta.

(3) Sud iz stav a 1. ovo g člana može odlučiti da se p oduzimanje određenih radnji radi predaje djeteta roditelju sa kojim će živjeti povjeri sudu koji nije nadležan za provođenje izvršenja.

Član 362.

(1) Na os novu o dluke s uda o t ome sa k ojim će rod iteljem d ijete živ jeti m ože se o drediti i provesti izvršenje radi predaje djeteta, bez obzira na to je li tom odlukom naložena predaja djeteta.

(2) A ko u o dluci su da st ranci prot iv koje se pro vodi i zvršni p ostupak ni je nal ožena pre daja djeteta, ovu naredbu izreći će sud u odluci o izvršenju. U tom slučaju sud će naložiti da se dijete preda u roku od 24 sata.

Član 363.

(1) Odlukom o izvršenju može se naložiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi izvršna isprava, osobi o čijoj volji zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u času donošenja te odluke.

(2) U odluci iz stava 1. ovog člana izreći će se da je dijete dužna predati i svaka druga osoba kod koje se dijete zatekne u času provođenja izvršenja.

Član 364.

(1) Prijedlog za izvršenje može podnijeti roditelj sa kojim će dijete živjeti.

(2) Organ starateljstva može podnijeti prijedlog za izv ršenje ako se roditelj sa k ojim će dijete živjeti ne protivi pokretanju izvršnog postupka.

Član 365.

U toku izvršnog postupka sud je obavezan štititi dijete u najvećoj mogućoj mjeri.

Član 366.

(1 ) Sud će, na kon št o oci jeni sve o kolnosti sl učaja, odrediti izv ršenje od uzimanjem d jeteta ili izricanjem i pro vođenjem nov čanih ili zatvorskih kazni pro tiv osobe koj a p rotivno n alogu sud a od bija predati dijete ili poduzima radnje sa ciljem njegova skrivanja ili onemogućavanja provođenja odluke.

(2) Sredstva izvršenja iz stava 1. ovog člana mogu se odrediti i provesti protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od čije volje zavisi predaja djeteta.

(3) A ko se sv rha i zvršenja ni je m ogla p ostići jedni m od sre dstava i zvršenja i z st ava 1. ovog člana, sud može odrediti drugo sredstvo izvršenja iz istog stava.

Član 367.

U prijedlogu za izvršenje radi predaje djeteta roditelju sa kojim će živjeti ne mora biti naznačeno sredstvo izvršenja, a ako je naznačeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

Član 368.

(1) Kada je odlukom suda naloženo da se dijete preda u roku od 24 sata, odluka o izvršenju mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom poduzimanja prve izvršne radnje. Ako ta stranka ne bude prisutna pri oduzimanju djeteta, odluka će joj se dostaviti naknadno.

60

(2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprečava provođenje izvršnih radnji.

(3) Ako se izvršenje provodi protiv osobe na koju se ne odnosi odluka o izvršenju, toj osobi će se predati odluka o izvršenju i zapisnik o oduzimanju djeteta.

(4) Ako se izv ršenje provodi pro tiv osobe iz stav a 3. ovog člana ili pro tiv osob e koja n ije prisutna izvršnim radnjama, te će se radnje provesti u prisutnosti dviju punoljetnih osoba.

(5) O v remenu i mjestu po duzimanja i zvršnih rad nji ra di od uzimanja djet eta sud će, prema pravilima o osobnoj dostavi, ob avijestiti ro ditelja koj em treb a predati dijete, a m ože po zvati i organ starateljstva da bude prisutan provođenju izvršenja.

3. Izvršenje radi održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem

Član 369.

U i zvršnom post upku radi od ržavanja osobnih o dnosa d jeteta i ne posrednih kontakata sa roditeljem sa kojim dijete ne ži vi primjenjivat će se na odg ovarajući način odredbe čl. od 364. do 368. ovog Zakona.

4. Izvršenje radi izdržavanja

Član 370.

Za određivanje izvršenja i pro vođenje izvršenja radi ostvarivanja izdržavanja iz p laće ili d rugih stalnih n ovčanih p rimanja d užnika m jesno je nadležan, osim suda k oji je opće m jesno na dležan za izvršioca, i sud koji je op će mjesno nadležan za poslodavca koji isplaćuje plaću, odnosno za isplatioca drugih stalnih novčanih primanja, te sud k oji je su dio u prvom stepenu u postupku u kojem je donese na izvršna isprava.

Član 371.

(1) Dužnik iz državanja m ože pred s udom, notarom , organom starateljstva ili po slodavcem, odnosno drugim isp latiocem d ati pristan ak d a se izn osi određeni za iz državanje is plaćuju i z plaće ili drugih stalnih novčanih primanja izravno osobi koja je u odluci suda označena kao primalac izdržavanja, bez provođenja izvršnog postupka.

(2) A ko d užnik daje pristanak i z st ava 1. o vog člana pred s udom, not arom ili organom starateljstva, oni će poslodavcu, odnosno drugom isplatiocu stalnih novčanih primanja odmah dostaviti izjavu izvršenika i odluku o izdržavanju.

(3) Ako je dužnik dao pristanak iz stava 1. ovog člana pred poslodavcem ili drugim isplatiocem stalnih novčanih primanja, dužan mu je istodobno donijeti odluku o izdržavanju.

(4) Na osnovu pristanka dužnika poslodavac, odnosno drugi isplatilac stalnih novčanih primanja dužan je kod svake isplate postupiti po odluci o izdržavanju.

Član 372.

Ako roditelj koji je na os novu pravomoćne sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred organom starateljstva dužan pridonositi za izdržavanje djeteta ne izvršava svoje obaveze duže od tri mjeseca, organ starateljstva dužan je na prijedlog drugog roditelja ili p o službenoj dužnosti, ako ocijeni da bi zbog toga bilo ugroženo izdržavanje djeteta, poduzeti mjere osiguranja sredstva za privremeno izdržavanje sve dok roditelj, obveznik izdržavanja ne počne ponovo izvršavati svoje obaveze.

5. Mjere osiguranja radi izdržavanja

Član 373.

(1) M jere osiguranja p rema odredbama ov og Zakona s u pri vremena m jera radi i zdržavanja i prethodna mjera radi izdržavanja.

61

(2) Privremenu mjeru radi izdržavanja sud može odrediti prije i u toku postupka u sporovima o izdržavanju.

(3) Prethodnu mjeru radi izdržavanja sud može odrediti nakon pravomoćnosti odluke kojom se dužniku nalaže davanje izdržavanja, koja još nije izvršna.

(4) Privremenu mjeru radi izdržavanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. član 216. ovog Zakona, sud može odrediti u svakom postupku u kojem se, p rema odredbama ovog Zakona, odlučuje o pravima i interesima djeteta.

Član 374.

(1) Za određivanje i pro vođenje privremene mjere radi izdržavanja mjesno je nadležan sud koji je nadležan za odlučivanje o tužbenom zahtjevu za izdržavanje u prvom stepenu.

(2 ) Za određivanje i provođenje prethodne mjere radi izdržavanja mjesno je nadležan sud koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena odluka o izdržavanju, koja još nije izvršna.

Član 375.

(1) Privrem ena m jera rad i izd ržavanja može se o drediti ak o pred lagač osi guranja u čini vjerovatnim p ostojanje obaveze izdrža vanja, te da bez donoše nja te m jere po stoji opasnost za nje gove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje izdržavanja.

(2) Pret hodna mjera rad i izd ržavanja mo že se odrediti ak o p redlagač osi guranja u čini vjerovatnim da bi do nast upanja izvršnosti odluke kojom je naloženo davanje izdržavanja bili dovedeni u opasnost njegovi osobni ili drug i važni interesi, ili bi bez te mjere osiguranja bilo spriječeno ili zn atno otežano ostvarivanje izdržavanja.

(3) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagača osiguranja ako se mjere osiguranja izdržavanja određuju u korist maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. član 216. ovog Zakona, osim ako se pot raživanje odnosi na di o izdržavanja u povećanom iznosu u skladu sa povećanim mogućnostima pojedinog roditelja.

(4) Kad se p rivremena mjera radi izdržavanja određuje u post upku radi utvrđivanja materinstva ili o činstva, pr edlagač osiguranja treba u činiti v jerovatnim d a j e osoba p rotiv koje se m jera o dređuje roditelj djeteta.

Član 376.

(1) Privremene mjere osiguranja radi izdržavanja maloljetnog djeteta ili p unoljetnog dj eteta iz stava 2. član 216. ovog Zakona sud će, ako za to postoji potreba, odrediti i provesti po službenoj dužnosti.

(2) U d rugim slu čajevima mjere o siguranja radi izdržav anja su d može o drediti sa mo n a prijedlog povjerioca izdržavanja.

(3) Organ starateljstva može podnijeti prijedlog za od ređivanje mjere osiguranja kada je prema odredbama ovog Zakona ovlašćen podnijeti prijedlog za izvršenje.

Član 377.

(1) Privrem enom mjerom r adi izd ržavanja može se p rotivniku osiguranja n aložiti davanje izdržavanja u vi sini ko ja je ne ophodna za zadov oljavanje o snovnih ži votnih p otreba p redlagača osiguranja, a može se odrediti i svaka druga mjera iz člana 271. Zakona o parničnom postupku.

(2) Prethod nom mjerom rad i izdržav anja m ože se pro tivniku osiguranj a naložiti d avanje izdržavanja u visini koja je određena odlukom o izdržavanju ili u manjem iznosu.

62

Član 378.

(1) U odluci kojom se određuje mjera osiguranja sud će odrediti vrijeme trajanja te mjere.

(2) Kada je odluka o pri vremenoj mjeri radi izdržavanja donesena prije pokretanja postupka o izdržavanju, s ud će tu odluku do staviti oso bi koja j e ov lašćena pokrenuti post upak i odredit će rok u kojem treba podnijeti tužbu radi izdržavanja.

Član 379.

U postupcima radi određivanja i provođenja mjera osiguranja primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku.

OSMI DIO

X. POSEBNI POSTUPCI

Postupak zaštite od nasilničkog ponašanja u porodici

Član 380.

(1) Pravo n a zaštitu o d nasilničkog p onašanja u p orodici im aju bra čni part neri, vanbračni partneri i svi članovi porodice.

(2) Zaštitu od n asilničkog p onašanja du žni su pružiti p olicija, org an staratelj stva i sud za prekršaje.

(3) S va fizi čka i pra vna l ica duž na s u odmah po saz nanju za nasilničko ponašanje o t ome dostaviti obavještenje nadležnoj policijskoj upravi.

Član 381.

Policijska uprava dužna je odmah po prijemu obavijestenja odstraniti i smjestiti u odgovarajuću ustanovu osobu koja se nasilnički ponaša ili od koje prijeti opasnost od nasilničkog ponašanja.

Član 382.

Postupak zaštite o d nasilničkog ponašanja u p orodici je h itan i uredit će se posebnim zakonom Federacije.

DEVETI DIO

XI. KAZNENE ODREDBE

Član 383.

(1 ) Novčanom kaz nom u i znosu o d 2.000,00 KM do 2 0.000,00 KM ka znit će se za prekršaj pravno lice, odnosno ustanova ako:

a) primjerak zapisnika o priznanju očinstva bez odlaganja ne dostavi nadležnom matičaru (član 56.);

b) odmah ne obavijesti organ starateljstva o upisu djeteta bez podataka o ocu (član 66.);

c) ne pozove majku da izjavi koga smatra ocem djeteta (član 67.);

d) ne pozove osobu koju je majka označila ocem djeteta (član 69.);

e) primjerak zapisnika o priznanju očinstva ne dostavi nadležnom matičaru (član 70.);

f) ne dostavi zapisnik o zasnivanju usvojenja (član 107.);

g) ne dostavi pravomoćno rješenje o zasnivanju usvojenja nadležnom matičaru (član 111.);

h) ne dostavi rješenje o raskidu usvojenja nadležnom matičaru (član 123.); 63

i) ne obavijesti organ starateljstva o povredi prava djeteta, a naročito o nasilju, zlostavljanju, spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta (član 154.);

j) roditelju oduzme pravo da živi sa djetetom (član 154.);

k) ne o bavijesti nadl ežnog matičara o sta vljanju pod starateljstvo i o presta nku starateljstva, ili ne obavijesti zemlj išnoknjižni ured nadležnog sud a r adi upisa star ateljstva u zemljišnu kn jigu ( član 170.);

l) ne poduzme mjere za zaštitu interesa štićenika do imenovanja novog staratelja (član 184.); lj) ne obavijesti tražioca izdržavanja o zasnivanju novog radnog odnosa obveznika izdržavanja (član 248.);

m) ne postupi po odluci o izdržavanju kod svake isplate stalnih novčanih primanja (član 371.);

n) ne odstrani osobu koja se nasilnički ponaša ili od koje prijeti opasnost od nasilničkog ponašanja (član 381.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za pre kršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno ustanovi.

(3) Novčanom kaznom u i znosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekrš aj službenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak prije sklopljenog braka pred matičarom.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 384.

(1) Postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog Zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda ili organa starateljstva završit će se prema odredbama ovog Zakona.

(2) Postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima u predmetima u kojima nije odlučeno do dana stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema odredbama ranijeg zakona.

(3) U koliko p o re dovnim i vanrednim pra vnim l ijekovima prv ostepena pres uda bude uki nuta, postupak će se voditi prema odredbama ovog Zakona.

(4) Presuda i rješenje koji su postali pravomoćni prije stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se prema ovom Zakonu.

Član 385.

Organ starateljstva oslobođen je plaćanja sudske takse i troškova vještačenja u svim slučajevima pokretanja postupaka po službenoj dužnosti.

Član 386.

Nepotpuno usvojenje zasnovano prema odredbama Porodičnog zakona («Službeni list SR BiH», br. 21/79 i 44/89, kao i «Službeni list R BiH», br. 6/94 i 13/94) može se na zahtjev usvojioca uskladiti sa odredbama ovog Zakona ako su uvjeti za zasnivanje potpunog usvojenja postojali u momentu zasnivanja nepotpunog usvojenja i ako postoje u momentu podnošenja zahtjeva.

Član 387.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Porodičnog zakona («Službeni list SR BiH», br. 21/79 i 44/89, kao i «Službeni list R BiH», br. 6/94 i 13/94).

Član 388.

Ovaj Za kon s tupa na s nagu osm og da na od da na o bjavljivanja u «Službenim novi nama Federacije BiH», a počet će se primjenjivati istekom roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

64

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSJEDAVAJUĆI

DOMA NARODA PREDSTAVNIČOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Matić Muhamed Ibrahimović

65