Poslovnik o radu Skupštine Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 17. stav (1) tačka d) Statuta Advokatske komore FBiH, Skupština Advokatske komore FBiH, održana dana 23.05.2026. godine usvojila je

POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE

ADVOKATSKE KOMORE FBiH

Član 1.

(Predmet reguliranja)

Ovim Poslovnikom uređuje se rad svih oblika Skupštine Advokatske komore FBiH (u daljnjem tekstu: Skupština), uključujući način rada Skupštine, izbor, rad i opoziv Radnog predsjedništva Skupštine, utvrđivanje dnevnog reda i tok rasprave na Skupštini, glasan je o tačkama dnevnog reda, postupak utvrđivanja kandidacijskih listi za članove organa Advokatske komore FBiH, rad Izborne komisije i druga pitanja od značaja za neometan rad Skupštine.

Član 2.

(Način rada Skupštine)

Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.

Svaka redovna ili vanredna Skupština, po svom sadržaju, može biti i djelimično izborna u slučaju isteka mandata, ostavke ili prestanka vršenja izborne funkcije organa Komore.

Skupštinu saziva predsjednik Komore slanjem obavijesti putem elektronske pošte svim delegatima Skupštine i regionalnim komorama, najkasnije 15 dana prije njenog održavanja, odnosno u rokovima koji su ovim Poslovnikom posebno utvrđeni za izbornu Skupštinu.

Predsjednik Skupštine priprema sjednicu i sastavlja prijedlog dnevnog reda.

Predsjednik Skupštine može na sjednicu pozvati i druge osobe ukoliko je potrebno davanje mišljenja o pojedinim pitanjima dnevnog reda sjednice.

U slučaju proglašenja stanja prirodne nepogode, donošenja odluka bitnih za advokatsku profesiju u kratkim rokovima ili drugog vanrednog stanja, Skupština se može održati i elektronskim putem.

Vanrednu Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore na svoju inicijativu, zahtjev Upravnog odbora Komore ili obrazložen zahtjev 1/3 delegata u Skupštini Komore. U slučaju kada se radi o zahtjevu Upravnog odbora Komore ili 1/3 delegata u Skupštini Komore, predsjednik Komore je dužan vanrednu Skupštinu sazvati najkasnije u roku od mjesec dana od dana prijema takvog zahtjeva.

Član 3.

(Radno predsjedništvo Skupštine)

Skupštinom rukovodi Radno predsjedništvo kojeg čine predsjednik i dva člana.

Skupštinu otvara i njenim radom, u svojstvu predsjednika Radnog predsjedništva, rukovodi predsjednik Advokatske komore FBiH, a u slučaju njegove odsutnosti predsjednik Upravnog odbora.

Iznimno, u slučaju nužne odsutnosti predsjednika Advokatske komore FBiH i predsjednika Upravnog odbora, Skupštinu otvara i njenim radom rukovodi osoba koju odredi Upravni odbor.

Nakon otvaranja Skupštine, predsjednik Komore ili osoba koja ga zamjenjuje, utvrđuje broj prisutnih delegata radi ocjene da li postoji kvorum za održavanje Skupštine u skladu sa odredbama Statuta Advokatske komore FBiH.

Član 4.

(Izbor Radnog predsjedništva)

Kada predsjednik Advokatske komore FBiH ili osoba koja ga zamjenjuje, utvrdi da se Skupština može održati i donositi pravno valjane odluke, pristupa se izboru preostala dva člana Radnog predsjedništva, zapisničara (koji ne mora biti delegat u Skupštini) i dva ovjerivača zapisnika.

Prijedlog za članove Radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerivače zapisnika daje predsjednik Advokatske komore FBiH, odnosno osoba koja ga zamjenjuje, a može ga dati i svaki član Skupštine na samoj Skupštini.

U slučaju da postoji više prijedloga, izbor se provodi javnim glasanjem, za svakog predloženog kandidata zasebno, a izabrani su oni delegati koji su dobili najveći broj glasova.

Član 5.

(Dužnosti predsjednika Radnog predsjedništva)

Predsjednik Radnog predsjedništva rukovodi radom i stara se o održavanju reda na Skupštini, objavljuje rezultate glasanja i odluke Skupštine.

Za vrijeme trajanja Skupštine, a posebno tokom donošenja odluka, Radno predsjedništvo vodi računa da Skupštini prisustvuje dovoljan broj delegata kako bi donesene odluke bile pravno valjane, te u slučaju sumnje može zatražiti da se ponovno utvrdi broj pris utnih delegata u Skupštini.

Član 6.

(Opoziv Radnog predsjedništva)

Ako je Radno predsjedništvo iz bilo kojeg razloga spriječeno obavljati svoju dužnost do zaključenja Skupštine, Skupština može opozvati njegov izbor te izabrati drugo Radno predsjedništvo.

Član 7.

(Prijedlog dnevnog reda)

Radno predsjedništvo predlaže Skupštini na usvajanje prijedlog dnevnog reda koji je objavljen u pozivu za Skupštinu kao i one obrazložene prijedloge dopuna i izmjena dnevnog reda koje su dostavile regionalne komore i delegati skupštine najkasnije pet dana prije datuma zakazane Skupštine ili koje je naknadno odlučio predložiti Upravni odbor.

O usvajanju prijedloga dnevnog reda, odlučuje Skupština javnim glasanjem većinom glasova prisutnih članova.

Rad Skupštine odvija se prema usvojenom dnevnom redu.

Član 8.

(Tok rasprave na Skupštini)

Predsjednik Radnog predsjedništva daje riječ prisutnim delegatima u Skupštini, prema redoslijedu prema kojem su se prijavili za raspravu.

U pravilu, delegat u Skupštini, koji dobije pravo na diskusiju, može o jednoj tački dnevnog reda raspravljati samo jednom u trajanju koje nije duže od pet minuta, osim ako Radno predsjedništvo u iznimnim slučajevima, u interesu rada Skupštine, drugačije odluči.

Odredbe stave (2) ovog člana ne odnose se na izvjestitelje po pojedinim tačkama dnevnog reda.

Delegat ima pravo na jednu repliku u trajanju do jedne minute.

Član 9.

(Zabrana ometanja rada Skupštine)

Delegat koji svojim istupima ometa rad Skupštine, može biti udaljen sa Skupštine odlukom Radnog predsjedništva.

Član 10.

(Trajanje rasprave)

Rasprava u pravilu traje sve dok svi delegati koji sudjeluju u raspravi ne dovrše svoja izlaganja. Iznimno, ako Radno predsjedništvo zaključi da se rasprava ponavlja bez direktne koristi po rad i odlučivanje Skupštine, dalja rasprava po pojedinim tačkama dnevnog reda se može okončati odlukom većine delegata.

Član 11.

(Glasanje o tačkama dnevnog reda)

Poslije završene rasprave o pojedinim tačkama dnevnog reda ili o nekoliko spojenih tačaka dnevnog reda, predsjednik Radnog predsjedništva određuje glasanje o postavljenim prijedlozima.

U slučaju više prijedloga o istom pitanju, o redoslijedu glasanja odlučuje Radno predsjedništvo.

Član 12.

(Javno i tajno glasanje)

Redovna i vanredna Skupština u pravilu donose odluke javnim glasanjem, osim ako se na prijedlog Radnog predsjedništva većina delegate opredijeli za tajno glasanje.

Javno glasanje provodi se dizanjem ruku «ZA» prijedlog, «PROTIV» prijedloga i «SUZDRŽAN» ili elektronskim sistemom za glasanje pritiskom na taster „ZA”, „PROTIV”,

„SUZDRŽAN”.

Prijedlog se smatra usvojenim kada «ZA» prijedlog glasa više od ½ prisutnih delegata Skupštine.

Sudržani glasovi ubrajaju se u kvorum i ne dodaju se glasovima „ZA” odnosno „PROTIV”.

Ako se delegat prilikom glasanja ne izjasni „ZA”, „PROTIV” ili „SUZDRŽAN”, a prisutan je u sali prilikom glasanja, smatrat će se „SUZDRŽANIM”.

Izborna Skupština donosi odluke o izboru organa Advokatske komore FBiH tajnim glasanjem.

Tajno glasanje se provodi na pripremljenim glasačkim lističima na kojima se određuje način glasanja za i protiv prijedloga.

Odluke Skupštine su važeće i kada se članovi Skupštine o tim odlukama izjašnjavaju elektronskim putem. Ovakve odluke se donose kada treba djelovati hitno i ne postoji mogućnost sazivanja Skupštine kako je naprijed opisano. Ovako donijete odluke su važeće ako se na Poziv za izjašnjenje odazvala natpoloviča većina delegata Skupštine. Glasanje je sa: „ZA” (potvrda saglasnosti za predloženu tačku – odluku), „PROTIV” (protivljenje predložene tačke

– odluke) i „SUZDRŽAN”. Ovako donijete odluke su važeće ako se o njima izjasnila natpolovična većina delegata Skupštine koji su se odazvali Pozivu za izjašnjenje. Poziv za izjašnjenje za ovakve Odluke Skupštine delegatima upućuje predsjednik Advokatske komore FBiH. U slučaju spriječenosti poziv upućuje predsjednik Upravnog Odbora.

Član 13.

(Usvajanje Statuta i Kodeksa)

Kada je na dnevnom redu usvajanje Statuta Advokatske komore FBiH ili Kodeksa advokatske etike Komore, odnosno izmjene ili dopune ovih općih akata, odluka se smatra usvojenom ako je za istu glasalo više od polovine delegata svake regionalne komore.

U slučaju iz prethodnog stava Radno predsjedništvo proziva svakog prisutnog delegata iz svake regionalne komore da javno glasa, nakon čega se utvrđuju rezultati glasanja po svakoj regionalnoj komori.

Član 14.

(Okončanje rasprave po tačkama dnevnog reda)

Kad je o pojedinoj tački dnevnog reda donesena odluka, o njoj se više ne može raspravljati.

Izuzetno, ako se tokom rada Skupštine utvrdi da je o pojedinoj tački dnevnog reda donesena pogrešna ili nepotpuna odluka, Skupština može većinom glasova odlučiti da se ta tačka stavi ponovno na dnevni red i provede nova rasprava radi donošenja nove odluke.

Član 15.

(Trajanje rada Skupštine)

Rad Skupštine traje dok se ne podnesu svi izvještaji, dovrše sve rasprave i donesu odluke o svim tačkama dnevnog reda.

Izuzetno, započeta skupština se zbog opravdanih razloga može odložiti, na prijedlog Radnog predsjedništva za kojeg glasa većina prisutnih delegata.

Skupštinu zaključuje predsjednik Radnog predsjedništva.

Član 16.

(Predkandidacijski postupak)

Prije održavanja izborne Skupštine, provodi se predkandidacijski postupak, tokom kojeg se mogu predlagati kandidati za sve organe koje bira Skupština.

Upravni odbor Advokatske komore FBiH donosi odluku o započinjanju predkandidacijskog postupka koji započinje najkasnije šezdeset dana prije održavanja izborne Skupštine, a završava petnaest dana prije izborne Skupštine.

Upravni odbor Advokatske komore FBiH, dužan je pravovremeno o održavanju Izborne skupštine, početku i trajanju predkandidacijskog postupka, dopisom putem elektronske pošte izvijestiti sve regionalne komore, sa uputom o pravima i načinu predlaganja kandidata u skladu s odredbama ovog Poslovnika.

U slučaju potrebe provođenja dopunskih izbora za popunu mjesta člana organa Komore koje je ostalo upražnjeno prije isteka perioda na koji je biran, neće se provoditi predkandidacijski postupak već prijedlog kandidata utvrđuje Upravni odbor Komore a o izbo ru odlučuje Skupština.

Za slučaj da je predložen samo jedan kandidat, Skupština može odlučiti da se izbor provede javnim glasanjem.

Član 17.

(Predlaganje kandidata)

Pravo predlaganja kandidata za sve organe Advokatske komore FBiH imaju svi advokati Advokatske komore FBiH, skupštine i upravni odbori regionalnih advokatskih komora, kao i Upravni odbor Advokatske komore FBiH.

Prilikom predlaganja kandidata, ovlašteni predlagači su dužni voditi računa o Ustavom zajamčenom načelu jednakopravnosti i nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u FBIH i ostalih, kao i načelu ravnopravnosti spolova.

Svi prijedlozi kandidata za organe Komore moraju biti dostavljeni Upravnom odboru Advokatske komore FBiH najkasnije petnaest dana prije održavanja izborne Skupštine. Prijedlozima moraju biti priložene pismene saglasnosti predloženih kandidata o prihvatanju kandidature.

Kandidat može prihvatiti kandidaturu samo za jednu funkciju u organima Advokatske komore FBiH.

Član 18.

(Prijedlog kandidacijskih listi)

Na temelju svih prijedloga, Upravni odbor utvrđuje prijedloge kandidacijskih lista za organe Advokatske komore FBiH.

Pojedini kandidat se može nalaziti samo na jednoj kandidacijskoj listi, prema pismenoj saglasnosti koju je dao.

Upravni odbor će kandidacijske liste sačiniti pojedinačno za svaki organ Advokatske komore FBiH koji se bira i za koje kandidati ispunjavaju opće i posebne uvjete za izbor iz člana 24. i

25. Statuta.

Upravni odbor je ovlašten zatražiti od regionalnih komora podatke nužne za ocjenu da predloženi kandidati ispunjavaju uvjete iz člana 24. i 25. Statuta Advokatske komore FBiH

Kandidati se na kandidacijske liste uvrštavaju abecednim redom.

Upravni odbor dužan je sačiniti pismeno obrazloženje razloga zbog kojih pojedine predložene kandidate nije uvrstio na kandidacijske liste.

Obrazloženje iz stava (6) ovog člana dostavlja se kandidatima koji nisu uvršteni na kadidacijsku listu najkasnije pet dana prije održavanja izborne Skupštine sa poukom o pravu ulaganja prigovora Skupštini u roku od tri dana.

Upravni odbor će za Skupštinu pripremiti i stav o uloženim prigovorima po kojima konačnu odluku donosi Skupština.

Član 19.

(Usvajanje kandidacijskih listi)

Kandidacijske liste usvaja izborna Skupština javnim glasanjem, vodeći računa da one osiguravaju primjenu Ustavom zajamčenog načela jednakopravnosti i adekvatne nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine, te n ačela ravnopravnosti spolova.

Skupština prvenstveno odlučuje o uloženim prigovorima kandidata.

Prigovor je usvojen kada je za njega glasalo više od polovine prisutnih delegata.

U slučaju usvajanja prigovora, kandidat se uvrštava na prijedlog kandidacijske liste.

Lista je usvojena kada je za istu glasalo više od polovine prisutnih delegata.

Član 20.

(Izborna komisija)

Glasanje o predloženim kandidatima provodi i nadzire Izborna komisija koja se sastoji od ukupno tri člana.

Kandidate za člana Izborne komisije predlaže predsjednik Radnog predsjedništva Skupštine, a prijedloge može stavljati i svaki delegat, vodeći računa o zastupljenosti kandidata iz regionalnih komora.

Skupština javnim glasanjem odlučuje o prijedlozima i izabranim se smatraju oni kandidati koji su dobili veći broj glasova.

Članovi Izborne komisije biraju između sebe predsjednika koji rukovodi radom Izborne komisije i o rezultatima glasanja podnosi izvještaj Skupštini.

Članovi Izborne komisije ne mogu biti osobe koje su dostavile pismenu izjavu kojom prihvataju kandidaturu u organe Advokatske komore FBiH za koje se vrši izbor.

Član 21.

(Način glasanja)

Izborna komisija dijeli glasačke listiće.

Svakom prisutnom delegatu uručuje se po jedan glasački listić sa listom kandidata za svaki pojedini organ Advokatske komore FBiH koji se bira.

Glasanje se provodi na način da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata na listi i to najviše onoliko kandidata koliko ih se bira u pojedine organe Advokatske komore FBiH za koja su kandidovani.

Glasački listić mora sadržavati napomenu koliko se kandidata zaokružuje za svaki organ.

Član 22.

(Nevažeći glasački listić)

Ukoliko je na glasačkom listiću zaokruženo više kandidata nego što ih se bira u pojedini organ Komore, glasački listić se smatra nevažećim.

Ukoliko je zaokružen manji broj kandidata od potrebnog, glasački listić se smatra važećim.

Prazni ili prekriženi glasački listići su nevažeći.

Član 23.

(Izbor kandidata)

Izabranim se smatraju oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

U slučaju jednakog broja glasova, Skupština u ponovljenom glasanju odlučuje o prednosti jednog od dva kandidata.

Predsjednikom Advokatske komore FBiH smatra se kandidat koji je dobio većinu glasova prisutnih delegata Advokatske komore FBiH.

Nakon što je glasanje završeno i utvrđeni rezultati izbora, predsjednik Izborne komisije podnosi izvještaj Skupštini i proglašava rezultate izbora.

Član 24.

(Zapisnik Izborne komisije)

O radu Izborne komisije vodi se zapisnik koji sadrži:

a) datum,

b) ime predsjednika i članova Izborne komisije,

c) ukupan broj glasačkih listića koji su podijeljeni i onih koji su pronađeni u glasačkoj kutiji,

d) broj važećih i nevažećih listića,

e) broj glasova za svakog pojedinog kandidata te popis izabranih kandidata s dužnostima na koje su izabrani.

Zapisnik potpisuju svi članovi Izborne komisije.

Imena i dužnosti izabranih kandidata unose se u zapisnik Skupštine.

Glasački listići, zapisnik, kao i sav izborni materijal zatvara se i pečati u posebnoj omotnici i pohranjuje u arhiv Advokatske komore FBiH.

Član 25

(Opoziv i razrješenje)

Obrazložen zahtjev za razrješenje dužnosti, odnosno opoziv pojedinog člana organa Advokatske komore FBiH i prije isteka mandata na koji je biran, može podnijeti predsjedniku Komore najmanje 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.

Predsjednik Komore je povodom zahtjeva iz prethodnog stava dužan sazvati vanrednu Skupštinu. O razrješenju odnosno opozivu člana organa Komore Skupština odlučuje tajnim glasanjem. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasala većina prisutnih delegata Skupštine.

Član 26.

(Zapisnik Skupštine)

O radu Skupštine sastavlja se zapisnik na temelju tonskog zapisa.

Zapisnik potpisuje predsjednik Radnog predsjedništva, zapisničar i dva ovjerivača zapisnika.

Zapisnik sa svim prilozima, kao što su pisani prijedlozi, primjedbe i slično, pohranjuje se u arhivu Advokatske komore FBiH.

Član 27.

(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Skupštine Federalne advokatske komore od 08.05.2010. godine.

Član 28.

(Stupanje na snagu)

Poslovnik o radu Skupštine Advokatske komore FBiH stupa na snagu sa danom usvajanja.

Broj: 1826/26 Sarajevo, 23.05.2026.

Predsjednica Advokatske komore FBiH Ana Primorac, advokat