Svi propisi

RS · Obrazovanje, kultura i sport

Zakon o cjevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika

Institucionalna objava; broj glasila provjerite u izvorniku

Izvorni tekstInstitucionalni izvor

Sažetak

Predmet propisa: cjevovodni transport, uslovi za bezbjedan i nesmetan cjevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, ispitivanje i puštanje u rad i povezana pitanja.

Ključne tačke

Odabrane odredbe ovog izdanja.

Podaci o izdanju i izvoru

Izvorno institucionalno izdanje; nije objedinjeno sa kasnijim izmjenama · Narodna skupstina Republike Srpske.

Tehničke provjere prijepisa su prošle. To ne potvrđuje potpunost izmjena, pravnu važnost niti podudarnost sa traženim izdanjem.

Informativni pregled dostupnog izdanja. Trenutno važenje i potpunost kasnijih izmjena nisu potvrđeni.

Sadržaj članova

42 / 42 odredbi

Tekst propisa

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se cjevovodni transport, uslovi za bezbjedan i nesmetan cjevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, ispitivanje i puštanje u rad, stručna osposobljenost za korištenje i održavanje cjevovoda, mjere zaštite i vršenje nadzora nad primjenom ovog zakona.

Član 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

Cjevovod

Član 3.

Član 4.

Član 5.

Naftovod je cjevovod za transport sirove nafte od otpremne stanice, sabirno-otpremne stanice ili terminala do rafinerije nafte, kao i međudržavni sistem za transport nafte. Sastavni dijelovi naftovoda su:

Član 6.

Produktovod je cjevovod koji služi za transport tečnih derivata nafte od rafinerijskog postrojenja do kupca ili skladišta. Sastavni dijelovi produktovoda su:

Cjevovodni transport

Član 7.

Član 8.

Međudržavnim sistemom za transport nafte, odnosno gasa smatra se sistem za transport nafte ili prirodnog gasa, odnosno njihovih prerađenih proizvoda koji prelazi preko teritorije Republike Srpske i teritorija drugih država.

Član 9.

Cjevovodni sistem je sistem od više cjevovoda koji su spojeni u jednu tehničko-tehnološku cjelinu, odnosno mrežu, koja služi za transport ili distribuciju tečnih, odnosno gasovitih ugljovodonika na određenom području.

Projektovanje i izgradnja

Član 10.

Cjevovodi se projektuju i grade u koridoru utvrđenom dokumentom prostornog uređenja, na osnovu lokacijskih uslova i odobrenja za građenje, a na trasi za koju se utvrdi da se u pogledu prirodnih i radom stvorenih uslova i primjenom propisa obezbjeđuje bezbjednost cjevovoda i sigurnost života i zdravlja ljudi, životne sredine i materijalnih dobara. Trasa cjevovoda obilježava se na propisan način. Cjevovodi na kojima se ne primjenjuje pravo pristupa treće strane i nisu namijenjeni za obavljanje djelatnosti od opšteg interesa ne mogu se graditi na zemljištu na kojem je potrebno izvršiti eksproprijaciju.

Član 11.

Član 12.

Cjevovodni sistem je opremljen sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza, u cilju ostvarivanja bezbjednog i nesmetanog prenosa informacija koje se odnose na njihovo korištenje i održavanje.

Član 13.

Električna oprema i instalacije u zonama opasnosti izvode se u skladu sa tehničkim i drugim propisima iz oblasti protiveksplozivne i protivpožarne zaštite. Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za unutrašnje poslove, donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za projektovanje, ugradnju i održavanje opreme i instalacija iz stava 1. ovog člana.

Član 14.

Prirodni gas, tečni naftni gas i bio-gas za propisane vidove potrošnje obavezno se odorišu. Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju tehnički uslovi i normativi za odorizaciju gasovitih ugljovodonika iz stava 1. ovog člana.

Ispitivanje, puštanje u rad, korištenje, održavanje i stručno osposobljavanje

Član 15.

U toku izgradnje, a prije puštanja u rad cjevovoda, vrši se njihovo ispitivanje. Puštanje u rad cjevovoda vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove i način ispitivanja cjevovoda u toku izgradnje, a prije njihovog puštanja u rad.

Član 16.

Korištenje i održavanje cjevovoda obuhvata tehničko rukovođenje, rukovanje i održavanje.

Član 17.

Tehničko rukovođenje cjevovodima je obavljanje stručnih poslova organizacije i kontrole funkcionisanja i održavanja cjevovodnog sistema ili njegovog dijela, odnosno pogona, kao i rukovođenje radom lica koja rukuju i održavaju cjevovode.

Član 18.

Rukovanje cjevovodima je obavljanje stručnih poslova i radnji, kao što su puštanje, zaustavljanje, punjenje, pražnjenje, manipulacija cjevovodima, kao i druge radnje koje su u funkciji obavljanja transporta i distribucije cjevovodima.

Član 19.

Održavanje cjevovoda je zbir mjera i radnji za utvrđivanje i ocjenjivanje stvarnog stanja cjevovoda i aktivnosti u cilju očuvanja stalne tehničke ispravnosti cjevovoda i uspostavljanje potrebnog stanja radi stvaranja uslova za bezbjedan i nesmetan transport i distribuciju cjevovodima.

Član 20.

Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove i način korištenja i održavanja u toku rada cjevovoda, remonta i vanrednih događaja, pregled i održavanje sigurnosnih uređaja, način obavezne i povremene kontrole cjevovoda i vođenje posebne evidencije o izvršenoj kontroli.

Član 21.

Energetski subjekt dužan je da donese akta kojima se uređuju postupak i način rukovanja cjevovodima prema preporuci proizvođača opreme, kao i postupak i periode održavanja cjevovoda, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima iz ove oblasti.

Član 22.

Cjevovodi ili dijelovi cjevovoda koji se više ne koristite, moraju se fizički odvojiti od cjevovodnog sistema, uređaja ili postrojenja, očistiti od ugljovodonika i zapaljivih smjesa, inertizovati i zatvoriti.

Član 23.

Cjevovodi ili dijelovi cjevovoda i njihovih uređaja i postrojenja koji su privremeno isključeni iz upotrebe, kao i novi ili rekonstruisani cjevovodi koji nisu pušteni u rad u propisanom roku mogu se pustiti u rad, nakon ponovnog ispitivanja, u skladu sa članom 15. stav 2. ovog zakona. Isključenjem iz stava 1. ovog člana ne smatra se isključenje koje je u funkciji održavanja cjevovoda.

Član 24.

Energetski subjekt dužan je da vodi evidenciju o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih i tečnih ugljovodonika i da podatke iz te evidencije u propisanom roku dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove energetike. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje rokove i način vođenja evidencije o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih i tečnih ugljovodonika iz stava 1. ovog člana.

Član 25.

Energetski subjekt koji obavlja djelatnosti iz oblasti gasa, nafte i derivata nafte dužan je da ima u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom lica koja ispunjavaju sljedeće uslove:

Član 26.

Stručna osposobljenost za obavljanje poslova tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja gasovoda provjerava se polaganjem stručnog ispita u skladu sa propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita iz oblasti gasa. Stručna osposobljenost za obavljanje poslova tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja naftovoda i produktovoda provjerava se polaganjem stručnog ispita. Stručni ispit iz stava 2. ovoga člana polaže se pred komisijom koju imenuje ministar. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove, program, način i troškove polaganja stručnog ispita iz stava 3. ovog člana.

Mjere zaštite

Član 27.

Energetski subjekt dužan je da projektuje, izvede i sprovodi mjere bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, mjere zaštite životne sredine i mjere zaštite od požara i eksplozije, u skladu sa propisima koji uređuju ove oblasti.

Član 28.

Prilikom korištenja i održavanja cjevovoda može se iz cjevovoda povremeno, na propisanim mjestima, ispuštati u okolinu ili spaljivati na baklji samo neotrovni gas ili tečnost koja pod atmosferskim uslovima postaje gasovita. Prilikom korištenja i održavanja cjevovoda može se iz cjevovoda ispuštati samo tečna faza (gas u tečnom stanju).

Član 29.

Energetski subjekt dužan je da u zonama opasnosti preduzima mjere zaštite od požara i eksplozije, u skladu sa propisima koji uređuju ove oblasti.

Član 30.

U zaštitnom pojasu cjevovoda nije dozvoljeno izvoditi radove i druge aktivnosti izuzev poljoprivrednih radova dubine do 0,5 metara. Radovi ili druge radnje u zaštitnom pojasu ili blizini cjevovoda, koje mogu onemogućiti ili ugroziti rad i funkcionisanje cjevovoda obavljaju se samo uz prethodno pribavljenu saglasnost energetskog subjekta i rješenja o odobrenju za izvođenje radova izdato od Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (u daljem tekstu: Regulatorna komisija). Energetski subjekt izdaje saglasnost u kojoj propisuje uslove za izvođenje radova, ako utvrdi da postoje tehničke mogućnosti za izvođenje radova i druge aktivnosti iz stava 2. ovog člana. Rješenje iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Pravno ili fizičko lice koje je dobilo rješenje iz stava 2. ovog člana mora prilikom izvođenja radova, odnosno drugih aktivnosti u zaštitnom pojasu cjevovoda sprovoditi mjere zaštite prema uputstvu energetskog subjekta. Kontrolu nad sprovođenjem uslova iz st. 2. i 3. ovog člana vrši ovlašteno lice energetskog subjekta koji je izdao saglasnost.

Član 31.

Energetski subjekt dužan je da obezbijedi zaštitu cjevovoda, odnosno njegovih pripadajućih nadzemnih uređaja, postrojenja i objekata od neovlaštene upotrebe ili oštećenja.

Član 32.

Energetski subjekt dužan je da postavljene oznake na trasi cjevovoda održava i da oznake koje su oštećene ili koje nedostaju dovede odmah u prvobitno stanje, odnosno da ih bez odgađanja zamijeni.

Član 33.

Energetski subjekt dužan je da trajno čuva cjelokupnu dokumentaciju o projektovanju, izgradnji, ispitivanju, puštanju u rad, korištenju, održavanju i mjerama zaštite cjevovoda.

Član 34.

Član 35.

Republička uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnog inspektora ima pravo i dužnost da:

Član 36.

Član 37.

Član 38.

Član 39.

Član 40.

Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:

Član 41.

Energetski subjekti dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 42.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Mr Igor Radojičić

Često postavljana pitanja

Zakon o cjevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika

Odgovori se oslanjaju na tekst ovog izdanja, ne na procjenu njegovog trenutnog važenja.

Šta ovaj tekst uređuje?

Odredba navodi: „Ovim zakonom uređuje se cjevovodni transport, uslovi za bezbjedan i nesmetan cjevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, ispitivanje i puštanje u rad, stručna osposobljenost za korištenje i održavanje cjevovoda, mjere zaštite i vršenje nadzora nad primjenom ovog zakona.”

Član 1 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koja prava ili zabrane navodi tekst?

Odredba navodi: „Republička uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnog inspektora ima pravo i dužnost da:”

Član 35 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koji rok ili trajanje određuje ova odredba?

Odredba navodi: „2) najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima iz oblasti gasa, nafte i derivata nafte i”

Član 25 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koju obavezu određuje tekst?

Odredba navodi: „Energetski subjekt dužan je da donese akta kojima se uređuju postupak i način rukovanja cjevovodima prema preporuci proizvođača opreme, kao i postupak i periode održavanja cjevovoda, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima iz ove oblasti.”

Član 21 · Pročitajte cijelu odredbu →
Zakažite konsultaciju