Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U ORGANIMA JAVNE

UPRAVE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 17/2022 - prečišćen tekst, 6/2023 - ispr. i 22/2023) Neslužbeni integralni tekst

DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet Zakona)

Ovim zakonom propisuje se radno -pravni status državnih službenika, javnih službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici), zapošljavanje, stručno usavršavanje i obrazovanje, ocjenjivanje službenika, odgovornost za povrede radnih dužnosti i za štete, zaštita na radu kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obaveza po osnovu rada službenika i namještenika.

Član 2

(Definicije)

a) "Državni službenik" je lice koje obavlja poslove osnovnih djelatnosti iz nadležnosti javne uprave i drugih institucija Brčko distrikta BiH, kao što su: normativno-pravni poslovi, izvršavanje zakona i drugih propisa, odlučivanje u upravnom postupku, inspekcijski nadzor i ostali stručni i administrativni poslovi organa javne uprave.

b) "Javni službenik" je lice koje obavlja stručne poslove u javnoj upravi koji po svojoj prirodi nisu upravnog karaktera.

c) "Namještenik" je lice koje u javnoj upravi obavlja pomoćnotehničke i druge poslove koje neposredno doprinosi da se poslovi iz nadležnosti organa javne uprave mogu obavljati potpuno i kvalitetno kao što su: vozač, kurir, portir, čistačica i slično.

d) "Rukovodilac organa javne uprave" je lice koje rukovodi jednim od sljedećih organa javne uprave: odjeljenjem Vlade, Direkcijom za finansije, Kancelarijom za upravljanje javnom imovinom i Kancelarijom Brčko distrikta BiH pri Vijeću ministara BiH.

e) " Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik" je lice posebnog rukovodećeg nivoa u organu javne uprave, koje rukovodi organizacionom jedinicom i koje je odgovorno za rad državnih, odnosno javnih službenika i namještenika.

f) "Neposredno pretpostavljeni" je rukovodilac organa javne uprave, rukovodeći državni i javni službenik, kao i državni službenik, koji rukovodi organizacionom jedinicom unutar organa javne uprave i koji je, osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran i za rad službenika, odnosno namještenika čijim radom koordinira i čiji rad neposredno nadzire.

g) "Pripravnik" je lice koje nakon završene srednje, više ili visoke škole prvi put zasniva radni odnos u struci za koju je steklo obrazovanje.

h) "Volonter" je lice koje nakon završene srednje škole, više ili visoke škole radi u tom zanimanju radi sticanja radnog iskustva u struci za koju je steklo obrazovanje.

i) "Organizacioni plan" je opšti akt koji donosi gradonačelnik na prijedlog šefova odjeljenja Vlade, po proceduri koju propisuje Vlada, a kojim se uređuje unutrašnja organizacija Kancelarije gradonačelnika i odjeljenja Vlade (u daljnjem tekstu: organizacioni plan), utvrđuje unutrašnja organizacija organa javne uprave; organizacione j edinice; rukovođenje; naziv i raspored radnih mjesta po organizacionim jedinicama s opisom poslova rukovodećih službenika, službenika i namještenika; uslovi u pogledu stručne spreme i ostali uslovi za obavljanje poslova; broj službenika i namještenika; platni razred radnog mjesta i ostala pitanja vezana za rad u organima javne uprave Distrikta.

j) "Član uže porodice" je bračni i vanbračni partner, njihova bračna, vanbračna i usvojena djeca, pastorčad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje, majka, otac, očuh, maćeha, usvojilac, djed i baba po majci i po ocu, braća i sestre;

k) "Bliski srodnik" je:

- bračni ili vanbračni partner;

- srodnik po krvi u pravoj liniji;

- usvojilac ili usvojenik;

- srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva;

- srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva.

l) "Poklon" je svaka isplata, djelovanje, usluga ili predmet od vrijednosti učinjen neposredno primaocu, bez naknade ili očekivanja naknade, što naročito podrazumijeva: novac, stv ari, prava, hartije od vrijednosti, usluge bez naknade, drugu datu ili obećanu korist, ugostiteljsku uslugu ili uslugu noćenja, oprost duga ili obaveze, putni trošak ili sličnu uslugu, ulaznicu, umjetnički predmet, suvenir, osiguranje ili sličnu uslugu, medicinsku ili sličnu uslugu koja nije plaćena po tržišnoj cijeni.

m) "Institucije Distrikta" su sve institucije definisane Statutom i zakonima Distrikta koje se finansiraju iz budžeta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: budžet).

n) "Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika" su radna mjesta koja su vezana za mandat gradonačelnika, a koja se popunjavaju putem javnog konkursa u skladu s ovim zakonom.

o) " Mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika" su radna mjesta posebnog rukovodećeg nivoa koja se popunjavaju putem javnog konkursa na mandatni period u skladu s ovim ili posebnim zakonom.

p) "Radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje" su radna mjesta koja se popunjavaju putem javnog konkursa na mandatni period, u skladu s ovi m zakonom, na kojima imenovana lica imaju status državnog službenika.

r) disciplinski tužilac je lice koje postupa po disciplinskoj prijavi, a koje imenuje gradonačelnik iz reda državnih službenika diplomiranih pravnika.

s) "Radno iskustvo" je iskustvo stečeno nakon sticanja odgovarajućeg stepena stručne spreme.

t) "Slični poslovi" su poslovi za koje su utvrđeni isti stepen i vrsta stručne spreme.

u) "Sukob interesa" je slučaj u kojem službenici i namještenici u organima j avne uprave imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju službenih dužnosti.

DIO DRUGI - GLAVNI DIO

POGLAVLJE I OSNOVNI PRINCIP

Član 3

(Primjena zakona)

(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na službenike i namještenike u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), Uredu za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu BiH i drugim organima i institucijama koje se finansiraju iz budžeta Distrikta, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na platu, godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo i druge materijalne naknade u skladu s posebnim propisima primjenjuju se i na lica čije im enovanje potvrđuje Skupština kao i druga lica određena posebnim zakonom, savjetnike gradonačelnika, kao i lica zaposlena na radnim mjestima vezanim za mandat gradonačelnika i stalne članove Odbora za zapošljavanje.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na radno-pravni status, stručno usavršavanje, ocjenjivanje, prava, dužnosti i odgovornosti i zaštitu na radu, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obaveza po osnovu rada, analogno se primjenjuju i na službenike i namještenike zaposlene u Stručnoj službi Skupštine Brčko distrikta BiH.

(4) Postupak zapošljavanja i imenovanja lica na radna mjesta u Stručnoj službi Skupštine Brčko distrikta BiH sprovodi posebna komisija, po proceduri propisanoj aktom koji donosi predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH.

(5) Akte za sprovođenje koji se odnose na primjenu ovog zakona u smislu stava 3 ovog člana, za službenike i namještenike Stručne službe Skupštine, donosi predsjednik Skupštine.

Član 4

(Opšta načela u radu)

(1) Službenik, odnosno namještenik zaposlen u organima javne uprave i institucijama Distrikta dužan je da poštuje sljedeća načela:

a) načelo zakonitosti;

b) načelo materijalne istine;

c) načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja;

d) načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu;

e) načelo čestitosti;

f) načelo političke nezavisnosti u radu;

g) načelo hijerarhijske podređenosti;

h) načelo transparentnosti i javnosti rada.

(2) Načelo zakonitosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan, u obavljanju svojih poslova, da postupa u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav), Statutom Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Statut), zakonima i drugim propisima.

(3) Načelo materijalne istine znači da je službenik, odnosno namještenik u obavljanju svojih poslova dužan da potpuno i istinito utvrdi sve činjenice i okolnosti u poslovima iz njihove nadležnosti.

(4) Načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja znači da službeniku, odnosno namješteniku nije dozvoljeno da pravi diskriminaciju i povlašćuje građane po osnovu starosti, pola, nacionalne, rasne, etničke i teritorijalne pripadnosti, entitetskog državljanstva, jezičkog, političkog ili vjerskog opredjeljenja; socijalnog, bračnog ili vanbračnog statusa ili da po bilo kom drugom osnovu vrši diskriminaciju.

(5) Načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da vodi računa da obavlja poslove u što kraćem roku uz minimalne troškove i odgovara za svoje postupke i rezultate rada.

(6) Načelo čestitosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da svoj posao obavlja profesionalno.

(7) Načelo javnosti rada znači da je rad službenika, odnosno namještenika javan i dostupan javnosti, osim u slučajevima kada njegov rad predstavlja službenu, odnosno profesionalnu tajnu.

(8) Načelo hijerarhijske podređenosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da izvršava naloge rukovodioca organa javne uprave i neposredno pretpostavljenog, tako da svakom hijerarhijskom nivou pripada određeni stepen ovlaštenja i odgovornosti, osim ako to zakonom nije drugačije propisano.

(9) Načelo političke nezavisnosti u radu znači da službenicima, odnosno namještenicima u radu nije dozvoljeno da potpadaju pod politički uticaj, niti da u toku radnog vrem ena promovišu ideje političkih stranaka.

Član 5

(Pravila ponašanja)

(1) Službenik, odnosno namještenik, svojim ponašanjem ne smije umanjiti svoj ugled i ugled službe.

(2) Pravila ponašanja službenika, odnosno namještenika propisuju se ovim zakonom, Pravilnikom o radu službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: Pravilnik o radu) i Etičkim kodeksom državnih i javnih službenika i namještenika u institucijama i organima uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (daljnjem tekstu: Etički kodeks).

POGLAVLJE II - PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA

Član 6

(Prava službenika i namještenika)

(1) Službenik, odnosno namještenik zaposlen u organima javne uprave ima pravo na:

a) rad u odgovarajućim uslovima koji podrazumijeva osiguranje potrebnih organizacionih i tehničkih uslova u kojima može obavljati svoje poslove i zadatke u skladu s načelima i standardima rada u upravi, a u skladu s posebnim propisima;

b) platu i druga materijalna prava u skladu s posebnim zakonom;

c) jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja i nagrađivanje u skladu s rezultatima svog rada, kao i na pravnu zaštitu i usavršavanje;

d) zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta;

e) žalbu u skladu sa zakonom, u slučaju da smatra da su mu povrijeđena neka prava iz rada ili u vezi sa radom, kao i odgovor na žalbu u roku propisanom zakonom;

f) sindikalno udruživanje u skladu sa zakonom;

g) stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano;

h) radno vrijeme, odmore i odsustva u skladu sa ovim zakonom;

i) otpremninu u slučaju prekobrojnosti i prilikom penzionisanja;

j) bolovanje u skladu sa zakonom, u kom periodu ostvaruje pravo na naknadu plate koja se propisuje Zakonom o platama;

k) zaštitu fizičkog i moralnog integriteta prilikom obavljanja dužnosti;

l) štrajk u skladu sa zakonom;

m) slobodu mišljenja.

(2) Prava iz radnog odnosa bliže se uređuju Pravilnikom o radu, koji donosi Vlada Brčko distrikta BiH (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

Član 7

(Dužnosti i odgovornosti službenika i namještenika)

(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je:

a) da sprovodi odluke i akte Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave;

b) da izvršava zadatke predviđene opisom poslova radnog mjesta;

c) da savjesno, blagovremeno i odgovorno izvršava službene obaveze;

d) da štiti javni interes i ponaša se na način da ne zloupotrebljava službena ovlaštenja s ciljem postizanja sopstvenog interesa ili interesa drugog fizičkog ili pravnog lica;

e) da ne traži i ne prima poklon za sebe, svoje srodnike ili druga lica, izuzev poklona koji nemaju komercijalnu vrijednost, a čiji se primitak odmah prijavljuje nadređenom službeniku;

f) da se ponaša na način da ne smije nuditi ili davati poklone, niti bilo kakvu drugu korist drugom službeniku, odnosno namješteniku, njegovom srodniku, bračnom ili vanbračnom partneru radi postizanja sopstvene koristi;

g) da pruži javnosti sve potrebne informacije o obavljenim poslovima u skladu s propisima kojim se uređuje pravo na pristup informacijama;

h) da efikasno i ekonomično izvršava poslove, a vodeći pri tome računa o očuvanju interesa stranke i interesa Distrikta;

i) da čuva tajnost podataka i poštuje privatnost u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka;

j) da postupa stručno, uz visok stepen profesionalnosti, unapređujući stručne sposobnosti s ciljem povećanja efikasnosti rada javne uprave;

k) da poštuje propisano radno vrijeme i bude prisutan na radnom mjestu;

l) da izvršava povjerene mu poslove i zadatke u skladu sa zakonom i drugim propisima i izvršava naloge pretpostavljenog koji se odnose na poslove radnog mjesta na koje je raspoređen;

m) u izuzetnim i hitnim slučajevima da obavlja poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mjesta, u periodu koji je propisan zakonom, u skladu sa svojim stručnim sposobnostima;

n) da zamijeni privremeno odsutnog službenika po nalogu gradonačelnika ili rukovodioca organa javne uprave;

o) da racionalno i s dužnom pažnjom upotrebljava imovinu koja mu je povjerena s ciljem obavljanja poslova i ne koristeći je u sopstvene svrhe i druge nezakonite aktivnosti;

p) da učestvuje u stručnom usavršavanju u skladu s ovim zakonom.

(2) Službenik i namještenik odgovorni su u svom radu ukoliko:

a) svojim radnjama direktno proizvedu štetu organu javne uprave u kojem rade;

b) dostave na potpis neposredno pretpostavljenom akt koji nakon potpisivanja proizvede štetu organu javne uprave;

c) propuštanjem činjenja radnji za koje su ovlašteni proizvedu štetu organu javne uprave u kojem rade.

(3) Odgovornost iz stava 2 ovog člana utvrđuje se i sankcioniše kao teža povreda službene dužnosti u skladu s procedurom propisanom odredbama o disciplinskoj odgovornosti.

Član 8

(Rukovođenje)

(1) Rukovodeći nivoi u organu javne uprave su:

a) visoki nivo rukovođenja - rukovodioci organa javne uprave;

b) srednji nivo rukovođenja - rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik;

c) operativni nivo rukovođenja - šefovi nižih unutrašnjih organizacionih jedinica (odsjek, služba i jedinica).

(2) Rukovodilac organa javne uprave rukovodi radom svih službenika i namještenika zaposlenih u organu javne uprave i za svoj rad odgovara gradonačelniku.

(3) Srednji nivo rukovođenja odgovoran je rukovodiocu organa javne uprave, a operativni nivo rukovođenja odgovoran je srednjem nivou rukovođenja i rukovodiocu organa javne uprave.

Član 9

(Izvršavanje naloženih poslova)

(1) Službenik, odnosno namještenik, obavezan je da izvršava poslove koje mu naloži neposredno pretpostavljeni ili rukovodilac organa javne uprave.

(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik, primi nalog za koji pretpostavlja da nije zakonit zatražit će, uz pisano obrazloženje, od izdavaoca naloga da mu i pismeno potvrdi izvršenje naloga.

(3) Ukoliko se nalog i pismeno potvrdi službenik, odnosno namještenik obavezan je da izvrši nalog izuzev ukoliko izvršenje predstavlja krivično ili prekršajno djelo.

(4) U slučaju iz stava 3 ovog člana, službenik odnosno namještenik dužan je da pismeno odbije izvršenje naloga i da obrazloži koji se pravni propis krši izvršenjem naloga, a o čemu odlučuje Apelaciona komisija.

(5) Pismeno odbijanje naloga iz stava 4 ovog člana kojim se upućuje na krivično djelo dostavlja se po službenoj dužnosti organima gonjenja Distrikta.

(6) Službenik, odnosno namještenik, odgovarat će za težu povredu službene dužnosti ukoliko se utvrdi da je bez osnova odbijao ili odugovlačio s izvršenjem naloga duže od jednog radnog dana.

(7) Službeniku, odnosno namješteniku kome se u disciplinskom postupku utvrdi da je više od tri puta neopravdano odbijao izvršenje naloga, na način predviđen stavom 4 ovog člana, prestaje radni odnos.

POGLAVLJE III - SUKOB INTERESA

Član 10

(Sukob interesa)

(1) Sukob interesa je slučaj u kojem službenici, odnosno namještenici, u organima javne uprave imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju službenih dužnosti.

(2) Službenik, odnosno namještenik je u sukobu interesa u slučaju:

a) rada pod rukovodstvom bliskog srodnika;

b) obavljanja samostalne djelatnosti;

c) članstva u organima političkih stranaka;

d) obavljanja poslova van radnog vremena bez odobrenja rukovodioca organa javne uprave;

e) obavljanja dodatnih aktivnosti uz naknadu bez odobrenja rukovodioca organa javne uprave;

f) kandidovanja i imenovanja na javne funkcije suprotno proceduri propisanoj ovim zakonom;

g) angažovanja na poslovima vezanim za predlaganje politike, donošenja odluka i ugovora u kojima postoje imovinski, finansijski ili drugi interesi službenika, odnosno namještenika.

(3) Ukoliko u toku rada u organu javne uprave nastupi neki od slučajeva iz stava 2 ovog člana, službenik, odnosno namještenik je u sukobu interesa u toku rada.

(4) U slučaju sukoba interesa iz stava 2 ovog člana postupa se u skladu sa ovim zakonom.

(5) Način izvještavanja o utvrđenim slučajevima sukoba interesa, zaštita podnosioca prijava, kao i postupanje s anonimnim prijavama propisuje se Pravilnikom o radu.

Član 11

(Rad pod rukovodstvom bliskog srodnika)

(1) Službenik, odnosno namještenik ne može biti primljen u službu pod neposrednim rukovodstvom bliskog srodnika.

(2) Ako je službenik, odnosno namještenik zatečen da radi pod neposrednim rukovodstvom bliskog srodnika u momentu stupanja na snagu ovog zakona ili na mjesto neposredno rukovodećeg bude raspoređen njegov bliski srodnik, službenik ili namještenik raspoređuje se na isto ili slično radno mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili drugom organu javne uprave za koje su potrebni isti uslovi za obavljanje poslova i ista plata.

(3) U slučaju da ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 2 ovog člana službenik, odnosno namještenik nastavlja da radi na svom radnom mjestu do sticanja uslova za premještaj o čemu je dužan da vodi računa rukovodilac organa jave uprave.

Član 12

(Obavljanje djelatnosti)

(1) Lice koje je osnivač ili suosnivač, odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnik, ne može biti u radnom odnosu u organima javne uprave Distrikta.

(2) Lice koje zasniva radni odnos u organima javne uprave Distrikta dužno je da prilikom zasnivanja radnog odnosa da pismenu izjavu da će u roku od trideset (30) dana od dana zasnivanja radnog odnosa otkloniti sukob interesa, u suprotnom mu prestaje radni odnos u skladu s članom 19 ovog zakona.

Član 13

(Članstvo u upravnim i nadzornim odborima)

(1) Službenik, odnosno namještenik ne može obavljati funkciju direktora, zamjenika direktora ili člana upravnog ili nadzornog odbora javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog lica koje se finansira iz budžeta Distrikta, osim sindikata i u slučajevima kada je to predviđeno aktima o osnivanju javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog lica ili kada je to posebnim zakonom propisano.

(2) Službenik, odnosno namještenik koji je u skladu s posebnim zakonom član upravnog ili nadzornog odbora iz stava 1 ovog člana, ne može primati naknadu za rad u upravnom, odnosno nadzornom odboru kada se taj rad obavlja u radnom vremenu.

Član 14

(Članstvo u upravnim i nadzornim odborima u udruženjima)

(1) Službenik, odnosno namještenik može biti član upravnog ili nadzornog odbora udruženja osnovanog u skladu sa zakonom, ukoliko se isto ne finansira iz budžeta Distrikta.

(2) Izuzetak od stava 1 ovog člana, osim članstva u organima mjesne zajednice, odnosi se na službenike, odnosno namještenike koji rade u organima javne uprave koji obavlja nadzor nad radom udruženja iz stava 1 ovog člana ili ako je djelatnost njegove službe na bilo koji način povezana sa finansiranjem udruženja iz budžeta Distrikta.

Član 15

(Obavljanje poslova van radnog vremena)

(1) Službenik, odnosno namještenik ne može obavljati poslove ili pružati usluge pravnom licu, preduzetniku ili fizičkom licu.

(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo da, van radnog vremena, uz prethodno odobrenje rukovodioca organa javne uprave:

a) obavlja poslove povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima;

b) obavlja poslove na dobrovoljnoj bazi u humanitarnim i drugim udruženjima građana;

c) objavljuje stručne članke i druge autorske publikacije;

d) obavlja poslove umjetničke i naučne prirode;

e) obavlja poslove poljoprivredne djelatnosti malog obima;

f) obavlja aktivnosti u sindikatu.

(3) Službenik i namještenik mogu biti angažovani kao vještaci ili sudski tumači osim u sudskim predmetima u kojima je jedna od strana Distrikt.

(4) Službeniku, odnosno namješteniku u slučaju obavljanja poslova iz stava 3 ovog člana u radno vrijeme se ne uračunava vrijeme provedeno na tim poslovima.

Član 15a

(Poslovi koji se mogu obavljati van radnog vremena)

(1) Izuzetno od člana 15 ovog zakona, matičar može van radnog vremena obavljati poslove zaključenja braka.

(2) Za obavljanje poslova iz stava 1 ovog člana matičar ima pravo na naknadu čiji iznos utvrđuje gradonačelnik odlukom.

Član 16

(Političko udruživanje i djelovanje)

(1) Službenik, odnosno namještenik može biti član političke stranke, odnosno neke druge političke organizacije, a političko mišljenje ne smije uticati na njegov rad.

(2) Službenik, odnosno namještenik ne može biti član organa političkih stranaka, odnosno druge političke organizacije.

(3) Službenik, odnosno namještenik u svom radu ne smije slijediti instrukcije političkih organizacija i za vrijeme radnog vremena na bilo koji način ne smije podsticati ostale službenike, odnosno namještenike da se uključe u rad političke stranke ili organizacije.

(4) U skladu s Etičkim kodeksom, službenik za etiku nadležan je za praćenje primjene ovog člana.

Član 17

(Političko udruživanje i djelovanje rukovodećih službenika)

Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik ne može:

a) biti na funkciji na bilo kojem nivou unutar političke organizacije;

b) držati govore u ime neke političke organizacije;

c) prikupljati finansijska sredstva za bilo koju političku organizaciju ili kandidata za javnu funkciju;

d) davati novčani doprinos za političku organizaciju ili za kandidata za javnu funkciju.

Član 18

(Kandidovanje i imenovanje na javne funkcije)

(1) Rukovodeći službenik, službenik i namještenik dužni su da podnesu zahtjev za neplaćeno odsustvo s posla s danom potvrđivanja njihove kandidature za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili početka obavljanja funkcije u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana potvrđivanja njegove kandidature.

Član 19

(Sukob interesa u toku rada)

(1) Službenik, odnosno namještenik, u roku od petnaest (15) dana od nastanka sukoba interesa u toku rada, dužan je da se pismeno izjasni:

a) da će otkloniti okolnosti koje su dovele do sukoba interesa, u roku od trideset (30) dana od dana nastupanja tih okolnosti ili

b) da će u roku od trideset (30) dana prekinuti radni odnos.

(2) Prilikom zasnivanja radnog odnosa lice je dužno da da izjavu da ne postoje okolnosti koje bi dovele do sukoba interesa.

(3) Službenik za etiku je dužan, odmah po saznanju, da gradonačelniku dostavi prijedlog odluke o prestanku radnog odnosa bez prava na otkazni rok i otpremninu u slučaju da:

a) je prećutao činjenicu iz stava 1 ovog člana;

b) nije otklonio smetnju u propisanom roku.

(4) U ostavljenom roku iz stava 1 ovog člana službeniku, odnosno namješteniku zabranjuju se sve aktivnosti u toku rada na koje utiče utvrđeni sukob interesa.

Član 20

(Zabrane)

(1) Službenicima, odnosno namještenicima zabranjeno je:

a) da koristi u privatne svrhe javnu imovinu, informacije i materijal do kojih su došli prilikom obavljanja službene dužnosti;

b) da primaju dodatne naknade suprotno zakonu za poslove obavljanja državne službe;

c) da obećavaju zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za poklon ili obećanje poklona;

d) da privileguju lice radi stranačkog ili drugog opredjeljenja, radi porijekla, ličnih ili porodičnih veza;

e) da utiču na dobijanje poslova ili narudžbi za potrebe Distrikta radi sticanja protivpravne koristi za sebe ili drugoga;

f) da koriste povlaštene informacije o radu institucija Distrikta radi lične koristi ili koristi interesno povezanih lica.

(2) Kršenje zabrana iz stava 1 ovog člana se smatra težom povredom službene dužnosti.

POGLAVLJE IV - ETIČKI KODEKS

Član 21

(Donošenje Etičkog kodeksa)

Radi etičkog postupanja službenika, odnosno namještenika u obavljanju svojih dužnosti, koji doprinose ugledu organa javne uprave, Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove donosi Etički kodeks.

Član 22

(Primjena Etičkog kodeksa)

Za praćenje primjene Etičkog kodeksa nadležan je službenik za etiku koji je ovlašten da podnose prijavu rukovodiocu organa javne uprave protiv svakog službenika, odnosno namještenika za koga utvrdi kršenje Etičkog kodeksa.

POGLAVLJE V - RADNA MJESTA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U

DRŽAVNOJ SLUŽBI

Član 23

(Radna mjesta i klasifikacija)

(1) Radna mjesta u organima javne uprave i drugim institucijama Distrikta (u daljnjem tekstu: radna mjesta) utvrđuju se Organizacionim planom ili Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (u daljnjem tekstu: organizacioni plan).

(2) Organi javne uprave planiraju popunjavanje upražnjenih radnih mjesta na godišnjem nivou i o tome blagovremeno obavještavaju organ nadležan za ljudske resurse.

(3) Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa u organima javne uprave i drugim institucijama Distrikta koje kandidat mora ispunjavati su da:

a) je državljanin BiH;

b) je punoljetan;

c) je zdravstveno sposoban za vršenje poslova upražnjenog radnog mjesta;

d) se protiv njega ne vodi krivični postupak za sva krivična djela, osim za krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja;

e) se na to lice ne odnosi član IX stava 1 Ustava;

f) u posljednje tri godine počevši od dana objavljivanja javnog konkursa nije otpušten iz državne službe u institucijama BiH, odnosno entiteta i Distrikta, usljed pravosnažno izrečene disciplinske mjere.

(4) Kvalifikacije za radno mjesto utvrđuju se organizacionim planom, a odnose se na: stručnu spremu, radno iskustvo u struci i druge uslove, kada priroda i uslovi posla to zahtijevaju.

(5) Organizacionim planom organa javne uprave utvrđuju se radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika, mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika i radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje, koja se popunjavaju javnim konkursom u skladu s Pravilnikom o zapošljavanju.

(6) Lica zaposlena u skladu sa stavom 5 ovog člana nemaju status državnih službenika.

Član 24

(Radna mjesta u organima javne uprave)

(1) Radna mjesta u organima javne uprave dijele se na:

a) radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika;

b) mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika;

c) radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje;

d) rukovodeća radna mjesta;

e) posebna radna mjesta;

f) službenička radna mjesta;

g) namještenička radna mjesta.

(2) Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika, mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika, rukovodeća radna mjesta državnih i javnih službenika, radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje i posebna radna mjesta ne razvrstavaju se, a službenička i namještenička radna mjesta razvrstavaju se u kategorije.

(3) Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika su sekretar Vlade, šef Kabineta gradonačelnika, sekretar Kabineta gradonačelnika, portparol Vlade i vozač gradonačelnika.

(4) Mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika su koordinator u Kancelariji koordinatora Brčko distrikta BiH pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, direktor Direkcije za finansije, šef Inspektorata, direktor Porezne uprave i direktor Trezora.

(5) Radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje su mjesta stalnih članova Odbora za zapošljavanje.

(6) Rukovodeća radna mjesta su radna mjesta rukovodećih državnih službenika (direktor Kancelarije za upravljanje javnom imovinom, šef Stručne službe Skupštine, zamjenik šefa Stručne službe Skupštine, šef pododjeljenja, pomoćnik šefa Policije, direktor Pedagoške institucije, šef sektora, šef Kancelarije i glavni inspektor - pomoćnik šefa Inspektorata) i radna mjesta rukovodećih javnih službenika (šef pododjeljenja).

(7) Posebna radna mjesta su radna mjesta državnih službenika s posebnim ovlaštenjima i visokim stepenom odgovornosti u odlučivanju, kao što su: upravni inspektor, predsjednik Apelacione komisije i član Apelacione komisije.

(8) Službenička radna mjesta su radna mjesta državnih službenika i radna mjesta javnih službenika.

(9) Radna mjesta državnih službenika razvrstavaju se u sljedeće kategorije:

a) šef niže unutrašnje organizacione jedinice, kao što je: šef odsjeka, šef službe, predsjednik Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu, predsjednik Komisije za komasaciju;

b) inspektor, pomoćnik koordinatora u Kancelariji koordinatora Brčko distrikta BiH pri Vijeću ministara BiH;

c) stručni savjetnik;

d) viši stručni saradnik;

e) stručni saradnik;

f) stručni referent.

(10) Radna mjesta javnih službenika razvrstavaju se u sljedeće kategorije:

a) javni službenik I kategorije;

b) javni službenik II kategorije;

c) javni službenik III kategorije;

d) javni službenik IV kategorije;

e) javni službenik V kategorije;

f) javni službenik VI kategorije;

g) javni službenik VII kategorije.

(11) Namještenička radna mjesta su radna mjesta namještenika koja su razvrstana u sljedeće kategorije:

a) namještenik I kategorije;

b) namještenik II kategorije;

c) namještenik III kategorije.

(12) Kategorije službeničkih i namješteničkih radnih mjesta mogu obuhvatati jedan stepen ili više stepeni.

(13) Službenička i namještenička radna mjesta razvrstavaju se u određene kategorije i stepene po sljedećim kriterijima:

a) vrsta posla;

b) stepen složenosti poslova;

c) odgovornost radnog mjesta;

d) samostalnost u radu;

e) kompetencije potrebne za dato radno mjesto;

f) kvalifikacije za radno mjesto.

(14) Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta državnih službenika i namještenika u organima javne uprave i kompetencija potrebnih za dato radno mjesto i Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta javnih službenika u organima javne uprave i kompetencija potrebnih za dato radno mjesto, u skladu s odredbama ovog člana donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

(15) Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta javnih službenika u Odjeljenju za obrazovanje i kompetencijama potrebnim za dato radno mjesto donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja za obrazovanje.

Član 25

(Opšta načela kadrovske politike)

(1) Opšta načela kadrovske politike utvrđuju osnovne elemente za zapošljavanje najstručnijih kadrova, njihovo stručno osposobljavanje i druge smjernice za vođenje politike i upravljanje ljudskim resursima, koje obezbjeđuje efikasan rad organa javne uprave.

(2) Opšta načela iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

Član 26

(Planiranje zapošljavanja)

Zapošljavanje u organima javne uprave vrši se na osnovu organizacionog plana, odobrenih budžetskih sredstava i Pravilnika o zapošljavanju, a na inicijativu rukovodilaca organa javne uprave.

POGLAVLJE VI - ODBOR I KOMISIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Član 27

(Odbor za zapošljavanje)

Odbor za zapošljavanje je organ koji učestvuje u postupku zapošljavanja službenika i namještenika u državnoj službi.

Član 28

(Nadležnosti Odbora za zapošljavanje)

Odbor za zapošljavanje nadležan je za:

a) primanje i razmatranje prijava;

b) predlaganje odluke o raspisivanju internog oglasa ili javnog konkursa;

c) praćenje rokova propisanih ovim zakonom;

d) praćenje i obezbjeđivanje istovjetnih standarda i postupaka prilikom zapošljavanja;

e) donošenje odluke o izboru kandidata.

Član 29

(Sastav Odbora za zapošljavanje)

Odbor za zapošljavanje sastoji se od tri stalna člana s visokom stručnom spremom koji odražavaju sastav stanovništva a čiji se status, prava, obaveze i odgovornosti utvrđuju ugovorom.

Član 30

(Imenovanje članova Odbora za zapošljavanje)

(1) Gradonačelnik imenuje stalne članove Odbora za zapošljavanje na mandatni period od četiri godine.

(2) Stalni članovi Odbora za zapošljavanje mogu biti ponovo izabrani na još jedan mandat.

(3) Stalni članovi se biraju na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Odjeljenje za stručne i administrativne poslove, u skladu s uslovima koji se utvrđuju organizacionim planom.

(4) Gradonačelnik formira posebnu komisiju za izbor stalnih članova Odbora za zapošljavanje od pet članova, iz reda rukovodećih državnih službenika, a za člana komisije obavezno se imenuje šef Pododjeljenja za ljudske resurse koji predsjedava Komisijom.

(5) Komisija iz stava 4 ovog člana sprovodi usmeni intervju s kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa i sačinjava listu uspješnih kandidata.

(6) Pod uspješnim kandidatom smatra se kandidat koji u proceduri intervjuisanja ima najmanje 70% bodova od maksimalno mogućeg broja bodova.

(7) Na osnovu liste uspješnih kandidata, gradonačelnik imenuje članove Odbora za zapošljavanje, uvažavajući sastav stanovništva.

(8) Predsjedavanje Odborom zasniva se na principu rotacije svakih dvanaest (12) mjeseci, s tim da je prvi predsjedavajući kandidat koji je dobio najviše bodova na rang-listi.

Član 31

(Komisija za zapošljavanje u organima javne uprave)

(1) Komisija za zapošljavanje je organ koji vrši izbor kandidata za prijem u organe javne uprave.

(2) Komisiju imenuje gradonačelnik i sastoji od tri člana, i to:

a) jednog člana Odbora za zapošljavanje koji po principu rotacije dolazi na red i

b) dva člana koja predlaže nadležni rukovodilac organa javne uprave od kojih je jedan rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik iz tog organa javne uprave. Sastav komisije mora odražavati sastav stanovništva.

(3) Članovi komisije moraju imati najmanje istu stručnu spremu propisanu za poslove radnog mjesta za koju se vrši izbor kandidata.

(4) Najmanje jedan član komisije treba da bude iste struke za koju se vrši izbor kandidata.

(5) Ukoliko rukovodilac organa javne uprave nema mogućnosti da u komisiju imenuje člana iz prethodnih stavova, rukovodilac će izvršiti izbor tih članova komisije s liste stručnjaka.

(6) Lista stručnjaka za zapošljavanje je lista stručnjaka koji su zaposleni u organima javne uprave, a koje na početku godine imenuje gradonačelnik na prijedlog rukovodilaca organa javne uprave.

Član 32

(Nadležnosti Komisije za zapošljavanje)

Nadležnosti Komisije za zapošljavanje su:

a) selekcija kandidata;

b) zakazivanje i sprovođenje pismenog testiranja, odnosno usmenog intervjua;

c) ocjenjivanje profesionalnih sposobnosti kandidata na osnovu usmenog intervjua, pismenog testa, demonstriranja znanja i vještina zadavanjem praktičnog rada u skladu s Pravilnikom o zapošljavanju;

d) sačinjavanje rang-liste intervjuisanih kandidata;

e) davanje preporuke o izboru službenika, odnosno namještenika, gradonačelniku.

POGLAVLJE VII - POSTUPAK POPUNJAVANJA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA

Član 33

(Način popunjavanja upražnjenog radnog mjesta)

Upražnjeno radno mjesto službenika, odnosno namještenika popunjava se na osnovu profesionalnih sposobnosti putem otvorene konkurencije i odražava sastav stanovništva.

Član 34

(Uslovi za raspisivanje konkursa)

(1) Raspisivanje konkursa vrši se na osnovu plana zapošljavanja koji za svaki organ javne uprave donosi rukovodilac organa javne uprave ukoliko se u toku godine pojavi upražnjeno radno mjesto.

(2) U skladu s planom zapošljavanja iz stava 1 ovog člana Odjeljenje za stručne i administrativne poslove vrši raspisivanje internog oglasa ili javnog konkursa pod uslovom:

a) da je radno mjesto utvrđeno organizacionim planom;

b) da je to radno mjesto upražnjeno;

c) da su u budžetu odobrena sredstava za plate i doprinose službenika, odnosno namještenika.

(3) Javni konkurs, odnosno interni oglas, može se raspisati bez ispunjavanja uslova iz stava 2 tačke b) ovog člana, s tim da se radni odnos ne može zasnovati prije nego radno mjesto bude upražnjeno.

(4) Plan zapošljavanja može se mijenjati najkasnije do raspisivanja konkursa.

Član 35

(Sadržaj i objavljivanje internog oglasa i javnog konkursa)

(1) Sadržaj internog oglasa i javnog konkursa utvrđuje se Pravilnikom o zapošljavanju.

(2) Javni konkurs i interni oglas istovremeno se objavljuje na internet stranici Distrikta i na oglasnim tablama organa javne uprave, najmanje osam dana prije isteka roka za podnošenje prijave.

(3) Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove. Stav 3 je izbrisan, a stav 4 je postao stav 3.

Član 36

(Bodovanje)

(1) Organi javne uprave obavezni su da Komisiji za zapošljavanje dostave pitanja iz oblasti svoje nadležnosti.

(2) Komisija za zapošljavanje je dužna da sva pitanja objavi na zvaničnoj web-stranici Vlade.

(3) Bodovanje kandidata vrši se na osnovu:

a) pisanog testa i nosi 75% bodova;

b) usmenog intervjua i nosi 25% bodova.

Član 37

(Podnošenje prijave)

(1) Kandidati zainteresovani za prijem u radni odnos po raspisanom internom oglasu ili javnom konkursu dužni su da podnesu prijavu u propisanom roku, a materijalno i krivično su odgovorni za tačnost podataka navedenih u prijavi.

(2) Sadržaj prijave iz stava 1 ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o zapošljavanju.

Član 38

(Interni oglas)

(1) Prije raspisivanja javnog konkursa, upražnjeno radno mjesto popunjava se raspisivanjem internog oglasa samo u slučaju prekobrojnosti.

(2) Na interni oglas iz stava 1 ovog člana mogu se prijaviti samo lica koja su proglašena prekobrojnim.

Član 39

(Kandidati koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave)

(1) Odbor za zapošljavanje dužan je da razmotri prijavu kandidata koji nema položen ispit za rad u organima uprave.

(2) Kandidati za radna mjesta koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave mogu ravnopravno konkurisati i biti izabrani kao i kandidati koji imaju položen ispit, uz obavezu da u roku od šest mjeseci od dana sticanja uslova za polaganje ispita polože ispit za rad u organima uprave.

(3) Ukoliko ispit ne polože u roku predviđenom u stavu 2 ovog člana, prestaje im radni odnos.

Član 39a

(Kandidati bez radnog iskustva)

(1) Rukovodioci organa javne uprave mogu u organizacionom planu utvrditi radno mjesto za koje se kao poseban uslov ne zahtijeva potrebno radno iskustvo.

(2) Stav 1 ovog člana odnosi se na radna mjesta najviše do prvog stepena kategorije državnih službenika izvršilaca.

(3) Popunjavanje radnih mjesta iz stava 1 ovog člana vrši se putem javnog konkursa, po proceduri propisanoj Pravilnikom o zapošljavanju.

(4) Kandidati koji nemaju radno iskustvo mogu konkurisati i biti izabrani na radno mjesto iz stava 1 ovog člana.

Član 40

(Posebna komisija)

(1) Posebna komisija, imenovana odlukom gradonačelnika, nakon raspisivanja javnog konkursa, u skladu s Pravilnikom o zapošljavanju vrši izbor kandidata koji se biraju na radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika.

(2) Komisija iz stava 1 ovog člana sastoji se od najmanje tri člana koje iz reda državnih službenika imenuje gradonačelnik, s tim da najmanje jedan član bude predstavnik organa nadležnog za ljudske resurse.

POGLAVLJE VIII - IZBOR I IMENOVANJE NAJUSPJEŠNIJEG KANDIDATA

Član 41

(Izbor i imenovanje najuspješnijeg kandidata)

(1) Komisija za zapošljavanje sprovodi postupak izbora službenika, odnosno namještenika u skladu sa svojim nadležnostima propisanim ovim zakonom.

(2) U toku sprovođenja postupka iz stava 1 ovog člana, Komisija za zapošljavanje:

a) ocjenjuje kandidate na osnovu posebnih kriterija;

b) na osnovu ocjenjivanja kandidata sačinjava rang-listu do pet najuspješnijih kandidata.

(3) Komisija za zapošljavanje dostavlja rang-listu s preporukom za izbor kandidata gradonačelniku u roku od dvadeset četiri (24) sata od obavljenih intervjua.

(4) Gradonačelnik, s dostavljene rang-liste, pismeno potvrđuje izbor kandidata koji je ostvario najveći broj bodova, osim u slučaju kada je, vodeći računa o sastavu stanovništva u smislu člana 20 Statuta, potrebno imenovati drugog kandidata s rang-liste, a uz saglasnost zamjenika gradonačelnika i glavnog koordinatora Vlade.

Član 42

(Obavještavanje i provjera kandidata)

(1) Odbor za zapošljavanje dužan je da izabranog kandidata obavijesti o izboru prvi naredni radni dan nakon sprovedenog izbora kandidata, telefonom, e-mailom, putem internet-stranice Vlade ili putem oglasne table.

(2) Izabrani kandidat dužan je u roku od pet radnih dana, od dana obavještenja o izboru, da dostavi dokaze kojim se potvrđuje ispunjavanje opštih uslova i kvalifikacija za radno mjesto.

(3) Na osnovu dostavljene dokumentacije, u roku od tri radna dana od dana dostavljanja dokumentacije, Odbor za zapošljavanje provjerava ispunjavanje opštih uslova i potrebne kvalifikacije za radno mjesto, kao i podatke na osnovu kojih je vršeno bodovanje.

(4) U slučaju da se u postupku provjere iz stava 3 ovog člana utvrdi da dokazi ne odgovaraju podacima u podnesenoj prijavi, kandidat se briše s rang-liste i sprovodi se procedura za sljedećeg kandidata s rang-liste u skladu s članom 41 stavom 4 ovog zakona i stavovima 1, 2 i 3 ovog člana.

(5) Odbor za zapošljavanje dužan je, najkasnije u roku od 24 sata nakon obavljene provjere kandidata, da donese odluku o izboru kandidata.

(6) O rezultatima izbora kandidata, Odbor za zapošljavanje dužan je da obavijesti kandidate, putem internet-stranice Vlade, u roku od pet dana od dana donošenja odluke o izboru.

(7) Obavještenje o rezultatima izbora kandidata ističe se petnaest (15) dana na internet-stranici Vlade.

(8) Nakon isteka roka iz stava 7 ovog člana, smatra se da su svi kandidati obaviješteni o rezultatima postupka izbora kandidata.

(9) Kandidat koji nije zadovoljan rezultatima postupka može izjaviti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana, računajući od prvog narednog dana od isteka objave na internet-stranici Vlade.

(10) Apelaciona komisija dužna je u roku od petnaest (15) dana da odluči po žalbi.

(11) Odluka Apelacione komisije je konačna.

(12) U slučaju odustajanja izabranog kandidata, Komisija za zapošljavanje postupa u skladu sa stavom 4 ovog člana ili poništava javni konkurs, odnosno interni oglas u slučaju da nema drugog kandidata koji ispunjava tražene uslove.

(13) Postupak izbora kandidata, od zatvaranja javnog konkursa, odnosno internog oglasa, do donošenja odluke o izboru, ne može trajati duže od devedeset (90) radnih dana, ne računajući vrijeme trajanja žalbenog postupka.

(14) Proceduralna pitanja, način ocjenjivanja kandidata, rad komisije za zapošljavanje i druga administrativno-tehnička pitanja utvrđuju se Pravilnikom o zapošljavanju.

Član 43

(Poništenje javnog konkursa, odnosno internog oglasa)

(1) Odbor za zapošljavanje donosi odluku kojom u potpunosti ili djelimično poništava javni konkurs, odnosno interni oglas:

a) u slučaju da nema prijavljenih kandidata;

b) u slučaju da niko od kandidata ne ispunjava uslove utvrđene javnim konkursom, odnosno internim oglasom;

c) u slučaju da niko od intervjuisanih kandidata ne dobije minimalan broj bodova utvrđenih Pravilnikom o zapošljavanju;

d) u slučaju isteka roka iz člana 42 stava 13 ovog zakona;

e) na osnovu odluke nadležnih organa.

(2) U skladu s odlukom iz stava 1 ovog člana, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove dužno je da objavi odluku o poništenju internog oglasa, odnosno javnog konkursa.

(3) Protiv odluke iz stava 1 ovog člana žalba nije dopuštena.

POGLAVLJE IX - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA I RAD NA ODREĐENO

VRIJEME

Član 44

(Zasnivanje radnog odnosa)

(1) Radni odnos službenika i namještenika zasniva se donošenjem rješenja o zasnivanju radnog odnosa.

(2) Službenik, odnosno namještenik dužan je da počne s radom najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana, osim u slučaju iz člana 34 stava 3 ovog zakona.

(3) Službenik ili namještenik će prije početka rada, iz stava 2 ovog člana, u pismenoj formi predočiti podatke o kompletnoj imovini kojom raspolaže on kao i članovi njegove porodice.

(4) Svi podaci navedeni u stavu 3 ovog člana čuvaju se u personalnoj evidenciji.

Član 45

(Rok za donošenje akta o zasnivanju radnog odnosa i zaključivanje ugovora)

(1) Gradonačelnik je dužan da, u roku od osam dana od konačnosti odluke o izboru kandidata, donese rješenje o zasnivanju radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.

(2) U slučaju da gradonačelnik u roku iz stava 1 ovog člana ne donese rješenje o zasnivanju radnog odnosa, odluka o izboru kandidata postaje obavezujuća i zamjenjuje rješenje o zasnivanju radnog odnosa. Stav 3 je izbrisan.

Član 46

(Rad na određeno vrijeme)

(1) Rad službenika, odnosno namještenika na određeno vrijeme može se vršiti u slučaju:

a) obavljanja poslova radnog mjesta čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a nisu trajnog karaktera;

b) zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika;

c) popunjavanja mandatnih pozicija;

d) sezonskih poslova.

(2) Radni odnos na određeno vrijeme traje:

a) dok traju potrebe za obavljanjem poslova iz stava 1 tačaka a) i b) ovog člana, a najduže do dvije godine;

b) za mandatne pozicije, dok traje mandat;

c) najduže šest mjeseci, u slučaju sezonskih poslova u toku kalendarske godine.

(3) Radni odnos na određeno vrijeme, bez obzira na dužinu trajanja, ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. Stav 4 je izbrisan.

Član 46a

(Posebni poslovi)

(1) U organima javne uprave, uz saglasnost Vlade, mogu se angažovati lica radi obavljanja posebnih poslova.

(2) Posebni poslovi iz stava 1 ovog člana su poslovi koji se obavljaju radi ispunjavanja obaveza iz nadležnosti organa javne uprave za koje nisu predviđena radna mjesta.

(3) Angažovanje lica iz stava 1 ovog člana traje dok postoji potreba za obavljanjem tih poslova, ali ne duže od jedne godine.

(4) Način angažovanja lica iz stava 1 ovog člana, naknada za obavljanje posebnih poslova, kao i forma i sadržaj ugovora o obavljanju posebnih poslova propisuju se Pravilnikom o radu.

POGLAVLJE X - PREMJEŠTAJ

Član 47

(Privremeni premještaj)

(1) Službenik, odnosno namještenik može po potrebi službe biti privremeno premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom organu javne uprave, na iste ili slične poslove, ukoliko ispunjava uslove tog radnog mjesta na koje se premješta.

(2) Privremeni premještaj službenika, odnosno namještenika vrši se u slučaju privremenog povećanja obima posla ili zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika, kao i u slučaju kada je radno mjesto upražnjeno.

(3) Izuzetno od stava 1 ovog člana, službenik, odnosno namještenik može se privremeno premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom organu javne uprave ukoliko ispunjava uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme tog radnog mjesta uz uslov da duže od pet godina radi u organima javne uprave.

(4) Službenik, odnosno namještenik iz stava 3 ovog člana može se privremeno premjestiti na drugo radno mjesto, najviše do prvog stepena kategorije državnih službenika izvršilaca.

(5) Službenik iz stava 3 ovog člana ne može se privremeno premjestiti na drugo radno mjesto ukoliko za to radno mjesto ne ispunjava posebne uslove koji se odnose na: stručni ispit, vozački ispit za određenu kategoriju vozila, fizičku sposobnost za obavljanje poslova, licence, kurseve, specijalističke ispite i druge uslove kada priroda i uslovi posla to zahtijevaju.

(6) Izuzetno, službenik, odnosno namještenik može se uz njegov pristanak, privremeno premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, za koje ispunjava utvrđene uslove, osim uslova radnog iskustva.

(7) Službenik, odnosno namještenik, ne može se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove saglasnosti:

a) ako ima više od dvadeset (20) godina radnog staža ili

b) ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove porodične prilike.

(8) Izuzetno od stava (7) tačke a) ovog člana službenik, odnosno namještenik može se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove saglasnosti ukoliko u tom organu javne uprave, odnosno instituciji nema službenika, odnosno namještenika koji ima manje od dvadeset (20) godina radnog staža.

(9) Službenik, odnosno namještenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto, s tim da premještaj ne može trajati duže od dvanaest (12) mjeseci, osim ukoliko službenik, odnosno namještenik pristaje na duži premještaj dok se ne izvrši popunjavanje tog radnog mjesta, odnosno do povratka odsutnog službenika, odnosno namještenika ili prestanka povećanog obima posla.

(10) Premještaj unutar organa javne uprave rješenjem vrši rukovodilac organa javne uprave.

(11) Premještaj službenika, odnosno namještenika između organa javne uprave vrši gradonačelnik rješenjem, na osnovu pisanog sporazuma rukovodilaca tih organa javne uprave.

Član 48

(Trajni premještaj)

(1) Službenik, odnosno namještenik može se trajno premjestiti u istom ili drugom organu uprave, u slučaju:

a) prenosa nadležnosti između različitih organa javne uprave na način da se u organ javne uprave koji preuzima nadležnost, trajno premješta službenik, odnosno namještenik;

b) reorganizacije organa javne uprave.

(2) U organizacionoj jedinici nadležnoj za poslove profesionalnog vatrogastva u kojoj je uspostavljen sistem činovanja, službenik odnosno namještenik može se trajno premjestiti u istom organu javne uprave u slučaju sticanja uslova za obavljanje poslova višeg čina.

(3) Uslovi za premještaj iz stava 1 tačke a) ovog člana bit će regulisani posebnim propisom.

(4) U slučaju iz stava 1 tačke a) ovog člana premještaj se vrši odlukom gradonačelnika na prijedlog organa javne uprave koji preuzima nadležnost.

(5) U slučaju iz stava 1 tačke b) ovog člana premještaj se vrši odlukom gradonačelnika o reorganizaciji organa javne uprave.

Član 49

(Vršilac dužnosti)

(1) Rukovodilac organa javne uprave imenuje vršioca dužnosti rukovodećeg državnog službenika unutar organa javne uprave u slučaju:

a) odsutnosti rukovodećeg državnog službenika;

b) kada je radno mjesto rukovodećeg državnog službenika upražnjeno.

(2) Za vršioca dužnosti iz stava 1 ovog člana može se imenovati službenik koji ispunjava uslove za to radno mjesto.

(3) Vršilac dužnosti ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane zakonom, dok vrši dužnost tog radnog mjesta.

(4) Plata vršioca dužnosti, utvrđuje se odlukom koju donosi gradonačelnik, na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.

(5) Javni konkurs za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u slučaju iz stava 1 tačke b) ovog člana mora se raspisati u skladu s ovim zakonom, najkasnije u roku od trideset

(30) dana od dana kad je radno mjesto upražnjeno.

Član 50

(Utvrđivanje plate za premještaj)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane zakonom, za radno mjesto na koje je premješten.

(2) Plata premještenog službenika, odnosno namještenika, utvrđuje se odlukom koju donosi gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.

(3) Izuzetno, kada je plata službenika, odnosno namještenika niža od plate koju je imao na svom radnom mjestu, službenik, odnosno namještenik ostvaruje pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane zakonom, za radno mjesto na kojem je zasnovao radni odnos.

Član 51

(Obavljanje poslova van Distrikta)

(1) U slučaju privremenog premještaja ili premještaja u drugo mjesto rada van Distrikta koje je udaljeno više od 100 kilometara, službeniku, odnosno namješteniku obezbjeđuje se naknada za:

a) odgovarajući smještaj;

b) troškove zbog odvojenog života od porodice;

c) troškove putovanja u mjesto stanovanja porodice u vrijeme sedmičnog odmora, praznika i neradnih dana.

(2) Visina naknade iz stava 1 ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o radu.

Član 51a

(Upućivanje na specijalizaciju ili subspecijalizaciju)

(1) Službenik, koji obavlja poslove zdravstvenog radnika u organima javne uprave, a koji je u skladu s posebnim propisom upućen na specijalizaciju ili subspecijalizaciju u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu ili na odgovarajući fakultet zdravstvenog smjera, u mjesto izvan Distrikta u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu, ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života.

(2) Visina naknade troškova iz stava 1 ovog člana i način ostvarivanja prava na istu, utvrđuje se Pravilnikom o radu.

POGLAVLJE XI - ISPIT ZA RAD U ORGANIMA UPRAVE

Član 52

(Ispit za rad u organima javne uprave)

(1) Službenik u organima javne uprave obavezan je da ima položen ispit za rad u organima javne uprave.

(2) Pravo na polaganje ispita za rad u organima javne uprave imaju lica koja imaju radno iskustvo u struci nakon navršene najmanje:

a) jedne godine za VSS;

b) devet mjeseci za VŠS;

c) šest mjeseci za SSS.

(3) Obaveza iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:

a) službenika koji ima položen pravosudni ispit;

b) službenika koji ima položen ispit za sudije za prekršaje;

c) namještenika, osim tehničkog sekretara koji u organima javne uprave obavlja opšte i administrativne poslove;

d) javnog službenika koji obavlja stručne poslove u organima javne uprave koji obuhvataju i organizacione dijelove gdje se obavljaju poslovi koji po svojoj prirodi nisu upravnog karaktera, kao npr. prosvjetni radnici, vatrogasci, medicinsko osoblje i slično;

e) lice koje je oslobođeno od obaveze polaganja ispita za rad u organima javne uprave za visoku, višu i srednju stručnu spremu odlukom nadležnog organa u skladu sa propisima;

f) magistra, docenta i doktora društvenih nauka iz oblasti ustavnog prava, upravnog prava ili radnog prava;

g) službenika i namještenika kome je preostalo pet godina i manje do prestanka radnog odnosa radi penzionisanja;

h) lice koje je stručni ispit položilo za visoku, višu i srednju stručnu spremu pred nadležnim organima javne uprave u okviru struke, pod uslovom da je ispit polagalo po programu koji je sličan programu za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u Distriktu i da je priznat od strane nadležnog organa ili Komisije za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija).

Član 53

(Polaganje ispita za rad u organima javne uprave)

(1) Program ispita za rad u organima javne uprave, sadržaj programa, način polaganja kao i visinu naknade za polaganje ispita za rad u organima javne uprave utvrđuje gradonačelnik na prijedlog Komisije.

(2) Prijedlog iz stava 1 ovog člana sadrži:

a) program ispita za VSS i VŠS;

b) program ispita za SSS.

(3) Ispit za rad u organima javne uprave polaže se pred komisijom koju imenuje gradonačelnik.

(4) Program ispita za rad u organima javne uprave mora biti usaglašen s programom na nivou BiH i entiteta.

(5) Program ispita sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz programa za polaganje ispita.

(6) Druga pitanja koja se odnose na polaganje ispita za rad u organima javne uprave utvrđuju se Pravilnikom o radu.

Član 54

(Priznavanje ispita za rad u organima uprave)

Kao položen ispit za rad u organima javne uprave priznaje se ispit položen za visoku, višu i srednju stručnu spremu:

a) na bilo kojem nivou vlasti pred nadležnim organima u BiH;

b) na teritoriji drugih republika bivše SFRJ najkasnije do 6. aprila 1992. godine;

c) u drugim državama s kojima BiH ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju takvih ispita.

Član 55

(Stručni ispit)

(1) Stručni ispit je ispit koji polažu službenici, odnosno namještenici kada je to utvrđeno posebnim propisom i obuhvata sadržaj i pitanja koja se odnose na stručna pitanja pojedinih oblasti.

(2) Stručni ispit se polaže pred ovlaštenom komisijom u skladu s posebnim propisom.

POGLAVLJE XII - PRIPRAVNICI I VOLONTERI

Član 56

(Pripravnici)

(1) Zapošljavanje pripravnika u organe javne uprave vrši se putem javnog konkursa, po proceduri propisanoj Pravilnikom o zapošljavanju.

(2) Broj pripravnika koji se mogu zaposliti u organima javne uprave utvrđuje se planom zapošljavanja pripravnika, koji donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove u skladu s odobrenim sredstvima u budžetu za tu kalendarsku godinu.

Član 57

(Zaključivanje ugovora)

(1) Sa izabranim pripravnicima gradonačelnik zaključuje ugovor o obavljanju pripravničkog staža, u roku od osam (8) dana od prijema konačne odluke o izboru kandidata.

(2) Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme i traje do okončanja pripravničkog staža.

(3) Sadržaj ugovora o obavljanju pripravničkog staža utvrđuje se Pravilnikom o radu.

Član 58

(Praćenje rada i osposobljavanje pripravnika)

(1) Rukovodilac organa javne uprave imenuje odgovorno lice za praćenje rada i osposobljavanje za rad pripravnika.

(2) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za samostalan rad u skladu s programom osposobljavanja pripravnika.

(3) Program osposobljavanja pripravnika utvrđuje rukovodilac organa javne uprave u kojem se pripravnik osposobljava za samostalan rad.

(4) Pripravnik se može radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite organizacione jedinice u istom ili drugom organu javne uprave.

Član 59

(Trajanje pripravničkog staža)

(1) Pripravnički staž traje:

a) dvanaest mjeseci za visoku stručnu spremu;

b) devet mjeseci za višu stručnu spremu;

c) šest mjeseci za srednju stručnu spremu.

(2) Trajanje pripravničkog staža, računa se od dana zaključivanja ugovora o obavljanju pripravničkog staža.

Član 60

(Plata pripravnika)

(1) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na platu.

(2) Plata iz stava 1 ovog člana utvrđuje se za:

a) pripravnika sa srednjom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda IV1;

b) pripravnika s višom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda VI1;

c) pripravnika s visokom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda VII1.

Član 61

(Volonteri)

(1) Broj volontera koji se mogu primiti u toku kalendarske godine utvrđuje se planom zapošljavanja volontera koji donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove u skladu s odobrenim sredstvima u budžetu za tu kalendarsku godinu.

(2) Volonterski rad traje najduže godinu dana, počevši od dana zaključenja ugovora o volonterskom radu.

(3) Period volonterskog rada računa se u radno iskustvo:

a) potrebno za rad na određenim poslovima;

b) koje se priznaje kao uslov za sticanje prava na polaganje ispita za rad u organima javne uprave.

(4) Prijem i izbor kandidata za obavljanje volonterskog rada utvrđuje se planom zapošljavanja volontera.

(5) Za vrijeme obavljanja volonterskog rada, volonter ima pravo:

a) na odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za ostale službenike, odnosno namještenike;

b) po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(6) Svaki organ javne uprave obezbijedit će mogućnost za prijem volontera maksimalno u broju do pet posto zaposlenih u okviru tog organa javne uprave.

POGLAVLJE XIII - OCJENJIVANJE RADA I PROBNI RAD

Član 62

(Ocjenjivanje rada)

(1) Ocjenjivanje rada službenika, odnosno namještenika vrši se u skladu sa ovim zakonom i Pravilnikom o ocjenjivanju koji donosi Vlada, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.

(2) Ocjenjivanje rada službenika, odnosno namještenika obuhvata:

a) ostvarene rezultate na osnovu utvrđenih radnih ciljeva;

b) ocjenjivanje drugih kriterija.

(3) Ocjenjivanje rada vrši neposredno pretpostavljeni jednom godišnje na osnovu kontinuiranog praćenja rada službenika, odnosno namještenika.

(4) Ocjenjivanje rada po pojedinim kriterijima i ocjenjivanje opšte uspješnosti u radu označavaju se ocjenama: "ne zadovoljava očekivanja", "zadovoljava očekivanja", "nadmašuje očekivanja".

(5) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove utvrđuje dinamiku ocjenjivanja i upoznaje neposredno pretpostavljenog o načinu i postupku ocjenjivanja.

Član 63

(Obrazac za ocjenjivanje)

(1) U obrazac za ocjenjivanje, ocjenjivani službenik, odnosno namještenik daje svoje komentare po pojedinim kriterijima.

(2) Neposredno pretpostavljeni, nakon iznesenih komentara ocjenjivanog službenika, odnosno namještenika, daje svoju ocjenu po pojedinim kriterijima, ciljeve i sadržaj profesionalnog razvoja i daje ocjenu opšte uspješnosti u radu.

(3) Ukoliko nije zadovoljan ocjenom, službenik, odnosno namještenik može da uloži pismeni prigovor na ocjenu Apelacionoj komisiji, u roku od osam dana od dana ocjenjivanja.

(4) Izvještaj o ocjenjivanju službenika, odnosno namještenika dostavlja se neposredno pretpostavljenom rukovodiocu organa javne uprave i za dosje službenika, odnosno namještenika.

Član 64

(Posljedice postupka ocjenjivanja)

(1) Ukoliko je rad službenika, odnosno namještenika ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja", službenik, odnosno namještenik prolazi kroz poseban program obuke, koji odredi njegov neposredno pretpostavljeni.

(2) Ukoliko je rad službenika, odnosno namještenika uzastopno dva puta ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja", službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos.

Član 65

(Nagrađivanje službenika i namještenika)

(1) Rukovodilac organa javne uprave može nagraditi službenika, odnosno namještenika za posebna zalaganja i rezultate u radu.

(2) Rukovodilac organa javne uprave, obavezan je da dostavlja izvještaj Vladi, uz detaljno obrazloženje i navođenje razloga za nagrađivanje.

(3) Vrsta i visina naknade za nagrađivanje utvrđuje se posebnim propisom koji donosi Vlada.

Član 66

(Probni rad)

(1) Period probnog rada započinje zasnivanjem radnog odnosa.

(2) Službenik, odnosno namještenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme je na probnom radu u trajanju od šest mjeseci.

(3) Rukovodilac organa javne uprave određuje mentora odgovornog za uvođenje u posao službenika, odnosno namještenika.

(4) Mentor iz stava 3 ovog člana može biti:

a) službenik, odnosno namještenik koji ima isti stepen i vrstu stručne spreme, utvrđene za poslove radnog mjesta na kojem zaposleni obavlja probni rad;

b) neposredno pretpostavljeni u slučaju da nema službenika, odnosno namještenika iz tačke a) ovog stava.

(5) Ocjenjivanje probnog rada vrši tročlana komisija koju imenuje rukovodilac organa javne uprave, s danom početka rada službenika, odnosno namještenika, a čine je: neposredno pretpostavljeni, mentor i službenik, odnosno namještenik iz tog organa javne uprave.

(6) U slučaju iz stava 4 tačke b) ovog člana, treći član komisije koja vrši ocjenjivanje probnog rada je službenik, odnosno namještenik koji ima isti ili viši stepen stručne spreme.

(7) Probni rad ocjenjuje se ocjenom "zadovoljava očekivanja" ili "ne zadovoljava očekivanja" i unosi se u poseban obrazac, čiji sadržaj se utvrđuje Pravilnikom o ocjenjivanju.

(8) U slučaju da ocjena probnog rada "ne zadovoljava očekivanja" službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos bez prava na naknadu zbog otpuštanja u skladu sa zakonom.

(9) Službenik, odnosno namještenik može da uloži pismeni prigovor na ocjenu probnog rada Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana ocjenjivanja probnog rada.

POGLAVLJE XIV - TRAJANJE I USLOVI RADA

Član 67

(Radno vrijeme)

(1) Puno radno vrijeme službenika, odnosno namještenika traje četrdeset (40) sati sedmično.

(2) Službenik, odnosno namještenik može biti u radnom odnosu s punim radnim vremenom samo kod jednog poslodavca, osim ako je posebnim zakonom drugačije propisano.

(3) Za pojedina radna mjesta gradonačelnik rješenjem može utvrditi kraće radno vrijeme u skladu s posebnim zakonom, što se pobliže reguliše Pravilnikom o radu.

(4) Službenik, odnosno namještenik može zasnovati radni odnos i za rad s nepunim radnim vremenom.

(5) Službenik, odnosno namještenik, koji radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno dužini radnog vremena.

(6) U organizacionim jedinicama gdje se poslovi obavljaju u četverobrigadnom sistemu rada, rad može biti duži od četrdeset (40) sati u toku radne sedmice.

(7) Odluku o radu dužem od četrdeset (40) sati donosi gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.

(8) U organu javne uprave ili instituciji može se organizovati pripravnost kao poseban oblik rada.

(9) Pripravnost iz stava 8 ovog člana predstavlja poseban oblik rada gdje službenik, odnosno namještenik nije prisutan na mjestu rada, ali je dužan da bude dostupan radi izvršenja poslova i radnih zadataka.

(10) Odluku o uvođenju pripravnosti kao posebnog oblika organizovanja rada u organu javne uprave ili instituciji iz stava 8 ovog člana donosi gradonačelnik na prijedlog nadležnog rukovodioca organa javne uprave, odnosno institucije.

(11) Odlukom iz stava 10 ovog člana propisuje se način određivanja i utvrđivanja pripravnosti, raspored pripravnosti, način pozivanja službenika, odnosno namještenika radi izvršenja poslova i radnih zadataka, način obavještavanja organa javne uprave i institucija i službenika, odnosno namještenika o pripravnosti i druga pitanja u vezi s ovim posebnim oblikom rada.

(12) Obračun plate za službenike, odnosno namještenike, vrši se na osnovu sati provedenih na radu, što se reguliše posebnim propisom.

(13) Obračun naknade za službenike i namještenike koji su obuhvaćeni posebnim oblikom rada iz stava 8 ovog člana reguliše se posebnim propisom koji donosi Vlada na prijedlog nadležnog rukovodioca organa javne uprave.

Član 68

(Rad duži od punog radnog vremena)

(1) Gradonačelnik, odnosno rukovodilac organa javne uprave može od službenika, odnosno namještenika, izuzimajući trudnice, samohrane majke i lica s invaliditetom, zahtijevati da radi najviše do osam (8) dodatnih sati sedmično u slučaju:

a) više sile;

b) iznenadnog povećanja obima poslova.

(2) Ako rad duži od punog radnog vremena službenika, odnosno namještenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od deset sedmica u toku kalendarske godine, rukovodilac organa javne uprave o tome prethodno obavještava upravnog inspektora.

(3) Rad duži od punog radnog vremena se nadoknađuje slobodnim danima, na način i u proceduri utvrđenoj Pravilnikom o radu.

(4) Rukovodilac organa javne uprave, a u organima nadležnim za poslove zaštite i spašavanja neposredni rukovodilac, službenicima odnosno namještenicima, može naložiti da rade duže od propisanog radnog vremena, bez vremenskog ograničenja u slučaju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

(5) Na službenike, odnosno namještenike iz stava 4 ovog člana ne odnosi se stav 3 ovog člana.

(6) Službenicima, odnosno namještenicima iz stava 4 ovog člana isplaćuje se naknada za rad duži od punog radnog vremena, a način isplate naknade reguliše se posebnim propisom.

Član 69

(Odmor u toku radnog vremena)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od najmanje trideset (30) minuta.

(2) Način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog vremena organa javne uprave utvrđuje rukovodilac organa javne uprave.

(3) Korištenje dnevnog odmora u organizacionim jedinicama organa javne uprave koji u svom radu ostvaruju neposredni kontakt sa strankama, ostvaruje se transparentno i na način koji ne može uzrokovati nepotrebno odlaganje ostvarenja prava stranaka. Stav 4 je izbrisan.

Član 70

(Dnevni i sedmični odmor)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno i na sedmični odmor od dvadeset četiri

(24) sata neprekidno, ukoliko zakonom drugačije nije propisano.

(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik radi na dan svog sedmičnog odmora, ima pravo na dan odmora u periodu posebno određenom dogovorom neposredno pretpostavljenog i službenika, odnosno namještenika.

Član 71

(Godišnji odmor)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje dvadeset (20) radnih dana.

(2) Službenici, odnosno namještenici koji rade na poslovima sa štetnim uticajem, rad sa otrovima od I do III kategorije, kao i zaštite od elementarnih nepogoda i nesreća većih razmjera, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje trideset (30) radnih dana.

(3) Službenik, odnosno namještenik, koji prvi put zasnuje radni odnos u organima javne uprave ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od pet radnih dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(4) Ako do kraja kalendarske godine službenik, odnosno namještenik ne stekne uslove za ostvarivanje prava iz stava 3 ovog člana, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u toj kalendarskoj godini.

(5) Pravo iz stava 4 ovog člana službenik, odnosno namještenik može da ostvari do 30. juna naredne godine.

Član 72

(Trajanje godišnjeg odmora)

(1) Dužina trajanja godišnjeg odmora uvećava se po sljedećim kriterijima:

a) za svake navršene tri godine radnog staža, jedan dan;

b) roditelju ili staratelju s djetetom do sedme godine, dva dana za svako dijete;

c) roditelju ili staratelju s djetetom s posebnim potrebama, dva dana;

d) samohranom roditelju, uz validnu potvrdu o statusu samohranog roditelja i potvrdu o redovnom školovanju djeteta, jedan dan;

e) invalidu, preko 70% invaliditeta, dva dana.

(2) U slučajevima iz stava 1 tačaka b), c) i d) ovog člana, pravo na uvećanje godišnjeg odmora može da koristi samo jedan od roditelja, ukoliko su oba zaposlena u organima javne uprave Distrikta.

Član 73

(Utvrđivanje i korištenje godišnjeg odmora)

(1) Trajanje i korištenje godišnjeg odmora utvrđuje rješenjem nadležni organ za ljudske resurse, a odobrava rukovodilac organa javne uprave, na osnovu plana korištenja.

(2) Godišnji odmor može trajati najduže trideset pet (35) radnih dana.

Član 74

(Način korištenja godišnjeg odmora)

(1) Godišnji odmor može se koristiti cijeli ili u dijelovima, s tim da se najmanje polovina godišnjeg odmora mora iskoristiti u tekućoj godini.

(2) Godišnji odmor iz prethodne godine može se iskoristiti najkasnije do 30. juna tekuće godine.

(3) Službenik, odnosno namještenik, dužan je da do 15. aprila tekuće godine predloži svoju namjeru i plan korištenja godišnjeg odmora svom neposredno pretpostavljenom.

(4) Na osnovu prijedloga službenika, odnosno namještenika, neposredno pretpostavljeni sačinjava plan korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa o potrebama službenika, odnosno namještenika.

(5) Plan iz stava 3 ovog člana neposredno pretpostavljeni dostavlja rukovodiocu organa javne uprave koji je dužan da ga odobri do 15. maja tekuće godine i dostavi Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, najkasnije do 30. maja tekuće godine.

(6) Službeniku, odnosno namješteniku ne može se uskratiti pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Član 75

(Prekid korištenja godišnjeg odmora)

(1) U slučaju kada je to neophodno radi izvršenja hitnih poslova, korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa javne uprave ili neposredno pretpostavljenog.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana službenik, odnosno namještenik ima pravo na naknadu troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora.

(3) Visina troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se na osnovu dokaza koje dostavi službenik, odnosno namještenik.

Član 76

(Vrijeme koje se ne uračunava u godišnji odmor)

U godišnji odmor ne uračunavaju se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika i neradni dani, kao i druga odsustvovanja koja se službeniku, odnosno namješteniku priznaju u radni staž.

POGLAVLJE XV - ODSUSTVA S POSLA

Član 77

(Plaćeno odsustvo s posla)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo ukupno do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

a) stupanje u brak;

b) porođaj supruge;

c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice;

d) sklapanja braka djeteta;

e) elementarne nepogode.

(2) Rješenje o plaćenom odsustvu službenika, odnosno namještenika u skladu sa stavom 1 ovog člana donosi rukovodilac organa javne uprave.

Član 78

(Odsustvo s rada radi zadovoljavanja vjerskih praznika ili običaja)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od jednog radnog dana u jednoj kalendarskoj godini radi vjerskih praznika ili običaja.

(2) Korištenje odsustva odobrava rješenjem rukovodilac organa javne uprave.

Član 79

(Neplaćeno odsustvo s posla)

(1) Službeniku, odnosno namješteniku može se odobriti korištenje neplaćenog odsustva u trajanju najviše godinu dana, osim u slučaju iz stava 2 ovog člana.

(2) U slučaju odlaska na školovanje na domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama, gradonačelnik može da odobri neplaćeno odsustvo na period duži od jedne godine.

(3) Za vrijeme neplaćenog odsustva, službeniku, odnosno namješteniku miruju prava iz radnog odnosa.

(4) Korištenje neplaćenog odsustva odobrava rješenjem rukovodilac organa javne uprave.

(5) Uslovi pod kojima se službeniku, odnosno namješteniku može odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju od najviše godinu dana i rad s nepunim radnim vremenom, radi stručnog usavršavanja, utvrđuju se Pravilnikom o radu.

Član 80

(Posebni slučajevi neplaćenog odsustva s posla)

(1) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik, ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla od dana potvrđivanja njegove kandidature za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH.

(2) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik, ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla u slučaju prihvatanja mandata ili imenovanja na javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH.

(3) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik, ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla u slučaju izbora na radno mjesto vezano za mandat gradonačelnika, mandatno radno mjesto vezano na mandat Skupštine, mandatno radno mjesto rukovodećeg državnog službenika, mandatno radno mjesto direktora i zamjenika direktora u pravnim licima čiji je osnivač Distrikt, mandatno radno mjesto direktora i zamjenika direktora Kancelarije za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije i radno mjesto ili funkciju u organima i institucijama BiH, entiteta i Distrikta kada se radni odnos zasniva na određeno vrijeme, odnosno na period propisan posebnim zakonom.

(4) Za vrijeme odsustvovanja s posla iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana, rukovodećem državnom službeniku, odnosno rukovodećem javnom službeniku, službeniku i namješteniku, pripadaju prava iz radnog odnosa koja se odnose i na ostale slučajeve neplaćenog odsustva.

(5) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik, u slučaju iz stava 1 ovog člana, a u slučaju neuspjele kandidature za javnu funkciju, može podnijeti pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično radno mjesto u roku od trideset (30) dana od dana potvrde zvaničnih izbornih rezultata, u protivnom prestaje mu radni odnos.

(6) U slučaju iz stavova 2 i 3 ovog člana, podnosi se pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično radno mjesto u roku od trideset (30) dana od dana donošenja odluke o razrješenju, odnosno dana završetka mandata ili prestanka funkcije, odnosno prestanka radnog odnosa, u protivnom radni odnos prestaje.

(7) Ukoliko razrješenje, završetak mandata ili prestanak funkcije nastupaju kao posljedica potvrđene optužnice ili odluke o sukobu interesa, rukovodećem državnom službeniku, odnosno rukovodećem javnom službeniku, službeniku i namješteniku prestaje radni odnos.

(8) Rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o neplaćenom odsustvu s posla iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana.

(9) Gradonačelnik je dužan da donese rješenje o vraćanju na posao, u roku od petnaest (15) dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavova 5 i 6 ovog člana.

(10) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik, dužan je da se vrati na posao u roku od osam (8) dana od dana konačnosti rješenja iz stava 9 ovog člana.

(11) Ukoliko je postupak predviđen ovim članom drugačije propisan drugim zakonom, primjenjuju se odredbe tog drugog zakona.

POGLAVLJE XVI - STRUČNO USAVRŠAVANJE

Član 81

(Stručno usavršavanje)

(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da se trajno osposobljava za poslove radnog mjesta u organizovanim programima obuke.

(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na stručno usavršavanje u skladu s programom obuke.

(3) Pod stručnim usavršavanjem podrazumijeva se učešće u organizovanim programima obuke kao i polaganje ispita za rad u organima javne uprave i pravosudnog ispita.

Član 82

(Strategija stručnog usavršavanja)

(1) Strategiju stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika (u daljnjem tekstu: strategija) donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove, za period od tri godine.

(2) Rukovodioci organa javne uprave dužni su da dostave potrebe za stručnim usavršavanjem službenika, odnosno namještenika Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, na osnovu kojih se izrađuje godišnji program stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika.

(3) Godišnji program stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika, donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

(4) Na osnovu godišnjeg programa iz stava 3 ovog člana Odjeljenje za stručne i administrativne poslove planira sredstva u budžetu.

Član 83

(Odobravanje sredstava za stručno usavršavanje)

(1) Odluku o odobravanju sredstava za stručno usavršavanje donosi gradonačelnik, na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.

(2) Rukovodilac organa javne uprave dužan je prijedlog iz stava 1 ovog člana da uputi u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima i odgovoran je za zakonitost prijedloga upućenog gradonačelniku na potpis.

Član 84

(Način realizacije programa stručnog usavršavanja)

Način realizacije programa stručnog usavršavanja utvrđuje se pravilnikom o stručnom usavršavanju službenika, odnosno namještenika koji donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

POGLAVLJE XVII - RAD U KOMISIJAMA

Član 85

(Rad u komisijama)

(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da radi u komisijama koje imenuje rukovodilac organa javne uprave, odnosno gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.

(2) Rukovodilac organa javne uprave, odnosno gradonačelnik, donosi odluku o radu komisije van radnog vremena.

Član 86

(Naknada za rad u komisijama)

(1) Za učešće u radu komisije u toku radnog vremena, članovi komisi-je nemaju pravo na novčanu naknadu.

(2) Pravo na naknadu za učešće u radu komisije, uz saglasnost Vlade, po određenim kriterijima imaju članovi komisija koje rade van radnog vremena i to samo ukoliko se njihov rad ne može organizovati u toku radnog vremena.

(3) Saglasnost za ostvarivanje prava na naknadu iz stava 2 ovog člana daje Vlada rukovodeći se sljedećim kriterijima:

a) da su u odluci o imenovanju komisije jasno utvrđeni ciljevi koje ista treba da ostvari;

b) stepen stručne spreme člana komisije;

c) stručne kvalifikacije potrebne u radu komisije;

d) radno iskustvo relevantno za rad komisije;

e) vrijeme provedeno u radu komisije van radnog vremena.

(4) Disciplinski tužilac i zamjenik disciplinskog tužioca imaju pravno na naknadu za učešće u radu komisije, bez pribavljanja saglasnosti Vlade, ukoliko se njihov rad odvija van radnog vremena.

(5) Izuzetno od stava 2 ovog člana, naknada za rad disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca utvrđuje se u iznosu od 20% (dvadeset posto) od prosječne bruto plate zaposlenih u organima javne uprave, a naknada za rad Disciplinske komisije utvrđuje se u iznosu od 15% (petnaest posto) od prosječne bruto plate zaposlenih u organima javne uprave.

(6) Naknada iz stava 2 ovog člana može se utvrditi kao pravo na slobodne dane srazmjerno vremenu provedenom u radu komisije uvećanom za 25% ili mjesečna naknada u maksimalnom iznosu 10% od prosječne bruto plate zaposlenih u organima javne uprave Distrikta.

(7) Bliže odredbe o postupku ostvarivanja prava na naknadu za učešće u radu komisija van radnog vremena i visini naknade utvrđuje Vlada pravilnikom.

POGLAVLJE XVIII - POVREDE SLUŽBENIH DUŽNOSTI I ORGANI ZA VOĐENJE

POSTUPKA

Član 87

(Odgovornost za povrede)

(1) Službenik, odnosno namještenik odgovara za povredu službene dužnosti ako ne izvršava odluke Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave i ako povjerene poslove ne obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima.

(2) Krivična odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet krivičnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.

(3) Donošenje presude kojom se optuženi oslobađa od optužbe ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

Član 88

(Vrste povreda službene dužnosti)

(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.

(2) Povrede službene dužnosti propisuju se ovim zakonom.

Član 89

(Lakše povrede službene dužnosti)

Lakše povrede službene dužnosti su:

a) učestalo kašnjenje, neopravdano odsustvovanje u toku radnog vremena ili raniji odlazak s radnog mjesta;

b) nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;

c) napuštanje radnih prostorija tokom radnog vremena bez odobrenja neposredno pretpostavljenog ili iz neopravdanih razloga;

d) neopravdan izostanak s posla jedan dan;

e) neobavještavanje neposredno pretpostavljenog o spriječenosti dolaska na posao u roku od dvadeset četiri (24) sata bez opravdanih razloga;

f) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima;

g) ponašanje suprotno Odluci o načinu odijevanja u organima javne uprave Distrikta.

Član 90

(Teže povrede službene dužnosti)

Teže povrede službene dužnosti su:

a) neizvršavanje akata Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave;

b) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno izvršavanje službenih obaveza;

c) nezakoniti rad ili propuštanje preduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik, odnosno namještenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti;

d) davanje netačnih podataka kojima se utiče na donošenje odluka nadležnih organa ili nastaju druge štetne posljedice;

e) zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlaštenja;

f) odbijanje izvršenja zadatka, ako za to ne postoje opravdani razlozi;

g) neovlaštena posluga sredstvima povjerenim za izvršavanje poslova;

h) odavanje službene ili druge tajne;

i) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja rukovodioca organa javne uprave;

j) učešće u upravnim i drugim odborima političkih udruženja, podsticanje ostalih službenika, odnosno namještenika da se uključe u rad političke stranke ili udruženja, izvršavanje instrukcija političkih udruženja u obavljanju službene dužnosti i za vrijeme radnog vremena;

k) nalaganje službeniku, odnosno namješteniku izvršenja posla suprotno članu 9 ovog zakona;

l) onemogućavanje fizičkih ili pravnih lica u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava;

m) upotreba nevjerodostojne isprave s ciljem ostvarivanja prava; n ponašanje suprotno Etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe;

o) nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti;

p) neopravdan izostanak s posla najmanje dva dana uzastopno ili najmanje tri dana s prekidima u toku kalendarske godine, što se utvrđuje na osnovu evidencije sati službenika, odnosno namještenika;

q) izvršenje radnji koje imaju obilježja krivičnog djela protiv službene dužnosti;

r) izvršenje radnji koje predstavljaju prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu službe, što službenika, odnosno namještenika čini nepodobnim za rad u organima javne uprave;

s) postupanje suprotno članu 121 stavovima 1 i 2 ovog zakona;

t) vršenje zabranjenih aktivnosti iz člana 20 ovog zakona;

u) krajnje nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima koji je doveo do velike materijalne štete;

v) ponovljena lakša povreda službene dužnosti;

z) druge povrede službene dužnosti koje su kao teže propisane posebnim zakonom.

Član 91

(Organi za vođenje disciplinskog postupka)

(1) Organi za vođenje disciplinskog postupka su:

a) neposredno pretpostavljeni;

b) rukovodilac organa javne uprave;

c) upravni inspektor;

d) disciplinska komisija;

e) disciplinski tužilac.

(2) O lakšim povredama službene dužnosti, u prvom stepenu odlučuje neposredno pretpostavljeni, rukovodilac organa javne uprave i upravni inspektor u okviru svoje nadležnosti.

(3) Ukoliko je službenik, odnosno namještenik promijenio radno mjesto, u periodu od izvršenja povrede službene dužnosti do pokretanja disciplinskog postupka, za sprovođenje disciplinskog postupka nadležan je neposredno pretpostavljeni u organu javne uprave u kojoj je službenik, odnosno namještenik bio zaposlen u vrijeme izvršenja povrede službene dužnosti.

(4) Rok za pokretanje disciplinskog postupka je:

a) petnaest (15) dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene dužnosti, za povrede iz stava 2 ovog člana;

b) trideset (30) dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene dužnosti, za ostale teže povrede službene dužnosti.

(5) U slučaju nepostupanja u skladu sa stavom 4 ovog člana, upravni inspektor pokreće prekršajni postupak protiv rukovodioca organa javne uprave.

(6) O težim povredama službene dužnosti u prvom stepenu odlučuje Disciplinska komisija po zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka koji je pokrenuo disciplinski tužilac.

(7) Protiv odluke Disciplinske komisije u prvom stepenu, disciplinski tužilac i lice protiv koga se vodi disciplinski postupak mogu uložiti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.

Član 92

(Disciplinska komisija i disciplinski tužilac)

(1) Disciplinska komisija ima predsjednika, zamjenika predsjednika i šest članova koje imenuje gradonačelnik iz reda diplomiranih pravnika zaposlenih u javnoj upravi Distrikta i odražava sastav stanovništva.

(2) Disciplinska komisija radi u vijeću od tri člana, kojim predsjedava predsjednik ili njegov zamjenik, u odsustvu predsjednika.

(3) Ostale članove vijeća određuje za svaki pojedinačni slučaj predsjednik, a u njegovom odsustvu zamjenik predsjednika Disciplinske komisije.

(4) Disciplinski tužilac po prijavi organa, odnosno službenog lica, pokreće disciplinski postupak pred Disciplinskom komisijom za teže povrede službene dužnosti, izjavljuje žalbe na odluke Disciplinske komisije i predlaže rukovodiocu organa javne uprave pokretanje upravnog spora protiv rješenja Apelacione komisije.

(5) Disciplinski tužilac ima zamjenika.

(6) Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika imenuje gradonačelnik iz reda diplomiranih pravnika zaposlenih u javnoj upravi Distrikta.

Član 93

(Odluke u postupku zbog teže povrede službene dužnosti)

U postupku zbog teže povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika, odnosno namještenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.

Član 94

(Postupak po žalbi)

(1) Protiv prvostepene odluke o povredi službene dužnosti, nezadovoljna strana može podnijeti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.

(2) Odluka o žalbi iz stava 1 ovoga člana je konačna i izvršna.

(3) Protiv drugostepene odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta.

Član 95

(Zastara pokretanja i vođenja postupka)

(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana saznanja za počinjenu povredu i počinioca, a najkasnije u roku dvije godine od dana kada je povreda učinjena.

(2) Ukoliko u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 1 ovog člana, ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.

(3) Pravo na vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine od dana saznanja za počinjenu povredu i počinioca, a najkasnije u roku od četiri godine od dana kada je povreda učinjena.

(4) Ukoliko u roku od dvije godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 3 ovog člana ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.

Član 96

(Postupak za vođenje disciplinskog postupka)

(1) Postupak za vođenje disciplinskog postupka propisuje se Pravilnikom koji donosi Vlada.

(2) Disciplinski postupak rukovodi se sljedećim načelima:

a) presumpcija nevinosti službenika, odnosno namještenika;

b) pravo na odbranu;

c) hitnost u postupanju;

d) zakonitost postupka;

e) srazmjernost disciplinskog postupka i povrede službene dužnosti.

POGLAVLJE XIX - KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Član 97

(Vrste kazni)

(1) Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

a) pismena opomena;

b) pismena opomena s upisom u personalni obrazac službenika, odnosno namještenika;

c) novčana kazna u visini deset posto plate službenika, odnosno namještenika isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena.

(2) Za teže povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

a) novčana kazna u visini dvadeset posto ukupne plate isplaćene službeniku, odnosno namješteniku, u mjesecu u kojem je kazna izrečena, a koja se može izreći u trajanju od jednog do šest mjeseci;

b) prestanak radnog odnosa.

(3) Neposredno pretpostavljeni, rukovodilac organa javne uprave ili upravni inspektor u slučaju da utvrdi lakšu povredu službene dužnosti može izreći kazne navedene u stavu 1 ovog člana.

(4) Kazne izrečene u disciplinskom postupku zbog povrede službene dužnosti sprovodi Odjeljenje za stručne i administrativne poslove, odnosno Direkcija za finansije.

Član 98

(Sticaj povreda službenih dužnosti)

(1) Ukoliko službenik, odnosno namještenik s jednom ili više radnji učini više povreda službenih dužnosti, za koje se istovremeno vodi disciplinski postupak, disciplinska odgovornost utvrđuje se za svaku povredu pojedinačno, a onda se izriče jedinstvena disciplinska kazna.

(2) Jedinstvena disciplinska kazna izriče se primjenom sljedećih pravila:

a) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena kazna prestanka radnog odnosa, izriče se samo ta kazna;

b) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena jedinstvena novčana kazna, jedinstvena novčana kazna je veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne može biti jednaka ni veća od zbira svih pojedinačno utvrđenih iznosa novčane kazne propisane u članu 97 stavu 2 tački a) ovog zakona.

(3) Ako je za neku povredu službene dužnosti utvrđena novčana kazna i neka druga kazna propisana ovim zakonom, izriče se utvrđena teža kazna.

Član 99

(Određivanje i izvršenje kazne)

(1) Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stepen odgovornosti službenika, odnosno namještenika, okolnosti pod kojima je povreda učinjena i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

(2) Izvršenje kazne za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za težu povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od konačnosti rješenja kojim je kazna izrečena.

(3) Protekom roka od jedne godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za lakšu povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik, odnosno namještenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene kazne do ispunjavanja uslova za brisanje izrečene kazne.

(4) Protekom roka od dvije godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za težu povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene kazne do ispunjavanja uslova za brisanje izrečene kazne.

(5) Brisanje izrečenih kazni iz stavova 3 i 4 ovog člana vrši Odjeljenje za stručne i administrativne poslove.

(6) Rješenje o brisanju izrečenih kazni iz stavova 3 i 4 ovog člana donosi šef Odjeljenja za stručne i administrativne poslove, na prijedlog šefa Pododjeljenja za ljudske resurse.

POGLAVLJE XX - UDALJENJE IZ SLUŽBE

Član 100

(Slučajevi udaljenja)

(1) Rješenjem rukovodioca organa javne uprave, službenik, odnosno namještenik udaljava se iz službe, ako je:

a) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti ili druge odgovorne dužnosti;

b) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine;

c) protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe;

d) protiv njega određen pritvor u istrazi u krivičnom postupku;

e) izrečena mjera zabrane rada na poslovima do okončanja krivičnog postupka, a nije određen pritvor.

(2) Udaljenje iz službe traje do donošenja pravosnažne presude u krivičnom postupku, donošenja konačne odluke u disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno do isteka pritvora ili ukidanje mjere zabrane rada.

Član 101

(Žalba protiv rješenja o udaljenju)

(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik, odnosno namještenik može uložiti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.

(2) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

(3) Apelaciona komisija je dužna da odluči o žalbi najkasnije u roku od petnaest (15) dana od prijema žalbe.

(4) Odluka Apelacione komisije o žalbi je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta.

Član 102

(Vraćanje na posao)

Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne bude proglašen krivim u krivičnom ili disciplinskom postupku rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o vraćanju na posao u roku od osam

(8) dana od dana saznanja za tu činjenicu.

Član 103

(Naknada plate)

(1) Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku, odnosno namješteniku pripada naknada plate u iznosu od 80% plate isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.

(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne bude pravosnažno proglašen krivim u krivičnom ili disciplinskom postupku, pripada mu razlika do pune plate koju bi inače ostvario.

Član 104

(Mirovanje prava iz službe za vrijeme izdržavanja kazne zatvora)

(1) Službeniku, odnosno namješteniku kojem je izrečena pravosnažna kazna zatvora do šest mjeseci, ukida se rješenje o udaljenju iz službe s danom pravosnažnosti presude i isti je dužan da se vrati na posao do odlaska na izdržavanje kazne.

(2) Službeniku, odnosno namješteniku koji izdržava kaznu zatvora do šest mjeseci, za vrijeme trajanja izdržavanja kazne zatvora prava iz radnog odnosa miruju.

(3) O mirovanju prava službenika, odnosno namještenika iz stava 2 ovoga člana rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje u roku od petnaest (15) dana od nastupanja okolnosti koje predstavljaju razlog za mirovanje prava.

POGLAVLJE XXI - ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Član 105

(Nadoknada štete)

(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da nadoknadi štetu koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese organu javne uprave.

(2) Štetom iz stava 1 ovoga člana smatra se i šteta koju je organ javne uprave imao nadoknađujući fizičkim i pravnim licima štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika, odnosno namještenika.

Član 106

(Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta)

(1) Rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje kojim utvrđuje nastanak štete, visinu štete i okolnosti pod kojima je šteta nastala.

(2) Prije donošenja rješenja rukovodilac organa javne uprave dužan je da sasluša službenika, odnosno namještenika.

(3) Pokretanje postupka utvrđivanja štete, postojanje štete, okolnosti pod kojima je šteta nastala, odgovornost službenika, odnosno namještenika, kao i druga pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost, detaljnije se uređuju pravilnikom koji donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

(4) Ako službenik, odnosno namještenik odbije da nadoknadi štetu, šteta se nadoknađuje po opštim propisima obligacionog prava.

Član 107

(Pismeni sporazum)

(1) O visini i načinu naknade štete rukovodilac organa javne uprave i službenik, odnosno namještenik mogu zaključiti pismeni sporazum.

(2) Pismeni sporazum ima snagu izvršne isprave.

(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

Član 108

(Rok za naknadu štete)

(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u koji se isplaćuje plata za obračunski period u kom je doneseno rješenje.

(2) Rukovodilac organa javne uprave može donijeti rješenje kojim odobrava naknadu štete u ratama u skladu s visinom štete, a po zahtjevu službenika, odnosno namještenika.

Član 109

(Uspostava prijašnjeg stanja)

(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika, odnosno namještenika, dopustiti uspostavljanje prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku, na osnovu zaključenog pismenog sporazuma, u kojem se obavezno navodi rok za uspostavljanje prijašnjeg stanja.

(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne dovede stvar u prijašnje stanje u skladu sa sporazumom iz stava 1 ovog člana, rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o naknadi štete u skladu s odredbama ovoga zakona.

Član 110

(Naknada štete nastale organu javne uprave povredom službene dužnosti)

(1) Nakon konačnosti odluke donesene u disciplinskom postupku, rukovodilac organa javne uprave može pokrenuti postupak za naknadu štete nastale organu javne uprave povredom službene dužnosti.

(2) O naknadi štete odlučuje se u postupku za naknadu štete u skladu s ovim zakonom.

(3) Na osnovu konačnog rješenja o naknadi štete može se tražiti prinudna naplata u sudskom postupku u skladu sa zakonom.

Član 111

(Oslobođenje od odgovornosti za štetu)

Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu neposredno pretpostavljenog, a službenik, odnosno namještenik je prethodno stavio pismeno upozorenje neposredno pretpostavljenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta, službenik, odnosno namještenik se oslobađa odgovornosti i obaveze za naknadu štete.

Član 112

(Pravilnik o utvrđivanju materijalne odgovornosti)

(1) Ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost i naknadu štete utvrđuju se Pravilnikom o utvrđivanju materijalne odgovornosti.

(2) Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

POGLAVLJE XXII PREKOBROJNOST

Član 113

(Prekobrojnost)

(1) Prekobrojnost nastaje kao posljedica ukidanja pojedinih organa javne uprave, odnosno organizacionih jedinica u sastavu organa javne uprave ili radnih mjesta radi smanjenog obima poslova kao i u drugim slučajevima propisanim ovim ili posebnim zakonom koji utiču na promjenu radno-pravnog statusa službenika, odnosno namještenika.

(2) Rukovodilac organa javne uprave dostavlja Odjeljenju za stručne i administrativne poslove obrazložen prijedlog o proglašenju službenika, odnosno namještenika prekobrojnim.

(3) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove predlaže gradonačelniku donošenje rješenja o proglašenju službenika, odnosno namještenika prekobrojnim.

(4) Prekobrojnim se ne može proglasiti službenik, odnosno namještenik čija ukupna primanja u domaćinstvu ne prelaze iznos prosječne neto plate u Distriktu, izuzev u slučaju ukidanja radnog mjesta.

(5) Službenik, odnosno namještenik, koji bude proglašen prekobrojnim u skladu sa stavovima 1 i 2 ovog člana može se:

a) trajno rasporediti na upražnjeno radno mjesto sa istim stepenom stručne spreme u istom ili drugom organu javne uprave, rješenjem o raspoređivanju usljed prekobrojnosti;

b) staviti na listu čekanja za popunu upražnjenog radnog mjesta ukoliko isto ne postoji u momentu utvrđivanja prekobrojnosti, s tim da mu radni odnos u službi miruje za vrijeme čekanja;

c) prevremeno penzionisati ukoliko postoje uslovi predviđeni posebnim zakonom;

d) službeniku, odnosno namješteniku može prestati radni odnos ukoliko to službenik, odnosno namještenik predloži.

(6) U slučaju prestanka radnog odnosa usljed prekobrojnosti, razriješeni službenik, odnosno namještenik ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o platama.

Član 114

(Trajanje prekobrojnosti)

(1) Prekobrojnost, iz člana 113 stava 1 ovog zakona, može trajati najduže tri mjeseca, uz otkazni rok od petnaest (15) dana.

(2) Otkazni rok počinje teći istekom posljednjeg dana prekobrojnosti iz stava 1 ovog člana.

(3) Istekom otkaznog roka službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos, o čemu se donosi posebno rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana službenik, odnosno namještenik može podnijeti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 115

(Gubitak prava na otpremninu u slučaju prekobrojnosti)

Službeniku, odnosno namješteniku koji odbije raspored na drugo radno mjesto usljed prekobrojnosti prestaje radni odnos bez prava na otpremninu za slučaj prekobrojnosti.

POGLAVLJE XXIII - PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 116

(Prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme)

(1) Radni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zaposleni primljen ili završetkom posla za čije je izvršenje zasnovao radni odnos na određeno vrijeme.

(2) Radni odnos na određeno vrijeme koji je zasnovan:

a) zbog privremenog i nepredviđenog povećanja obima posla, prestaje istekom vremena potrebnog za završetak tog posla;

b) radi zamjene privremeno odsutnog službenika, odnosno namještenika, prestaje povratkom službenika, odnosno namještenika na posao;

c) zbog sezonskih poslova, prestaje danom završetka tog posla;

d) radi obavljanja pripravničkog staža, istekom roka za obavljanje pripravničkog staža.

(3) Rješenje doneseno u slučajevima iz stava 2 ovog člana je konačno.

Član 117

(Sporazumni prestanak radnog odnosa)

(1) Radni odnos može prestati na osnovu pisanog zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.

(2) Gradonačelnik na osnovu zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa donosi rješenje o sporazumnom prestanku radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.

(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

Član 118

(Prestanak radnog odnosa dobrovoljnim istupanjem iz službe)

(1) Radni odnos službenika, odnosno namještenika može prestati i na osnovu pisanog zahtjeva za dobrovoljno istupanje iz službe.

(2) Gradonačelnik na osnovu zahtjeva iz stava 1 ovog člana donosi rješenje o prestanku radnog odnosa službenika, odnosno namještenika s danom navedenim u zahtjevu.

(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

Član 119

(Prestanak radnog odnosa otkazom)

(1) Radni odnos službeniku, odnosno namješteniku može prestati otkazom:

a) u slučaju neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana uzastopno;

b) ako ne pokaže zadovoljavajuće rezultate na probnom radu;

c) ako dva puta uzastopce bude ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja" danom konačnosti odluke o posljednjoj ocjeni;

d) u slučaju prekobrojnosti iz člana 113 ovog zakona;

e) ako se ne vrati na rad u roku od trideset (30) dana, nakon prestanka razloga za mirovanje prava iz radnog odnosa.

(2) Gradonačelnik donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u slučaju iz stava 1 ovog člana.

(3) Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana može se izjaviti žalba Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja.

Član 120

(Prestanak radnog odnosa po sili zakona)

(1) Radni odnos službeniku, odnosno namješteniku prestaje po sili zakona u slučaju:

a) smrti;

b) kada navrši šezdeset pet (65) godina života i dvadeset (20) godina staža osiguranja ili četrdeset

(40) godina staža osiguranja bez obzira na godine života, s tim da se poseban staž, predviđen posebnim propisima koji regulišu prava na penziju i penzijsko-invalidsko osiguranje računa samo na zahtjev zaposlenoga;

c) dostavljanja poslodavcu konačnog rješenja o utvrđivanju potpunog gubitka radne sposobnosti službenika, odnosno namještenika, danom dostavljanja konačnog rješenja o gubitku radne sposobnosti poslodavcu;

d) konačnosti akta o utvrđivanju trajne nesposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem se službenik, odnosno namještenik nalazi pod uslovom da poslodavac nije u stanju da premjesti službenika, odnosno namještenika na drugo odgovarajuće radno mjesto;

e) gubitkom državljanstva;

f) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu i zakonima BiH;

g) da je osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora duže od šest mjeseci danom pravosnažnosti osuđujuće presude;

h) da ne položi ispit za rad u organima javne uprave u skladu sa zakonom;

i) da je službeniku, odnosno namješteniku izrečena pravosnažna mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora biti odsutan s rada, danom početka primjenjivanja te mjere;

j) konačnosti akta kojim je utvrđen sukob interesa;

k) konačne odluke donesene nakon sprovedenog disciplinskog postupka, ukoliko je izrečena kazna "prestanak radnog odnosa";

l) da se utvrdi da je službenik, odnosno namještenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente, danom saznanja;

m) ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu propisane zakonom, danom saznanja;

n) ako se utvrdi da je službenik, odnosno namještenik upotrijebio falsifikovanu ispravu radi ostvarivanja prava ili obaveza iz radnog odnosa;

o) sprovođenja izvršenja pravosnažne sudske presude;

p) u drugim slučajevima utvrđenim posebnim zakonom i drugim propisom.

(2) Gradonačelnik donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u slučajevima iz stava 1 ovog člana.

(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

Član 121

(Obaveznost dostavljanja podataka)

(1) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove dužno je rukovodioca organa javne uprave da obavijesti o službeniku, odnosno namješteniku koji ispunjava uslove za prestanak radnog odnosa u skladu s članom 120 stavom 1 tačkom b) ovog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije sticanja uslova za prestanak radnog odnosa.

(2) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove dužno je da obavijesti službenika, odnosno namještenika iz stava 1 ovog člana i da zahtijeva da tražene podatke dostavi u roku od tri mjeseca od dana dostave obavještenja.

POGLAVLJE XXIV - PERSONALNA EVIDENCIJA, ODLUČIVANJE O PRAVIMA,

OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA I ZAŠTITA PRAVA

Član 122

(Personalna evidencija)

(1) Evidencije i dosjee o zaposlenima vodi Odjeljenje za stručne i administrativne poslove.

(2) Informacije iz evidencije i dosjea zaposlenih čuvaju se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

(3) Uvid u personalni dosje zaposlenog imaju zaposleni u Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, o čemu se donosi posebno rješenje.

(4) Pravo uvida u personalni dosje zaposlenog ima:

a) upravni inspektor;

b) nadležni organi, prilikom vršenja svojih poslova u skladu sa zakonom.

(5) Uvid u personalni dosje zaposlenih vrši se uz prisustvo zaposlenih Odjeljenja za stručne i administrativne poslove, koji su zaduženi za vođenje matične evidencije, o čemu se vodi posebna evidencija.

(6) Na zahtjev zaposlenih u organima javne uprave o pojedinim informacijama iz svog personalnog dosjea, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove izdaje uvjerenja i potvrde.

(7) Sadržaj i način vođenja personalne evidencije utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi gradonačelnik, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

Član 123

(Odlučivanje o pravima, obavezama i odgovornostima)

(1) O pravima i obavezama službenika, odnosno namještenika odlučuje gradonačelnik odnosno rukovodilac organa javne uprave po službenoj dužnosti ili po zahtjevu službenika, odnosno namještenika.

(2) U slučaju kada službenik, odnosno namještenik podnese zahtjev za ostvarivanje prava u skladu sa ovim zakonom, gradonačelnik, odnosno rukovodilac organa javne uprave je dužan da izda rješenje u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.

(3) Rukovodilac organa javne uprave može pismenim putem prenijeti dio svojih ovlaštenja, koja se odnose na prava, obaveze u skladu sa ovim zakonom, na rukovodeće službenike, odnosno rukovodeće namještenike.

Član 123a

(Odgovornosti Odjeljenja za stručne i administrativne poslove)

(1) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove ima sljedeće odgovornosti u pogledu kadrovskog upravljanja:

a) izrada politika javne službe u Distriktu;

b) izrada nacrta zakonskih i podzakonskih akata u domenu službe;

c) postavljanje istovjetnih standarda za upravljanje ljudskim resursima u cjelokupnoj upravi Distrikta u skladu s politikom kadrovskog upravljanja u svim strukturama službe u Bosni i Hercegovini;

d) organizacija i učešće u postupcima izbora i zapošljavanja koje sprovodi Odbor za zapošljavanje;

e) praćenje odluka u domenu kadrovskog upravljanja u cjelokupnoj upravi Distrikta i učešće u donošenju upravljačkih odluka ukoliko je to predviđeno ovim zakonom;

f) učešće u planiranju kadrova javne službe;

g) planiranje, organizacija, koordinacija i praćenje obuke službenika i namještenika;

h) vođenje evidencija/baza i zaštita tajnosti podataka o zaposlenima u skladu s važećim propisima;

i) savjetovanje organa javne uprave u pogledu primjene propisa kojima se uređuju javna uprava i ostala pitanja kadrovskog upravljanja;

j) ostale odgovornosti uređene ovim i drugima zakonima.

(2) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove ima pravo da od organa javne uprave traži podatke s ciljem obavljanja i sprovođenja ovih odgovornosti. Ovo pravo obuhvata pravo na uvid u evidencije i pravo na saslušanje svjedoka.

(3) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove izvršava odgovornosti iz ovog člana i putem Pododjeljenja za ljudske resurse.

Član 124

(Odlučivanje o žalbama)

(1) Apelaciona komisija je nadležna za odlučivanje po žalbama na rješenja i sve druge akte donesene u skladu sa ovim zakonom.

(2) Protiv odluke iz stava 1 ovog člana službenik, odnosno namještenik može pokrenuti upravni spor.

POGLAVLJE XXV - ZAŠTITA NA RADU I POSEBNA ZAŠTITA

Član 125

(Zaštita službenika i namještenika)

Poslodavac je dužan:

a) da osposobi službenika, odnosno namještenika za rad na način koji obezbjeđuje zaštitu života i zdravlja službenika, odnosno namještenika i sprečava nastanak nesreće;

b) da obezbijedi potrebne uslove za zaštitu na radu kojima se osigurava zaštita života i zdravlja službenika, odnosno namještenika.

Član 126

(Mogućnost zaštite prava odbijanjem rada)

(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo odbiti da radi na radnom mjestu ako mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, ako nisu sprovedene propisane mjere zaštite na radu.

(2) Službenik, odnosno namještenik je dužan, bez odlaganja, da obavijesti inspektora za zaštitu na radu, neposredno pretpostavljenog i rukovodioca organa javne uprave o okolnostima iz stava 1 ovog člana.

(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana, gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave može rasporediti službenika, odnosno namještenika na druge poslove dok se sprovedu mjere zaštite na radu u skladu sa zakonom.

Član 127

(Zaštita službenika i namještenika privremeno nesposobnih za rad)

(1) Službeniku, odnosno namješteniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad ne može prestati radni odnos, bez obzira da li je zasnovao radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme.

(2) Službenik, odnosno namještenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, ima pravo da se vrati na posao pod uslovom da je:

a) sprovedeno neophodno liječenje;

b) prošao neophodnu rehabilitaciju;

c) ovlašteni ljekar ili zdravstvena ustanova utvrdio da je sposoban za rad.

(3) Ako ovlašteni ljekar ili nadležna ustanova službeniku, odnosno namješteniku iz stava 2 ovog člana utvrdi smanjenu radnu sposobnost, poslodavac je dužan da mu u roku od šest mjeseci u pisanoj formi ponudi trajni premještaj na druge poslove za koje je službenik ili namještenik sposoban.

(4) U toku perioda iz stava 3 ovog člana, službeniku, odnosno namješteniku pripadaju sva prava iz radnog odnosa.

(5) Ukoliko se ne obezbijedi trajni premještaj u roku predviđenom stavom 3 ovog člana, službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos.

(6) Službenik, odnosno namještenik iz stava 5 ovog člana ostvaruje prava identična pravima koja uživa zaposleni kom radni odnos prestaje usljed prekobrojnosti.

(7) Službenik, odnosno namještenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima pravo na stručno usavršavanje koje organizuje poslodavac s ciljem prekvalifikacije.

Član 128

(Zaštita službenika, odnosno namještenika sa smanjenom radnom sposobnošću)

Službenik, odnosno namještenik, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost ostvaruje prava u skladu s ovim i posebnim zakonom.

Član 129

(Zaštita materinstva)

Ženi se zbog trudnoće ne može uskratiti zasnivanje radnog odnosa u organima javne uprave, ne može joj prestati radni odnos i ne može se rasporediti na druge poslove.

Član 130

(Porodiljsko odsustvo)

(1) Za vrijeme trajanja trudnoće i porođaja, radi njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od osamnaest (18) mjeseci neprekidno.

(2) Naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva ostvaruje se na teret poslodavca, pod uslovom da su uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

(3) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porodiljsko odsustvo dvadeset osam (28) dana prije očekivanog datuma porođaja.

(4) Žena je obavezna da ode na porodiljsko odsustvo najkasnije sedam dana prije očekivanog datuma porođaja na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.

(5) Žena može koristiti kraće porodiljsko odsustvo, ali se ne može vratiti na posao prije isteka četrdeset dva (42) dana nakon porođaja.

Član 131

(Pravo na korištenje porodiljskog odsustva)

Otac djeteta, odnosno usvojilac, može koristiti pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od osamnaest (18) mjeseci neprekidno, uz naknadu plate na teret poslodavca u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete, ako je spriječena da koristi to pravo ili je došlo do sporazuma između roditelja u slučaju kada su oba roditelja zaposlena.

Član 132

(Prava na pojačanu brigu o djetetu)

(1) Ako je djetetu, prema nalazu zdravstvene ustanove ili ljekara, potrebna pojačana briga i njega nakon isteka porodiljskog odsustva iz stava 1 člana 130 ovog zakona, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu redovnog radnog vremena na radnom mjestu dok dijete ne navrši dvije godine života.

(2) Stav 1 ovog člana odnosi se na usvojioca i lice koje je zakonski obavezno da se stara o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu iz opravdanih razloga da se brinu o djetetu.

Član 133

(Porodiljsko odsustvo u slučaju smrti djeteta)

(1) Žena ima pravo na porodiljsko odsustvo ukoliko je to predložio ovlašteni ljekar ako:

a) rodi mrtvo dijete;

b) dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana ženi pripadaju prava po osnovu porodiljskog odsustva.

Član 134

(Pravo na brigu djeteta s teškim smetnjama u razvoju)

(1) Jedan od roditelja djeteta s teškim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, kada se radi o samohranom roditelju ili kada su oba roditelja zaposlena.

(2) Ukoliko je dijete smješteno u odgovarajuću ustanovu stav 1 ovog člana se ne primjenjuje.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana pripada pravo na naknadu plate u skladu sa zakonom.

(4) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana ne može se nared-iti da radi noću, prekovremeno niti mu se može promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pristanak.

Član 135

(Zaštita na radu i posebna zaštita)

Zaštita na radu i posebna zaštita službenika, odnosno namještenika sprovodi se u skladu s ovim zakonom, Zakonom o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o radu) i ostalim zakonima kojima se uređuje ova oblast.

POGLAVLJE XXVI - NADZOR

Član 136

(Nadzor)

Nadzor nad primjenom ovog zakona ima upravni inspektor koji je dužan da dostavlja informaciju o primjeni zakona gradonačelniku, najmanje jednom u šest mjeseci.

Član 137

(Ovlaštenja upravnog inspektora)

(1) Upravni inspektor ovlašten je da:

a) vrši uvid u organizacioni plan, personalnu evidenciju i druge dokumente koji se odnose na rad, radno-pravni status i postupak prijema službenika, odnosno namještenika;

b) vrši kontrolu zakonitosti svih rješenja koja se odnose na rad i radne odnose službenika, odnosno namještenika;

c) preduzima druge radnje u skladu sa zakonom.

(2) Ukoliko prilikom vršenja nadzora nad primjenom ovog zakona upravni inspektor utvrdi da je došlo do kršenja odredaba ovog zakona, dužan je da naloži odgovornom licu preduzimanje mjera s ciljem otklanjanja nezakonitih radnji.

(3) Ukoliko odgovorno lice iz stava 2 ovog člana ne postupi u skladu s nalogom, upravni inspektor je dužan:

a) da izrekne odgovarajuću disciplinsku mjeru, u slučaju povrede službenih dužnosti iz člana 91 stava 2 ovog zakona;

b) da podnese prijavu za pokretanje disciplinskog postupka disciplinskom tužiocu, u slučaju ostalih težih povreda službene dužnosti.

POGLAVLJE XXVII - KAZNENE ODREDBE

Član 138

(Novčane kazne od 300,00 do 1.000,00 KM)

Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u organu javne uprave ako upravnom inspektoru ne stavi na uvid traženu dokumentaciju ili ne dozvoli kontrolu.

Član 139

(Novčane kazne od 500,00 do 1.000,00 KM)

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac organa javne uprave ako:

a) ne postupi po disciplinskoj prijavi;

b) ne sprovede postupak utvrđivanja štete i odgovornosti za štetu;

c) postupi suprotno Statutu i pozitivnim zakonskim propisima.

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u organu javne uprave novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM.

(3) Odgovornim licem u organu javne uprave, osim rukovodioca javne uprave, smatra se i službenik, odnosno namještenik koji je ovlašten da preduzima radnje i neposredno izvrši određeni posao, a nije izvršio taj posao ili ga je izvršio u suprotnosti sa zakonom.

DIO TREĆI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 140

(Donošenje podzakonskih akata)

Gradonačelnik i Vlada dužni su da donesu podzakonske akte propisane ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 141

(Ostale prelazne odredbe)

(1) Do donošenja podzakonskih akata iz člana 140 ovog zakona primjenjuju se podzakonski akti koji su bili na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

(2) Službenik, odnosno namještenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme ili je raspoređen na radno mjesto, za koje su organizacionim planom bila alternativno predviđena dva stepena stručne spreme, u slučaju da je usljed promjene organizacionog plana predviđen samo jedan, viši stepen stručne spreme, ima pravo da i dalje obavlja poslove tog radnog mjesta, uz obavezu sticanja odgovarajuće stručne spreme do 21. februara 2015. godine.

(3) Službeniku, odnosno namješteniku koji ne stekne potrebnu stručnu spremu u roku iz stava 2 ovog člana prestaje radni odnos.

(4) Stav 2 ovog člana ne odnosi se na službenika, odnosno namještenika koji najkasnije u periodu od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona stiče uslove za prestanak radnog odnosa.

(5) Odredbe člana 80 ovog zakona odnose se i na lica koja se u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona nalaze na mandatnoj poziciji na koju su izabrana direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti BiH, kao i savjetnike gradonačelnika, a prije mandata su imala status rukovodećih službenika, službenika i namještenika.

(6) U slučajevima iz stava 5 ovog člana ranija rješenja o prestanku radnog odnosa zamijenit će se rješenjima o neplaćenom odsustvu.

(7) Naknada iz člana 15a ovog zakona isplaćuje se od 1. aprila 2014. godine.

Član 141a

(Dodatne prelazne odredbe)

(1) Službenici, odnosno namještenici koji nakon usvajanja novog organizacionog plana, usklađenog s Odlukom o kategorizaciji radnih mjesta u organima javne uprave Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 10/15), ne budu ispunjavali uslove radnog mjesta u pogledu kvalifikacije za radno mjesto, imaju pravo da i dalje obavljaju poslove tog radnog mjesta uz obavezu sticanja odgovarajuće kvalifikacije potrebne za to radno mjesto, u periodu ne dužem od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Službeniku, odnosno namješteniku koji ne stekne potrebnu kvalifikaciju u roku iz stava 1 ovog člana prestaje radni odnos.

(3) Odredbe stava 1 ne odnose se na službenike, odnosno namještenike koji najkasnije u periodu od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona stiču uslove za prestanak radnog odnosa.

Član 142

(Postupci koji čekaju pravosnažno okončanje)

Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani, završavaju se u skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog zakona.

Član 143

(Završne odredbe)

(1) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, posebnim zakonom, drugim propisima donesenim na osnovu Ustava i Statuta, primjenjuje se Zakon o radu i Zakon o upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Ovaj zakon se primjenjuje i na ovlaštena službena lica Policije Distrikta u dijelu koji nije propisan Zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 144

(Stavljanje van snage)

Stupanjem na snagu ovog zakona, stavlja se van snage Zakon o državnoj službi u organima uprave Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08, 44/08, 25/09, 26/09 i 4/13).

Član 145

(Stupanje na snagu)

Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je stupio na snagu 22. 3. 2014. godine, a njegove izmjene i dopune 24. 6. 2015.godine, 9. 10. 2015. godine, 16.12.2016. godine, 8. 3. 2017. godine, 24. 11. 2018. godine, 21. 6. 2019. godine, 4. 7. 2020. godine, 7. 11. 2020. godine i 6. 3. 2021. godine.

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 22/2023)

Član 2

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.