Zakon o elektronskom potpisu

Službeni glasnik BiH, broj 91/06 Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. septembra 2006. godine, i na

63. sjednici Doma naroda, održanoj 20. septembra 2006. godine, usvojila je

ZAKON

O ELEKTRONSKOM POTPISU

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.

Član 2.

(1) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti uređeni ugovorima između poznatog broja ugovornih strana, ako je njihova primjena ugovorena.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Član 3.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu znače:

a) elektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika;

b) potpisnik je fizičko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovarajući podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime trećeg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem;

c) siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je:

1) dodijeljen isključivo potpisniku,

2) omogućava identificiranje potpisnika,

3) formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika,

4) povezan s podacima na koje se odnosi tako da se može utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka,

5) zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehničkih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa;

d) podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci kao što su šifre ili posebni šifrirani ključevi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa;

e) sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa;

f) podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci kao što su šifre ili posebni šifrirani ključevi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa;

g) sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa;

h) potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni određenom licu čiji je identitet utvrđen;

i) kvalificirana potvrda je potvrda koja sadrži podatke iz člana 6. ovog Zakona i koju je izdao ovjerilac koji zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona;

j) ovjerilac je fizičko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pečat ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem;

k) usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom, izdavanje, obnavljanje i upravljanje potvrdama, registar potvrda, pružanje usluga opoziva, vremenskog pečata, kao i računarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom;

l) vremenski pečat je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvrđuje da su određeni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu, u određenom momentu;

m) proizvod je software ili hardware čije se specifične komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa ili koje ovjerilac koristi za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama;

n) kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike, pri kojem ovjerilac ne može zadržati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti.

POGLAVLJE II. PRAVNO DJELOVANJE ELEKTRONSKOG POTPISA

Član 4.

(1) U pravnom i poslovnom prometu mogu se koristiti elektronski potpisi formirani postupcima različitih nivoa sigurnosti i zasnovani na potvrdama različitih klasa.

(2) Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne može se isključiti zbog činjenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi, ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca, ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehničkih sredstava i postupaka iz člana 14. ovog Zakona.

Član 5.

(1) Siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeručni potpis i naročito pisanu formu, ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije drugačije određeno.

(2) Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod:

a) pravnih poslova iz oblasti porodičnog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje strožijih zahtjeva forme,

b) drugih izjava volje ili pravnih poslova za čije se važenje zahtijeva službena ovjera, sudska ili notarska provjera autentičnosti ili notarska isprava,

c) izjava volje, pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju službenu ovjeru, sudsku ili notarsku provjeru autentičnosti ili notarsku ispravu, radi unosa u zemljišne knjige, ili drugi službeni registar,

d) izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog, poslovnog ili stručnog svojstva.

(3) Pretpostavka autentičnosti sadržaja potpisane privatne isprave, u smislu odredbi pozitivnih propisa kojima se uređuje, primjenjuje se i na elektronski dokument na kojem je ostvaren siguran elektronski potpis.

(4) Smatra se da pravno djelovanje sigurnog elektronskog potpisa iz st.(1) i (3) ovog člana nije nastalo ako se dokaže da nisu bili zadovoljeni sigurnosni zahtjevi iz ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, ili da su mjere, preduzete s ciljem da se zadovolje, bile kompromitirane.

Član 6.

(1) Kvalificirana potvrda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi,

b) ime ili firmu, i naziv države prebivališta ili sjedišta ovjerioca,

c) ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno naznačavanje da se radi o pseudonimu,

d) dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima,

e) podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika,

f) podatke o početku i prestanku važenja potvrde,

g) jedinstvenu oznaku potvrde,

h) ograničenja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima,

i) ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda može upotrijebiti, ako ih ima.

(2) Na zahtjev lica koje traži potvrdu, u kvalificiranoj potvrdi mogu se navesti druge važne pravne informacije.

(3) Kvalificirana potvrda mora biti potpisana elektronskim potpisom ovjerioca koji je u skladu s odredbama člana 3. tačka c) alineja 1) do 4) ovog Zakona.

POGLAVLJE III. OVJERIOCI

Član 7.

(1) Za početak rada i pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola.

(2) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o početku rada. Ovjerilac je dužan dostaviti interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pruža, prilikom početka rada, kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pružanjem usluga.

(3) Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis dužan je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji će način zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima.

(4) Ovjerilac je dužan ispunjavati zahtjeve iz svojih internih pravila o pružanju usluga i sigurnosnog koncepta, prilikom početka, kao i sve vrijeme obavljanja djelatnosti.

(5) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga sprečavaju ili mu onemogućavaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom.

(6) Ovjerilac koji izdaje potvrde dužan je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda.

(7) Ovjerilac može koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.

Član 8.

(1) Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde dužan je:

a) demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem,

b) voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pružanje neodgodive i sigurne usluge opoziva,

c) za kvalificirane potvrde, kao i za registar potvrda i pružanje usluga opoziva, koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr. siguran vremenski pečat) i osigurati za sve slučajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu tačno utvrditi,

d) pouzdano provjeriti identitet i, gdje je to primjenjivo, bilo koja druga značajna pravna obilježja lica koje traži potvrdu,

e) zapošljavati pouzdana lica, koja za pružanje usluga imaju potrebna specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije i naročito upravljačke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovarajućih sigurnosnih postupaka, i primjenjuju administrativne i upravljačke postupke i propise, u skladu s važećim pravilima struke,

f) imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima, i za pokriće eventualnih zahtjeva za naknadu štete,

g) evidentirati sve okolnosti i činjenice značajne za kvalificirane potvrde, tokom vremena njihove primjene, tako da se ovjeravanje može dokazati, naročito u sudskom postupku, te čuvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku,

h) preduzeti odgovarajuće mjere, tako da ovjerilac ili treća lica ne mogu čuvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa.

(2) Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde je, za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, kao i za formiranje i čuvanje potvrda, dužan koristiti pouzdane sisteme, proizvode i postupke koji su tehnički zaštićeni od izmjena i koji pružaju tehničku i kriptografsku sigurnost. Dužan je, također, preduzeti odgovarajuće mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa, da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopaženo iskonstruirati ili falsificirati, i da su ove potvrde, samo uz pristanak potpisnika, dostupne javnosti. Za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je dužan koristiti tehnička sredstva i postupke koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona.

(3) Podaci za formiranje potpisa ovjerioca moraju biti osigurani od neovlaštenog pristupa.

(4) Ako ovjerilac koristi postupke za siguran elektronski potpis, u potvrdi, kao i u elektronskom registru potvrda, koji je generalno stalno dostupan upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija, mora se navesti da se radi o sigurnom elektronskom potpisu.

(5) Na zahtjev suda ili druge institucije, ovjerilac je dužan provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi.

Član 9.

(1) Ovjerilac je dužan, pomoću zvaničnog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizička lica, ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice, pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje traži kvalificiranu potvrdu.

(2) Zahtjev za kvalificiranu potvrdu može biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. Ovo pravno lice dužno je provjeriti identitet lica koje traži kvalificiranu potvrdu.

(3) Ovjerilac je dužan, u skladu s internim pravilima o pružanju usluga, navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge važne pravne informacije, ako se to zahtijeva, i ako lice koje traži kvalificiranu potvrdu dokaže te podatke ovjeriocu ili pravnom licu iz stava (2) ovog člana.

(4) Na zahtjev lica koje traži potvrdu, ovjerilac može u potvrdi, u skladu s internim pravilima o pružanju usluga, navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. Pseudonim ne smije biti uvredljiv ili očigledno zbunjujući u vezi s imenom ili potpisom.

Član 10.

(1) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, opozvati potvrdu ako:

a) opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik,

b) sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost, umro, ili je prestao postojati ili da su se promijenile činjenice potvrđene u potvrdi,

c) je potvrda izdata na osnovu netačnih podataka,

d) prestane obavljati djelatnost, a registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac,

e) opoziv naredi nadzorni organ,

f) postoji opasnost od zloupotrebe potvrde.

(2) Ako se činjenice na koje se odnosi stav (1) ovog člana ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi, ovjerilac je dužan, bez odlaganja, suspendirati potvrdu.

(3) Suspenzija i opoziv moraju sadržavati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden, djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu.

(4) Nadzorni organ dužan je, bez odlaganja, opozvati potvrde ako:

a) ovjerilac prestane obavljati djelatnost, a njegov registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili

b) je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti, a njegov registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac.

Član 11.

(1) Ako ovjerilac pruža usluge vremenskog pečata, dužan je u svojim internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji način će zadovoljiti zahtjeve za pružanje usluge utvrđene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima.

(2) Za pružanje usluga sigurnog vremenskog pečata, ovjerilac mora koristiti tehnička sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme tačno i autentično, i koji su u skladu s odredbama člana 14. ovog Zakona.

Član 12.

(1) Ovjerilac je dužan dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, kao i izdavanje, suspenziju i opoziv potvrda. Podaci i njihova vjerodostojnost te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri.

(2) Ovjerilac je dužan dostaviti dokumentaciju iz stava (1) ovog člana na zahtjev suda ili drugog organa vlasti.

Član 13.

(1) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. Ovjerilac je također dužan, u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti, opozvati važeće potvrde, ili osigurati da najmanje registar potvrda, i pružanje usluga opoziva, preuzme drugi ovjerilac.

(2) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu, ili preuzimanju.

(3) Ovjerilac je dužan osigurati da se usluga opoziva pruža i ako su potvrde opozvane. Ako ovjerilac ne osigura pružanje usluge opoziva, pružanje usluge opoziva, na teret ovjerioca, osigurat će nadzorni organ.

POGLAVLJE IV. TEHNIČKI SIGURNOSNI ZAHTJEVI

Član 14.

(1) Za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehnička sredstva koja omogućavaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano sprečavaju neovlašteno korišćenje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis.

(2) Tehnička sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja; podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani, tako da se ne mogu izvesti, vjerovatnoća da će se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti, a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana.

(3) Za formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehnička sredstva i postupci koji sprečavaju konstruiranje i falsificiranje potvrda.

(4) Tehnička sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da:

a) potpisani podaci nisu promijenjeni,

b) elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru,

c) lice koje radi provjeru može utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi,

d) lice koje radi provjeru može pouzdano utvrditi potpisnika čiji je elektronski potpis ostvaren, i da u slučaju upotrebe pseudonima, njegova upotreba uvijek bude naznačena,

e) svaka promjena, koja, na bilo koji način, utiče na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva.

(5) Tehnička sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se, zavisno od stanja tehnike, sveobuhvatno i redovno provjeravati. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo (član 15.). Potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva, koje su izdala tijela država članica Evropske unije ili članica Evropskog ekonomskog prostora iz člana 3. stav 4. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis (Sl. list Evropskih zajednica, br. L 13 od 19. januara 2000., str. 12), prihvataju se kao i potvrde tijela iz člana 15. ovog Zakona.

(6) Tehnička sredstva i postupci koje, na osnovu člana 3. stav 5. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis, utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa.

Član 15.

(1) Potvrde iz člana 14. stav (5) ovog Zakona može izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine.

(2) Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat će javno ili privatno tijelo za izdavanje potvrda iz člana 14. stav (5) ovog Zakona, na njegov zahtjev, ako:

a) demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti,

b) zapošljava pouzdana lica, koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije, naročito poznavanje elektronskog potpisa i odgovarajućih sigurnosnih postupaka, kriptografije, komunikacionih i "smart-card" tehnologija i tehničke evaluacije ovih sredstava,

c) ima zadovoljavajuća tehnička sredstva i uređaje, i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti,

d) garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost.

(3) Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija, na osnovu člana 3. stav 4. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra

1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra nadležnog za informaciono društvo, će podzakonskim propisom objaviti ove kriterije.

(4) Javno ili privatno tijelo akreditirano za izdavanje potvrda iz člana 14. stav (5) ovog Zakona može, za potrebe obavljanja svojih aktivnosti, koristiti izvještaje o ispitivanju drugih akreditiranih tijela.

POGLAVLJE V. PRAVA I OBAVEZE

Član 16.

(1) Ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom, u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosača podataka, prije zaključivanja ugovora. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je također dužan upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe, kao što su ograničenja u vezi s upotrebom ili ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda može upotrijebiti, i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju, i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova.

(2) Informacije na koje se odnosi stav (1) ovog člana mogu se, na njihov zahtjev, dostaviti trećim licima koja dokažu pravni interes za njih.

(3) Ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu o tome koja su tehnička sredstva i postupci podesni za potpisivanje, i gdje je to primjenjivo, koja tehnička sredstva i postupci i drugi uređaji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa. Nadalje, ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu s mogućim pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen, obavezama potpisnika i specifičnoj odgovornosti ovjerioca. Imalac potvrde, prije nego što sigurnosna vrijednost trenutnog elektronskog potpisa bude narušena tokom vremena, treba biti obaviješten o tome (gdje je to primjenjivo i na koji način) da treba biti primijenjen novi elektronski potpis.

Član 17.

(1) Potpisnik je dužan čuvati podatke za formiranje elektronskog potpisa, suzdržati se od njihovog prosljeđivanja i spriječiti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to moguće očekivati.

(2) Potpisnik je dužan, bez odlaganja, ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utiču ili mogu uticati na tačnost utvrđivanja potpisnika.

(3) Potpisnik je dužan, bez odlaganja, zatražiti opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa netačni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka, ili ako su se činjenice potvrđene u potvrdi promijenile.

Član 18.

(1) Ovjerilac može koristiti samo one lične podatke koji su potrebni da bi se usluga pružila. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost, od treće strane.

(2) Ako je korišten pseudonim, ovjerilac će dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvrđivanje identiteta postoji preovlađujući pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se uređuje zaštita podataka. Ovjerilac je dužan dokumentirati dostavljanje.

Član 19.

(1) Ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s odredbama člana 24. stav (2) tačka b) ovog Zakona, odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu, za sljedeće:

a) tačnost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja, i da potvrda sadrži sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu,

b) da je potpisnik, naveden u kvalificiranoj potvrdi, u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa, koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadržanim u potvrdi,

c) da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno, prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili, ekvivalentnih koje sam koristi, odgovarajući u komplementarnom smislu,

d) opoziv potvrde bez odlaganja, po ulaganju odgovarajućeg zahtjeva, i da je postupak opoziva raspoloživ,

e) da su zadovoljene odredbe člana 8. ovog Zakona, i da su za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda korištena tehnička sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona.

(2) Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis također je odgovoran da proizvodi, postupci i drugi uređaji, koje koristi ili preporučuje kao odgovarajuće za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju, zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona.

(3) Ovjerilac je odgovoran, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

(4) Ako je upotreba kvalificirane potvrde ograničena, ovjerilac se neće smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograničenja. Ako kvalificirana potvrda sadrži ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se može upotrijebiti, ovjerilac se neće smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije čija je vrijednost izvan ovih ograničenja.

POGLAVLJE VI. NADZOR

Član 20.

(1) Nadzorni organ je Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadležnom za informaciono društvo.

(2) U okviru inspekcijskog nadzora, nadzorni organ:

a) provjerava da li su interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa;

b) provjerava da li ovjerilac, sve vrijeme obavljanja djelatnosti, zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pružanju usluga i sigurnosnog koncepta;

c) ako ovjerilac pruža usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom, nadzire upotrebu tehničkih sredstava i postupaka iz člana 14. ovog Zakona;

d) provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz člana 15. ovog Zakona;

e) registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o početku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama člana 23. ovog Zakona;

f) utvrđuje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz trećih država (član 24. stav (3));

g) pruža uslugu opoziva, ako je ovjerilac prestao pružati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pružanje usluga zabranjeno, a pružanje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu člana 13. stav (3) i člana 21. stav (5) ovog Zakona.

(3) Ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

(4) Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u trećim državama za čije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama člana 24. stav (2) tačka b) ovog Zakona. Također, nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadrži kvalificirane potvrde ovjerilaca za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Ovakve potvrde može izdavati i nadzorni organ. Ovi registri moraju biti, generalno, stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. Potvrda nadzornog organa objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Član 21.

(1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze određene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. Nadzorni organ može zabraniti upotrebu neodgovarajućih tehničkih sredstava i postupaka ili pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Nadzorni organ može opozvati potvrde ovjerioca ili potpisnika, ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda.

(2) Nadzorni organ će ovjeriocu zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako:

a) ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pružaju;

b) ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije;

c) nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva;

d) ne pruža usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom;

e) ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa;

f) ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom, u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa;

g) ne ispuni obaveze iz člana 7. stav (2) ovog Zakona.

(3) Ako nije odredio blaže mjere iz stava (6) ovog člana, nadzorni organ će ovjeriocu koji izdaje kvalificirane potvrde zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako nisu zadovoljene druge odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa kojima se uređuje pružanje usluga.

(4) Ako nije odredio blaže mjere iz stava (6) ovog člana, nadzorni organ će ovjeriocu koji koristi postupke za siguran elektronski potpis zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako tehnička sredstva i postupci ne zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona.

(5) Ako nadzorni organ zabrani ovjeriocu pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, mora osigurati da se potvrde ovjerioca i potpisnika opozovu ili da drugi ovjerilac, u mjeri u kojoj pristane, preuzme obavljanje djelatnosti ovjerioca kojem je zabranjen rad, a najmanje registar potvrda i pružanje usluga opoziva. Potpisnici će biti obaviješteni o zabrani i opozivu ili preuzimanju, bez odlaganja. Ovjerilac je dužan osigurati da se usluga opoziva pruža i ako su potvrde opozvane. Ako ovjerilac ne osigura pružanje usluge opoziva, pružanje usluge na teret ovjerioca osigurat će nadzorni organ.

(6) Nadzorni organ neće zabraniti pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako se blažim mjerama može postići usklađivanje s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Nadzorni organ može odrediti rokove i uvjete za otklanjanje nedostataka i izdati upozorenje o zabrani u slučaju da nedostaci koje utvrdi ne budu otklonjeni u razumnom roku koji odredi.

Član 22.

(1) Ovjerilac je dužan odrediti lice koje će, na zahtjev nadzornog organa, omogućiti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. Ovjerilac je dužan dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige, dokumentaciju iz člana 12. ovog Zakona i drugu dokumentaciju, i osigurati potrebne informacije i bilo koju drugu potrebnu pomoć.

(2) Inspektor je ovlašten izuzeti dokumentaciju ako je to potrebno za osiguravanje dokaza ili za detaljno utvrđivanje nepravilnosti, na period od najviše 15 dana, o čemu izdaje potvrdu.

(3) Podatke o potvrdama koji su lične prirode i podatke koji su zaštićeni po posebnom zakonu, s kojima se upozna prilikom nadzora, inspektor je dužan čuvati kao tajnu.

(4) Protiv odluke nadzornog organa dozvoljena je žalba Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Žalba ne zadržava izvršenje.

(5) Zabrana ne utiče na važenje prethodno izdatih potvrda.

POGLAVLJE VII. DOBROVOLJNA AKREDITACIJA

Član 23.

(1) Ovjerioce koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji dokažu da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa nadzorni organ akreditirat će na zahtjev. Nadzorni organ može, pod istim uvjetima, akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Akreditirani ovjerilac može samo uz saglasnost nadzornog organa naznačavati svoju akreditiranost u pravnom prometu. Ova oznaka može se koristiti za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, i proizvode, samo ako su zadovoljeni sigurnosni zahtjevi odredbi člana 14. ovog Zakona.

(2) Dobrovoljna akreditacija ovjerioca treba da bude naznačena u kvalificiranoj potvrdi ili da bude dostupna na drugi odgovarajući način.

POGLAVLJE VIII. PRIZNAVANJE STRANIH POTVRDA

Član 24.

(1) Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora i čiju validnost Bosna i Hercegovina može provjeriti tretiraju se isto kao i domaće potvrde. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao domaće kvalificirane potvrde.

(2) Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u trećim državama i čiju validnost Bosna i Hercegovina može provjeriti bit će priznate u Bosni i Hercegovini. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca pravno će se tretirati kao i domaće kvalificirane potvrde ako:

a) ovjerilac zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona, i ako je akreditiran u skladu sa sistemom dobrovoljne akreditacije, u Bosni i Hercegovini, ili u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora,

b) domaći ovjerilac ili ovjerilac sa sjedištem u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora, i koji zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona, garantira za njegove potvrde u skladu s propisima o odgovornosti,

c) se potvrda priznaje kao kvalificirana, ili se ovjerilac smatra ovjeriocem koji izdaje kvalificirane potvrde, na osnovu dvostranog ili višestranog međunarodnog ugovora između Bosne i Hercegovine i drugih država ili međunarodnih organizacija,

d) se potvrda priznaje kao kvalificirana, ili se ovjerilac smatra ovjeriocem koji izdaje kvalificirane potvrde, na osnovu dvostranog ili višestranog međunarodnog ugovora između Evropske unije i trećih država ili međunarodnih organizacija.

(3) Potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva iz člana 14. stav (5) ovog Zakona, koje je izdalo tijelo sa sjedištem u trećoj državi, i koje je od te države priznato kao tijelo koje izdaje takve potvrde, bit će važeće kao i potvrde tijela iz člana 15. ovog Zakona, pod uvjetom da nadzorni organ utvrdi da su tehnički zahtjevi, ispitivanja i postupci provjere tog tijela ekvivalentni onima koje koriste tijela iz člana 15. ovog Zakona.

POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE

Član 25.

(1) Svako lice koje upotrijebi podatke za formiranje potpisa drugog lica, bez znanja potpisnika i njegovog pristanka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu do 8000 KM.

(2) Novčanom kaznom u iznosu do 16000 KM kaznit će se za prekršaj ovjerilac ako:

a) ne opozove potvrdu u skladu s odredbama člana 10. stav (1) ovog Zakona;

b) ne dokumentira sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa za izdavanje, suspenziju i opoziv potvrda (član 12.);

c) ne omogući pristup u poslovne prostorije, ili ne stavi na uvid relevantne poslovne knjige ili drugu dokumentaciju, uključujući i dokumentaciju iz člana 12. ovog Zakona, ili ne osigura informacije ili bilo koju drugu potrebnu pomoć (član 22.);

d) ne obavijesti imaoca potvrde ili lice koje traži potvrdu u skladu s odredbama člana 16. ovog Zakona.

(3) Novčanom kaznom u iznosu do 32000 KM kaznit će se za prekršaj ovjerilac ako:

a) ne obavijesti nadzorni organ ili ne dostavi interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept (član 7. stav (2);

b) ne obavijesti nadzorni organ o okolnostima koje ga sprečavaju ili mu onemogućavaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom (član 7. stav (5);

c) ne vodi registar potvrda ili ne osigura sigurno i neodgodivo pružanje usluge opoziva (član 8. stav (1) tačka b);

d) ne preduzme odgovarajuće mjere kojima se osigurava da podatke za formiranje potpisa ne mogu čuvati ili kopirati ni ovjerioci ni treća lica (član 8. stav (1) tačka h);

e) ne koristi, ne provodi ili ne preporuči odgovarajuća tehnička sredstva i postupke koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona;

f) nastavi obavljati djelatnost protivno zabrani nadzornog organa (član 21. stav (2) do (4);

g) ne utvrdi pouzdano identitet ili druge potrebne podatke lica koje traži kvalificiranu potvrdu (član 9.);

h) koristi oznaku akreditiranog ovjerioca protivno odredbama člana 23. stav (1) ovog Zakona.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2 000 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice pravnog lica, koje učini prekršaj iz st.(2) i (3) ovog člana.

(5) Ako je ovjerilac fizičko lice, za prekršaj iz st.

(2) i (3) ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 10 000 KM.

(6) Novčanom kaznom u iznosu do 10 000 KM kaznit će se za prekršaj potpisnik, ako:

a) ne čuva podatke za formiranje elektronskog potpisa ili ne spriječi neovlašten pristup tim podacima (član 17. stav (1);

b) ne dostavi sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utiču ili mogu uticati na tačnost utvrđivanja potpisnika (član 17. stav (2);

c) ne zatraži opoziv potvrde u skladu s članom 17. stav (3) ovog Zakona.

POGLAVLJE X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 26.

(1) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog ministra nadležnog za informaciono društvo, u skladu s aktuelnim stanjem nauke i tehnike, donijeti podzakonske propise koji su potrebni za provođenje ovog Zakona. Ovim propisima bit će obuhvaćeni:

a) iznos naknade za rad nadzornog organa,

b) finansijska sposobnost ovjerioca i minimalan iznos osiguranja za odgovornost od štete,

c) tehnički sigurnosni zahtjevi za siguran elektronski potpis,

d) prikazivanje podataka koji se potpisuju elektronskim potpisom,

e) elektronski potpis za kvalificirane potvrde,

f) elektronski potpis nadzornog organa,

g) sistemi nadzornog organa,

h) zaštita tehničkih sredstava za siguran elektronski potpis ovjerioca,

i) ispitivanje tehničkih sredstava i postupaka,

j) pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje se odnose na kvalificirane potvrde i siguran elektronski potpis,

k) zahtjev za izdavanje kvalificirane potvrde,

l) kvalificirana potvrda,

m) registar potvrda i pružanje usluga opoziva za kvalificirane potvrde,

n) siguran vremenski pečat,

o) sigurnosni koncept i interna pravila o pružanju usluga za kvalificirane potvrde,

p) dokumentacija iz člana 12. ovog Zakona,

r) obnova elektronskog potpisa,

s) nadzor i akreditacija.

(2) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijet će propise iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ovog Zakona.

(3) Ministar nadležan za informaciono društvo će u redovnoj proceduri u roku od dva mjeseca uskladiti unutrašnju organizaciju ministarstva s članom 20. stav (1) ovog Zakona.

Član 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". PSBiH broj 333/06

20. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž, s. r.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Goran Milojević, s. r.