Zakon o investicionim fondovima

ZAKON

O INVESTICIONIM FONDOVIMA

I OSNOVNE ODREDBE

1. Određenje pojmova

Član 1.

Ovim zakonom se propisuju:

a) uslovi osnivanja i rada investicionih fondova i društava za upravljanje investicionim fondovima,

b) emisije i prodaja udjela i akcija,

v) otkupa udjela,

g) promovisanje fondova,

d) poslovi koje za fondove obavljaju treća lica,

đ) nadzor nad radom fondova, društava za upravljanje, banke depozitara i lica koja obavljaju prodaju udjela i akcija.

Član 2.

Pojedini pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: „Društvo za upravljanje” – akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje je dobilo dozvolu Komisije za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima, „Država članica” – država članica Evropske unije, „Matična država članica” – država članica Evropske unije u kojoj je registrovano društvo za upravljanje, „Banka depozitar” – banka koju izabere društvo za upravljanje i koja, na osnovu ugovora s društvom za upravljanje i po njegovom nalogu, obavlja poslove banke depozitara određene ovim zakonom, „Fond” – investicioni fond osnovan u skladu s ovim zakonom, „Otvoreni investicioni fond” – otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom, otvoreni investicioni fond rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, „Zatvoreni investicioni fond” – zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, „Akcionar zatvorenog investicionog fonda” ili „Akcionar” – fizič­ko ili pravno lice koje po objavi javne ponude naznačene u pro­spek­tu fonda u cjelosti uplati cijenu emisije akcija ili akcije stekne od postojećeg akcionara na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog zakona, „Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu” ili „Vlasnik udjela” – fizičko ili pravno lice koje na osnovu javne ili privatne ponude za prodaju udjela u otvorenom fondu u cijelosti uplati novčana sredstva na račun fonda radi sticanja udjela u određenom fondu ili stekne u fondu od postojećeg vlasnika udjela na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog zakona, „Kvalifikovani investitori” – investitori koji na osnovu važeće dozvole posluju kao investicioni ili penzioni fond, kao društvo za upravljanje investicionim ili penzionim fondom, kao banka, kao osiguravajuće društvo ili kao brokersko-dilersko društvo, te sva druga pravna ili fizička lica, s tim da neto vrijednost imovine tih društava i fizičkih lica prelazi 300.000 KM i koji za potrebe ulaganja u određeni investicioni fond raspolažu gotovim novcem u iznosu od najmanje 100.000 KM, „Kvalifikovani investitori u fondove rizičnog kapitala” – ivestitori koji na osnovu važeće dozvole posluju kao investicioni ili penzioni fond, kao društvo za upravljanje investicionim ili penzionim fondom, kao banka, ili kao osiguravajuće društvo ili kao brokersko društvo, te sva druga pravna ili fizička lica s tim da neto vrijednost imovine tih društava i fizičkih lica prelazi 3.000.000 KM i koji za potrebe ulaganja u određeni investicioni fond raspolažu gotovim novcem u iznosu od najmanje 1.000.000 KM. „Komisija” – Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. „Povezano lice” u odnosu na određeno pravno ili fizičko lice (u daljem tekstu: subjekt), u smislu ovog zakona je: akcionar ili grupa akcionara koji djeluju zajednički, odnosno vlasnik poslovnog udjela ili grupa vlasnika poslovnih udjela koji djeluju zajednički, a posjeduju više od 10% akcija ili udjela u osnovnom kapitalu društva ili koji, iako posjeduju manji procenat od navedenog, mogu uticati, direktno ili indirektno, na odluke koje donosi takav subjekt,

b) svaki subjekt u kojem prvi subjekt posjeduje, direktno ili indirektno, više od 10% akcija ili udjela u osnovnom kapitalu društva ili koji, iako posjeduje manji procenat od naznačenog, može uticati direktno ili indirektno na odluke koje donosi takav subjekt,

v) svako fizičko lice ili lica koja mogu, direktno ili indirektno, uticati na odluke subjekta, a naročito:

1) članovi uže porodice (bračni supružnik ili lice sa kojim živi u vanbračnoj zajednici, djeca ili usvojena djeca i lica koja su pod starateljstvom tog lica),

2) članovi uprave ili nadzornog odbora i članovi uže porodice tih lica, ili

3) lica zaposlena na osnovu ugovora o radu sa posebnim uslovima sklopljenog sa subjektom u kojem su zaposlena kao i članovi uže porodice tih lica, „Povezana lica fonda” su društvo za upravljanje, banka depozitar, advokat odnosno advokatska kancelarija, revizor i poreski savjetnik koji se nalaze u ugovornom odnosu po osnovu pružanja usluga fondu, kao i svako drugo lice koje je u prethodne dvije kalendarske godine zaključilo ugovor o obavljanju usluga za potrebe fonda, „Investitor” – vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno akcionar zatvorenog investicionog fonda.

Član 3.

(1) Fond je pravno lice ili posebna imovina, čije je osnivanje i poslovanje određeno ovim zakonom.

(2) U smislu ovog zakona i nezavisno o tome da li je u ponudi imenovano ili opisano kao takvo, fondom se smatra i svaki pravni subjekt, društvo ili posebna imovina, bez obzira na pravni oblik, u kojoj se učešće – bilo putem akcija, udjela ili kakvog prava – nudi sa ciljem prikupljanja uloga u gotovom novcu te sa izričitom namjerom ulaganja više od 60% tih uloga u portfelj hartija od vrijednosti, novčanih depozita i svih drugih vrsta imovine, pri čemu ivestitori nemaju svakodnevni nadzor nad donošenjem odluka o ulaganjima, a osnovni cilj je osigurati ivestitorima povrat na njihova ulaganja, i to bilo u dobiti ili kakvoj drugoj koristi.

Član 4.

(1) Fondom iz člana 3. ovog zakona ne smatraju se:

a) banke,

b) društva za osiguranje,

v) penzioni fondovi,

g) ostala pravna lica koja ulažu vlastita sredstva,

d) članovi porodice koji zajednički ulažu,

đ) druga lica koja su izuzeta zakonima Republike Srpske ili međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im pristupila.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na status, prava i obaveze koje ta lica imaju na osnovu drugih zakona, propisa ili međunarodnih ugovora.

2. Registar fondova

Član 5.

(1) Fondovi se upisuju u registar fondova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: registar fondova).

(2) U registar fondova upisuju se fondovi i svi podaci određeni ovim zakonom i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra fondova te promjene tih podataka.

(3) Registar fondova vodi Komisija.

Član 6.

Upis u registar fondova vrši se na osnovu zahtjeva za izdavanje dozvole za rad fonda i prijave upisa u registar fondova koji podnosi društvo za upravljanje.

Član 7.

(1) Prilikom izdavanja dozvole za rad i donošenja odluke o upisu u registar fondova Komisija svakom fondu određuje identifikacioni broj fonda.

(2) Identifikacioni broj određuje se svakom fondu kod upisa u registar, i mora biti jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv.

Član 8.

Odluka Komisije o upisu u registar fondova objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske”.

Član 9.

Upis u registar fondova ima pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana upisa u Registar fondova ako ovim zakonom ili Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra nije drukčije propisano.

3. Javna i privatna ponuda i vrste fondova

Član 10.

Za privatnu ili javnu ponudu u Republici Srpskoj svaki fond mora imati odobrenje Komisije u skladu sa postupcima propisanim ovim zakonom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

Član 11.

(1) Javna ponuda je bezuslovni poziv za kupovinu udjela ili akcija u fondu upućen neodređenom broju lica, na način određen ovim zakonom.

(2) Smatra se da je ponuda fonda javna, osim:

a) ako je usmjerena isključivo prema ograničenoj grupi koja odgovara značenju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim zakonom,

b) ako se zahtjevi za upis mogu prihvatiti samo od lica koja odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim zakonom,

(3) Privatna ponuda je bezuslovni poziv za kupovinu udjela ili akcija u fondu upućen određenom broju lica, na način određen ovim zakonom.

(4) U slučaju privatne ponude, kvalifikovani ivestitori svoj status dokazuju potpisom izjave kojom navode da u trenutku kupovine udjela ispunjavaju uslove iz člana 2. ovog zakona.

(5) Društvo za upravljanje ne odgovara za potpunost i istinitost izjave iz prethodnog stava ovog člana, kao ni za naknadno promijenjene okolnosti koje se odnose na ispunjavanje uslova zahtijevanih za sticanje statusa kvalifikovanog investitora.

(6) Komisija će bliže propisati javnu i privatnu ponudu, vrste fondova sa javnom i privatnom ponudom, kvalifikovane ivestitore i najniže dopuštene iznose upisa u slučaju fondova sa privatnom ponudom.

Član 12.

Kao fondove sa javnom ponudom, Komisija može odobriti slijedeće vrste investicionih fondova:

a) zatvoreni investicioni fond, uključujući i:

1) zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u hartije od vrijednosti koje nisu uvrštene na službeno berzansko tržište,

2) zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine;

b) otvoreni investicioni fond.

Član 13.

Kao fondove sa privatnom ponudom, Komisija može odobriti slijedeće vrste investicionih fondova:

a) otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom,

b) otvoreni investicioni fond rizičnog kapitala sa privatnom ponudom.

Član 14.

Komisija će bliže propisati podvrste investicionih fondova sa javnom i privatnom ponudom.

4. Osnovna ograničenja

Član 15.

(1) Javna ponuda u Republici Srpskoj dozvoljena je:

a) fondu osnovanom uz dozvolu Komisije kojim upravlja društvo za upravljanje registrovano u Republici Srpskoj,

b) fondu osnovanom na osnovu odobrenja nadležnog organa države članice, koji posluje u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju poslovanje otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

(2) Fond iz stava 1. tačke a) ovog člana ne može poslovati niti može promijeniti oblik u fond sa privatnom ponudom.

(3) Komisija je ovlašćena da propiše uslove izdavanja dozvole za rad fondova iz stava 1. ovog člana.

Član 16.

(1) Ni jedno lice, bilo pravno ili fizičko, ne može osnovati ni upravljati investicionim fondom iz člana 3. ovog zakona, ako za to nije dobilo dozvolu Komisije.

(2) Ni jedno lice, bilo pravno ili fizičko, osim lica iz člana 186. ovog zakona, ne može obavljati poslove zastupanja u prodaji udjela ili akcija fondova.

(3) Ko bez ovlašćenja ili dozvole Komisije obavlja neku od djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondom iz člana 3. ovog zakona, njegovom ponudom trećim licima na teritoriji Republike Srpske ili poslovima zastupanja u prodaji udjela ili akcija investicionog fonda čini krivično djelo.

5. Primjena propisa

Član 17.

(1) Poreski organ će na zahtjev društva za upravljanje, a u poreske svrhe izdati potvrdu kojom se dokazuje poreski status investicionog fonda u Republici Srpskoj.

(2) Ako se poreskim propisima ne propiše drugačije, u poreske svrhe, fond se smatra krajnjim vlasnikom hartija od vrijednosti, odnosno cjelokupne imovine fonda i krajnjim korisnikom ekonomskih koristi koje iz nje proizlaze.

Član 18.

(1) Na poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se regulišu poslovi emisije i prometa hartija od vrijednosti, osim ako ovim ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona nije utvrđeno drukčije.

(2) Na poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se reguliše poslovanje preduzeća u slučaju kad je to ovim zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona izričito utvrđeno.

II DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIONIM FONDOVIMA

Član 19.

Društvo za upravljanje se osniva u pravnom obliku društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva, a predmet njegovog poslovanja je isključivo osnivanje investicionih fondova i upravljanje investicionim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun vlasnika udjela otvorenih investicionih fondova i u ime i za račun akcionara zatvorenih investicionih fondova, te obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom.

Član 20.

(1) Društvo za upravljanje ne smije imati kontrolni uticaj niti kontrolni udio u brokerskom društvu ili banci ovlaštenoj za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti.

(2) Društvo za upravljanje ne može imati udio u banci depozitaru. Poslovanje banke depozitara i društva za upravljanje ne može biti organizaciono povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlena ista lica.

Član 21.

(1) Riječi: „društvo za upravljanje fondovima”, „investiciono društvo”, „uprava fondova”, „investitor”, „invest” ili „investirati”, same ili zajedno sa drugim riječima, smiju u nazivu firme ili njegovom dodatku upotrebljavati samo društva za upravljanje investicionim fondovima sa svrhom označavanja predmeta poslovanja te u promotivne svrhe.

(2) Stav 1. ovog člana ne odnosi se na društva koja riječi: „upravljati fondovima”, „investicija”, „investitor” ili „investirati” upotrebljavaju u kontekstu koji isključuje privid da je sadržaj predmeta poslovanja usmjeren na osnivanje i upravljanje investicionim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda, te upravljanje tim sredstvima.

1. Osnovni kapital društva za upravljanje

Član 22.

(1) Najniži iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje je 200.000 KM U slučaju da ukupna neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja pređe protivvrijednost iznosa od 450 miliona KM, osnovni kapital društva za upravljanje mora biti veći za 0,02% iznosa za koji neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja prelazi navedeni granični iznos, do najvišeg iznosa osnovnog kapitala u visini od 15 miliona KM.

(2) Komisija je ovlašćena da propiše oblik i iznos osnovnog kapitala koji su društva za upravljanje dužna održavati.

2. Predmet poslovanja društva za upravljanje

Član 23.

(1) Predmet poslovanja društva za upravljanje je isključivo osnivanje i upravljanje investicionim fondovima. Samo navedene djelatnosti mogu biti upisane u sudski registar kao predmet poslovanja društva za upravljanje investicionim fondovima.

(2) Poslovi upravljanja investicionim fondovima obuhvataju:

a) upravljanje imovinom fonda,

b) promovisanje investicionih fondova i prodaju udjela u otvorenim investicionim fondovima, odnosno akcija u zatvorenim investicionim fondovima,

v) administrativne poslove: vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, odnose sa ivestitorima, utvrđivanje vrijednosti imovine fonda i obračun cijene udjela, usklađivanje poslovanja društva sa zakonima i mjerodavnim propisima, objavljivanje i obavještavanje akcionara i vlasnika udjela, isplata akcionara, odnosno vlasnika udjela iz imovine ili dobiti fonda, isplata udjela u otvorenom investicionom fondu, vođenje registra vlasnika udjela, odnosno akcionara, vođenje arhive u skladu sa odredbama ovog zakona, ostale administrativne poslove koje odobri Komisija.

(3) Komisija će ovlašćena da propiše uslove i postupak izdavanja dozvole za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondom te način izvještavanja o tim poslovima.

Član 24.

(1) Društvo za upravljanje ne može poslove iz člana 23. stav 2. tačka a) i b) ovog zakona prenijeti na treće lice. Izuzetno, društvo za upravljanje može, uz prethodno odobrenje Komisije, prenijeti preostale poslove iz člana 23. stav 2. tačka v) ovog zakona na treće lice ali isključivo sa ciljem povećanja efikasnosti obavljanja navedenih poslova.

(2) Komisija je ovlašćena da propiše postupak i vrste poslova koje društvo za upravljanje može prenijeti na treće lice.

(3) Prenošenjem poslova na treće lice ne smije se umanjiti efikasnost nadzora nad društvom za upravljanje i fondom i ugroziti interesi investitora.

3. Uslovi i način osnivanja društva za upravljanje

Član 25.

Osnivač i član društva za upravljanje može biti fizičko ili pravno lice.

Član 26.

Članovi društva za upravljanje, članovi uprave ili nadzornog odbora tog društva ne mogu biti:

a) lica koja su u periodu od tri godine prije sticanja članstva u društvu za upravljanje imala najmanje 10% udjela u osnovnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova banke depozitara, zatvorenom investicionom fondu, brokerskom društvu ili banci ovlašćenoj za obavljanje poslova kupovine i prodaje hartija od vrijednosti, osiguravajućem društvu ili penzionom fondu u privatnom vlasništvu, u vrijeme kada je tim društvima oduzeta dozvola za rad,

b) lica koja su izgubila članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kojima je Komisija odnosno odgovarajući nadležni organ, izreklo mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti,

v) lica koja su kažnjena za krivično djelo prouzrokovanja stečaja nesavjesnim poslovanjem, povrede obaveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja ili povlašćivanja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, neovlaštenog odavanja i pribavljanja poslovne tajne, te krivičnog djela poslovne prevare, i to na vrijeme od pet godina nakon pravosnažnosti presude kojom su osuđena, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne,

g) lica protiv kojih su izrečene mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana,

d) lica koja su kažnjena za krivično djelo prema zakonu kojim se regulišu poslovi emisije i prometa hartija od vrijednosti i lica koja su više puta kažnjavana za prekršaje propisane odgovarajućim zakonima,

đ) lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost,

e) lica koja posjeduju važeću dozvolu Komisije za brokera ili investicionog menadžera odnosno odgovarajuće odobrenje nadležnog organa i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod brokerskog društva ili banke ovlaštene za poslove sa hartijama od vrijednosti,

ž) lica koja trenutno obavljaju neku dužnost u administrativnoj službi i koja su trenutno povjerenici republičke ili lokalne samouprave ili organa odgovornih Vladi Republike Srpske ili Narodnoj Skupštini RS.

Član 27.

(1) Najmanje dva člana uprave društva za upravljanje moraju imati stručno znanje i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva za upravljanje.

(2) Komisija je ovlašćena da propiše uslove za obavljanje poslova članova uprave društva za upravljanje, uključujući kriterijume obaveznog stručnog znanja i načina njegovog utvrđivanja.

Član 28.

Društvo za upravljanje može obavljati djelatnosti vezane uz upravljanje investicionim fondom isključivo na osnovu dozvole za obavljanje djelatnosti vezanih uz upravljanje investicionim fondovima koje izdaje Komisija ili nadležni organ države članice.

Član 29.

(1) Društvo za upravljanje podnosi Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje.

(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se:

a) osnivački akt društva za upravljanje,

b) poslovni plan za prve tri godine rada društva za upravljanje koji mora sadržavati planirani obim investicionih fondova koje društvo za upravljanje namjerava ponuditi na tržištu, organizacionu šemu društva, te podatke o strukturi zaposlenih,

v) popis članova društva za upravljanje, njihova imena i prezimena, adresu odnosno firmu i sjedište, nominalni iznos akcija, odnosno udjela, te postotak akcija odnosno udjela koja pripadaju članovima u osnovnom kapitalu društva,

g) popis povezanih lica društva za upravljanje,

d) dokumente koje propiše Komisija, a na osnovu kojih je moguće utvrditi da li je društvo za upravljanje kvalifikovano za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima, naročito u pogledu osoblja, tehničke opremljenosti i organizacije,

đ) ostale dokumente koje propiše Komisija.

(3) O zahtjevu za izdavanje dozvole za poslovanje Komisija je dužna da odluči u roku od dva mjeseca od dana njegovog podnošenja.

(4) Društvu za upravljanje koje u roku od jedne godine od izdavanja dozvole za upravljanje fondovima ne osnuje fond, dozvola prestaje da važi.

(5) Komisija je ovlašćena da propiše sadržaj i postupak izdavanja dozvola za poslovanje.

4. Poslovanje društva za upravljanje

Član 30.

(1) Društvo za upravljanje je dužno:

a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridržava načela savjesnosti i poštenja,

b) da u izvršavanju obaveza društva za upravljanje postupa sa povećanom pažnjom, prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i propisima Republike Srpske,

v) da bude sposobno pravovremeno da ispuni dospjele obaveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno da ispunjava sve svoje obaveze (načelo solventnosti),

g) da odgovara za pravovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predviđenih ovim zakonom, prospektom i statutom fonda, te za propisno izvršavanje navedenih prava i obaveza u skladu sa ovim zakonom i prospektom i statutom fonda, bez obzira na to da li je neke od njih povjerila drugom,

d) da podatke o akcionarima, vlasnicima udjela, stanju udjela, uplatama i isplatama čuva kao poslovnu tajnu društva za upravljanje, a može ih saopštavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva određenih vlasnika udjela ili akcionara, te banci depozitaru,

đ) ako je povjerilo poslove i dužnosti trećim licima, da prati pridržavaju li se u svom radu odredaba ovog zakona te prospekta ili statuta fonda,

e) da uz saglasnost nadležnog organa donese pravilnik, kojim se uređuje sukob interesa sa investicionim fondovima kojim upravlja, te vlasnika udjela u otvorenim investicionim fondovima, odnosno akcionara u zatvorenim investicionim fondovima, sukob interesa s obzirom na upravljanje imovinom trećih lica i obavljanje investicionog savjetovanja,

ž) da obezbijedi sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da društvo za upravljanje na dugoročnoj osnovi postupa u skladu sa ovim zakonom, prospektom i statutom fonda, a koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija sa imovinom fonda,

z) da obezbijedi da svi oglasni i promotivni sadržaji, obavještenja, te izvještaji akcionarima odnosno vlasnicima udjela, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljena u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saopštavnja, budu jasna, tačna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije,

i) da obezbijedi prodaju udjela i akcija fonda isključivo posredstvom lica iz člana 186. ovog zakona,

j) da kupuje imovinu za investicione fondove isključivo u svoje ime i za račun otvorenog investicionog fonda, odnosno vlasnika udjela fonda kojim upravlja, te u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda, deponujući je u banci depozitaru, a u skladu sa postupkom predviđenim propisima Komisije,

k) da dostavlja banci depozitaru fotokopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom investicionih fondova, i to neposredno po sastavljanju tih isprava ili njihovom prijemu,

l) da evidencije transakcija sa imovinom pojedinog fonda vodi odvojeno od svojih vlastitih računa i od evidencija transakcija ostalih fondova, te da ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađuje sa računima banke depozitara, lj) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na način utvrđen posebnim propisom,

m) da objavljuje podatke o fondovima kojim upravlja kao i o društvu u skladu sa zakonom i propisima Komisije,

n) da podnosi Komisiji redovne izvještaje u skladu sa postupkom predviđenim propisima Komisije, nj) da održava otvorene i poštene odnose sa Komisijom,

o) da izvještava Komisiju o svakoj promjeni u skladu sa odredbama ovog zakona, promjeni članova uprave i nadzornog odbora, odnosno promjeni u članstvu društva za upravljanje, te o svakoj promjeni kapitala, odnosa ili članstva u osnovnom kapitalu u odnosu na stanje koje je odobrila Komisija,

p) da na potpun, pravovremen i tačan način i u onom trajanju koje odredi Komisija, uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju propiše Komisija,

r) da Komisiji pravovremeno omogući uvid u svu svoju evidenciju i omogući joj razgovor sa licima koja obavljaju poslove u društvu za upravljanje,

s) da se pridržava drugih zahtjeva predviđenih ovim zakonom i propisima Komisije, kao i zakona država članica u kojima mu je dozvoljena javna ponuda akcija odnosno udjela investicionih fondova kojima upravlja,

t) da ne sačinjava bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvrđenih ovim zakonom, pri čemu se svaka odredba ugovora sastavljanog u tom cilju smatra ništavom,

ć) da obezbjedi da njegovi zaposleni i svako lice sa kojim je zaključen ugovor o prodaji akcija ili udjela u fondovima u njegovo ime postupaju u skladu sa ovim zakonom i mjerodavnim propisima,

u) da jednog člana uprave zaduži za praćenje usklađenosti poslovanja društva za upravljanje sa odredbama ovog zakona i drugim propisima, te za održavanje kontakata sa Komisijom u cilju izvještavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa ovim zakonom,

f) da upravlja fondom u skladu sa investicionim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja,

h) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih sa imovinom fonda,

c) da obezbjedi da procjene vrijednosti fonda budu tačne i da cijena udjela bude ispravno utvrđena.

(2) Komisija će donijeti pravilnik kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje.

Član 31.

(1) Društvo za upravljanje mora uspostaviti sistem upravljanja rizicima koji u svako doba omogućuje mjerenje i praćenje rizičnosti pojedinih instrumenata u portfelju kao i ukupnog portfelja fonda.

(2) Sistem upravljanja rizicima mora omogućiti tačno i nezavisno utvrđivanje vrijednosti finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organizovanom tržištima (OTS).

(3) Društvo za upravljanje će u skladu sa pravilima koja će propisati Komisija, za svaki pojedini fond izvještavati Komisiju o tipovima finansijskih derivata u portfelju fonda, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i primijenjenoj metodologiji za mjerenje rizika vezanih uz pozicije i transakcije tim derivatima.

(4) Izloženost fonda prema pojedinim finansijskim instrumentima na kojima se zasniva derivat ne može biti u suprotnosti sa ograničenjima ulaganja propisanim ovim zakonom, prospektom i statutom fonda.

(5) Kada hartija od vrijednosti ili instrument tržišta novca u sebi ima ugrađeni derivat, takav derivat mora se uzeti u obzir prilikom obračuna izloženosti fonda iz stava 3. i 4. ovog člana.

5. Poslovanje društava za upravljanje sa sjedištem u Republici Srpskoj izvan teritorije Republike Srpske

Član 32.

Društvo za upravljanje može obavljati djelatnost i na teritoriji država članica, bilo osnivanjem i poslovanjem putem poslovnice ili neposredno, u skladu sa propisima određene države članice.

Član 33.

(1) Društvo za upravljanje, koje namjerava osnovati poslovnicu u državi članici, mora o tome obavijestiti Komisiju, navodeći državu članicu u kojoj namjerava osnovati poslovnicu. Uz obavještenje mora priložiti:

a) opšte podatke o poslovnici, koji obuhvataju:

1) predmet poslovanja poslovnice,

2) imena lica ovlašćenih za zastupanje poslovnice,

3) firmu i sjedište poslovnice, na kojima će se moći dobiti svi podaci vezani za poslovanje poslovnice,

b) podatke o fondovima kojim upravlja društvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno akcijama koje društvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem poslovnice u državi članici koji predstavljaju:

1) tačan opis planiranih poslovnih aktivnosti koje društvo za upravljanje namjerava preduzimati u vezi sa prodajom udjela, odnosno akcija u fondovima,

2) za svaki fond, njegov prospekt ili statut, te finansijske izvještaje za prethodnu poslovnu godinu.

(2) Komisija mora najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti nadležnom organu države članice, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.

(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana, nadležnom organu države članice Komisija mora da dostavi:

a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,

b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana, ispunjava propisane zakonske uslove za otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.

(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, Komisija neće dostaviti obavještenje o osnivanju poslovnice nadležnom organu države članice, ako na osnovu dostavljenih podataka iz stava 1. ovog člana, te na osnovu prijedloga obima poslovanja zaključi da postoji osnovana sumnja u pogledu organizacije ili vođenja poslova poslovnice, odnosno finansijske sposobnosti društva za upravljanje za poslovanje u državi članici, o čemu će donijeti odgovarujeće rješenje.

(5) Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega društvo za upravljanje ima pravo da pokrene upravni spor.

(6) Društvo za upravljanje mora obavijestiti Komisiju o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.

Član 34.

(1) Društvo za upravljanje, koje namjerava da neposredno obavlja poslove upravljanja fondovima na području države članice, mora o tome obavijestiti Komisiju, navodeći državu članicu u kojoj namjerava započeti sa neposrednim obavljanjem poslova upravljanja fondovima i uz obavještenje mora priložiti:

a) plan aktivnosti,

b) podatke i dokumentaciju iz člana 33. stava 1. tačke b) ovog zakona.

(2) Komisija mora najkasnije u roku mjesec dana od prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti nadležnom organu države članice, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.

(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana, nadležnom organu države članice Komisija mora dostaviti:

a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,

b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana, ispunjava propisane zakonske uslove za otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.

(4) Društvo za upravljanje mora Komisiju obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.

(5) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svog poslovanja.

Član 35.

(1) Komisija obavlja nadzor nad poslovanjem poslovnice društva za upravljanje u državi članici odnosno nad neposrednim obavljanjem poslova društva za upravljanje u državi članici.

(2) Komisija može zahtijevati od nadležnog organa države članice u kojoj društvo za upravljanje obavlja djelatnost, da provede postupak nadzora nad poslovanjem poslovnice ako bi se na taj način ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa načelima efikasnosti, ekonomičnosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uslovima mogu se ovlastiti lica ovlaštena od strane nadležnog organa države članice za učešće u postupku nadzora.

Član 36.

(1) Društvo za upravljanje može obavljati poslove upravljanja fondovima u državama koje nisu države članice isključivo osnivanjem poslovnice.

(2) Za osnivanje poslovnice u inostranstvu društvo za upravljanje mora dobiti dozvolu Komisije.

(3) Na postupak izdavanja dozvole za osnivanje poslovnice, shodno se primjenjuje odredba člana 33. ovog zakona.

(4) Komisija može da odbije izdavanje dozvole za osnivanje poslovnice ako je vjerovatno da bi provođenje nadzora nad društvom za upravljanje bilo otežano u značajnijoj mjeri.

(5) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svog poslovanja.

6. Poslovanje fonda i društva za upravljanje sa sjedištem u državama članicama Evropske Unije na teritoriji Republike Srpske 6.1. Izdavanje dozvole investicionim fondovima država članica

Član 37.

(1) Fond iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona koji svoje udjele želi ponuditi na tržištu Republike Srpske dužan je Komisiji dostaviti:

a) potvrdu nadležnog organa matične države članice Evropske Unije da fond ispunjava propisane uslove,

b) statut ili drugi odgovarajući dokument fonda,

v) prospekt i skraćeni prospekt,

g) zadnje polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje,

d) podatke o načinu ponude svojih udjela na tržištu Republike Srpske,

đ) podatke o mjestu na kojem će domaći ivestitori moći dobiti prospekt, statut, izvještaje i druga obavještenja o fondu na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj te podatke o mjestu na kojem će domaći ivestitori moći kupovati i prodavati udjele fonda u domaćoj valuti.

(2) Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj i engleskom jeziku. Komisija je dužna da odluči o zahtjevu u roku od dva mjeseca od dana dostavljanja potpunih podataka.

Član 38.

(1) Fond iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona za poslo­ve koje obavlja u Republici Srpskoj podliježe odredbama ovog zakona.

(2) Sva obavještenja i izvještaji fonda iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona moraju se učiniti dostupnima na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj.

Član 39.

Komisija je ovlašćena da propiše izdavanje dozvola, tržišnu djelatnost, javnu ponudu i obaveze objavljivanja podataka fondova iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona u Republici Srpskoj. 6.2. Poslovnica društva za upravljanje države članice

Član 40.

(1) Društvo za upravljanje sa sjedištem u nekoj od država članica koje namjerava osnovati poslovnicu u Republici Srpskoj, dužno je obavijestiti nadležni organ u državi članici u kojoj ima registrovano sjedište o namjeri osnivanja poslovnice u Republici Srpskoj i dostaviti mu slijedeće podatke:

a) opšte podatke o poslovnici, koji obuhvataju:

1) predmet poslovanja poslovnice,

2) imena lica ovlašćenih za zastupanje poslovnice,

3) firmu i sjedište poslovnice, na kojima će se moći dobiti svi podaci vezani za poslovanje poslovnice,

b) podatke o fondovima kojim upravlja društvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno akcijama koje društvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju posredstvom poslovnice u Republici Srpskoj:

1) tačan opis planiranih poslovnih aktivnosti koje društvo za upravljanje namjerava preduzimati u vezi sa prodajom udjela odnosno akcija u fondovima,

2) za svaki fond, njegov prospekt i statut, te posljednji godišnji izvještaj.

(2) Nadležni organ države članice mora obavještenje iz stava 1. ovog člana zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.

(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana, nadležni organ države članice dažan je dostaviti Komisiji:

a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,

b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana, ispunjava propisane uslove.

(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, nadležni organ države članice neće Komisiji dostaviti obavještenje o osnivanju poslovnice, ako na osnovu dostavljenih podataka iz stava 1. ovog člana, te na osnovu prijedloga obima poslovanja zaključi da postoji osnovana sumnja u pogledu organizacije ili vođenja poslova poslovnice, odnosno finansijske sposobnosti društva za upravljanje za poslovanje u Republici Srpskoj.

(5) Društvo za upravljanje dužno je obavijestiti nadležni organ države članice o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.

Član 41.

(1) Komisija je dužna obavijestiti društvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama o poslovanju u Republici Srpskoj, u roku od dva mjeseca od prijema podataka iz člana 40. ovog člana.

(2) Društvo za upravljanje može otpočeti obavljati djelatnost u poslovnici nakon prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, 6.3. Neposredno obavljanje poslova u Republici Srpskoj

Član 42.

(1) Društvo za upravljanje koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na području Republike Srpske, mora o tome obavijestiti nadležni organ države članice u kojoj ima registrovano sjedište. Uz obavještenje se moraju priložiti:

a) plan aktivnosti,

b) podaci i dokumentacija iz člana 40. stava 1. tačke b) ovog zakona.

(2) Nadležni organ države članice mora obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.

(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana, nadležni organ države članice mora dostaviti Komisiji:

a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,

b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana, ispunjava propisane uslove.

(4) Komisija je dužna obavijestiti društvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Republici Srpskoj u roku od dva mjeseca od prijema podataka o takvom prijedlogu.

(5) Nakon prijema obavještenja, odnosno isteka roka iz stava 4. ovog člana, društvo za upravljanje može otpočeti obavljati djelatnost.

(6) Društvo za upravljanje mora nadležni organ države članice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.

(7) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svoga poslovanja. 6.4. Nadzor poslovanja u Republici Srpskoj

Član 43.

(1) Nadležni organ države članice ima pravo da vrši nadzor nad poslovanjem poslovnice društva za upravljanje sa sjedištem u državi članici, odnosno nad neposrednim poslovanjem takvog društva za upravljanje u Republici Srpskoj.

(2) Nadležni organ države članice može zahtijevati od Komisije, da provede postupak nadzora nad poslovanjem poslovnice ako bi se na taj način ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa načelima efikasnosti, ekonomičnosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uslovima mogu se ovlastiti lica ovlaštena od strane nadležnog organa države članice za učešće u postupku nadzora.

7. Oduzimanje dozvole i prestanak društva za upravljanje

Član 44.

Komisija ima pravo da oduzme dozvolu društvu za upravljanje u slijedećim slučajevima:

a) ako društvo za upravljanje ne započne sa poslovanjem u roku od godine dana od izdavanja dozvole,

b) ako se društvo za upravljanje dobrovoljno odrekne dozvole u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti osnivanja i uprav­ljanja investicionim fondovima,

v) ako društvo za upravljanje šest ili više mjeseci ne obavlja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima u skladu sa ovim zakonom,

g) ako je dozvola dobijena na osnovu netačnih navoda ili navoda koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način,

d) ako ovlašteno lice više ne ispunjava uslove za dobijanje dozvole,

đ) ako je ovlašteno lice ozbiljno ili u više navrata kršilo ovaj zakon.

Član 45.

(1) Društvo za upravljanje ima pravo da prenese poslove upravljanja otvorenim investicionim fondom na neko drugo društvo koje ima dozvolu Komisije.

(2) U slučaju zatvorenog investicionog fonda, pravo da prenese upravljanje investicionim fondom na neko drugo društvo koje ima dozvolu Komisije, ima nadzorni odbor fonda uz saglasnost skupštine akcionara zatvorenog investicionog fonda.

(3) Najmanje tri mjeseca prije prenosa upravljanja investicionim fondom, društvo za upravljanje je dužno o prenosu upravljanja obavijestiti sve vlasnike udjela u tom fondu. Vlasnicima udjela koji u navedenom periodu žele istupiti iz fonda, društvo za upravljanje ne može obračunati i naplatiti izlaznu naknadu.

(4) Način prenosa poslova upravljanja iz stava 1. i 2. . ovog člana propisuje Komisija.

Član 46.

Društvo za upravljanje može prestati da obavlja svoju registrovanu djelatnost, pod slijedećim pretpostavkama:

a) mora uputiti pisano obavještenje banci depozitaru najmanje dva mjeseca prije prestanka upravljanja, u slučaju kada fond koristi usluge banke depozitara, Komisiji, u slučaju ako upravlja otvorenim investicionim fondom ili nadzornom odboru i Komisiji, ako upravlja zatvorenim investicionim fondom,

b) ako nastupe okolnosti iz kojih nedvosmisleno proizilazi da društvo za upravljanje nije ili neće biti u mogućnosti da ispunjava svoje obaveze, dužno je da o tome odmah obavijesti Komisiju, ako upravlja otvorenim investicionim fondom, odnosno nadzorni odbor, ako upravlja zatvorenim investicionim fondom,

v) ako u roku od šezdeset dana od upućivanja obavještenja iz tačke a) ili b) ovog stava društvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicionim fondom ne provede postupak prenosa upravljanja drugom ovlaštenom društvu za upravljanje u skladu sa članom 45. ovog zakona, odnosno ako isto ne učini nadzorni odbor u slučaju zatvorenog investicionog fonda, pokreće se postupak likvidacije fonda u skladu sa odredbama glave IX. ovog zakona.

8. Ograničenja i odgovornost društva za upravljanje

Član 47.

(1) Društvo za upravljanje investicionim fondovima sa javnom ponudom ne može da:

a) obavlja djelatnosti posredovanja u kupovini i prodaji hartija od vrijednosti,

b) otuđuje hartije od vrijednosti ni bilo kakvu drugu imovinu fonda, kao ni da je od njega stiče, bilo za svoj račun ili za račun povezanih lica,

v) kupuje sredstvima fonda imovinu koja nije predviđena njegovim statutom i prospektom,

g) obavlja transakcije kojim krši odredbe ovog zakona i propise Komisije, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja u fondove kojim upravlja,

d) otuđuje imovinu zatvorenog investicionog fonda i imovinu koja čini otvoreni investicioni fond bez primanja odgovarajuće naknade,

đ) stiče ili otuđuje imovinu u ime fondova kojim upravlja po cijeni nepovoljnijoj od tržišne cijene ili procijenjene vrijednosti predmetne imovine,

e) u svoje ime i za račun otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, odnosno u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, posuđuje sredstva, osim ako to ne čini sa ciljem korišćenja tih sredstava za otkup udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom, i to pod uslovom da novčana sredstva raspoloživa u portfelju fonda nisu dovoljna za tu svrhu, pri čemu, u slučaju takvih pozajmica, ukupni iznos obaveza koje podliježu otplati iz imovine koja čini otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, prema svim ugovorima o zajmu ili kreditu, ne može prelaziti 10% neto vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u trenutku uzimanja tih pozajmica, na rok koji ne može biti duži od tri mjeseca,

ž) odobrava zajmove iz imovine fonda,

z) koristi imovinu fonda kao garanciju izvršenja obaveza društva za upravljanje ili obaveza trećih lica ili kako bi društvu za upravljanje, njegovim zaposlenima ili povezanim licima omogućio sklapanje poslova pod povlašćenim uslovima,

i) dogovara prodaju, kupovinu ili prenos imovine između dva fonda kojim upravlja isto društvo za upravljanje pod uslovima različitim od tržišnih uslova ili uslovima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi,

j) preuzima obaveze u vezi sa imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasništvo investicionog fonda sa javnom ponudom, uz izuzetak transakcija sa hartijama od vrijednosti obavljenih na berzi ili kakvom drugom priznatom sistemu trgovanja čija pravila omogućavaju isporuku hartija od vrijednosti uz istovremeno plaćanje,

k) za svoj račun stiče ili otuđuje udjele u otvorenom investicionom fondu kojim upravlja,

l) emituje druge hartije od vrijednosti otvorenih investicionih fondova osim njihovih udjela, lj) ulaže imovinu fonda u hartije od vrijednosti ili druge finansijske instrumente koje ono emituje,

m) fondovi sa javnom ponudom kojim upravlja jedno društvo za upravljanje ne mogu biti vlasnici ukupno:

1) više od 25% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,

2) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,

3) 10% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta,

4) 25% udjela pojedinog investicionog fonda,

5) 10% instrumenata tržišta novca jednog emitenta, uz izuzetak da se ograničenja iz ove podtačke ne primjenjuju na dužničke hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, regije država članica, jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske Unije ili međunarodna javna organizacija koja je članica jedne ili više država članica.

(2) Ograničenja i odgovornost društva za upravljanje investicionim fondom sa privatnom ponudom propisana su prospektom fonda.

Član 48.

(1) U slučaju da ne obavi ili propusti da obavi, u cijelosti ili djelimično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim zakonom, statutom ili prospektom fonda, društvo za upravljanje odgovorno je vlasnicima udjela, odnosno akcionarima fonda za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim zakonom, pravilnikom, statutom i prospektom fonda, te ugovorom o upravljanju zatvorenim investicionim fondom.

(2) Odricanje od odgovornosti zbog povjeravanja izvršavanja nekog posla trećem licu ne proizvodi pravno dejstvo.

III BANKA DEPOZITAR

1. Pojam banke depozitara

Član 49.

(1) Banka depozitar je banka koja za potrebe fonda obavlja poslove čuvanja posebne imovine fonda, poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove banke depozitara u skladu sa odredbama ovog zakona.

(2) Banka depozitar fonda registrovanog u Republici Srpskoj može biti samo banka sa sjedištem u Republici Srpskoj.

(3) Pored banke iz stava 2. ovog člana, poslove depozitara fonda može da obavlja i Centralni registar hartija od vrijednosti, pod uslovom da za obavljanje ovih poslova dobije dozvolu Komisije.

2. Osnovna obilježja poslova banke depozitara

Član 50.

(1) Investicioni fond sa javnom ili privatnom ponudom koji je osnovan u skladu sa odredbama ovog zakona i posluje na teritoriji Republike Srpske mora imati banku depozitara.

(2) Prinudne odredbe ovog zakona kojim se propisuju obaveze postupanja fondova i društava za upravljanje u vezi sa korišćenjem poslova banke depozitara, odnose se na sve investicione fondove i društva koja njima upravljaju.

Član 51.

(1) Poslovi čuvanja i ostali poslovi koje banka depozitar obavlja za društvo za upravljanje moraju biti organizaciono odvojeni od poslova društva za upravljanje.

(2) Imovinu investicionih fondova, uključujući hartije od vrijednosti, bankovne račune i drugu imovinu, banka depozitar čuva i vodi na posebnom računu za svaki od fondova za koji obavlja poslove banke depozitara.

(3) Banka depozitar ne može koristiti imovinu investicionog fonda, bilo direktno ili indirektno, za obavljanje transakcija za svoj račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe ili svoje zaposlene ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist akcionara fonda ili vlasnika udjela u fondu.

(4) Imovina fondova kod banke depozitara ne ulazi u imovinu banke depozitara ni u likvidacionu ili stečajnu masu niti se može upotrijebiti za izvršenje u vezi potraživanja prema banci depozitaru.

Član 52.

Banka depozitar djeluje isključivo u interesu investitora u fondove za koje obavlja poslove banke depozitara.

3. Prava i obaveze banke depozitara

Član 53.

(1) Pored čuvanja posebne imovine fonda, vođenja posebnih računa za imovinu svakog pojedinog fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, banka depozitar obavlja slijedeće poslove:

a) u slučaju otvorenog investicionog fonda, obezbjeđuje da se prodaja i otkup udjela za račun fonda obavljaju u skladu sa zakonom i pravilima fonda,

b) u slučaju otvorenog investicionog fonda, otkupljuje i isplaćuje udjele, te vrši isplate vlasnicima udjela otvorenog investicionog fonda iz dobiti fonda,

v) vodi računa da je obračun neto vrijednosti pojedine akcije ili udjela u fondu obavljen u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, te prospektom i statutom fonda,

g) izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa hartijama od vrijednosti i drugom imovinom koja čini portfelj fonda, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, propisima Komisije, prospektom i statutom fonda, te obezbjeđuje da transakcije hartijama od vrijednosti budu izmirene, odnosno da dospjela novčana potraživanja budu naplaćena u zakonskim ili ugovorenim rokovima,

d) izvještava društvo za upravljanje o korporativnim radnjama vezanim za imovinu fonda koju čuva i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze,

đ) naplaćuje sve prihode i druga prava dospjela u korist fonda, koja proizlaze iz njegove imovine,

e) obezbjeđuje da se prihodi fonda koriste u skladu sa ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda, te da su troškovi koje plaća fond u skladu sa uslovima iz prospekta ili statuta fonda, odredbama ovog zakona i drugih propisa,

ž) obavlja druge stručne ili upravne poslove koji su predviđeni ugovorom zaključenim sa društvom za upravljanje ili nadzornim odborom fonda,

z) vodi evidenciju poslovanja koje obavlja kao banka depozitar svakog pojedinog fonda i na redovnoj osnovi usklađuje sa evidencijom društva za upravljanje,

i) prijavljuje Komisiji kršenje ovog zakona i ugovora koje učini društva za upravljanje, u slučaju da društvo za upravljanje odbije da prihvati njen zahtjev za prestankom takvog kršenja,

j) revizorima i drugim licima ovlašćenim za obavljanje uvida, uključujući i Komisiju, omogućuje pristup podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu.

(2) Komisija će propisati način provođenja odredaba stava 1. ovog člana.

4. Odgovornost banke depozitara

Član 54.

Banka depozitar odgovara društvu za upravljanje, vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu i akcionarima zatvorenog investicionog fonda za pričinjenu štetu ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene ugovorom o poslovima banke depozitara ili ovim zakonom, uključujući i slučaj kada je obavljanje svojih poslova iz člana 53. stav 1. ovog zakona u cijelosti ili djelomično povjerila trećim licima.

Član 55.

Podatke o vlasnicima udjela, njihovim udjelima, odnosno akcionarima, te uplatama i isplatama, koji su joj učinjeni dostupnim u skladu sa odredbama ovog zakona, banka depozitar je dužna čuvati kao poslovnu tajnu.

5. Promjena banke depozitara

Član 56.

Investicionim fondovima nije dozvoljeno zamijeniti banku depozitara bez dozvole Komisije.

Član 57.

(1) Banka depozitar koja želi prestati sa obavljanjem djelatnosti banke depozitara ili raskinuti ugovor o poslovima banke depozitara određenog fonda ili fondova dužna je najmanje dva mjeseca prije prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ugovora uputiti pismeno obavještenje o svojoj namjeri Komisiji, nadzornom odboru svakog zatvorenog investicionog fonda ili društvu za upravljanje otvorenog investicionog fonda za koje obavlja poslove banke depozitara.

(2) U slučaju da društvo za upravljanje otvorenog investicionog fonda, odnosno nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda ne zaključe ugovor o poslovima banke depozitara sa drugom bankom depozitarom u roku od dva mjeseca od dana prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, banka depozitar je dužna, ako je u mogućnosti, da nastavi sa pružanjem depozitnih usluga u daljnjem roku od mjesec dana.

(3) U slučaju da banka depozitar prestane poslovati u svojstvu banke depozitara, ili ako u roku od dva mjeseca, odnosno u dodatnom roku od mjesec dana ne bude zaključen ugovor sa drugom bankom depozitarom, investicioni fondovi za koje je obavljala poslove banke depozitara moraju biti likvidirani, u skladu sa odredbama glave IX. ovog zakona.

Član 58.

Društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondom ili nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda mogu jednu banku depozitara zamijeniti nekom drugom. Dotadašnja banka depozitar mora u pismenom obliku, u roku od tri dana od prijema zahtjeva, da obavijesti Komisiju da prema svim njenim saznanjima ne postoje bilo kakve nerazriješene povrede zakona ili propisa.

Član 59.

U slučaju raskida ugovora o poslovima banke depozitara, banka depozitar je dužna da svu imovinu investicionih fondova koju ima na čuvanju prenese na čuvanje banci depozitaru sa kojom društvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor zaključe ugovor o poslovima banke depozitara, pri čemu mora predati i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje fondova za koje je do tada obavljala poslove banke depozitara, u pisanom ili elektronskom obliku, zavisno o načinu vođenja navedenih podataka.

IV INVESTICIONI FONDOVI SA JAVNOM PONUDOM

1. Zatvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom

Član 60.

(1) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je akcionarsko društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja društvo za upravljanje, a čiji je predmet poslovanja prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih akcija i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela disperzije rizika.

(2) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom može se osnovati na određeno ili neodređeno vrijeme.

(3) Statutom zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju se utvrditi njegovi investicioni ciljevi.

(4) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može se transformisati u holding, koncern ili druge oblike povezanih društava.

(5) Na zatvorene investicione fondove sa javnom ponudom primjenjuju se odredbe Zakona o preduzećima, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 61.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji podnosi ovlašteno društvo za upravljanje mora sadržavati:

a) firmu društva za upravljanje i podatke o dozvoli za poslovanje koje je društvo za upravljanje dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,

b) firmu fonda,

v) ciljeve ulaganja fonda,

g) ime i prezime, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte članova prvog saziva nadzornog odbora fonda,

d) statut fonda,

đ) prospekt fonda,

e) odluku o imenovanju članova prvog nadzornog odbora i njihove pismene izjave o prihvatanju imenovanja,

ž) ugovor zaključen između nadzornog odbora fonda i društva za upravljanje,

z) ugovor sa bankom depozitarom i kopiju izvoda iz sudskog registra za banku,

i) zahtjev za uvrštenje akcija fonda na berzu ili uređeno javno tržište, te pismenu potvrdu berze da akcije fonda, sudeći prema prijedlogu, ispunjavaju uslove za uvrštenje, i

j) firmu revizora, izvod iz sudskog registra i osnovne podatke o revizoru.

(2) Komisija će propisati obavezni sadržaj zahtjeva, statuta, prospekata i ugovora zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom i drugih dodatnih podataka koji se mogu tražiti ako je to neophodno za zaštitu investitora. 1.1. Osnovni kapital i akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom

Član 62.

(1) Najniži iznos osnovnog kapitala zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom je 1.000.000 KM.

(2) Komisija može propisati i viši iznos osnovnog kapitala od iznosa navedenog u stavu 1. ovog člana.

Član 63.

(1) Na upis i uplatu akcija shodno se primjenjuju odredbe Zakona o preduzećima.

(2) Akcije zatvorenog investicionog fonda uplaćuju se u gotovini i moraju u cjelosti biti uplaćene prije nego što se osnivanje zatvorenog investicionog fonda upiše u sudski registar ili prije upisa povećanja osnovnog kapitala.

Član 64.

(1) Redovne akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom glase na ime i akcionarima daju jednaka prava utvrđena zakonom, prospektom i statutom fonda.

(2) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može emitovati ni jednu drugu vrstu hartija od vrijednosti, osim akcija iz stava 1. ovog člana.

(3) Akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju biti uvrštene na berzu ili drugo uređeno javno tržište. 1.2. Troškovi zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom

Član 65.

(1) Troškovi i naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se plaćati na teret imovine fonda jedino ako je tako određeno prospektom i statutom. Najviši iznos troškova i naknada osnivanja koje se isplaćuju na teret imovine fonda u prospektu iskazuje se kao procenat novčanih sredstava uplaćenih u fond prilikom osnivanja. Sve ostale troškove i naknade u vezi sa osnivanjem koji prelaze tako utvrđeni procenat snosi društvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor, zavisno od toga ko ih je prouzrokovao.

(2) Ako zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne uspije doseći najniži iznos osnovnog kapitala, troškove i naknade u vezi sa osnivanjem snose osnivači koji su usvojili statut, a novčani ulozi se u cjelosti vraćaju ivestitorima.

(3) Troškovi i naknade u vezi sa osnivanjem plaćeni iz imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne mogu prelaziti 3,5% ukupnih novčanih sredstava prikupljenih emisijom akcija.

Član 66.

(1) Iz imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se direktno plaćati isključivo slijedeći ostali troškovi:

a) naknada društvu za upravljanje, koja se zasniva na procentu prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda i mora se navesti u ugovoru između fonda i društva za upravljanje i u prospektu fonda, a kao godišnji trošak može se odbiti od imovine fonda i obračunava se prilikom svakog obračuna neto vrijednosti imovine fonda,

b) naknada banci depozitaru,

v) naknada i troškovi članova nadzornog odbora,

g) troškovi, provizije ili takse neposredno povezane sa sticanjem ili prodajom imovine fonda,

d) naknada i trošak vođenja registra akcija, uključujući troškove izdavanja potvrda o stanju udjela, ako se one emituju, te troškove isplate dividendi,

đ) revizorski i advokatski troškovi nastali u poslovanju zatvorenog investicionog fonda,

e) troškovi izrade, štampanja i poštarine vezani uz objavljivanje i dostavljanje izvještaja koji se prema ovom zakonu podnose akcionarima,

ž) troškovi održavanja glavne skupštine, osim u slučaju vanredne skupštine koju sazove društvo za upravljanje, u kom slučaju te troškove snosi društvo za upravljanje,

z) sve propisane naknade koje se plaćaju Komisiji u vezi sa izdavanjem dozvole zatvorenom investicionom fondu,

i) troškovi uvrštenja na berzu ili drugo uređeno javno tržište,

j) porezi koje je fond dužan platiti na imovinu ili dobit,

k) troškovi oglašavanja, ali samo kada je ono obavezno za zatvorene investicione fondove u skladu sa ovim zakonom, i

l) ostale naknade određene posebnim zakonima (naknade Komisije).

(2) Naknada društvu za upravljanje iz stava 1. tačke a) ovog člana ne može biti definisana tako da zavisi od prinosa fonda.

(3) Na teret imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se isplaćivati samo troškovi predviđeni prospektom fonda.

Član 67.

(1) Ukupni iznos svih troškova koji se knjiže na teret zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih troškova, a za svaku prethodnu godinu obračunava se na sljedeći način: Ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih troškova iz člana 66. ovog zakona, osim troškova iz stava 1. tačke j) i l) tog člana

× 100

Prosječna godišnja neto vrijednost imovine

(2) Iznos troškova iz stava 1. ovog člana mora se objaviti u revidiranom godišnjem izvještaju fonda.

Član 68.

(1) Pokazatelj ukupnih troškova fonda ne može biti veći od 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda. Komisija svake godine, po završetku godišnjeg obračunskog perioda, objavljuje sažeto poređenje pokazatelja ukupnih troškova svih zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

(2) Sve nastale troškove koji u određenoj godini pređu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,5%, snosi društvo za upravljanje.

1.3. Nadzorni odbor

Član 69.

(1) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ima najmanje pet članova.

(2) Najviše 40% od ukupnog broja članova nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu biti zaposleni ili povezana lica društva za upravljanje ili lica koja su sa fondom u prethodne dvije godine zaključila ugovor o pružanju usluga, uključujući revizore, advokate i notare.

(3) Ostali članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju biti nezavisni, što znači da oni ne mogu biti:

a) zaposleni u društvu za upravljanje, banci depozitaru, revizoru ili lica koja posjeduju važeću dozvolu Komisije, odnosno odgovarajućeg nadležnog organa, za obavljanje poslova brokera ili investicionog savjetnika koji stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslove sa hartijama od vrijednosti, ili lica koja su sa bilo kojim od njih u prethodne dvije godine zaključili ugovor o pružanju usluga,

b) zaposleni kod povezanih lica iz stava 3. tačka a) ovog člana, ili sa njima povezana lica.

Član 70.

Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti slijedeća lica:

a) članovi uprave ili nadzornog odbora društva za upravljanje, banke depozitara, brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslovanje sa hartijama od vrijednosti, društva za osiguranje ili penzionog fonda u privatnom vlasništvu, u vrijeme kada je tim društvima nadležni regulatorni organ oduzeo dozvolu za rad, u roku od tri godine od oduzimanja dozvole,

b) lica koja su izgubila članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kojima je Komisija odnosno odgovarajući nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti,

v) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv imovine, krivično djelo protiv privrede i platnog prometa i krivično djelo protiv pravnog saobraćaja iz Krivičnog zakona Republike Srpske, i to za vrijeme od godinu dana po pravosnažnosti presude kojom su osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne,

g) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo neovlašćenog korišćenja i odavanja povlašćenih informacija, manipulisanja cijenama i širenja neistinitih informacija, navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegove nedozvoljene distribucije, nedozvoljenog uvrštenja hartija od vrijednosti, prikrivanja vlasništva i nedozvoljene trgovine hartijama od vrijednosti iz Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, i to za vrijeme od godinu dana po pravosnažnosti presude kojom su osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne,

d) lica koja su pravosnažno osuđena za prekršaj propisan odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti za vrijeme od godine dana po pravosnažnosti odluke,

đ) lica protiv kojih je izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelimično obuhvaćeno predmetom poslovanja fonda ili društva za upravljanje, za vrijeme dok traje ta zabrana,

e) lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost,

ž) lica koja posjeduju važeću dozvolu Komisije, odnosno odgovarajućeg nadležnog organa zaobavljanje poslova brokera ili investicionog savjetnika i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslovanje sa hartijama od vrijednosti,

z) lica koja trenutno obavljaju neku dužnost u administrativnoj službi i koja su trenutno zaposlena u republičkoj upravi ili organu lokalne samouprave, organima odgovornim Vladi Republike Srpske ili Narodnoj Skupštini Republike Srpske, ili odgovarajućim organima u nekoj drugoj državi.

Član 71.

Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom imenuju se na period od najviše četiri godine, i mogu biti ponovo imenovani.

Član 72.

U godišnjem finansijskom izvještaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom objavljuje se ukupni iznos naknada i troškova plaćenih članu nadzornog odbora, kao i broj i vrijednost svih akcija kojim pojedini član nadzornog odbora raspolaže u fondu. Članovima nadzornog odbora nije dozvoljeno primanje bilo kakve naknade od emitenta hartija od vrijednosti u koje fond ulaže svoja sredstva, osim primanja koja mu pripadaju na osnovu ugovora o radu. 1.4. Nadležnost nadzornog odbora

Član 73.

Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, pored nadležnosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa Zakonom o preduzećima, zajednički zastupaju fond prema društvu za upravljanje. Takođe, nadzorni odbor nadležan je i za:

a) davanje saglasnosti za zaključenje ugovora sa licima koja fondu pružaju usluge, pri čemu se takvi ugovori ne mogu zaključivati na period duži od tri godine,

b) nadzor nad izvršavanjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima pravo da raskine ugovor u slučaju trajnijeg neizvršenja obaveza, u kom slučaju ni jedna naknada, koja dospijeva poslije takvog raskida, ne može prelaziti iznos tromjesečne nagrade predviđene raskinutim ugovorom,

v) nadzor nad usklađenošću poslovanja sa odredbama ovog zakona, prospektom fonda i ciljevima i ograničenjima ulaganja pojedinog fonda,

g) davanje saglasnosti na odluku kojom se glavnoj skupštini fonda predlaže odlučivanje u vezi sa otkupom akcija, emisijom akcija i restrukturiranjem fonda,

d) prijavljivanje Komisiji svakog propusta društva za upravljanje i banke depozitara u primjeni ovog zakona i drugih propisa,

đ) utvrđivanje finansijskih izvještaja fonda, po prijedlogu društva za upravljanje.

Član 74.

U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje ili nastanka kakve druge okolnosti koja onemogućuje nastavak obavljanja poslova upravljanja zatvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom, nadzorni odbor je dužan u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor iz člana 76. ovog zakona sa novim društvom za upravljanje. U protivnom, nadzorni odbor je dužan sazvati glavnu skupštinu fonda.

Član 75.

U slučaju oduzimanja dozvole za rad banci depozitaru zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ili nastanka neke druge okolnosti koja banci depozitaru fonda onemogućuje nastavak obavljanja ugovorenih poslova, nadzorni odbor je dužan u roku od dva mjeseca od nastupanja takvih okolnosti, potpisati ugovor sa drugom bankom depozitarom. U protivnom, nadzorni odbor je dužan sazvati glavnu skupštinu fonda. 1.5. Upravljanje fondom

Član 76.

(1) Uprava društva za upravljanje ima ovlaštenja, imenuje se i djeluje kao uprava zatvorenog investicionog fonda i upravlja fondom u skladu sa ugovorom koji je sa društvom za upravljanje u ime fonda zaključio nadzorni odbor fonda u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.

(2) Obavezni sadržaj ugovora iz stava 1. ovog člana koji zaključuju društvo za upravljanje i zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, propisuje Komisija .

Član 77.

Društvo za upravljanje je odgovorno za izvršavanje poslova preuzetih ugovorom iz člana 76. ovog zakona, bez obzira obavlja li te poslove neposredno ili preko trećeg lica. 1.6. Dozvoljena ulaganja i ograničenja ulaganja

Član 78.

(1) Imovina zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom može se sastojati isključivo od:

a) hartija od vrijednosti,

b) udjela ili akcija investicionih fondova,

v) instrumenata tržišta novca,

g) depozita kod ovlašćenih banaka u Republici Srpskoj ili državi članici, ili nekoj drugoj državi pod uslovom da podliježu nadzoru i ograničenjima koja će Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati jednakim onim u Republici Srpskoj, koji dospijevaju u roku koji ne može biti duži od godinu dana, i koji se mogu u svakom trenutku razročiti,

d) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, kojim se trguje na uređenim tržištima iz stava 1. tačk a) ovog člana, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organizovanom tržištima (OTC) pod uslovom da:

1) se zasnivaju na finansijskim instrumentima, ulaganje u koje je dozvoljeno ovim članom, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim tečajevima ili valutama u koje fond može ulagati na osnovu svog prospekta i statuta,

2) se poslovi ugovoreni na drugim organizovanom tržištima (OTC) zaključuju sa institucijama koje podliježu nadzoru nekog regulatornog organa u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini ili državi članici,

3) podliježu pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi te se po nalogu fonda mogu u svako doba prodati, likvidirati ili zaključiti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravičnoj vrijednosti,

4) se takvi instrumenti koriste isključivo za smanjivanje ili ograničavanje rizika ili povećanje prinosa odnosno smanjenje troškova fonda bez ikakvog povećanja rizika, odnosno da se njima neće mijenjati investiciona strategija, ciljevi i ograničenja definisani ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda,

5) u prospektu fonda mora biti navedeno može li se ulagati u takve instrumente, da li će se koristiti u svrhu zaštite od rizika ili u svrhu postizanja investicionih ciljeva fonda, i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizičnost fonda,

đ) nekretnina,

e) novca na računu.

(2) Komisija će propisati dozvoljena ulaganja zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

Član 79.

(1) Ulaganje imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom podliježe slijedećim ograničenjima:

a) najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca jednog emitenta uz izuzetak da:

1) u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske Unije ili međunarodna javna organizacija u kojoj su članovi jedna ili više država članica, može se ulagati bez ograničenja pod uslovom da: u prospektu i statutu fonda budu jasno nazvedene države, jedinice lokalne uprave ili međunarodne organizacije u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% imovine fonda, da se imovina fonda sastoji od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, i da vrijednost ni jedne pojedine hartije od vrijednosti ili instrumenta tržišta novca iz tačke a) podtačke 1) ovog stava ne prelazi 30% imovine fonda,

2) ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti, Komisija može dozvoliti da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 20% imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima, da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 35% imovine fonda, ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% imovine fonda u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u svom prospektu i statutu jasno navesti da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa,

b) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima i ovog zakona smatraju se jednim emitentom u smislu člana 78. ovog zakona i odredbama ovog člana, pri čemu najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja čine grupu povezanih društava,

v) ograničenja iz stava 1. tačke a) ovog člana ne odnose se na:

1) depozite,

2) finansijske derivate kojima se trguje na drugim organizovanom tržištima (OTC),

g) najviše 20% neto vrijednosti imovine može se položiti kao depozit u istu banku iz člana 78. stav 1. tačka g) ovog zakona,

d) izloženost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom organizovanom tržištu (OTC) ne može biti veća od:

1) 10% neto vrijednosti imovine fonda ako se radi o banci iz člana 78. stav 1. tačka g) ovog zakona,

2) 5% neto vrijednosti imovine fonda ako se radi o nekom drugom pravnom licu,

đ) ukupna vrijednost ulaganja u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent isto lice, i vrijednosti depozita položenih kod tog lica i izloženosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organizovanom tržištu (OTC), ugovorenih sa tim licem ne može preći 20% neto vrijednosti imovine fonda,

e) najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili akcije jednog investicionog fonda iz člana 78. stav 1. tačka b) ovog zakona, uz uslov da najviše 30% imovine fonda može biti uloženo u fondove, osim u fondove iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona, a najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u fondove sa privatnom ponudom,

ž) ulaganje u udjele ili akcije investicionih fondova ne može preći 25% neto vrijednosti imovine pojedinog fonda u koji se ulaže,

z) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili direktnim ili indirektnim vlasničkim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada,

i) ako se imovina fonda može ulagati u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda,

j) fond u svom vlasništvu ne može imati više od 25% akcija sa pravom glasa jednog emitenta ili hartija od vrijednosti iz iste emisije obveznica,

k) ukupna izloženost fonda prema finansijskim derivatima ne može biti veća od 10% neto vrijednosti imovine fonda,

l) ako fond namjerava uložiti više od 40% svoje neto vrijednosti imovine u neuvrštene hartije od vrijednosti, firma fonda treba sadržavati i riječi „zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene hartije od vrijednosti”, lj) ne mogu se vršiti ulaganja u društva sa ograničenom odgovornošću, kao ni u hartije od vrijednosti koje nisu slobodno prenosive.

(2) Komisija će propisati ograničenja ulaganja zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom. 1.7. Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

Član 80.

(1) Isključivo zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom kojem je odredbama prospekta i statuta dozvoljeno ulaganje u nekretnine, odnosno koji namjerava najmanje 60% neto vrijednosti imovine fonda uložiti u nekretnine, može sticati nekretnine na način i prema uslovima iz ovog zakona.

(2) Investicioni fond iz stava 1. ovog člana mora u svojoj firmi imati riječi „zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine”.

(3) Investicioni fond za ulaganje u nekretnine, prema svom statutu i prospektu, može sticati nekretnine u Republici Srpskoj i u inostanstvu, na osnovu reciprociteta, i to u:

a) stambene ili poslovne zgrade sa pripadajućim zemljištem,

b) zemljišta na kojima se gradi ako građevinski plan odgovara uslovima navedenim pod tačkom a) ovog stava i ako se prema objektivnim kriterijumima može računati sa završetkom izgradnje u primjerenom roku, te ako troškovi za zemljišta ne prelaze ukupno 20% neto vrijednosti imovine fonda,

v) neizgrađena zemljišta na kojima je prema važećim propisima lokalne samouprave dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada, odnosno zgrada ili uređaja potrebnih za obavljanje određenih djelatnosti i koja su određena za skoru vlastitu gradnju, u skladu sa odredbom tačke a) ovog stava,

g) poljoprivredna zemljišta,

d) ostala ulaganja u nekretnine ako je to izričito predviđeno u statutu i prospektu fonda.

(4) Imovina iz stava 3. ovog člana može biti stečena samo ako je vještak prethodno procijenio predmetnu nekretninu i ako protivusluga ili cijena koju treba platiti za račun fonda, ne prelazi ili samo neznatno prelazi procijenjenu vrijednost nekretnine.

(5) Svaka pojedina nekretnina ne može u trenutku sticanja prelaziti 20% neto vrijednosti imovine fonda. To vrijedi i za nekretnine koje se sastoje od više međusobno povezanih zemljišnih čestica.

(6) Najmanje 50% neto vrijednosti imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom za nekretnine, mora se sastojati od nekretnina smještenih u Republici Srpskoj, osim ako se ne radi o ulaganju iz stava 7. ovog člana.

(7) Ulaganja u udjele ili akcije društava čiji je predmet poslovanja isključivo ili pretežno sticanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretninama i udjele ili akcije drugog fonda za nekretnine, ili druge hartije od vrijednosti, derivate ili certifikate koje propiše Komisija, a čija se cijena zasniva na nekretninama, smatraju se ulaganjem u nekretnine.

(8) Komisija će propisati način ulaganja zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom u nekretnine. 1.8. Prekoračenje ograničenja ulaganja

Član 81.

Ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona mogu se prekoračiti ako se radi o prenosivim hartijama od vrijednosti ili instrumentima tržišta novca koje fond stiče prilikom povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate većeg broja udjela.

Član 82.

U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona, koja su posljedica kretanja cijena na tržištu, odnosno prekoračenja iz člana 81. ovog zakona, društvo za upravljanje, u nastojanju da sačuva interese akcionara, dužno je, u roku od godine dana uskladiti ulaganja fonda sa odredbom člana 78. ovog zakona, nastojeći pri tom eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

Član 83.

U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona koja su posljedica transakcija koje je zaključilo društvo za upravljanje, a kojim su u trenutku njihovog zaključenja prekoračena navedena ograničenja, društvo za upravljanje dužno je da odmah po saznanju za prekoračenje uskladi ulaganja fonda sa odredbom člana 78. ovog zakona. Društvo za upravljanje dužno je da fondu nadoknadi tako nastalu štetu.

Član 84.

Ograničenja ulaganja navedena u ovom zakonu mogu biti prekoračena u prvih godinu dana od osnivanja fonda, uz poštivanje načela disperzije rizika i zaštite interesa investitora. 1.9. Glavna skupština

Član 85.

(1) Na nadležnost, sazivanje i održavanje glavne skupštine primjenjuju se odredbe Zakona o preduzećima.

(2) Glavna skupština može valjano odlučivati ako su na njoj zastupljeni glasovi koji predstavljaju najmanje 30% osnovnog kapitala zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom.

Član 86.

Glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini fonda, glavna skupština donosi odluke o:

a) povećanju godišnje naknade društvu za upravljanje, iznad iznosa navedenog u važećem prospektu,

b) promjeni investicionih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu,

v) sticanju sopstvenih akcija fonda radi njihovog povlačenja,

g) ako je zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom osnovan na određeno vrijeme, o produženju trajanja fonda u odnosu na period naveden u prospektu,

d) pripajanju i spajanju sa drugim fondom, odnosno podjeli zatvorenog investicionog fonda javnom ponudom.

2. Otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom

Član 87.

Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica, koju, uz dozvolu Komisije, osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda.

Član 88.

(1) Kupovina udjela javnom ponudom obavlja se isključivo uplatama novčanih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima upravljati kao dijelom zajedničke imovine, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana kupovina udjela može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, odnosno prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slučajevima koje propiše Komisija.

Član 89.

Sredstva otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu.

Član 90.

Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu. 2.1. Osnivanje otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom

Član 91.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji u ime fonda podnosi društvo za upravljanje, mora sadržavati:

a) firmu društva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koje je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,

b) naziv fonda i njegove ciljeve ulaganja,

v) prospekt fonda,

g) statut fonda,

d) ugovor zaključen između društva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara,

đ) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora,

e) naznaku da li se osniva fond iz člana 15. stav 1. tačke a) ili tačke b) ovog zakona.

(2) Komisija će bliže propisati uslove za izdavanje dozvole, obavezni sadržaj prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom i druge podatke koji se mogu tražiti ako je to neophodno za zaštitu investitora. 2.2. Udjeli u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom

Član 92.

(1) Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom može emitovati samo jednu vrstu udjela i ne može emitovati ni jednu drugu vrstu hartija od vrijednosti koja nosi prava na bilo koji dio imovine fonda.

(2) Udjel može glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem, odnosno može glasiti na decimalni iznos.

(3) Udjeli se, u skladu s ovim zakonom, smatraju hartijama od vrijednosti i slobodno su prenosivi.

(4) Udjeli otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju biti uvršteni na berzu ili drugo uređeno javno tržište.

Član 93.

Vrijednost imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne može pasti ispod 1.000.000 KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi, fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom fondu. 2.3. Troškovi otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom

Član 94.

(1) Naknade koje se naplaćuju investitoru, odnosno otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom ograničene su na:

a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela,

b) izlaznu naknadu koja se odbija od neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa,

v) naknadu za upravljanje, koja se obračunava na osnovu neto vrijednosti fonda dnevno prema slijedećoj formuli:

Iskazana godišnja naknada za upravljanje

×

1

365

(2) Ni jedan trošak poslovanja društva za upravljanje, kao ni bilo koja usluga koju ono pruža otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom, ne može se naplaćivati fondu izvan okvira naknade iz stava 1. ovog člana, pri čemu jedini izuzetak predstavlja upis vlasnika udjela, ako tu uslugu obavlja društvo za upravljanje.

(3) Nije dozvoljeno naplaćivati naknadu vezanu za prinos fonda.

Član 95.

Ostali troškovi koji se mogu knjižiti direktno na teret investitora ili otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom su:

a) naknada i troškovi koji se plaćaju banci depozitaru,

b) troškovi i provizije vezane uz sticanje ili prodaju imovine,

v) troškovi vođenja registra udjela, uključujući troškove izdavanja potvrda o transakciji ili stanju udjela, ako je to potrebno, te troškove isplate udjela u dobiti,

g) troškovi godišnje revizije,

d) troškovi izrade, štampanja i poštarine vezani uz polugodišnje i godišnje izvještaje vlasnicima udjela,

đ) sve propisane naknade koje se plaćaju Komisiji u vezi sa izdavanjem odobrenja fondu,

e) porezi koje je fond dužan da plati na svoju imovinu ili dobit,

ž) troškovi objavljivanja izmjena prospekta i drugih propisanih obavještenja, i

z) ostali troškovi određeni posebnim zakonima (troškovi Komisije).

Član 96.

(1) Iz imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne može se plaćati ni jedan trošak koji kao trošak nije naveden u prospektu fonda.

(2) Otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom ne može se naplaćivati bilo kakva naknada vezana uz oglašavanje ili promovisanje prodaje udjela u fondu, kao ni nagrada prodajnim zastupnicima za fondove. Takve troškove snosi društvo za upravljanje iz prihoda ostvarenih na ime naknada za upravljanje i naplaćenih ulaznih i izlaznih naknada.

Član 97.

(1) Ukupni iznos svih troškova koji se knjiže na teret otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih troškova, a za svaku prethodnu godinu obračunava se na sljedeći način: Ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih troškova iz člana 95. ovog zakona, osim troškova iz stava 1. tačke b), e) i z) toga člana

× 100

Prosječna godišnja neto vrijednost imovine

(2) Iznos troškova iz stava 1. ovog člana mora se objaviti u revidiranom godišnjem izvještaju.

Član 98.

(1) Pokazatelj ukupnih troškova fonda ne može prelaziti 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda. Po završetku godišnjeg obračunskog razdoblja, Komisija svake godine objavljuje uporedni pregled pokazatelja ukupnih troškova svih otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

(2) Troškove koji u određenoj godini pređu najviši dozvoljeni pokazatelj ukupnih troškova iz stava 1. ovog člana , snosi društvo za upravljanje. 2.4. Upravljanje otvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom

Član 99.

Poslove upravljanja i vođenja poslovanja otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, u skladu sa ciljevima utvrđenim u njegovom prospektu, može obavljati isključivo društvo za upravljanje, koje je od Komisije dobilo dozvolu za poslovanje. 2.5. Dozvoljena ulaganja, ograničenja ulaganja i prekoračenja ograničenja ulaganja

Član 100.

(1) Imovina otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom može se sastojati isključivo od:

a) prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca kojim se trguje:

1) na uređenom javnom tržištu,

2) na uređenom javnom tržištu države članice koje redovno posluje,

3) na službenom berzanskom tržištu hartija od vrijednosti ili na drugom uređenom javnom tržištu država koje nisu članice Evropske Unije koje redovno posluje, pod uslovom da je takvo ulaganje predviđeno prospektom i statutom fonda,

b) novoemitovanih prenosivih hartija od vrijednosti pod uslovom:

1) da je prospektom emisije predviđeno njihovo uvrštenje na službeno berzansko tržište ili drugo uređeno javno tržište koje redovno posluje, i

2) da je ulaganje na tu berzu ili drugo uređeno javno tržište predviđeno prospektom i statutom fonda, i

3) da se takvo uvrštenje obezbjedi u roku od jedne godine od emisije, jer će se u protivnom hartija od vrijednostii smatrati neuvrštenom,

v) udjela ili akcija investicionih fondova registrovanih u Republici Srpskoj ili državi članici ili državi koja nije članica Evropske Unije, pod uslovom:

1) da nivo zaštite investitora i obaveza izvještavanja i informisanja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka zahtjevima propisanim ovim zakonom, naročito u pogledu ograničenja ulaganja, te da su takvi investicioni fondovi ovlašteni od strane Komisije ili odgovarajućih nadležnih organa u državi članici ili državi koja nije članica Evropske Unije, i

2) da je prospektom ili statutom fonda u čije se akcije ili udjele ulaže predviđeno da najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u akcije ili udjele drugih fondova,

g) depozita kod ovlašćenih banaka u Republici Srpskoj ili državi članici, ili nekoj drugoj državi, pod uslovom da podliježu nadzoru i ograničenjima koje će Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati najmanje jednakim onim u Republici Srpskoj, koji dospijevaju u roku koji ne može biti duži od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razročiti,

d) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, kojim se trguje na uređenim tržištima iz stava 1. tačka a) ovog člana, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organizovanom tržištima (OTC), pod uslovom:

1) da se zasnivaju na finansijskim instrumentima u koje je ovim članom dozvoljeno ulaganje, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim tečajevima ili valutama u koje fond može ulagati na osnovu prospekta i statuta fonda,

2) da se poslovi ugovoreni na drugim organizovanim tržištima zaključuju sa institucijama koje podliježu strogom nadzoru nekog regulatornog organa u Republici Srpskoj ili državi članici,

3) da podliježu pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi i da se po nalogu fonda u svako doba mogu prodati, likvidirati ili zaključiti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravičnoj vrijednosti,

4) da se takvi instrumenti koriste isključivo za smanjivanje ili ograničavanje rizika ili povećanje prinosa, odnosno smanjenje troškova fonda, bez ikakvog povećanja rizika, odnosno, da se njima neće mijenjati investiciona strategija fonda, ciljevi i ograničenja definisani ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda,

5) da u prospektu fonda mora biti navedeno može li se ulagati u takve instrumente, da li će se koristiti u svrhu zaštite od rizika ili u svrhu postizanja investicionih ciljeva fonda, i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizičnost fonda,

đ) instrumenata tržišta novca kojim se ne trguje na uređenom tržištu, pod uslovom:

1) da su ih emitovali ili za njih garantuju, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj ili Centralna banka Bosne i Hercegovine, države članice, jedinice lokalne uprave ili centralne banke država članica, Evropska centralna banka, Evropska investiciona banka, države koje nisu članice Evropske Unije, federativne jedinice u slučaju federativnih država, ili javna međunarodna organizacija čija je članica jedna ili više država članica, ili

2) da su ih emitovali emitenti čijim se hartijama od vrijednosti trguje na uređenim tržištima iz stava 1. tačka a) ovog člana, ili

3) da ih je emitovala institucija koja podliježe nadzoru nadležnog nadzornog organa države članice ili podliježe nadzoru za koji Komisija smatra da je odgovarajući u odnosu na ovaj zakon, ili

4) da su ih emitovala druga lica koja je Komisija odobrila pod uslovom da ivestitori u takve instrumente uživaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata iz stava 1. tačka đ) podtačaka 1), 2) ili 3) ovog člana, i da je njihov emitent preduzeće čiji kapital i rezerve premašuju 10 miliona KM i koje izrađuje i objavljuje finansijske izvještaje u skladu sa odgovarajućim standardima finansijskog izvještavanja, ili da je u sklopu grupe povezanih društava koja uključuje jednu ili nekoliko lica čije su akcije uključene u službenu kotaciju neke berze, a koja je posvećena finansiranju te grupe, ili da je preduzeće čiji je predmet poslovanja finansiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja uživaju bankovnu kreditnu liniju, ili

e) neuvrštenih hartija od vrijednosti,

ž) novca na računima.

(2) Komisija će propisati dozvoljena ulaganja otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

Član 101.

(1) Ulaganje imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom podliježe slijedećim ograničenjima:

a) najviše 10% neto vrijednosti imovine može biti uloženo u prenosive hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca osim onih navedenih u članu 100. stav 1. tačke a) i b) ovog zakona,

b) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca jednog emitenta, pod uslovom da, ako je vrijednost prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca jednog emitenta koji čine imovinu fonda veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne može preći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetke da:

1) u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske Unije ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica, može se ulagati bez ograničenja pod uslovom da: u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene države, jedinice lokalne uprave ili međunarodne organizacije u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda, se imovina fonda sastoji od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, i da vrijednost ni jedne pojedinačne hartije od vrijednosti ili instrumenta tržišta novca iz tačke b) podtačke 1) ovog stava ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda.

2) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija, a koje emituju banke registrovane u Republici Srpskoj ili državi članici koje su na osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora sa svrhom zaštite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica moraju biti uložena u skladu sa zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica, i koja bi u slučaju nesolventnosti emitenta prioritetno poslužila za povrat glavnice i kamata iz tih obaveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne može preći 80% neto vrijednosti imovine fonda,

3) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima i ovog zakona smatraju se jednim emitentem u smislu člana 100. i člana 101. ovog zakona. Najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja, u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima, čine povezana društva,

4) ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti, Komisija može dozvoliti da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 20% neto vrijednosti imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima, da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 35% neto vrijednosti imovine fonda ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% neto vrijednosti imovine fonda u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u prospektu i statutu fonda jasno naznačiti da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa,

v) prenosive hartije od vrijednostii i instrumenti tržišta novca iz tačke b), podt. 1) i 2) ovog stava ne uključuju se u obračun ograničenja od 40% iz tačke b) ovog stava,

g) ograničenja iz tačke b) ovog stava ne odnose se na:

1) depozite,

2) finansijske derivate kojim se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTC),

d) najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može se položiti kao depozit u istu banku iz člana 100. stav 1. tačka g. ovog zakona,

đ) izloženost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih s tim licem na drugom organizovanom tržištu (OTC) ne može biti veća od:

1) 10% neto vrijednosti imovine, ako se radi o banci iz člana 100. stav 1. tačka g. ovog zakona,

2) 5% neto vrijednosti imovine, ako se radi o nekom drugom pravnom licu,

e) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent isto lice, i vrijednosti depozita položenih kod tog lica i izloženosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organizovanom tržištu (OTC) ugovorenih sa tim licem, ne može preći 20% neto vrijednosti imovine fonda,

ž) najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili akcije jednog investicionog fonda iz člana 100. stav 1. tačka v) ovog zakona, uz uslov da najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u fondove, osim fondova iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona,

z) ulaganja u udjele ili akcije investicionih fondova ne uključuju se u ograničenja iz tačaka 1. do 6. ovog člana,

i) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojima direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojima upravlja drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili vladajućim uticajem, ili direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada,

j) ako se imovina fonda može ulagati u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena tome fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda,

k) otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može biti vlasnik:

1) više od 10% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,

2) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,

3) 10% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta,

4) 25% udjela pojedinog investicionog fonda,

5) 10% instrumenata tržišta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograničenja iz ovog stava ne primjenjuju na dužničke hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica, jedinica lokalne uprave države članice, države koja nije članice Evropske Unije, međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica,

6) ograničenja iz tačke k) podtačaka 3), 4) i 5) ovog stava mogu se zanemariti u trenutku ulaganja, ako tada nije moguće obračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju,

l) ukupna izloženost fonda prema finansijskim derivatima ni u kom slučaju ne može biti veća od neto vrijednosti imovine fonda, lj) otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom ne mogu ulagati u plemenite metale ni u hartije od vrijednosti ili druge instrumente emitovane na osnovu plemenitih metala.

(2) Ograničenja ulaganja iz ovog člana mogu se prekoračiti ako se radi o prenosivim hartijama od vrijednosti ili instrumentima tržišta novca koje fond stiče prilikom povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva za upravljanje ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate većeg broja udjela u fondu.

(3) U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz ovog člana, koja su posljedica kretanja cijena na tržištu, društvo za upravljanje, u nastojanju da sačuva interese vlasnika udjela, dužno je da uskladi ulaganja fonda u što moguće kraćem vremenskom roku, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(4) U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz ovog člana, koja su posljedica transakcija koje je zaključilo društvo za upravljanje i kojim su u trenutku njihova zaključenja prekoračena navedena ograničenja, društvo za upravljanje dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Društvo za upravljanje dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.

(5) Ograničenja ulaganja navedena u ovom zakonu mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, uz obavezno poštivanje načela disperzije rizika i zaštite interesa investitora.

(6) Komisija će propisati ograničenja ulaganja otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

3. Prospekt investicionih fondova sa javnom ponudom

Član 102.

Prospekt investicionog fonda sa javnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom, odnosno akcija u zatvorenom investicionom fondu.

Član 103.

Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune.

Član 104.

(1) Prospekt mora sadržavati one informacije na osnovu kojih će investitori moći stvoriti potpun stav o investicionom fondu sa javnom ponudom i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfelja.

(2) Prospekt investicionog fonda sa javnom ponudom mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv, odnosno firmu fonda, naznaku vrste fonda, te imena i kratku biografiju članova nadzornog odbora fonda, u slučaju da se radi o zatvorenom investicionom fondu, datum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda, u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak statuta ili cjelovitog prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, najniži iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti i radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, ime, odnosno firmu revizora i drugih davalaca usluga fondu, prava iz udjela ili akcija fonda:

a) pravo na glasanje na skupštini zatvorenog investicionog fonda,

b) pravo na obavještenost (polugodišnji i godišnji izvještaji),

v) pravo na dividendu ili udio u dobiti,

g) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,

d) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione, odnosno stečajne mase fonda, pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, u slučaju zatvorenog investicionog fonda, informacije o berzi ili berzama na kojim će akcije fonda biti uvrštene, vrsta imovine u koju je fondu dozvonjeno ulaganje, opis investicionih ciljeva fonda i ciljane strukture portfelja, načina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima i strukturom fonda, dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske derivate, u slučaju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadržavati izjavu mogu li se takve transakcije zaključivati sa svrhom zaštite ili sa svrhom postizanja investicionih ciljeva, te uticaj takvih transakcija na stepen rizičnosti fonda, naznaku država, jedinica lokalne uprave ili međunarodnih organizacija u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% imovine fonda, naznaku da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti, najniži iznos pojedinačnih ulaganja u fond, način upisa akcija ili udjela te, za otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, način i uslove otkupa udjela, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, ako će neto vrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost s obzirom na sastav portfelja fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda, izjavu koja će upozoriti na navedenu karakteristiku imovine fonda, u slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela, u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrsta i granica troškova osnivanja koji mogu teretiti fond, u slučaju bilo koga fonda: godišnje naknade i troškove uprav­ljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora, informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti isplate udjela u dobiti ili dividende fonda akcionarima i vlasnicima udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za akcionara ili vlasnika udjela, istorijski prinos fonda i profil tipičnog investitora kome je fond namijenjen, trajanje poslovne godine, i datum izdavanja prospekta.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, u slučaju da društvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, imena i povezanost članova uprave i nadzornog odbora te njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i naznaku udjela članova u osnovnom kapitalu, firmu, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar te ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava, za fond iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona, u prospektu se moraju navesti podaci o mjestu u Republici Srpskoj u kojem domaći ivestitori mogu dobiti informacije i kupovati i prodavati udjele ili akcije tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj, a transakcije moraju biti izvršene u domaćoj valuti.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.

Član 105.

(1) Prije početka javne ponude za prodaju akcija ili udjela, Komisija je dužna da odluči o zahtjevu za odobrenje prospekta investicionog fonda sa javnom ponudom, odnosno da prethodno odluči o zahtjevu za odobrenje izmjena i dopuna postojećih prospekata do kojih je došlo zbog bitnih promjena, u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Nije dozvoljeno nuditi javnom ponudom akcije ili udjele u investicionom fondu sa javnom ponudom prije nego što Komisija odobri prospekt fonda.

Član 106.

Društvo za upravljanje je dužno da u roku od 7 dana od dana dobijanja odobrenja Komisije, objavi prospekt u najmanje jednom dnevnom listu koji je dostupan na cjeloj teritoriji Republike Srpske.

Član 107.

(1) Komisija može odobriti pripremu i distribuciju prospekta u skraćenom obliku (skraćeni prospekt) samo za potrebe otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, pod uslovom da je u skraćenom prospektu jasno i vidljivo navedeno postojanje cjelovitog prospekta i uz napomenu da je cjeloviti prospekt moguće dobiti na zahtjev.

(2) Uslovi navedeni u skraćenom prospektu ne mogu se razlikovati od uslova iz cjelovitog prospekta.

Član 108.

(1) U slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje za početnu emisiju akcija i za svaku naknadnu emisiju akcija.

(2) U slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, novi prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje svaki put kada nastane bitna promjena prospekta navedena u članu 109. stav 1. i 3. ovog zakona, odnosno u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom.

(3) Komisija će propisati obavezni sadržaj i način i postupak objavljivanja i odobravanja cjelovitih i skraćenih prospekata.

Član 109.

(1) Na izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom koje se predlažu sa ciljem: povećanja ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicionih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije.

(2) Pored navedenog u stavu 1. ovog člana, za izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, moraju biti ispunjeni i slijedeći uslovi:

a) obavještenje o predloženim promjenama mora se poštom poslati svim vlasnicima udjela i objavljivati u najmanje jednom dnevnom listu koji je dostupan na cjeloj teritoriji Republike Srpske, najmanje jednom u svakih četrnaest dana tokom perioda od dva mjeseca do dana uvođenja promjena,

b) svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa činjenicom da od fonda mogu tražiti otkup udjela bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi inače morali platiti, i to prije uvođenja promjena, a uz obavještenje o danu njihovog uvođenja,

v) mora biti izvršen otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta.

(3) Pored izmjena iz st. 1. ovog člana, prethodnoj saglasnosti Komisije podliježu i promjene članova uprave društva za upravljanje, nadzornog odbora, banke depozitara ili revizora fonda.

(4) Komisija će bliže propisati postupak izmjena prospekata otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.

4. Statut investicionih fondova sa javnom ponudom

Član 110.

(1) Statut otvorenog, odnosno zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom uređuje pravne odnose društva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno akcionarima zatvorenog investicionog fonda.

(2) Statut se prilaže prospektu fonda i čini njegov sastavni dio.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, statut otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne mora biti priložen prospektu fonda u slučaju da prospekt predviđa da će vlasniku udjela ili akcionaru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje će statut biti dostupan na uvid.

Član 111.

Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune.

Član 112.

Statut otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom koji podatke navedene u ovom članu ne sadrži u prospektu, odnosno statut zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv odnosno firmu fonda i naznaku vrste fonda, datum osnivanja fonda, i vrijeme trajanja fonda , ako je fond osnovan na određeno vrijeme, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, najniži i najviši iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti, te radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, prava iz udjela ili akcija fonda i to:

- pravo na glasanje na skupštini zatvorenog investicionog fonda,

- pravo na obavještenost (polugodišnji i godišnji izvještaji),

- pravo na dividendu ili udio u dobiti,

- pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,

- pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione, odnosno stečajne mase fonda, u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, informacije o berzi ili berzama na kojim će akcije fonda biti uvrštene, opis investicionih ciljeva investicionog fonda i prirodu predloženih ili stvarnih portfelja, načina za ostvarenje ciljeva i rizika povezanih sa ulaganjima i sa strukturom fonda, najniži iznos ulaganja u fond, način upisa, a za otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom i način otkupa udjela, naznaku država, jedinica lokalne uprave ili međunarodnih organizacija u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% imovine fonda, naznaku da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, u slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metode i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela, u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrsta i granica troškova osnivanja koji mogu teretiti fond, u slučaju bilo kojeg investicionog fonda sa javnom ponudom: godišnje naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora, informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti podjele udjela u dobiti ili dividende investicionog fonda akcionarima i vlasnicima udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za akcionare ili vlasnike udjela, trajanje poslovne godine, datum donošenja statuta i u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, drugi sadržaj propisan Zakonom o preduzećima, a koji nije u suprotnosti sa ovim zakonom.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, u slučaju da društvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, imena i povezanost članova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i naznaku udjela članova u osnovnom kapitalu, firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, i ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava, za fondove iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona, u statut se moraju navesti podaci o mjestu u Republici Srpskoj u kojem domaći ivestitori mogu dobiti informacije i kupovati i prodavati udjele ili akcije tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj, a transakcije moraju biti izvršene u domaćoj valuti.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslo­va banke depozitara.

Član 113.

Odredbe od člana 105. do 109. ovog zakona shodno se primjenjuju i na statut investicionih fondova sa javnom ponudom.

5. Promovisanje investicionih fondova sa javnom ponudom

Član 114.

Promotivne aktivnosti fondova kojim upravlja mogu preduzimati i provoditi isključivo:

a) ovlašćeno društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Srpskoj,

b) ovlašćeno društvo sa sjedištem u državi članici.

Član 115.

(1) Sve promotivne informacije o investicionim fondovima i društvima koja njima upravljaju, a posebno koje se odnose na vlasničke udjele, finansijsko poslovanje i prava vlasnika udjela investicionog fonda moraju se, prije objavljivanja, dostaviti Komisiji na odobrenje.

(2) Društvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicionim fondom odgovorno je za potpunost i tačnost informacija objav­ljenih u svrhu promovisanja fonda.

(3) Nadzorni odbor i društvo za upravljanje koje upravlja zatvorenim investicionim fondom solidarno su odgovorni za potpunost i tačnost informacija objavljenih u svrhu promovisanja fonda.

Član 116.

Promotivne informacije o fondovima sa javnom ponudom mogu se saopštavati trećim licima putem oglasa u novinama, na radiju i televiziji, putem ličnih posjeta, telefonskih poziva, internet mreže i elektronskih medija, te putem interaktivne televizije, pri čemu navedena sredstva saopštavanja uključuju i:

a) brošure,

b) oglase u novinama, časopisima, na radiju i televiziji, te internet stranicama,

v) pošiljke poslane običnom ili elektronskom poštom, telefaksom ili na druge načine,

g) telemarketing, što uključuje i korištenje specijalizovanog davaoca telemarketing usluga na osnovu ugovora zaključenog sa društvom za upravljanje,

d) dopise, telefonske ili lične razgovore,

đ) sredstva za unapređenje prodaje, koja prema svojim obilježjima čine finansijsko promovisanje,

e) investicione ili druge publikacije kojim se nude uopštene preporuke o kupovini, držanju ili prodaji ulaganja,

ž) prezentacije većem broju ljudi i

z) druge metode ili sredstva koje fizička ili pravna lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj mogu pročitati, vidjeti ili primiti.

Član 117.

(1) Sve promotivne informacije o investicionim fondovima sa javnom ponudom moraju odobriti lica ovlaštena za zastupanje društva za upravljanje.

(2) Društvo za upravljanje mora sačuvati primjerak svake objav­ljene promotivne informacije, kao i izvore podataka koji potkrep­ljuju navode iz takvih publikacija.

Član 118.

Pri davanju promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom i društvima koja njima upravljaju:

a) ne može se prikrivati ni pogrešno prikazivati njihova promotivna svrha,

b) mora se navesti cjelovit, tačan i istinit opis obaveza i povezanih rizika investicionog fonda sa javnom ponudom koji se promoviše,

v) mora se obezbjediti da iznesene činjenice i navodi na dan njihova iznošenja budu cjeloviti, jasni, istiniti i nedvosmisleni, te da ne dovode u zabludu, pri čemu se svi činjenični navodi moraju dokumentovati,

g) mora se obezbjediti da svako navedeno mišljenje bude potpuno i nedvosmisleno, te da je za svako njegovo daljnje korišćenje dobijena saglasnost društva za upravljanje,

d) mora se obezbjediti da, prilikom upotrebe nekog poređenja, činjenice na kojima se takvo poređenje zasniva budu tačne i ažurne, ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene, te da poređenje bude izneseno na savjestan i nepristrasan način koji ne dovodi u zabludu i koji obuhvata sve bitne faktore za takvo poređenje,

đ) ne mogu se navoditi neistiniti podaci, posebno u pogledu stručnosti odgovornih lica, sredstava i obima poslovanja fonda i društva za upravljanje, te vlasništva ili broja akcija ili udjela u fondu,

e) mora se obezbjediti da izgled, sadržaj ili oblik promotivnih informacija ne iskrivljuje, prikriva ili umanjuje važnost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda, koji se prema ovom zakonu i drugim propisima moraju iznijeti,

ž) mora se obezbjediti da se bez saglasnosti Komisije ili drugog nadležnog organa ne navodi bilo koje odobrenje koje je dao nadležni organ, niti se smiju navesti treća lica na zaključak da odobrenje koje je izdala Komisija ima značenje različito od zna­čenja potvrde kojom se utvrđuje da je predmetna firma zadovoljila uslove za sticanje pravnog statusa navedenog u odobrenju,

z) ne može se izostaviti ni jedan podatak čiji bi izostanak prouzrokovao da promotivne informacije budu netačne, neistinite, nejasne ili da dovode u zabludu,

i) mora se navesti tačan i istinit opis investicionog fonda sa javnom ponudom, propisanih obaveza i povezanih rizika.

Član 119.

(1) Izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda sa javnom ponudom:

a) ne može davati bilo kakvu garanciju ili obećanje,

b) ne može biti sačinjen u obliku procjene bilo koje vrste,

v) mora odražavati rezultate poslovanja fonda od njegovog osnivanja do dana davanja izvještaja ili u zadnjih pet godina, zavisno od toga koji je od navedenih perioda kraći,

g) mora sadržavati posljednje podatke dostupne u trenutku prikazivanja rezultata poslovanja fonda,

d) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhvatanje ili isključivanje određenih faktora koji utiču na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, troškovi, porez, dividende),

đ) ne može biti sačinjen na način iz kojeg bi se dalo zaključiti da se radi o predviđanju mogućih budućih rezultata poslovanja fonda.

(2) Komisija će propisati sadržaj i metode prikazivanja rezultata poslovanja investicionog fonda sa javnom ponudom.

Član 120.

Komisija će propisati sadržaj, rokove, izdavanje i promjenu promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom.

Član 121.

Saopštenja koja se izuzimaju od primjene odredaba ovog zakona o uslovima promovisanja i objavljivanja promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom su:

a) saopštenja između društva za upravljanje i svakog drugog lica koja posjeduje dozvolu za obavljanje finansijske djelatnosti u Repub­lici Srpskoj,

b) kratke, isključivo činjenične objave na radiju, televiziji, u novinama ili elektronskim medijima, koje se odnose na fond ili društvo za upravljanje, te naznake osnovnih podataka za kontakt,

v) dopisi i pismene pošiljke pojedinačno naslovljeni trećim licima o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom i

g) godišnji poslovni i finansijski izvještaji fonda ili društva koje njime upravlja.

V OTVORENI INVESTICIONI FONDOVI SA PRIVATNOM PONUDOM

Član 122.

Na investicione fondove sa privatnom ponudom osnovane u obliku otvorenog investicionog fonda, odnosno otvorene investicione fondove sa privatnom ponudom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave I, II, III, VI, VII, VIII, IX, X, XII, XIII i XIV ovog zakona, kao i preostale odredbe ovog zakona primjenjive na investicione fondove sa javnom ponudom isključivo pod uslovom da odredbama glave V ovog zakona nije izričito utvrđeno drukčije, ili nemogućnost takve primjene proizlazi iz značenja ili primjene preostalih odredaba ovog zakona.

Član 123.

Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju uz odobrenje Komisije osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava privatnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa ciljevima ulaganja i ograničenjima ulaganja utvrđenim prospektom fonda, te čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na način i pod uslovima utvrđenim prospektom fonda, da zahtijevaju isplatu udjela i na taj način istupe iz fonda.

1. Osnivanje otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom

Član 124.

(1) Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom može se osnovati na određeno ili neodređeno vrijeme.

(2) Prilikom osnivanja otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom, udjeli u fondu mogu biti nuđeni privatnom ponudom isključivo licima kojim se, na osnovu ispunjenosti uslova utvrđenih ovim zakonom, priznaje status kvalifikovanih investitora.

(3) Društvo za upravljanje može prospektom i statutom fonda odrediti najveći dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne može preći gornju granicu od 200.

(4) Najniža prva uplata jednog investitora u fond iznosi 100.000 KM. U slučaju povlačenja udjela, iznos ulaganja izražen množenjem broja udjela i cijene udjela fonda nakon povlačenja mora biti viši od 120.000 KM. U protivnom, vlasnik udjela mora povući sve udjele iz fonda.

Član 125.

(1) Kupovina udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom obavlja se uplatama novčanih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima, upravljati kao dijelom zajedničke imovine fonda, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kupovina udjela u fondu može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slučajevima propisanim prospektom fonda.

(3) Društvo za upravljanje može trajno ili privremeno obustaviti daljnje kupovine udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom. U slučaju obustave kupovine udjela, društvo za upravljanje mora informaciju o obustavi kupovine sa obrazloženjem dostaviti svim postojećim članovima fonda i Komisiji.

(4) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela obavlja se u vrijeme i na način naveden u prospektu fonda, a najmanje jednom godišnje u toku svake poslovne godine fonda.

Član 126.

Zahtjev za izdavanje odobrenja i prijava upisa otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koji u ime fonda društvo za upravljanje podnosi Komisiji, mora da sadrži:

a) firmu društva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,

b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja,

v) prospekt fonda,

g) statut fonda,

d) ugovor zaključen između društva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara,

đ) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora.

2. Udjeli u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom

Član 127.

(1) Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom može emitovati samo jednu vrstu udjela i ne može emitovati ni jednu drugu vrstu hartija od vrijednosti koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda.

(2) Udjeli u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom smatraju se hartijama od vrijednosti i mogu se prodavati i prenositi isključivo kvalifikovanim ivestitorima.

Član 128.

Najmanja vrijednost imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom, koju fond mora imati u trenutku okončanja privatne ponude iznosi 1.000.000 KM.

3. Prava i obaveze vlasnika udjela

Član 129.

Sredstva otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom prikupljena emisijom i privatnom prodajom udjela u fondu, te imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu.

Član 130.

Vlasnici udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da zahtijevaju isplatu udjela u fondu prema dinamici, na način i prema uslovima isplate utvrđenim statutom i prospektom fonda, uz poštivanje ograničenja utvrđenih odredbama ovog zakona.

Član 131.

Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu.

4. Troškovi otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom

Član 132.

Naknade koje se naplaćuju investitoru, odnosno otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom ograničene su na:

a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela,

b) izlaznu naknadu koja se odbija od neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa,

v) naknadu za upravljanje.

Član 133.

(1) Naknada društvu za upravljanje otvorenim investicionim fondom sa privatnom ponudom određuje se samostalnom odlukom društva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu fonda.

(2) Naknada za upravljanje otvorenim investicionim fondom sa privatnom ponudom, odnosno jedan njen dio, može biti utvrđen u zavisnosti od prinosa fonda. Naknada, odnosno dio naknade koji zavisi od prinosa fonda, računa se kao proizvod razlike ulazne cijene i izlazne cijene, odnosno ulazne cijene i cijene fonda na zadnji radni dan poslovne godine i broja udjela. Visinu naknade, način njenog obračuna i plaćanja utvrđuje društvo za upravljanje u prospektu fonda.

Član 134.

Na teret imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom mogu se isplaćivati samo troškovi predviđeni prospektom fonda.

Član 135.

(1) U pogledu visine pokazatelja ukupnih troškova, otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom ne podliježe ograničenjima iz člana 98. ovog zakona.

(2) Komisija može, po završetku godišnjeg obračunskog perioda, objavljivati poređenje pokazatelja ukupnih troškova otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom.

5. Dozvoljena ulaganja, ograničenja i prekoračenja ulaganja

Član 136.

Imovina otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom može se sastojati isključivo od:

a) prenosivih hartija od vrijednosti,

b) udjela ili akcija investicionih fondova,

v) instrumenata tržišta novca,

g) depozita kod ovlašćenih banaka u Republici Srpskoj ili državi članici, ili nekoj drugoj državi,

d) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, kojim se trguje na uređenim tržištima i finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTC),

đ) novčanih sredstava, i

e) instrumenata emitovanih na osnovu plemenitih metala i drugih robnih berzi.

Član 137.

(1) Ulaganje imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom podliježe slijedećim ograničenjima:

a) imovina fonda mora se sastojati od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti, udjela ili akcija investicionih fondova ili instrumenata tržišta novca, i

b) tri instrumenta iz prethodne tačke sa najvećim udjelom u vrijednosti imovine fonda ne mogu prelaziti 60% vrijednosti imovine fonda,

v) hartije od vrijednosti, udjeli ili akcije investicionih fondova jednog emitenta ili depoziti kod jedne depozitne institucije ne mogu prelaziti 20% vrijednosti svih hartija od vrijednosti, udjela ili akcija investicionih fondova ili depozita u fondu,

g) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima i ovog zakona smatraju se jednim emitentom u smislu prethodne tačke,

d) ograničenja iz tačke b) ili v) ovog stava ne odnose se na hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske Unije ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica,

đ) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili vladajućim uticajem, ili direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada,

e) ako se imovina fonda može ulagati u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena u tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda.

(2) Društvo za upravljanje mora izraditi i u prospektu fonda prikazati strategiju ulaganja kojom će uvažiti disperziju rizika i obezbjediti likvidnost fonda u skladu sa ciljevima ulaganja fonda.

(3) Društvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti klase imovine i finansijske instrumente u koje namjerava ulagati, uključujući finansijske derivate kojim se trguje na uređenim ili drugim organizovanom tržištima kao i stepen finansijske izloženosti fonda i pripadajućih rizika koji proizlaze iz takve strategije ulaganja.

(4) Komisija će bliže propisati ulaganja otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom.

Član 138.

Moguća prekoračenja ulaganja iz člana 137. ovog zakona, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja moraju se opisati u prospektu i statutu fonda.

6. Prospekt otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom

Član 139.

Prospekt otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, koji je usmjeren isključivo prema pojedinačno navedenom licu ili ograničenoj skupini investitora, koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog zakona.

Član 140.

Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune.

Član 141.

(1) Prospekt otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom mora sadržavati one informacije na osnovu kojih će investitori moći stvoriti potpun stav o fondu i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog port­felja.

(2) Prospekt investicionog fonda sa privatnom ponudom mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv fonda, naznaku vrste fonda, naznaku da je fond namijenjen isključivo ivestitorima koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz člana 11. ovog zakona, datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje i primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, najniži iznos novčanih sredstava i radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, ako ih društvo za upravljanje namjerava koristiti, prava iz udjela:

a) pravo na obavještenost (polugodišnje i godišnje izvještaje),

b) pravo na udio u dobiti,

v) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,

g) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda, pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, vrste imovine u koje je fondu dozvoljeno ulaganje, moguća prekoračenja ulaganja, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja, opis investicionih ciljeva fonda i ciljane strukture portfelja, načina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima fonda, dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske derivate, u slučaju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadržavati izjavu da li se takve transakcije mogu zaključivati sa svrhom zaštite ili sa svrhom postizanja investicionih ciljeva, te uticaj takvih transakcija na stepen rizičnosti fonda, odredbe o likvidnosti fonda, najniži i najviši iznos pojedinačnih ulaganja u fond, način upisa udjela, te način i uslove otkupa udjela, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, ako će neto vrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost s obzirom na sastav portfelja fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda, izjavu koja će upozoriti na navedeno obilježje imovine fonda, vrijeme, metode i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela, godišnje naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog učinka na buduće prinose investitora, te način obračunavanja i plaćanja naknade za upravljanje ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, informacije o načinu obračuna, te načinu i učestalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond ako su od značaja za vlasnike udjela, trajanje poslovne godine, i datum izdavanja prospekta.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, imena i povezanost članova uprave i prvog nadzornog odbora, te njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.

Član 142.

(1) Komisija mora odobriti svaki prospekt investicionog fonda sa privatnom ponudom prije pokretanja privatne ponude za prodaju udjela, kao i izmjene i dopune postojećih prospekata do kojih je došlo usljed bitnih promjena.

(2) Nije dozvoljeno nuditi privatnom ponudom udjele u investicionom fondu sa privatnom ponudom prije nego što Komisija odobri prospekt fonda, odnosno njegove izmjene i dopune.

Član 143.

(1) Na izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom koje se predlažu sa ciljem: povećanja ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicionih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. Pored toga, za izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, moraju biti ispunjeni i slijedeći uslovi: obavještenje o predloženim promjenama mora se poštom poslati svim vlasnicima udjela, prije uvođenja promjena svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa činjenicom da od fonda mogu tražiti otkup udjela, bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi inače trebali platiti, uz obavještenje o danu njihovog uvođenja, otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta mora biti izvršen.

(2) Pored izmjena iz stava 1. ovog člana, prethodnoj saglasnosti Komisije podliježu i promjene članova uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje, promjene banke depozitara ili revizora fonda.

7. Statut otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom

Član 144.

(1) Statut otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom uređuje pravne odnose društva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom.

(2) Statut se prilaže prospektu fonda i čini njegov sastavni dio.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, statut ne mora biti priložen prospektu fonda u slučaju da prospekt predviđa da će vlasniku udjela ili akcionaru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje će statut biti dostupan na uvid.

Član 145.

Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune.

Član 146.

Statut otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koji navedene podatke iz ovog člana već ne sadrži u prospektu, mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv fonda i naznaku vrste fonda, naznaku da je fond namijenjen isključivo ivestitorima koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz člana 11. zakona, datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje i primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, najniži iznos novčanih sredstava, koji će se prikupiti, te radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, prava iz udjela fonda:

a) pravo na obavještenost (polugodišnje i godišnje izvještaje),

b) pravo na udio u dobiti,

c) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,

d) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda. vrste imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, moguća prekoračenja ulaganja, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja, najniži iznos ulaganja u fond, način upisa i otkupa udjela, odredbe o likvidnosti fonda, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, vrijeme, metoda i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela, godišnje naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora, informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti podjele udjela u dobiti vlasnika udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za vlasnike udjela, trajanje poslovne godine, datum izdavanja statuta.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, imena i povezanost članova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje i imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i veličinu udjela članova u osnovnom kapitalu, firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.

8. Promovisanje otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom

Član 147.

Društvo za upravljanje ne može voditi javnu promotivnu kampanju investicionog fonda sa privatnom ponudom kojim uprav­lja. Javnim vođenjem promotivnih akitivnosti ne smatra se isticanje u javnosti prezentacijskih materijala u kojim se uz firmu i djelatnost društva za upravljanje, potencijalni kvalifikovani investitori upućuju na društvo za upravljanje investicionog fonda sa privatnom ponudom.

Član 148.

Svi prezentacijski podaci o investicionim fondovima sa privatnom ponudom i društvima koja njima upravljaju, moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, tačni i ne smiju dovoditi u zabludu, naročito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti članovi uprave društva za upravljanje.

Član 149.

(1) Izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda sa privatnom ponudom mora:

a) sadržavati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade izvještaja o rezultatima poslovanja,

b) biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhvatanje ili isključivanje određenih faktora koji utiču na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, troškovi, porez, dividende i sl.).

(2)  Komisija će propisati obavezni sadržaj i metode izrade i prikazivanja rezultata poslovanja investicionog fonda sa privatnom ponudom.

VI UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINE I CIJENE UDJELA I AKCIJA INVESTICIONOG FONDA

1. Učestalost utvrđivanja vrijednosti

Član 150.

(1) Prije utvrđivanja neto vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda po udjelu, odnosno cijene udjela, društvo za upravljanje dužno je da utvrdi vrijednost njegove imovine i svih obaveza i naknada fonda.

(2) Vrijednost neto imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom obračunava se svakog dana, u vrijeme navedeno u prospektu. Društvo za upravljanje dužno je da narednog radnog dana obavijesti Komisiju o vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda, stanju obaveza i naknada, i cijeni udjela otvorenog investicionog fonda na dan obračuna.

(3) Vrijednost neto imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom obračunava se u vrijeme navedeno u prospek­tu fonda, a najmanje jednom mjesečno.

(4) Vrijednost neto imovine otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom obračunava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda.

(5) Vrijednost neto imovine zatvorenog fonda obračunava se najmanje jednom mjesečno, u vrijeme navedeno u prospektu.

(6) Komisija će propisati učestalost utvrđivanja neto vrijednosti imovine fondova.

2. Odgovornost za obračun vrijednosti fonda, odnosno cijene udjela ili akcija

Član 151.

(1) Vrijednost imovine zatvorenih i otvorenih investicionih fondova, te cijenu udjela u otvorenom investicionom fondu, obračunava društvo za upravljanje.

(2) Obračun vrijednosti iz stava 1. ovog člana kontroliše i potvrđuje banka depozitar, koja je u tom slučaju odgovorna za tačnost obračuna. Banka depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumenta o utvrđenoj vrijednosti imovine za svoju evidenciju koja se mora dati na uvid Komisiji.

(3) Revizor investicionog fonda je dužan da tokom godišnje revizije obavi nasumičnu provjeru kako bi se uvjerio da su načela utvrđivanja vrijednosti sadržana u propisima poštivana, da su na osnovu primjene navedenih načela dobijene cijene akcija ili udjela tačne, te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima, prospektom ili statutom fonda ne prelaze dozvoljene iznose.

3. Načela i metodologija utvrđivanja vrijednosti portfelja fonda

Član 152.

Obračun vrijednosti portfelja mora obezbjediti jednako postupanje prema svim ivestitorima u fond, nezavisno o obliku fonda ili okolnosti da li se radi o investicionom fondu sa javnom ili sa privatnom ponudom.

Član 153.

(1) U slučaju hartija od vrijednosti, uključujući i akcije zatvore­nih investicionih fondova, utvrđivanje vrijednosti imovine zasniva se na tržišnoj cijeni koja je formirana na organizovanom i uređenom trži­štu.

(2) U slučaju hartija od vrijednosti za koje ne postoji tržišna cijena koja zadovoljava uslove iz stava 1. ovog člana, za utvrđivanje vrijednosti se kao osnova primjenjuje cijena zadnje transakcije koja je zaključena u tom fondu, odnosno prinos zadnje transakcije u slučaju dužničkih hartija od vrijednosti, osim ako Komisija svojim propisom ne dozvoli primjenu drugačije metode obračuna vrijednosti imovine.

(3) U slučaju depozita i gotovine ili novčanih ekvivalenata, kratkoročnih potraživanja i obaveza, te prihoda i rashoda u budućem periodu, primjenjuje se nominalna vrijednost uvećana za pripadajuću kamatu, osim u okolnostima za koje Komisija propiše drugačije.

(4) Za utvrđivanje vrijednosti terminskih i opcijskih poslova te derivata za koje nije moguće utvrditi tržišnu cijenu, Komisija će propisati metode obračuna vrijed­nosti imovine.

(5) U slučaju udjela otvorenog investicionog fonda primjenjuje se cijena udjela, osim u okolnostima za koje Komisija propiše drugačije.

(6) Devizna sredstva se preračunavaju u KM po zadnjem dostupnom kursu neposredno prije utvrđivanja vrijednosti imovine u skladu sa propisima Komisije.

(7) U slučaju drugih oblika imovine za koje ne postoji tržišna cijena, procjenjuje se fer vrijednost imovine. Postupci utvrđivanja fer vrijednosti imovine uključuju modele diskontovanja novčanog toka, poređenja sa sličnom imovinom kojoj je poznata tržišna cijena, modele procjene opcija te druge metode koje može propisati Komisija.

(8) Osnova za utvrđivanje vrijednosti imovine navodi se u prospektu i statutu fonda i mora se dosljedno primjenjivati prilikom svakog obračuna vrijednosti imovine fonda.

(9) Komisija će propisati obaveznu osnovu za utvrđivanje vrijednosti imovine zatvorenih i otvorenih fondova, kako hartija od vrijednosti, tako i gotovine i kvazinovca, domaće i strane valute, terminskih i opcijskih poslova, derivata, nekretnina, udjela u trgovačkim društvima ili drugih prenosivih imovinskih prava, i definisati uređeno i organizovano tržište u smislu ovog zakona, te uslove likvidnosti za propisno formiranje tržišnih cijena i uslove pravovremenosti formiranja takvih cijena, poštujući pri tom različite metode uobičajene za vrednovanje pojedinih vrsta fondova,.

4. Neto vrijednost imovine fonda i vrijednost po akciji, odnosno udjelu fonda

Član 154.

(1) U slučaju otvorenog investicionog fonda, neto vrijednost imovine je vrijednost imovine fonda (ulaganja uvećana za kratkoročnu imovinu) umanjena za obaveze. Neto vrijednost po udjelu je neto vrijednost imovine fonda podijeljena brojem udjela fonda u trenutku obračuna neto vrijednosti imovine fonda.

(2) Neto vrijednost imovine zatvorenog investicionog fonda je vrijednost imovine fonda (ulaganja uvećana za kratkoročnu imovinu) umanjena za obaveze. Neto vrijednost imovine po akciji fonda je neto vrijednost imovine fonda srazmjerno raspoređena na svaku emitovanu akciju fonda u trenutku obračuna neto vrijednosti imovine fonda.

(3) Komisija će propisati definicije imovine i obaveza investicionih fondova, kao i osnovicu, način i rokove obračuna neto vrijednosti imovine fonda te neto vrijednost imovine po udjelu, odnosno po akciji.

5. Početna ponuda i utvrđivanje cijene udjela ili akcija fonda

Član 155.

(1) Period za početnu ponudu udjela u otvorenom fondu, odnosno akcija zatvorenog fonda ne može trajati duže od 90 dana. U toku tog perioda ukupni iznos primljenih novčanih sredstava drži se kao depozit i ne može se ulagati sve do trenutka kada fond ne pređe zakonom utvrđeni prag najniže vrijednosti imovine fonda.

(2) Ulaganje prikupljenih novčanih sredstava, osim ulaganja u depozit, može početi tek poslije isteka perioda ponude.

(3) Cijena inicijalne odnosno prve emisije zatvorenog investicionog fonda je nominalna cijena svake akcije. Cijena kasnijih emisija je tržišna cijena akcije, pri čemu se ne dira u pravo postojećih akcionara da im se dodatne akcije ponude srazmjerno sa njihovim trenutnim udjelom u fondu.

(4) Kod inicijalne, odnosno početne ponude otvorenog investicionog fonda cijenu emisije određuje društvo za upravljanje i navodi je u prospektu fonda. Nakon početne ponude, cijena udjela u otvorenom investicionom fondu je jedinstvena cijena jednaka neto vrijednosti imovine fonda po udjelu koja se obračunava na osnovu tržišne cijene svih hartija od vrijednosti iz portfelja fonda.

6. Cijena udjela u otvorenim investicionim fondovima

Član 156.

(1) Prodaja i otkup udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom obavlja se tokom određenog dana po cijeni obračunatoj u skladu sa zakonom i drugim propisima, odnosno prospektom fonda, te objavljenoj na način propisan ovim zakonom. Na tako utvr­đenu cijenu, dozvoljeno je obračunavati i naplaćivati ulazne nak­nade i izlazne naknade.

(2) Nije dozvoljena prodaja, odnosno otkup udjela u otvorenom investicionom fondu za iznos manji ili veći od trenutno važeće jedinstvene cijene (neto vrijednosti imovine) po udjelu. Cijena udjela može varirati zavisno o promjeni neto vrijednosti imovine obračunate prema formuli koju može propisati Komisija.

(3) Cijena udjela u otvorenom investicionom fondu obračunava se prema slijedećoj formuli: neto vrijednost imovine fonda broj emitovanih udjela

(4) Neto vrijednost imovine iz stava 3. ovog člana obračunava se u skladu sa odredbama člana 154. ovog zakona.

(5) Broj emitovanih udjela iz stava 3. ovog člana jednak je broju udjela u trenutku obračuna cijene, uzevši u obzir prodaju i otkupe izvršene od trenutka zadnjeg obračuna cijene do trenutka obračuna nove cijene.

7. Zamjena i prodaja udjela u otvorenim investicionim fondovima

Član 157.

Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu može svoje udjele zamijeniti za udjele u nekom drugom fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje.

Član 158.

(1) Prodaja udjela u otvorenom investicionom fondu vrši se u skladu sa prospektom fonda i važećim propisima, po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema uplate u fond, uvećanoj za ulaznu naknadu, ako se ista naplaćuje.

(2) Uplata u otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom vrši se u novcu, a izuzetno i u hartijama od vrijednosti u posebnim okolnostima koje propiše Komisija, uz uslov da se ponuđenim hartijama od vrijednosti trguje na organizovanom i uređenom tržištu te da im je moguće utvrditi tačnu cije­nu.

(3) Uplata u otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom vrši se u novcu.

8. Otkup udjela u otvorenim investicionim fondovima

Član 159.

(1) Otkup udjela u otvorenom investicionom fondu vrši se u skladu sa prospektom fonda i važećim propisima po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema valjanog zahtjeva za prodaju, umanjenoj za izlaznu naknadu, ako se ista naplaćuje.

(2) Otkup „in specie”, odnosno otkup prenosom odgovarajućeg procenta svake vrste imovine fonda u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, dozvoljen je u slučaju kada bi se prodajom imovine fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan položaj doveli trajni ivestitori u fond, pod uslovom da statut i prospekt fonda predviđaju otkup „ in specie”. Otkup „ in specie” može se vršiti samo prenosom dijela svake vrste imovine fonda koji je srazmjeran procentualnom omjeru broja udjela investitora koji traži otkup prema ukupnoj vrijednosti imovine fonda.

9. Potvrda o kupovini udjela i uslovi isplate pri otkupu udjela

Član 160.

(1) Potvrde o kupovini udjela izdaju se na vlastiti zahtjev investitora najkasnije u roku od sedam dana od prijema valjanog zahtjeva za kupovinu i izvršene uplate u fond.

(2) Potvrda o kupovini udjela mora sadržavati:

a) datum kupovine udjela,

b) firmu fonda, te firmu i sjedište društva za upravljanje,

v) broj udjela u imovini fonda na koje glasi potvrda,

g) ime i prezime vlasnika udjela,

d) mjesto i datum izdavanja potvrde,

đ) potpis ovlašćenog lica društva za upravljanje. Potpis može biti izveden mehaničkim umnožavanjem potpisa.

(3) Isplata prihoda od otkupa udjela otvorenog investicionog fonda doznačuje se vlasniku otkupljenog udjela najkasnije u roku od sedam dana od prijema valjanog zahtjeva za prodaju.

10. Netačan obračun cijene udjela u otvorenom investicionom fondu

Član 161.

Ako je cijena udjela otvorenog investicionog fonda netačno obračunata za više od 1% u odnosu na vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona, Komisija može da naloži društvu za upravljanje i banci depozitaru odgovornoj za takav netačan obračun da:

a) u slučaju da je obračunata niža cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona:

1) isplatom razlike u cijeni nadoknade štetu svakom investitoru kome je pri otkupu udjela isplaćena niža cijena, i

2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu štetu,

b) u slučaju da je obračunata viša cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona:

1) priznavanjem srazmjernog broja dodatnih udjela nadoknade štetu svakom investitoru kome je pri kupovini udjela obračunata viša cijena, i

2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu štetu.

11. Ulazna i izlazna naknada za otvorene investicione fondove

Član 162.

(1) Osim cijene udjela, te ulaznih i izlaznih naknada, prilikom kupovine ili otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu ne može se naplaćivati druga naknada.

(2) Naknade iz stava 1. ovog člana iskazuju se odvojeno od cijene udjela, te ih zadržava društvo za upravljanje, a mogu biti i prihod fonda.

Član 163.

(1) Ulazna i izlazna naknada ne naplaćuju se u slučaju likvidacije otvorenog investicionog fonda zbog nepostizanja najnižeg iznosa fonda tokom perioda inicijalne, odnosno početne ponude, u skladu sa važećim propisima ili prospektom i statutom fonda.

(2) Izlazna naknada ne naplaćuje se u slučaju likvidacije fonda bez obzira na razlog likvidacije.

(3) U slučaju najave uvođenja ili uvećanja visine izlazne nak­nade, izlazna naknada se ne naplaćuje u periodu od prvog objavljivanja najavljenih promjena naknada u fondu, pa do odobrenja Komisije na izmjene prospekta kojim se utvrđuje uvođenje ili uvećanje visine izlazne naknade.

(4) Ulazna i izlazna naknada ne naplaćuju se prilikom promjene oblika otvorenog investicionog fonda.

(5) Nije dozvoljeno naplaćivati ulaznu ili izlaznu naknadu prilikom pripajanja ili spajanja otvorenog investicionog fonda sa drugim fondom, odnosno prilikom podjele fonda.

(6) Odluka društva za upravljanje o nenaplaćivanju ulazne i izlazne naknade mora biti jasno navedena u prospektu fonda, uz navođenje okolnosti u kojim do toga može doći.

Član 164.

Ulazna ili izlazna naknada u otvorenom investicionom fondu mogu biti snižene u odnosu na naknade navedene u prospektu fonda samo u slučajevima velikih transakcija prema klasifikaciji obavezno navedenoj u prospektu fonda, objavljenoj i podijeljenoj prodajnim zastupnicima društva za upravljanje, uz naznaku zabrane odstupanja u primjeni.

12. Obustava otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu

Član 165.

(1) Otkup udjela u otvorenom investicionom fondu može se obustaviti samo ako društvo za upravljanje i banka depozitar smatraju da usljed izuzetnih okolnosti nije moguće utvrditi tačnu cijenu imovine iz portfelja fonda i da postoje osnovani i dovoljni razlozi za obustavu otkupa u interesu vlasnika ili potencijalnih vlasnika udjela. Iz navedenih razloga mora se istovremeno obustaviti i emisija udjela.

(2) Obustava otkupa udjela mora se odmah prijaviti Komisiji. O svakoj obustavi potrebno je neposrednim putem obavijestiti vlasnike udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, dok je kod obustave otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom potrebno okolnost obustave objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom području Republike Srpske. Komisija može naložiti isplate udjela u otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom ako je to u javnom interesu ili interesu investitora u fondu.

(3) Komisija može naložiti društvu za upravljanje i banci depozitaru da privremeno obustave prodaju i otkup udjela ako stekne nesporna saznanja ili ako postoji osnovana sumnja da se ivestitorima nanosi šteta zbog netačnog obračuna cijene udjela u fondu.

Član 166.

(1) Obustava otkupa udjela iz člana 165. ovog zakona mora prestati čim je prije moguće, nakon što društvo za upravljanje i banka depozitar ocijene da je moguće odrediti tačnu cijenu imovine iz portfelja fonda, a najkasnije u roku od 28 dana od početka obustave, osim ako se Komisija izričito ne saglasi sa produženjem navedenog roka. Obavještenje o nastavku poslovanja potrebno je dostaviti svim vlasnicima udjela u otvorenom fondu sa privatnom ponudom, dok je nastavak poslovanja otvorenog fonda sa javnom ponudom potrebno objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom području Republike Srpske.

(2) Za vrijeme trajanja obustave prodaje i otkupa udjela, društvo za upravljanje i njegovi prodajni zastupnici mogu nastaviti sa primanjem zahtjeva za prodaju ili otkup udjela, koji će se izvršiti u trenutku kada bude obračunata slijedeća prodajna i otkupna cijena, pri čemu se nalogodavcima mora jasno staviti do znanja da njihovi nalozi neće biti izvršeni u rokovima predviđenim prospektom i statutom fonda.

Član 167.

Komisija će propisati osnovu, sadržaj, način i rokove obračuna kod utvrđivanja vrijednosti i cijena otvorenih investicionih fondova, sadržaj, ograničenja, način obračuna, naplatu i objavljivanje naknada za udjele u otvorenim investicionom fondovima, trajanje i uslove propisanog perioda ponude, postupak, rokove i provođenje prodaje i otkupa udjela, kao i obustavu i nastavak njihove prodaje te otkup „in specie” i zamjenu udjela u jednom fondu za udjele u drugom fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje.

VII OBAVJEŠTAVANJE I IZVJEŠTAVANJE AKCIONARA I VLASNIKA UDJELA INVESTICIONOG FONDA

1. Obaveza izdavanja prospekta

Član 168.

Svaki sadržaj objavljen neodređenom broju lica kao prijedlog za zaključenje ugovora o prodaji udjela ili akcija fonda mora sadržavati i informaciju gdje i na koji način je moguće izvršiti uvid u prospekt fonda.

Član 169.

(1) Svim upisnicima akcija zatvorenog investicionog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicionom fondu mora prethodno biti uručen ili učinjen dostupnim prospekt ili statut koji, u slučaju otvorenog investicionog fonda, može biti u skraćenom obliku.

(2) Svim upisnicima akcija zatvorenog investicionog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicionom fondu moraju se, u slučaju njihove dostupnosti, dati na uvid primjerci najnovijih polugodišnjih i godišnjih poslovnih i finansijskih izvještaja fonda.

2. Objavljivanje cijena i neto vrijednosti

Član 170.

(1) Utvrđena cijena udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom mora biti objavljena za svaki dan u kojem je obavljena kupovina ili prodaja udjela otvorenog investicionog fonda, a najmanje dva puta mjesečno, a vrijednost neto imovine po akciji i cijena akcije za zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom mora biti objavljena najmanje jednom mjesečno.

(2) Objavljivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u medijima koji su dostupni na cjelokupnom području Republike Srpske, i mora biti na raspolaganju bilo kojem investitoru koji je zatraži lično, putem pošte ili elektronskim putem na adresu uprave društva za upravljanje, poslovnici društva za upravljanje ili u prostorijama ovlašćenog prodajnog zastupnika.

(3) Komisija će propisati sadržaj i vrijeme objavljivanja neto vrijednosti imovine po akciji i cijena akcija i udjela u fondovima sa javnom ponudom.

Član 171.

(1) Društvo za upravljanje dužno je obezbjediti da cijena udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom i neto vrijednost imovine po akciji zatvorenog fonda sa javnom ponudom, budu stavljene javnosti na raspolaganje po svakom njihovom obračunu, u skladu sa odredbom člana 150. stav 2. ovog zakona.

(2) Društvo za upravljanje dužno je da vlasnika udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, na njegov zahtjev, izvijesti o cijeni udjela, odnosno vrijednosti imovine po akciji.

(3) Komisija će propisati način, sadržaj, oblik i rokove objavljivanja cijena udjela u fondovima sa privatnom ponudom.

3. Izvještaji akcionarima i vlasnicima udjela u fondu

Član 172.

(1) Investitorima u fondove, isključivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti polugodišnji izvještaji i revidirani godišnji izvještaji fonda.

(2) Izvještaji iz stava 1. ovog člana moraju se učiniti dostupnim ivestitorima na mjestima navedenim u prospektu fonda.

Član 173.

Investitorima u fondove, isključivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima fonda, procesima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta finansijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda.

4. Rokovi izrade i sadržaj polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja

Član 174.

(1) Polugodišnji izvještaji dostavljaju se Komisiji u roku od dva mjeseca od završetka šestomjesečnog obračunskog perioda.

(2) Revidirani godišnji izvještaji dostavljaju se Komisiji u roku od četiri mjeseca od završetka obračunske godine.

Član 175.

(1) Polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji moraju sadržavati:

a) izvještaje o imovini i obavezama (bilansu stanja) za tekući obračunski period i uporedni prethodni obračunski period,

b) izvještaje o ukupnom prinosu za tekući obračunski period i uporedni prethodni obračunski period,

v) podatke o portfelju, raspoređene prema vrsti i likvidnosti imovine, te ključnim promjenama portfelja tokom obračunskog perioda,

g) pokazatelj ukupnih troškova za obračunski period,

d) tabelu sa naznakom svakog berzanskog posrednika u trgovini hartijama od vrijednosti putem kojeg je fond obavio više od 10% svojih transakcija tokom predmetne kalendarske godine, uz navođenje:

1) ukupne vrijednosti svih transakcija obavljenih putem pojedinog berzanskog posrednika, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti svih transakcija fonda u toj godini,

2) provizije plaćene berzanskom posredniku, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti transakcija obavljenih posredstvom tog berzanskog posrednika.

(2) Za potrebe otvorenih investicionih fondova, pored podataka iz stava 1. ovog člana, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji moraju sadržavati i:

a) pregled kretanja vrijednosti imovine fonda,

b) broj emitovanih udjela na početku i na kraju obračunskog perioda, i

v) cijenu po udjelu na početku i na kraju obračunskog perioda.

(3) Polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji zatvorenih investicionih fondova moraju, pored podataka iz stava 1. i 2. ovog člana, sadržavati i najvišu i najnižu cijenu po akciji u svakoj od prethodne tri poslovne godine.

(4) Pored podataka iz stava 1. do 3. ovog člana, revidirani godišnji izvještaji fonda moraju sadržavati i:

a) najvišu i najnižu vrijednost imovine fonda i cijenu po akciji ili udjelu u fondu unutar istog obračunskog perioda za proteklih pet kalendarskih godina,

b) izvještaj uprave sa obrazloženjem poslovnih rezultata fonda, promjena u portfelju i planirane strategije ulaganja u nastupajućem periodu,

v) uporedni pregled poslovanja u protekle tri kalendarske godine, sa prikazom sljedećih podataka na kraju svake poslovne godine:

1) ukupna neto vrijednost imovine iz portfelja,

2) neto vrijednost imovine po udjelu ili akciji,

3) pokazatelj ukupnih troškova,

4) raspodjela prihoda odnosno dobiti isplaćene po akciji ili udjelu tokom godine.

(5) Komisija će propisati sadržaj izvještaja akcionara i vlasnika udjela u fondu.

VIII REGISTAR UDJELA OTVORENOG INVESTICIONOG FONDA

1. Odgovornost za vođenje registra

Član 176.

Društvo za upravljanje je odgovorno za vođenje registra udjela u otvorenom investicionom fondu.

2. Način i uslovi upisa u registar udjela

Član 177.

(1) Prava iz udjela u fondu stiču se upisom u registar.

(2) Vlasnicima udjela, društvo za upravljanje dostaviće jednom godišnje izvod o stanju i prometu udjelima u fondu u njihovom vlasništvu.

(3) Na zahtjev vlasnika udjela ili njihovih zakonskih zastupnika, i na njihov trošak, društvo za upravljanje dužno je dostaviti izvod o stanju i prometu udjela u fondu u njihovom vlasništvu.

(4) Banci depozitaru i Komisiji mora se omogućiti uvid u registar udjela fonda.

Član 178.

(1) Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu, ima pravo da prenese svoje udjele na drugo lice, pod uslovom da je prethodno ispunio obrazac o prenosu koji je odobrilo društvo za upravljanje, pri čemu takav prenos proizvodi pravna dejstva prema trećim licima tek po njegovom upisu u fondu ili društvu za upravljanje i nakon što oni potvrde da ga prihvataju.

(2) Prenos udjela u fondu može biti odbijen:

a) ako sticalac udjela ne ispunjava uslove da postane investitor u fondu u skladu sa odredbama ovog zakona, statuta i prospekta fonda, ili

b) ako je sticalac udjela takve udjele stekao na način suprotan dozvoljenom načinu sticanja udjela u fondu utvrđenom odredbama ovog zakona, statuta ili prospekta fonda, ili

v) ako bi takvim prenosom sticalac ili prenosilac udjela raspolagali udjelom u fondu koji je manji od najmanjeg udjela propisanog statutom ili prospektom fonda, odnosno ako bi time bile povrijeđene odredbe o najnižem broju udjela u fondu, bilo na strani prenosioca ili na strani sticaoca udjela.

(3) Obrazac o prenosu udjela iz stava 1. ovog člana potpisuju i prenosilac i primalac prenosa, i dostavljaju ga društvu za uprav­ljanje.

(4) Lice koje vodi registar dužno je čuvati obrasce o prenosu tokom perioda u kojemu se može podnijeti tužba za pobijanje upisa u registar udjela, a ako je takva tužba podnesena, do pravosnažnog okončanja sudskog postupka.

Član 179.

Komisija će propisati način uspostavljanja i vođenja registra te objavljivanja podataka iz registra investicionih fondova.

IX PRIPAJANJE I LIKVIDACIJA INVESTICIONOG FONDA

1. Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicionog fonda

Član 180.

Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicionog fonda provodi se u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima.

2. Pripajanje i likvidacija otvorenog investicionog fonda

Član 181.

(1) Dva otvorena investiciona fonda mogu se pripojiti uz saglasnost Komisije. Postupak, uslove i način pripajanja propisuje Komisija.

(2) Likvidaciju otvorenog investicionog fonda provodi društvo za upravljanje fondom u likvidaciji, osim u slučajevima u kojim je društvo za upravljanje u stečaju ili mu je Komisija privremeno ili trajno oduzela dozvolu za rad.

(3) U slučaju nemogućnosti provođenja likvidacije otvorenog investicionog fonda od strane društva za upravljanje, iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, likvidaciju provodi banka depozitar fonda. Ako je banka depozitar fonda u stečaju ili je Agencija za bankarstvo Republike Srpske privremeno ili trajno oduzela odobrenje za rad banci depozitaru fonda, likvidaciju provodi ovlašćeni likvidator fonda imenovan od strane Komisije.

(4) Komisija je dužna imenovati likvidatora fonda iz stava 3. ovog člana bez odgađanja, postupajući pri tom sa povećanom pažnjom i brinući se o pravima i interesima vlasnika udjela u fondu. Komisija je odgovorna vlasnicima udjela u fondu za svako neopravdano kašnjenje ili odugovlačenje sa imenovanjem likvidatora fonda, odnosno za postupanje protivno načelu povećane pažnje, a zbog čega su vlasnici udjela pretrpili štetu.

3. Prava, obaveze i odgovornost likvidatora

Član 182.

(1) Likvidator je dužan da u roku od sedam dana od donošenja odluke o likvidaciji, odnosno od dana imenovanja likvidatora fonda, o tome obavijesti Komisiju i sve investitore u fondu.

(2) Nakon donošenja odluke o likvidaciji, zabranjena je svaka daljnja prodaja ili otkup udjela u otvorenom investicionom fondu, osim u slučaju zahtjeva primljenih nakon utvrđivanja zadnje cijene, a prije donošenja odluke o likvidaciji, pri čemu se transakcije sa imovinom fonda mogu obavljati isključivo za potrebe likvidacije fonda.

(3) Od dana donošenja odluke o likvidaciji, fondu se ne mogu naplaćivati bilo kakve naknade osim naknada banci depozitaru, troškova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije, te troškova sačinjavanja i podnošenja polugodišnjih ili revidiranih godišnjih izvještaja ivestitorima u fondu, nastalih tokom trajanja postupka likvidacije fonda.

(4) Likvidator je odgovoran za izradu zaključnih likvidacionih izvještaja i izvještaja o provedenoj likvidaciji fonda, koje je dužan dostaviti Komisiji.

4. Završetak postupka likvidacije fonda

Član 183.

U postupku provođenja likvidacije fonda sva imovina fonda se prodaje, a obaveze fonda dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji se izmiruju.

Član 184.

Preostala neto vrijednost imovine fonda se raspodjeljuje vlasnicima udjela srazmjerno njihovom udjelu u fondu.

Član 185.

Komisija će propisati postupak, troškove i rokove likvidacije investicionih fondova.

X PRODAJA AKCIJA ILI UDJELA U INVESTICIONIM FONDOVIMA

1. Prodaja akcija ili udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom

Član 186.

(1) Prodaju akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom obavljaju društva za upravljanje.

(2) Pored društava za upravljanje, prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom mogu obavljati slijedeća pravna lica koja zaključe ugovor sa društvom za upravljanje a ovlaštena su za rad u Republici Srpskoj:

a) banke,

b) osiguravajuća društva,

v) brokersko-dilerska društva,

g) druga pravna lica koja na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji obavljaju poslove prodaje za društvo za upravljanje.

Član 187.

(1) U prodaji akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom, banke ili osiguravajuća društva i druga pravna lica iz člana 186. stav 2. tačka g) ovog zakona, nastupaju kao zastupnici društva za upravljanje na osnovu pismenog ugovora zaključenog sa društvom za upravljanje.

(2) U prodaji akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom, brokerska društva nastupaju na osnovu ugovora kao zastupnici klijenata u sticanju udjela ili akcija fonda u njihovo ime.

Član 188.

(1) Lica iz člana 187. ovog zakona ne mogu obavljati poslove prodaje udjela, odnosno akcija fondova sa javnom ponudom, za vrijeme u kojem im je nadležni organ privremeno oduzeo dozvolu za rad.

(2) O oduzimanju dozvole za rad, lica iz stava 1. ovog člana moraju odmah obavijestiti društva za upravljanje sa kojima su zaključila ugovor o obavljanju poslova prodaje.

(3) Komisija će propisati uslove, način sticanja i priznavanja ovlaštenja za prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima za sva fizička lica u pravnom licu i fizička lica koja po posebnom ugovoru obavljaju te poslove za društvo za upravljanje.

Član 189.

Lica iz člana 187. ovog zakona, ovlaštena za prodaju akcija, odnosno udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom, dužna su da:

a) obezbjede investitorima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka, a posebno prospekt, izvještaje, cijene i sl.,

b) kontrolišu da li su obrasci zahtjeva za kupovinu i otkup uredno ispunjeni,

v) pravovremeno prosljeđuju naloge za prodaju i otkup društvu za upravljanje,

g) se u promovisanju investicionih fondova sa javnom ponudom ili davanju podataka o investicionim fondovima sa privatnom ponudom, koristite isključivo prospektom, izvještajima i propagandnim odnosno prezentacijskim materijalima koje odobri ovlašćeno društvo za upravljanje,

d) ne daju lažne podatke ili podatke koji investitore mogu dovesti u zabludu o stanju fonda, i netačne navode o fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijenama, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz fond ili ovlašćeno društvo za upravljanje, te da ne daju druge navode koji odstupaju od sadržaja prospekta, statuta ili izvještaja fonda,

đ) odgovaraju društvu za upravljanje otvorenim investicionim fondom ili upravi zatvorenog investicionog fonda za greške ili propuste svojih zaposlenih te svako nepridržavanje ovog zakona i drugih propisa,

e) upoznaju potencijalnog investitora o isplaćenom iznosu provizije na osnovu obavljanja prodaje akcija ili udjela u fondu, i to u procentu ulazne naknade, godišnje naknade za upravljanje ili izlazne naknade,

ž) upoznaju potencijalnog investitora sa okolnošću koje društvo za upravljanje zastupa, te da li nudi na prodaju proizvode samo navedene firme ili proizvode više firmi,

z) obezbjede da predloženi investicioni fond ili fondovi odgovaraju potrebama zainteresovanog lica,

i) u svako doba postupaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Član 190.

Pri davanju preporuka o kupovini ili prodaji akcija ili udjela u fondu, brokerska društva su dužna da se pridržavaju odredaba člana 189. ovog zakona, uz izuzetak stava 1. tačke đ) i ž) tog člana.

Član 191.

Lica iz člana 187. ovog zakona primaju nagradu za rad isključivo od društva za upravljanje, i to iz sredstava ulazne naknade ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju investitoru, odnosno fondu naplaćuje društvo za upravljanje.

2. Prodaja akcija ili udjela investicionih fondova sa privatnom ponudom

Član 192.

(1) Prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima sa privatnom ponudom može obavljati isključivo društvo za upravljanje fondom čije se akcije ili udjeli prodaju.

(2) Prodajom se ne smatra upućivanje potencijalnih kvalifikovanih investitora na društvo za upravljanje od strane lica iz člana 186. ovog zakona.

Član 193.

Komisija će propisati koja su lica ovlašćena za prodaju ili promovisanje prodaje akcija ili udjela u investicionim fondovima, uslove vezane uz način njihovog poslovanja u vezi sa prodajom ili promovisanjem prodaje i izvještavanje o prodaji akcija ili udjela u investicionim fondovima.

XI OTVORENI INVESTICIONI FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA SA PRIVATNOM PONUDOM

Član 194.

Na investicione fondove osnovane u obliku otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe glave I, glave II, glave III, glave VI, glave VII, glave VIII, glave IX, glave X, glave XII, glave XIII i glave XIV ovog zakona, te preostale odredbe ovog zakona koje su primjenjive na otvorene investicione fondove sa javnom ponudom isključivo pod uslovom da odredbama glave XI ovog zakona nije izričito utvrđeno drugačije ili nemogućnost takve primjene proizlazi iz značenja ili primjene preostalih odredaba ovog zakona.

Član 195.

Društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima rizičnog kapitala osniva se u pravnom obliku društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva, čiji je predmet poslovanja isključivo osnivanje i upravljanje otvorenim investicionim fondovima rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, odnosno ulaganje novčanih sredstava u svoje ime i za račun vlasnika udjela fondova, te obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom.

Član 196.

(1) Banka depozitar je banka koja za potrebe otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom obavlja poslove čuvanja posebne imovine fonda, poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog investicionog fonda od imovine ostalih investicionih fondova, te obavlja druge poslove banke depozitara u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima rizičnog kapitala sa privatnom ponudom ne mora u upravljanju imovinom fonda koristiti usluge banke depozitara.

(3) Banka depozitar otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom registrovanog u Republici Srpskoj može biti samo banka sa sjedištem u Republici Srpskoj, koja je za to dobila odobrenje Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Član 197.

Povjerenički odbor otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom (u daljnjem tekstu: povjerenički odbor fonda) je organ koji čine predstavnici investitora u fond kao i predstavnici društva za upravljanje, ako je društvo jedan od investitora.

Član 198.

(1) Povjerenički odbor fonda ima najmanje pet članova.

(2) Član povjereničkog odbora fonda ne može biti član uprave ili nadzornog odbora:

a) bilo kojeg drugog društva za upravljanje investicionim ili penzionim fondom,

b) banke depozitara fonda, ukoliko društvo koristi usluge banke depozitara,

v) bilo kog povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u tačkama a. i b. ovog stava.

(3) Mandat članova povjereničkog odbora fonda jednak je trajanju fonda. Član povjereničkog odbora fonda može biti opozvan i prije isteka mandata. O sazivanju sjednica, glasanju i drugim pitanjima bitnim za njegov rad, povjerenički odbor fonda donosi poslovnik.

Član 199.

(1) Povjerenički odbor fonda ima predsjednika.

(2) Predsjednik povjereničkog odbora fonda bira se između članova povjereničkog odbora.

Član 200.

(1) Povjerenički odbor fonda zastupa investitore u fond prema društvu za upravljanje te obavlja i druge poslove koji su mu na osnovu zakona stavljeni u nadležnost, a naročito:

a) potvrđuje odluku o izboru revizora poslovanja fonda,

b) odlučuje o promjeni načela, ograničenja i sektora ulaganja koja su sastavni dio statuta fonda,

v) usvaja finansijske izvještaje o poslovanju fonda

g) donosi odluku o otkazu društvu za upravljanje u skladu sa odredbama statuta fonda

d) daje druge saglasnosti i odobrenja društvu u skladu sa odredbama statuta fonda.

(2) Povjerenički odbor fonda može zahtijevati od društva za upravljanje da ga izvještava i o stanju portfelja fonda i investicionim mogućnostima te o drugim okolnostima bitnim za stvaranje stava o upravljanju imovinom fonda.

Član 201.

(1) Sjednice povjereničkog odbora fonda saziva predsjednik povjereničkog odbora fonda ili drugi član povjereničkog odbora po ovlašćenju predsjednika povjereničkog odbora fonda.

(2) Povjerenički odbor fonda donosi valjane odluke većinom od ukupnog broja glasova u skladu sa odredbama statuta fonda.

Član 202.

Otvoreni investicioni fond rizičnog kapitala sa privatnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju uz odobrenje Komisije osniva društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava i privatnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu s ciljevima ulaganja i ograničenjima ulaganja utvrđenim prospektom fonda, a čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na način i pod uslovima utvrđenim prospektom fonda, da zahtijevaju isplatu udjela i na taj način istupe iz fonda.

1. Osnivanje otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 203.

(1) Otvoreni investicioni fond rizičnog kapitala sa privatnom ponudom može se osnovati samo na određeno vrijeme koje ne može biti kraće od deset godina.

(2) Veličina fonda mora iznositi najmanje 10.000.000 KM. Pod veličinom fonda podrazumijeva se upisana maksimalna obaveza uplate svih investitora po svim osnovama kroz sve vrijeme trajanja fonda.

(3) Pristup novih investitora fondu nije moguć nakon isteka dvije godine od dana osnivanja fonda.

(4) Prilikom osnivanja otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, udjeli u fondu mogu se nuditi privatnom ponudom isključivo licima kojim se, na osnovu ispunjenja uslova utvrđenih ovim zakonom, priznaje status kvalifikovanih investitora u fondove rizičnog kapitala.

(5) Društvo za upravljanje može prospektom i statutom fonda odrediti najveći dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne može preći gornju granicu od 20 investitora.

(6) Najniži iznos maksimalne obaveze uplate pojedinog investitora u fond iznosi 1.000.000 KM koju je investitor dužan izvršiti po pozivima društva za upravljanje u skladu sa odredbama prospekta.

(7) U slučaju da investitor po pozivu društva ne izvrši uplate do maksimalnog iznosa iz stava 6. ovog člana, investitor ne može zahtijevati otkup svojih udjela sve do konačnog isteka roka na koji je fond osnovan, odnosno do likvidacije fonda i otkupa svih udjela.

(8) Najniži iznos neto imovine fonda na dan isteka pete godine od dana osnivanja ne može biti manji od 50% veličine fonda iz stava 2. ovog člana.

(9) U slučaju neispunjenja uslova iz stava 8. ovog člana, povjerenički odbor će u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava 8. ovog člana izabrati novo društvo za upravljanje, s tim da iznos neto imovine fonda na dan isteka godine dana od dana izbora novog društva za upravljanje ne može biti manji od 50% veličine fonda iz stava 8. ovog člana.

(10) U slučaju neispunjenja kriterijuma iz stava 9. ovog člana, Komisija će donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 204.

(1) Kupovina udjela u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom vrši se uplatama novčanih sredstava, kupovinom udjela investitor ulazi u ugovorni odnos s društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima, upravljati kao dijelom zajedničke imovine fonda, u skladu s uslovima navedenim u prospektu.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kupovina udjela u fondu može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slučajevima propisanim prospektom fonda.

(3) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela vrši se na način i u vrijeme navedeno u prospektu fonda.

Član 205.

Zahtjev za izdavanje odobrenja i prijava upisa otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom koji u ime fonda Komisiji podnosi društvo za upravljanje, mora da sadrži:

a) firmu društva za upravljanje investicionim fondovima rizičnog kapitala, podatke o dozvoli za rad koje je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,

b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja,

v) prospekt fonda,

g) statut fonda,

d) ugovor zaključen između društva za upravljanje i banke depozitara, te izvod iz sudskog registra za banku depozitara ako se u upravljanju imovinom fonda koriste usluge banke depozitara,

đ) firmu revizora, te izvod iz sudskog registra za revizora.

2. Udjeli u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 206.

(1) Otvoreni investicioni fond rizičnog kapitala sa privatnom ponudom može emitovati samo jednu vrstu udjela i ne može emitovati ni jednu drugu vrstu hartija od vrijednosti koje nose prava na bilo koji dio imovine fonda.

(2) Udjeli u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom smatraju se hartijama od vrijednosti i mogu se prodavati i prenositi isključivo kvalifikovanim ivestitorima u investicione fondove rizičnog kapitala u skladu s odredbama statuta fonda.

3. Prava i obaveze vlasnika udjela

Član 207.

Vlasnici udjela u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da zahtijevaju isplatu udjela u fondu prema dinamici, na način i prema uslovima isplate utvrđenim statutom i prospektom fonda.

Član 208.

Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom do visine iznosa svoga udjela u fondu.

4. Troškovi otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 209.

Naknade koje se naplaćuju investitoru, odnosno otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom ograničene su na:

a) ulaznu naknadu koja se pribraja neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku prodaje,

b) izlaznu naknadu koja se odbija od neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa,

v) naknadu za upravljanje.

Član 210.

(1) Naknada društvu za upravljanje otvorenim investicionim fondom rizičnog kapitala sa privatnom ponudom određuje se samostalnom odlukom društva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu fonda.

(2) Naknada, odnosno dio naknade za upravljanje otvorenim investicionim fondom rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, može biti utvrđena u zavisnosti od prinosa fonda. Naknadu koja zavisi od prinosa fonda, odnosno visinu naknade, način obračuna i plaćanja utvrđuje društvo za upravljanje u prospektu fonda.

Član 211.

Na teret imovine otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom mogu se isplaćivati samo troškovi predviđeni prospektom fonda.

5. Dozvoljena ulaganja, ograničenja ulaganja i zaduživanja

Član 212.

Imovina otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom može se sastojati isključivo od udjela i akcija, novčanih sredstava i datih zajmova.

Član 213.

(1) Ulaganje imovine i zaduživanje otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom podliježe slijedećim ograničenjima:

a) u roku od pet godina nakon osnivanja fonda, fond mora napraviti minimalno pet investicija u različite udjele ili akcije s tim da udjeli ili akcije jednog emitenta ne mogu prelaziti 33% veličine fonda definisane u članu 203. stav 2. ovog zakona,

b) u slučaju neispunjenja broja investicija iz tačke a) ovog člana, povjerenički odbor će u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava 1. ovog člana izabrati novo društvo za upravljanje, s tim da broj investicija na dan isteka godine dana od dana izbora novog društva za upravljanje, ne može biti manji od pet,

v) u slučaju neispunjenja kriterijuma iz tačke b) ovog člana, Komisija će donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu s odred­bama člana 181. do 185. ovog zakona,

g) ulaganje u jedan privredni sektor ne može iznositi više od 40% veličine fonda definisane u članu 203. stavu 2. ovog zakona,

d) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama ovog zakona smatraju se jednim emitentem u smislu tačke a) ovog člana,

đ) nije dozvoljeno ulaganje u hartije od vrijednosti koje su uvrštene na berzu s namjerom kratkoročnog trgovanja,

e) najviše do 75% veličine fonda definisane u članu 203. stav 2. ovog zakona, fond može uzimati kredite,

ž) dati depoziti bankama i uzeti krediti od banaka od strane fonda ne mogu se naplaćivati ni otplaćivati preuzimanjem udjela ili akcija emitenta, koje su banke prethodno stekle u vlasništvo ili na njih imaju prethodno upisano založno pravo.

(2) Društvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti politiku ulaganja i klase imovine u koju namjerava ulagati, uključujući i stepen finansijske izloženosti fonda rizicima koji proizlaze iz zaduživanja.

(3) Komisija će propisati ulaganja i prekoračenja ulaganja i zaduživanja otvorenih investicionih fondova rizičnog kapitala sa privatnom ponudom.

6. Prospekt investicionih fondova rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 214.

Prospekt investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, koji je usmjeren isključivo prema pojedinačno navedenom licu ili ograničenoj skupini investitora, koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora u investicione fondove rizičnog kapitala iz ovog zakona.

Član 215.

Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune.

Član 216.

(1) Prospekt investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom mora sadržavati one informacije na osnovu kojih će investitori moći stvoriti utemeljeni stav o fondu, te donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanim sa prirodom fonda i njegovog portfelja.

(2) Prospekt investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv fonda, naznaku vrste fonda, naznaku da je fond namijenjen isključivo ivestitorima koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora u investicione fondove rizičnog kapitala iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora s društvom za upravljanje, datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, najniži iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti, te radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, ime odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, prava iz udjela, pretpostavke pod kojima je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, vrste imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, opis investicionih ciljeva fonda i ciljane strukture portfelja, načina ostvarenja ciljeva fonda, te rizika povezanih s ulaganjima fonda, najniži i najviši iznos pojedinačnih ulaganja u fond, način upisa udjela, te način i uslove otkupa udjela, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, godišnje naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora, te način obračunavanja i plaćanja naknade za upravljanje, ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, informacije o načinu obračuna, te načinu i učestalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond ako su od značaja za vlasnika udjela, trajanje poslovne godine, i datum izdavanja prospekta.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, imena i povezanost članova uprave i prvog nadzornog odbora, te njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara, ako društvo za upravljanje izabere banku depozitara.

g) Opis položaja i ovlašćenja povjereničkog odbora.

Član 217.

(1) Prije pokretanja privatne ponude za prodaju udjela, Komisija mora odobriti svaki prospekt investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom, odnosno prethodno odobriti izmjene i dopune postojećih prospekata do kojih je došlo uslijed bitnih promjena.

(2) Nije dozvoljeno nuditi privatnom ponudom udjele u investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom prije nego što Komisija odobri prospekt fonda.

7. Statut investicionih fondova rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 218.

(1) Statut otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom uređuje pravne odnose društva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu rizičnog kapitala sa privatnom ponudom.

(2) Statut se prilaže prospektu fonda i čini njegov sastavni dio.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, statut ne mora biti priložen prospektu fonda u slučaju da prospekt predviđa da će vlasniku udjela ili akcionaru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno da se u prospektu navodi mjesto gdje će statut biti dostupan na uvid.

Član 219.

Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune.

Član 220.

Statut otvorenog investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom koji navedene podatke iz ovog člana već ne sadrži u prospektu mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

a) Podaci o fondu: naziv fonda i naznaku vrste fonda, naznaku da je fond namijenjen isključivo ivestitorima koji odgovaraju značenju pojma kvalifikovanih investitora u investicione fondove rizičnog kapitala iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora s društvom za upravljanje, datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, najniži iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti, te radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos, prava iz udjela fonda, najniži iznos ulaganja u fond, način upisa te način otkupa udjela, način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda, vrijeme, metod i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela, godišnje naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihova uticaja na buduće prinose investitora, informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti podjele udjela u dobiti vlasnicima udjela, kratke podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za vlasnika udjela, trajanje poslovne godine, datum izdavanja statuta.

b) Podaci o društvu za upravljanje: firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, imena i povezanost članova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje te imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i naznaku udjela članova u osnovnom kapitalu, firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava.

v) Podaci o banci depozitaru: firma, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara, ako društvo za upravljanje izabere banku depozitara.

g) Opis položaja i ovlašćenja povjereničkog odbora fonda.

8. Promovisanje investicionih fondova rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

Član 221.

(1) Društvo za upravljanje ne može voditi javnu promotivnu kampanju investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom kojim upravlja.

(2) Javnim vođenjem promocije ne smatra se isticanje u javnosti prezentacijskih materijala u kojima se uz navođenje firme i djelatnosti društva za upravljanje, potencijalne kvalifikovane investitore u investicione fondove rizičnog kapitala upućuje na društvo za upravljanje investicionim fondom rizičnog kapitala sa privatnom ponudom.

Član 222.

Svi prezentacijski podaci o investicionim fondovima rizičnog kapitala sa privatnom ponudom i društvima koja njima upravljaju moraju da budu cjeloviti, jasni, istiniti, tačni i ne smiju dovoditi u zabludu, naročito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti članovi uprave društva za upravljanje.

Član 223.

(1) Izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom mora:

a) sadržavati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade rezultata poslovanja,

b) biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhvatanje ili isključivanje određenih faktora koji utiču na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, troškove, porez, dividende i sl.).

(2)  Komisija će propisati obavezni sadržaj i metode izrade rezultata poslovanja investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom

XII KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

Član 224.

Nadzor nad poslovanjem otvorenih i zatvorenih investicionih fondova, s javnom ili privatnom ponudom, društava za upravljanje i banaka depozitara, kao i pravnih lica koja su ovlašćena za prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima provodi Komisija.

Član 225.

(1) Društva za upravljanje investicionim fondovima, zastupnici u prodaji udjela ili akcija investicionih fondova, te banke koje za investicione fondove obavljaju poslove banke depozitara ili druga lica koja učestvuju u poslovanju investicionih fondova moraju Komisiji redovno podnositi izvještaje o svom radu.

(2) Kršenje obaveze podnošenja izvještaja iz stava 1. ovog člana predstavlja razlog za vanredni nadzor, a upornost u takvom kršenju može dovesti do privremenog oduzimanja deozvole za rad i obavljanja pojedinih djelatnosti od strane Komisije.

Član 226.

(1) Komisija će propisati obavez­ni sadržaj, rokove i oblik obaveznih izvještaja za pojedine vrste investicionih fondova, društava za upravljanje i banke depozitara.

(2) Izvještaji mogu biti:

a) nadzorni izvještaji,

b) statistički izvještaji.

(3) Kršenje obaveze podnošenja izvještaja iz stava 2. ovog člana ili kršenje obaveze poštivanja propisanog oblika i sadržaja izvještaja, odnosno kašnjenje u podnošenju izvještaja, predstavljaju razlog za provođenje vanrednog nadzora ili prekršajno kažnjavanje prekršioca, a kontinuirano nepodnošenje, podnošenje nepotpunih izvještaja ili podnošenje izvještaja sa zakašnjenjem od strane obaveznika izvještavanja predstavlja razlog za privremeno ili trajno oduzimanje datih ovlaštenja.

Član 227.

(1) Komisija je ovlaštena da obavlja redovni i vanredni nadzor zatvorenih i otvorenih investicionih fondova, društava za upravljanje fondovima, zastupnika u prodaji udjela ili akcija, banke depozitara i svakog drugog lica koje obavlja posao za koji je odgovorno neko od navedenih lica.

(2) O namjeravanom provođenju nadzora, Komisija nije duž­na unaprijed obavijestiti lice iz stava 1. ovog člana, iako to može učiniti u slučaju redovnog nadzora.

Član 228.

(1)Ako društvo za upravljanje ili njegov zaposleni u vezi s upravljanjem fondom povrijedi odredbe ovog zakona, Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i propise donesene na osnovu tih zakona, te ako društvo upravlja fondom suprotno statutu, prospektu ili ugovoru o upravljanju fondom, ili ako je društvo u postup­ku osnivanja fonda dalo neistinite podatke, Komisija može:

a) privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za rad društvu za upravljanje ili banci depozitaru,

b) izdati nalog društvu za upravljanje da preduzme određene radnje, odnosno da upravljanje fondom uskladi s propisima,

v) objaviti poziv drugim društvima za upravljanje fondovima da podnesu ponude i zahtjeve za upravljanje određenim fondom,

g) zabraniti isplate sa računa garantnog pologa, ili

d) zabraniti raspolaganje imovinom fonda. (2)Ako banka depozitar povrijedi odredbe ovog zakona, Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i propise donesene na osnovu tih zakona, Komisija može privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za rad.

XIII KAZNENE ODREDBE

1. Krivična djela 1.1. Neovlašćeno osnivanje i upravljanje investicionim fondovima

Član 229.

(1) Ko se neovlašćeno bavi osnivanjem i upravljanjem investicionim fondovima kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. 1.2. Neovlašćena ponuda investicionih fondova

Član 230.

(1) Ko se neovlašćeno bavi ponudom investicionih fondova trećim licima na teritoriji Republike Srpske kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. 1.3. Neovlašćena prodaja udjela ili akcija investicionih fondova

Član 231.

(1) Ko se neovlašćeno bavi poslovima zastupanja u prodaji udjela ili akcija investicionih fondova trećim licima na teritoriji Republike Srpske kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

2. Prekršaji 2.1. Prekršaji društva za upravljanje

Član 232.

(1) Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 50.000,00 KM kazniće se za prekršaj društvo za upravljanje: ako započne obavljati djelatnosti vezane za upravljanje investicionim fondovima bez dozvole ili prije dobijanja dozvole Komisije (član 29. stav 3.), ako ne poštuje proceduru i dužnosti vezane uz poslovanje (član 30.), ako ne obavijesti Komisiju o otvaranju poslovnice u državi članici (član 33. stav 1. i 2.), ako ne obavijesti Komisiju o neposrednom obavljanju poslova u državi članici (član 34. stav 1.), ako bez dozvole Komisije počne putem poslovnice obavljati poslove izvan država članica (član 36. stav 1. i 2.), ako u periodu od tri mjeseca ne postupa u skladu sa odredbom člana 45. stav 2. ovog zakona, ako obavlja djelatnost i poslove koji su zabranjeni članom 47. stav 1. ovog zakona, ako troškove naknade u vezi osnivanja zatvorenog investicionog fonda zaračunava suprotno odredbi člana 65. ovog zakona, ako iz imovine zatvorenog investicionog fonda plaća troškove koji nisu navedeni u očlanu 66. stav 1. ovog zakona, ako pokazatelj ukupnih troškova fonda prelazi vrijednosti određene članom 68. ovog zakona, ako ulaže u imovinu izvan okvira određenih članom 78. stav 1. ovog zakona, ako ne poštuje ograničenja ulaganja određena članom 79. stav 1. ovog zakona a ne radi se o slučaju iz člana 84. ovog zakona, ako stiče nekretnine koje nije prethodno procijenio vještak (član 80. stav 4.), ako vrijednost pojedine nekretnine prelazi okvire određene članom 80. stav 5. ovog zakona, ako naplaćuje naknade suprotno odredbama člana 94. ovog zakona, ako knjiži troškove na teret otvorenog investicionog fonda koji nisu obuhvaćeni odredbom člana 95. ovog zakona, ako ukupni iznos svih troškova prelazi okvire određene članom 98. ovog zakona, ako ulaže u imovinu izvan okvira određenih članom 100. ovog zakona, ako ne poštuje ograničenja ulaganja određena članom 101. ovog zakona ako nudi akcije ili udjele u investicionom fondu prije nego što Komisija odobri prospekt fonda (član 105.), započne sa promotivnim aktivnostima a nema odobrenje Komisije (član 115.), ako postupi suprotno odredbi člana 118. ovog zakona, ako postupi suprotno odredbi člana 119. ovog zakona, ako postupi suprotno odredbi člana 120. ovog zakona, ako nudi udjele licima koja nisu kvalifikovani ivestitori (član 127. stav 2.), ako naplati naknadu investitoru koja nije obuhvaćena članom 132. ovog zakona, ako ulaže u imovinu izvan okvira određenih članom 136. ovog zakona, ako ne poštuje ograničenja ulaganja određena članom 137. ovog zakona a ne radi se o slučaju iz člana 138. ovog zakona, ako ne podnese prospekt na odobrenje u skladu sa odredbom člana 142. ovog zakona, ako izmjene prospekta ne podnese na odobrenje u skladu sa odredbom člana 143. ovog zakona, ako ne ispunjava utvrđivanje vrijednosti imovine na način propisan članom 150. ovog zakona, ako vrši prodaju odnosno otkup suprotno članu 159. ovog zakona, ako osim ulazne i izlazne naknade naplati i druge naknade (član 162.), ako ulaznu i izlaznu naknadu naplati suprotno članu 163. ovog zakona, ako ne postupi u skladu sa članom 165. ovog zakona, ako ne postupi u skladu sa članom 166. ovog zakona, ako ne postupi u skladu sa članom 169. ovog zakona, ako ne postupi u skladu sa članom 170. ovog zakona, ako ne izvijesti vlasnika udjela o cijeni na njegov zahtjev (član 171. stav 2.), ako ne dostavi izvještaje akcionarima i ivestitorima (član 172.), ako ne dostavi izvještaje u skladu sa članom 173. ovog zakona, ako ne dostavi izvještaje u skladu sa članom 174. ovog zakona, ako izvještaji ne sadrže podatke u skladu sa članom 175. ovog zakona, ako ne postupi u skladu sa članom 192. ovog zakona, ako naplaćuje naknade suprotno članu 209. ovog zakona, ako ulaže u imovinu izvan okvira određenih članom 212. ovog zakona, ako ne poštuje ograničenja ulaganja i zaduživanja određena članom 213. ovog zakona, ako nudi udjele u fondovima rizičnog kapitala prije nego što Komisija odobri prospekt fonda (član 217. stav 2.), ako vodi javno promovisanje investicionog fonda rizičnog kapitala sa privatnom ponudom kojim upravlja (član 221.), ako prikaz poslovanja investicionog fonda rizičnog kapitala ne sadrži rezultate poslovanja u skladu sa članom 223. ovog zakona, ako ne podnosi izvještaje Komisiji u skladu sa članom 226. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom o licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM. 2.2. Prekršaji banke depozitara

Član 233.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 KM kazniće se za prekršaj banka depozitar ako:

a) ne vodi imovinu investicionih fondova u skladu sa članom 51. ovog zakona,

b) ne obavlja jedan od poslova opisanih u članu 53. stav 1. ovog zakona,

v) prestane obavljati poslove banke depozitara a da o tome prethodno nije obavijestila Komisiju (član 57.),

g) ne pošalje obavještenje Komisiji u skladu sa članom 58. ovog zakona,

d) ne postupi u skladu sa članom 59. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM. 2.3. Prekršaji pravnih lica koji prodaju akcije ili udjele u investicionim fondovima sa javnom ponudom

Član 234.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje je u ime društva za upravljanje ovlašćeno da vrši prodaju akcija ili udjela sa javnom ponudom ako ne postupa u skladu sa članom 189. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 2.500,00 KM. 2.4. Prekršaj revizora

Član 235.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj revizor otvorenog investicionog fonda ako ne obavlja reviziju poslovanja u skladu s članom 151. stav 3. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 2.500,00 KM.

2.5. Prekršaj člana Nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda

Član 236.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 5.000,00 KM kazniće se za prekršaj član Nadzornog odbora ako ne preduzme radnje u skladu sa članom 74. ovog zakona. 2.6. Prekršaji fizičkih lica

Član 237.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu ili preduzetnik:

a) ako obavlja poslove iz člana 23. ovog zakona,

b) ako obavlja djelatnost vezanu za upravljanje investicionim fondovima bez dozvole Komisije,

v) ako nudi javnom ponudom akcije ili udjele u investicionim fondovima sa javnom ponudom a da ne postoji odobrenje prospekta fonda (član 105.),

g) ako daje privid investicionoj javnosti da se radi o društvu za upravljanje fondovima, zatvorenom ili otvorenom fondu i ako za to nema potrebna ovlašćenja u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 238.

Prekršajni postupak za prekršaje predviđene ovim zakonom ne može se pokrenuti ni voditi ako je od dana kada je prekršaj počinjen protekao rok od tri godine

3. Mjere bezbjednosti

Član 239.

Društvu za upravljanje koje je počinilo prekršaj iz člana 232. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera bezbjednosti zabrane obavljanja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima u trajanju do šest mjeseci.

Član 240.

Odgovornom licu društva za upravljanje koje je počinilo prekršaj iz člana 232. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera zabrane obavljanja poslova odgovornog lica društva za upravljanje investicionim fondovima u trajanju do šest mjeseci.

Član 241.

Banci depozitaru koja je počinila prekršaj iz člana 233. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera zabrane obavljanja poslova banke depozitara za investicione fondove u trajanju do šest mjeseci.

XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 242.

(1) Preduzeća osnovana do dana stupanja na snagu ovog zakona, koja u nazivu djelatnosti ili u firmi imaju riječ: „fond”, izvedenice riječi: „fond” ili druge riječi utvrđene članom 21. ovog zakona ili potpadaju pod pojam investicionog fonda prema značenju pojma iz člana 3. ovog zakona, dužni su da usklade svoje organizovanje, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona koje se odnose na oblik, organizaciju, visinu osnovnog kapitala i djelatnosti, te način zastupanja i upravljanja investicionim fondovima.

(2) Preduzeća iz stava 1, ovog člana dužna su Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za nastavak poslovanja, i to najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ili u istom roku prijaviti brisanje ili promjenu firme ili njenog dijela riječi: „fond”, izvedenice riječi: „fond”, djelatnosti upravljanja investicionim fondovima, odnosno drugih suprotnosti s članom 21. ovog zakona i o tome izvijestiti Komisiju.

Član 243.

Odredbe člana 15. stava 1. tačke b), člana 33. do 35, člana 37. do 43, člana 47. stava 1. tačke m) podtačke 3) i 5), člana 91. stava 1. tačke e), člana 104. stava 2. tačke b) podtačke 6), člana 112. stava 1. tačke b) podtačke 6), člana 114. tačke b) ovog zakona počeće se primjenjivati od dana prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Evropske Unije.

Član 244.

(1) Komisija mora u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise na osnovu ovog zakona.

(2) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Komisija je dužna donijeti Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra fondova te je u daljem roku od šest mjeseci dužna da preduzme i provede sve potrebne tehničke i druge radnje potrebne u cilju uspostavljanja, otpočinjanja s radom i redovnog vođenja Registra fondova.

(3) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra fondova Komisija je dužna objaviti u „Službenom glasniku Republike Srpske”.

Član 245.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

mr Igor Radojičić