Zakon o javnom okupljanju

ZAKON

O JAVNOM OKUPLJANJU

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se javna okupljanja građana radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, način organizovanja mirnih okupljanja i javnih protesta, javne priredbe i drugi javni skupovi koji su slobodni i ostvaruju se na način propisan ovim zakonom.

Član 2.

Javnim okupljanjem građana u smislu ovog zakona smatra se svako organizovano okupljanje građana koje se održava na za to primjerenom prostoru (u daljem tekstu: javni skup).

Član 3.

(1) Prostor primjeren za javni skup je javno mjesto koje je pristupačno i pogodno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen i na kome okupljanje građana ne dovodi do ugrožavanja prava drugih lica, javnog morala, bezbjednosti ljudi i imovine, zdravlja ljudi i ometanja javnog saobraćaja.

(2) Prostor primjeren za javni skup je i prostor na kojem se odvija javni saobraćaj kada je moguće dodatnim mjerama obezbijediti privremenu izmjenu režima saobraćaja, kao i zaštitu zdravlja i bezbjednost ljudi i imovine.

(3) Aktom grada, odnosno opštine određuje se prostor iz stava 1. ovog člana.

Član 4.

(1) Javni skup se može prijaviti i odvijati kao kretanje učesnika javnog skupa na određenom prostoru (u daljem tekstu: javni skup u pokretu).

(2) Javni skup u pokretu na prostoru iz člana 3. stav 2. ovog zakona može se odvijati samo neprekinutim kretanjem, osim na mjestu polaska i završetka.

Član 5.

Samo ovim zakonom mogu se propisati ograničenja prava na javno okupljanje radi zaštite Ustavom utvrđenog poretka, javnog morala i zdravlja ljudi, kao i zaštite sloboda i prava drugih ljudi.

Član 6.

Javni skup ne može sazvati niti na javnom skupu može istupati lice kome je sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane javnog istupanja.

Član 7.

Sloboda govora i istupanja na javnom skupu je ograničena zabranom svakog pozivanja i podsticanja na upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost.

II MIRNA OKUPLJANJA I JAVNI PROTESTI

Član 8.

(1) Mirno okupljanje i javni protest je svako organizovano okupljanje građana koje se održava radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa.

(2) Organizator mirnog okupljanja i javnog protesta (u daljem tekstu: mirna okupljanja) je pravno ili fizičko lice (u daljem tekstu: organizator) koje u skladu sa ovim zakonom, saziva, održava i vrši nadzor nad održavanjem mirnog okupljanja.

(3) Kada mirno okupljanje organizuje grupa građana ili više pravnih lica, organizator je dužan da odredi zastupnika.

Član 9.

(1) Organizator, odnosno njegov zastupnik, dužan je da podnese prijavu za održavanje mirnog okupljanja kada je to ovim zakonom određeno.

(2) Prijava iz stava 1. ovog člana podnosi se najkasnije pet dana prije početka održavanja mirnog okupljanja.

(3) Prijava se podnosi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske – organizacionoj jedinici na čijem području se namjerava održati mirno okupljanje (u daljem tekstu: nadležni organ).

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, iz naročito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja mirnog okupljanja, uz obrazloženje neprijavljivanja u roku iz stava 2. ovog člana.

Član 10.

(1) Prijava iz člana 9. stav 1. ovog zakona sadrži:

a) program i cilj mirnog okupljanja,

b) podatke o mjestu i vremenu održavanja i trajanja,

v) procjenu broja učesnika,

g) podatke o organizatoru ili njegovom zastupniku,

d) lične podatke rukovodioca mirnog okupljanja,

đ) podatke o mjerama koje organizator preduzima za održavanje reda i mira i

e) spisak redara sa njihovim ličnim podacima.

(2) Prijava mirnog okupljanja u pokretu mora sadržavati i detaljno određenu trasu kretanja, mjesto polaska i mjesto završetka, kao i način kretanja učesnika (pješice, vozilima, kombinovano).

(3) Ako mirno okupljanje zahvata i površinu puta, zbog čega bi saobraćaj bio obustavljen ili ometan, organizator je dužan da priloži i odobrenje nadležnog organa u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

Član 11.

Izuzetno od odredbi člana 9. ovog zakona, ne prijavljuju se: sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja registrovanih političkih partija, sindikalnih i drugih organizacija ili udruženja koji se održavaju u zatvorenim prostorijama.

Član 12.

Izuzev prostora određenog aktom grada, odnosno opštine iz člana 3. stav 3. ovog zakona, mirno okupljanje ne može se održavati:

a) u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći,

b) u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola, dok u njima borave djeca,

v) u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, osim mirnih okupljanja koja imaju za cilj popularizaciju zaštite prirode i čovjekove okoline, kao i obilježavanje značajnih istorijskih datuma,

g) u blizini spomenika kulture, ako bi to moglo prouzrokovati uništenje ili oštećenje zaštićene vrijednosti,

d) na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima na način kojim se ugrožava bezbjednost saobraćaja,

đ) u blizini objekata koji se posebno obezbjeđuju na udaljenosti najmanje 50 metara od njih i

Član 13.

(1) Nadležni organ će rješenjem zabraniti održavanje mirnog okupljanja, ako:

a) je usmjereno na ugrožavanje Ustavom utvrđenog poretka,

b) nije blagovremeno i uredno prijavljen,

v) je prijavljen na prostorima na kojima se u skladu sa ovim zakonom ne može održavati,

g) su ciljevi nesporno usmjereni na kršenje zagarantovanih sloboda i prava čovjeka ili zbog različitih nacionalnih, rasnih, vjerskih ili kulturnih osjećanja i pripadnosti mogu podstaći na nasilje,

d) postoji stvarna opasnost da bi održavanjem mirnog okupljanja bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine ili bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu i

đ) je to potrebno radi sprečavanja ugrožavanja zdravlja ljudi, na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravstva.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana mora se donijeti najkasnije 24 sata prije prijavljenog početka održavanja mirnog okupljanja.

Član 14.

(1) Protiv rješenja iz člana 13. ovog zakona organizator može izjaviti žalbu.

(2) Nadležni organ iz člana 9. stav 3. ovog zakona dužan je da žalbu sa spisima odmah dostavi ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar).

(3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

(4) Rješenje po žalbi mora se donijeti i dostaviti organizatoru najkasnije u roku od 24 sata od prijema žalbe.

(5) Ukoliko ministar u utvrđenom roku ne odluči po žalbi, može se održati mirno okupljanje.

(6) Organizator je dužan da odmah po prijemu rješenja kojim se zabranjuje mirno okupljanje obavijesti javnost o tome i po mogućnosti ukloni javno istaknuta obavještenja o sazivanju mirnog okupljanja.

(7) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

Član 15.

(1) Organizator je dužan da obezbijedi red i mir na mirnom okupljanju.

(2) Dužnost organizatora je da obezbijedi dovoljan broj lica za vršenje poslova održavanja reda i mira (u daljem tekstu: redar) na mirnom okupljanju i da preduzme odgovarajuće mjere medicinske zaštite i zaštite od požara.

(3) Organizator može obavljanje poslova na održavanju reda i mira povjeriti agenciji za obezbjeđenje lica i imovine.

(4) Organizator je dužan da omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne pomoći i vatrogasnim vozilima.

Član 16.

(1) Poslove održavanja javnog reda i mira na prostoru koji se neposredno nalazi uz mjesto održavanja mirnog okupljanja vrše ovlašćena službena lica nadležnog organa.

(2) Nadležni organ dužan je da spriječi ometanje ili onemogućavanje održavanja mirnog okupljanja koje se održava u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 17.

(1) Učesnicima mirnog okupljanja zabranjeno je unošenje alkoholnih pića i nošenje predmeta pogodnih za nanošenje povreda.

(2) Učesnici mirnog okupljanja ne smiju nositi uniforme, dijelove uniforme, odjeće ili drugih obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružane sukobe ili upotrebu nasilja, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost.

Član 18.

(1) Organizator je dužan da odredi rukovodioca mirnog okupljanja.

(2) Rukovodilac mirnog okupljanja je lice koje vrši nadzor nad održavanjem mirnog okupljanja i usmjerava rad redara.

(3) Rukovodilac mirnog okupljanja dužan je da preduzme potrebne mjere radi obezbjeđenja reda i mira na mirnom okupljanju.

(4) Dužnost rukovodioca mirnog okupljanja je da prekine mirno okupljanje ako nastupi stvarna opasnost za bezbjednost učesnika mirnog okupljanja i imovinu.

(5) Rukovodilac mirnog okupljanja može nastaviti prekinuto mirno okupljanje ako su u međuvremenu otklonjene okolnosti iz stava 4. ovog člana.

Član 19.

(1) Organizator određuje redara koji vrši poslove održavanja reda i mira na mirnom okupljanju.

(2) Redar je dužan da za vrijeme vršenja redarskih poslova štiti učesnike mirnog okupljanja i imovinu koja se nalazi na prostoru na kojem se održava mirno okupljanje.

(3) Dužnost redara je da odmah obavijesti ovlašćeno službeno lice nadležnog organa o učesniku mirnog okupljanja koji nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje povreda.

(4) Redar je dužan da ovlašćenom licu pruži podatke o licu koje je narušilo red i mir.

(5) Za vrijeme obavljanja poslova redar je dužan i da:

a) izvrši pregled lica koje ulazi u prostor na kojem se održava mirno okupljanje,

b) usmjerava kretanje učesnika na mirnom okupljanju i

v) obavijesti ovlašćeno službeno lice nadležnog organa o učesniku mirnog okupljanja koji je po njegovoj procjeni u alkoholisanom stanju, nosi predmete pogodne za nanošenje povreda ili može narušiti red i mir na mirnom okupljanju.

Član 20.

(1) Za vrijeme obavljanja redarskih poslova redar je dužan da nosi prsluk fluorescentne boje sa vidljivim natpisom „REDAR“.

(2) Redar ne smije nositi oružje ili predmete pogodne za nanošenje povreda, uniformu, dijelove uniforme, odjeću ili obilježja iz člana 17. stav 2. ovog zakona.

Član 21.

Ovlašćena službena lica nadležnog organa ovlašćena su da spriječe ili prekinu mirno okupljanje, ako:

a) je usmjereno na ugrožavanje Ustavom utvrđenog poretka,

b) se učesnici pozivaju ili podstiču na oružani sukob ili nasilje, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost,

v) nastupi stvarna i direktna opasnost od nasilja ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu,

g) nastupi stvarna ili direktna opasnost po zdravlje učesnika ili drugih ljudi,

d) njegovo održavanje nije prijavljeno ili je zabranjeno,

đ) se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi i

e) redari ne mogu održati red i mir.

Član 22.

(1) Ovlašćeno službeno lice nadležnog organa će naredbu o prekidu mirnog okupljanja iz člana 21. ovog zakona saopštiti rukovodiocu mirnog okupljanja.

(2) Rukovodilac mirnog okupljanja dužan je da učesnicima mirnog okupljanja saopšti da je mirno okupljanje prekinuto i da zatraži da se mirno raziđu.

(3) Ako rukovodilac ili učesnici mirnog okupljanja ne postupe u skladu sa naredbom iz stava 1. ovog člana, ovlašćena službena lica nadležnog organa dužna su da preduzmu potrebne i nužne mjere za razilaženje učesnika mirnog okupljanja.

III JAVNE PRIREDBE

Član 23.

(1) Javnom priredbom smatra se svako okupljanje radi ostvarivanja prihoda u okviru registrovane djelatnosti, koje s obzirom na očekivani broj učesnika ili karakter javnog skupa zahtijeva preduzimanje posebnih mjera obezbjeđenja.

(2) Javne priredbe mogu se organizovati na otvorenom ili zatvorenom prostoru, namijenjenom ili pogodnom za njihovo održavanje.

Član 24.

Organizator javne priredbe je pravno ili fizičko lice koje u skladu sa ovim zakonom priređuje priredbu.

Član 25.

(1) Organizator javne priredbe dužan je da podnese prijavu za održavanje javne priredbe.

(2) Javna priredba prijavljuje se najkasnije sedam dana prije početka održavanja.

(3) Prijava iz stava 1. ovog člana podnosi se nadležnom organu iz člana 9. stav 3. ovog zakona.

(4) Prijava za održavanje javne priredbe sadrži:

a) cilj, mjesto i vrijeme održavanja,

b) naziv i sjedište organizatora i lične podatke odgovornog lica, odnosno zastupnika ako je organizator više pravnih lica ili grupa građana, ime i prezime i jedinstveni matični broj lica ako je organizator fizičko lice,

v) podatke o rukovodiocu javne priredbe i spisak redara sa njihovim ličnim podacima,

g) mjere obezbjeđenja reda i mira i

d) procjenu broja učesnika.

(5) Ako se javna priredba održava na površini puta, zbog čega bi saobraćaj bio obustavljen ili ometan, organizator je dužan da priloži i odobrenje nadležnog organa u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

Član 26.

(1) Nadležni organ će na osnovu podataka iz prijave i drugih okolnosti procijeniti da li su ispunjeni uslovi za bezbjedno održavanje javne priredbe.

(2) Nadležni organ će na osnovu procjene iz stava 1. ovog člana naložiti organizatoru da preduzme dodatne mjere obezbjeđenja u roku koji ne može biti kraći od 24 sata.

Član 27.

(1) Nadležni organ će rješenjem zabraniti održavanje javne priredbe, ako:

a) nije blagovremeno i uredno prijavljena,

b) organizator ne sprovede mjere iz člana 26. stav 2. ovog zakona,

v) je prijavljen na prostoru koji nije namijenjen ili nije pogodan za održavanje javne priredbe i

g) postoji stvarna opasnost da bi održavanjem javne priredbe bila ugrožena bezbjednost lica i imovine, narušen javni red i mir u većem obimu, nastupilo teže kršenje javnog morala ili ozbiljnije ugrožavanje zdravlja ljudi i životne sredine.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana mora se donijeti najkasnije 24 sata prije početka održavanja javne priredbe.

Član 28.

Organizator odgovora za štetu koju su pričinili učesnici javne priredbe na objektima ili prostorima iz člana 23. ovog zakona, prema načelu objektivne odgovornosti.

Član 29.

Odredbe čl. 13. do 22. ovog zakona primjenjuju se i na javne priredbe.

IV DRUGI JAVNI SKUPOVI

Član 30.

(1) Drugi javni skupovi su okupljanja građana čija je svrha ostvarivanje državnih, vjerskih, humanitarnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih interesa, koja nemaju za cilj ostvarivanje prihoda i ne prijavljuju se.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana organizator je dužan da prijavi i druge javne skupove ako karakter ili očekivani broj učesnika javnog skupa nalaže preduzimanje vanrednih mjera obezbjeđenja van redovnog vršenja policijskih poslova.

(3) Prijava javnog skupa iz stava 2. ovog člana podnosi se najkasnije pet dana prije početka održavanja javnog skupa.

(4) Prijava se podnosi nadležnom organu.

(5) Prijava sadrži podatke iz člana 10. ovog zakona.

(6) Odredba člana 29. ovog zakona primjenjuje se i na javne skupove iz stava 2. ovog člana ako im je cilj ostvarivanje finansijske koristi.

V KAZNENE ODREDBE

Član 31.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

a) održi javni skup bez prijave, a prijavljivanje je obavezno (član 9. stav 1, član 25. stav 1. i član 30. stav 2),

b) održava mirno okupljanje suprotno članu 12. ovog zakona,

v) održi mirno okupljanje suprotno rješenju nadležnog organa o zabrani održavanja (član 13. stav 1),

g) ne obavijesti javnost o zabrani održavanja javnog skupa (član 14. stav 6),

d) ne obezbijedi red i mir na javnom skupu (član 15. stav 1),

đ) ne obezbijedi dovoljan broj redara i ne preduzme odgovarajuće mjere medicinske zaštite i zaštite od požara (član 15. stav 2),

e) ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne pomoći i vatrogasnim vozilima (član 15. stav 4),

ž) ne postupi po članu 26. stav 2. ovog zakona i

z) održi javnu priredbu suprotno rješenju nadležnog organa o zabrani održavanja (član 27. stav 1).

(2) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj iz stava 1. t.

a) do z) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 32.

Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kazniće se fizičko lice za prekršaj iz člana 31. stav 1. t.

a) do z) ovog zakona.

Član 33.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj rukovodilac javnog skupa, ako:

a) ne preduzme potrebne mjere za obezbjeđenje reda i mira na javnom skupu (član

18. stav 3),

b) ne prekine javni skup kada nastupi stvarna opasnost za bezbjednost učesnika javnog skupa i imovinu (član 18. stav 4) i

v) učesnicima javnog skupa ne saopšti da je javni skup prekinut i da se mirno raziđu (član 22. stav 2).

Član 34.

Novčanom kaznom od 150 KM do 450 KM kazniće se redar na javnom skupu, ako:

a) ne preduzme mjere utvrđene članom 19. st. 2, 3. i 4. ovog zakona,

b) postupa suprotno članu 19. stav 5. ovog zakona,

v) ne nosi vidljivu oznaku sa natpisom „REDAR“ (član 20. stav 1) i

g) nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje povreda, uniformu, dijelove uniforme, odjeću ili obilježja iz člana 17. stav 2. ovog zakona (član 20. stav 2).

Član 35.

Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

a) učestvuje u javnom skupu i nosi predmete pogodne za nanošenje povreda i unosi alkoholna pića (član 17. stav 1) i

b) kao učesnik javnog skupa nosi uniformu, dijelove uniforme, odjeću ili druga obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružane sukobe ili upotrebu nasilja, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost (član 17. stav 2).

VI ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o okupljanju građana („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 21/96).

Član 37.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Mr Igor Radojičić