Zakon o krivičnom postupku BD

(“Službeni glasnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine” br. 10/03)

U skladu s članom 23 Statuta Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, Skupština Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine na 65. sjednici, održanoj 28. maja 2003. godine, usvaja

ZAKON

O KRIVIČNOM POSTUPKU BRČKO DISTRIKTA

BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPĆE ODREDBE

GLAVA I - OSNOVNA NAČELA

Član 1

Predmet i primjena ovog zakona

Ovim zakonom utvr đuju se pravila krivi čnog postupka po kojima su dužni postupati Osnovni i Apelacioni sud Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine (u da ljem tekstu: Osnovni sud i Apelacioni sud), Javno tužilaštvo Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Javno tužilaštvo) i ostali u česnici u krivi čnom postupku predvi đeni ovim zakonom, kada postupaju u krivi čnim stvarima.

Član 2

Princip zakonitosti

(1) Pravila utvr đena ovim zakonom trebalo bi da osiguraju da niko ne vin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog djela izrekne krivi čna sankcija pod uslovima propisanim u Krivi čnom zakonu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Krivi čni zakon) i u drugim zakonima u kojima su propisana krivična djela i u zakonom propisanom postupku.

(2) Osumnjič eni ili optuženi može biti ograni čen u svojoj slobodi i pravima samo pod uslovima koje propisuje ovaj zakon.

(3) Krivičnu sankciju može u činiocu krivičnog djela izre ći samo nadležan sud u postupku koji je sproveden po ovom zakonu.

Član 3

Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo

(1) Svako se smatra nevinim za krivi čno djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.

(2) Sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja krivi čnog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivi čnog zakonodavstva, sud rješava presudom na nač in koji je povoljniji za optuženog.

Član 4

Ne bis in idem

Niko ne može biti ponovno su đen za djelo za koje je ve ć bio suđ en i za koje je donesena pravosnažna sudska odluka.

Član 5

Prava osobe lišene slobode

(1) Osoba lišena slobode mora se na maternje m jeziku ili jeziku ko ji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno poučiti da nije dužna dati iskaz, da ima pravo uzeti branioca kojeg može sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena porodica, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenju slobode.

(2) Osobi koja je lišena slobode postavit će se branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne može snositi troškove odbrane.

Član 6

Prava osumnjičenog, odnosno optuženog

(1) Osumnjičeni ve ć na prvom ispitivanju mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega.

(2) Osumnjičenom, odnosno optuženom se mora omogu ćiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

(3) Osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.

Član 7

Pravo na odbranu

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo braniti se sam ili uz stručnu pomoć branioca koga sam izabere.

(2) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca, postavit će mu se branilac kad je to određeno ovim zakonom.

(3) Osumnjičenom, odnosno optuženom se mora osi gurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane.

Član 8

Jezik i pismo

(1) U krivi čnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hr vatski jezik i srpski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.

(2) Krivični postupak se vodi na jednom od jezika iz stava 1 ovog člana, a u postupku se koristi jedno od pisama iz stava 1 ovog člana.

(3) Stranke, svjedoci i ostali u česnici u postupku imaju pravo služ iti se svojim jezikom. Ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine, osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.

(4) O pravima iz stava 3 ovog člana poučit će se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 3 ovog člana koje se tih prava mogu odre ći ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da je data pouka i izjava učesnika na datu pouku.

(5) Prevođenje obavlja sudski tumač.

Član 9

Upućivanje i dostavljanje pismena

(1) Pozive, odluke i druga pismena upu ćuje sud i drugi organi koji u čestvuju u postupku na 2 službenim jezicima iz člana 8 stava 1 ovog zakona.

(2) Tužbe, žalbe i drugi podne sci dostavljaju se sudu i drugim organima koji u čestvuju u postupku na službenim jezicima iz člana 8 stava 1 ovog zakona.

(3) Osobi koja je lišena slobode ili se nalazi u pritvoru, na izdržavanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom liječenju, odnosno obaveznom lije čenju od ovisnosti, dostavit će se i prevod pismena iz stavova 1 i 2 ovog člana, na jeziku kojim se ta osoba služi u postupku.

Član 10

Zakonitost dokaza

(1) Zabranjeno je od osumnjič enog, optuženog ili bilo koje druge osobe koja u čestvuje u postupku iznuđivati priznanje ili kakvu drugu izjavu.

(2) Sud ne može zasnovati svoju odluku na dokazi ma pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me đunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ovog zakona.

(3) Sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na temelju dokaza iz stava 2 ovog člana.

Član 11

Pravo na odštetu i rehabilitaciju

Osoba koja je neopravdano osu đena za krivično djelo ili je bez osnova liš ena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava utvrđena zakonom.

Član 12

Pouka o pravima

Osumnjičenog, odnosno optuženog ili drugu osobu koja u čestvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili se iz nezn anja ne bi koristili svojim pravima, sud, tužilac i drugi organi koji u čestvuju u postupku će pou čiti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje.

Član 13

Pravo na suđenje bez odlaganja

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u najkra ćem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odlaganja.

(2) Sud je dužan da postupak provede bez odugovla čenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje učestvuju u postupku.

(3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.

Član 14

Jednakost u postupanju i pravedno suđenje

(1) Sud, tužilac i dr ugi organi koji u čestvuju u postupku dužni su s je dnakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnji čenog, odnosno optuženog, tako i one koje im idu u korist.

(2) Pravila utvr đena ovim zakonom treba da osiguraju da se osumnji čenom odnosno optuženom omogući pravedno suđenje.

Član 15

Slobodna ocjena dokaza

3

(1) Pravo suda, javnog tužioca i drugih organa koji u čestvuju u krivi čnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograni čeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

Član 16

Princip akuzatornosti i teret dokazivanja

(1) Krivični postupak se može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu tužioca.

(2) Javni tužilac dužan je da dokaže krivicu optuženog.

Član 17

Princip legaliteta krivičnog gonjenja

Tužilac je dužan preduzeti krivi čno gonjenje ako postoje dokazi da je u činjeno krivično djelo, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 18

Posljedice pokretanja postupka

Kad je propisano da pokretanje krivi čnog postupka ima za posljedicu ograni čenje određenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije druga čije određeno, nastupaju potvrđivanjem optužnice. Ako se radi o krivi čnim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov čanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nast upaju od dana kad je donesena osu đujuća presuda, bez obzira je li postala pravosnažna.

Član 19

Prethodna pitanja

(1) Ako primjena krivi čnog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za čije je odlučivanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, sud kad sudi u krivi čnom predmetu može sam odlu čiti i o tom pitanju po odredbama koje važe za dokazivanje u krivi čnom postupku. Odluka suda o ovom pravnom pitanju ima u činak samo u krivičnom predmetu koji ovaj sud raspravlja.

(2) Ako je o takvom pr ethodnom pitanju ve ć donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne veže sud u pogledu ocjene je li u činjeno određeno krivično djelo.

GLAVA II - ZNAČENJE IZRAZA

Član 20

Osnovni pojmovi

Osim ako ovim zakonom nije druga čije odre đeno, pojedini izrazi upotr ijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

a) “Osumnjičeni” je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo,

b) “Optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena,

c) “Osuđeni” je osoba za koju je pravosnažnom odlukom utvr đeno da je krivi čno odgovorna za određeno krivično djelo.

d) “Sudija za prethodni postupa k” je sudija koji u toku istrage postupa u slu čajevima kada je to propisano ovim zakonom,

e) “Sudija za prethodno saslušan je” je sudija koji nakon pod izanja optužnice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju 4 sudiji za prethodni postupak,

f) “Stranke” su tužilac i osumnjičeni, odnosno optuženi,

g) “Ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovaraju ća ovlaštenja unutar državne granične službe, policijskih organa Federa cije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, suds ke policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreznih organa i organa vojne policije,

h) “Oštećeni” je osoba kojoj je os obno ili imovinsko pravo krivi čnim djelom povrije đeno ili ugroženo,

i) ''Pravne osobe'' su osobe koje su kao takve definirane u KZ Br čko Distrikta BiH, uključujući: korporacije, preduze ća, udruženja, firme i partnerstva i druga privredna društva,

j) “Istraga” obuhvata aktivnosti preduzete od tužioca ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza,

k) “Unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svje doka i vještaka od stranke, odnosno branioca, koja nije pozvala svjedoka, odnosno vještaka,

l) “Direktno ispitivanje” je ispitivanje svje doka i vještaka od stranke, odnosno branioca, koja je pozvala svjedoka, odnosno vještaka,

m) “Osnovana sumnja” je viši stepen sumn je zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo,

n) “Zabilješke” i “spisi” su slova, riječi ili brojke ili njihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane pisa ćom mašinom, odštampane, fotokopira ne, fotografirane, zabilježene magnetskim impulsima, mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,

o) “Fotografije” su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, videokasete i filmovi,

p) “Original” je sam spis ili snimak ili sli čan ekvivalent kojim se os tvaruje isto dejstvo od strane osobe koja ga piše, snima ili izdaje. “Original” fotografija uklju čuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranje ni u kompjuteru ili sli čnom uređaju za automatsku obradu podataka, original je i svaki odštamp ani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak,

r) “Kopija” je preslikavanje originala ili matrice, uklju čujući uve ćanja i umanjenja, mehaničkim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original,

s) “Telekomunikacijska adresa” je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju posjeduje ili koristi određena osoba.

GLAVA III - PRAVNA POMOĆ I SLUŽBENA SARADNJA

Član 21

Obaveza pružanja pravne pomoći i službena saradnja

(1) Osnovni i Apelacioni sud dužni su da pruže pravnu pomo ć sudu BiH, sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine i sudovima u Republici Srpskoj.

(2) Svi organi vlasti u Br čko Distriktu Bosne i Hercegov ine dužni su službeno sara đivati sa sudovima, javnim tužiocem i drugim organima koji učestvuju u krivičnom postupku.

Član 22

Pružanje pomoći

(1) Osnovni ili Apelacioni sud će uputiti zahtjev za pravnu pomo ć odnosno za službenu radnju nadležnom sudu, odnosno organu vlasti.

(2) Pružanje pravne pomoći i službene radnje sprovode se bez naknade.

(3) Stavovi 1 i 2 ovog člana primjenjuju se i na zahtjeve koje je tužilac uputio prema tužilaštvu i 5 drugim organima vlasti.

GLAVA IV - NADLEŽNOST SUDA

Odjeljak 1 – Stvarna i mjesna nadležnost suda

Član 23

Stvarna nadležnost i sastav suda

(1) Osnovni sud i Apelacioni sud sude u krivi čnim predmetima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene zakonom.

(2) Osnovni sud, u prvom stepenu, sudi u vije ću sastavljenom od trojice sudija, a sudija pojedinac sudi za krivič na djela za koja je propisana kao glavna kazna nov čana kazna ili kazna zatvora do deset godina.

(3) Opć a sjednica suda, predsjednik suda, sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje i predsjednik vijeća, odlučuju u slučajevima određenim ovim zakonom,

(4) Apelacioni sud, u drugom stepenu odlu čuje o žalbama protiv rješenja i presuda Osnovnog suda i vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih sudskih odluka, u vije ću sastavljenom od trojice sudija,

(5) U postupku odluč ivanja po vanrednim pravnim lijekovima ne će u čestvovati sudija koji je učestvovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom.

Član 24

Mjesna nadležnost suda

(1) Osnovni sud i Apelacioni sud su nadležni da sude za svako krivi čno djelo učinjeno ili pokušano na teritoriji Brčko Distrikta BiH.

(2) Sporazumom sa entitetima riješit će se svi drugi oblici mjesne nadležnosti.

Odjeljak 2 - Spajanje i razdvajanje postupka

Član 25

Spajanje postupka

(1) Sud će, po pravilu, odlu čiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda u slučaju kada je ista osoba optužena za više krivi čnih djela ili kada je više osoba u čestvovalo u izvršenju istog krivičnog djela.

(2) Sud može odlu čiti provesti jedinstveni postupa k i donijeti jednu presudu i u slu čaju kad je više osoba optuže no za više krivi čnih djela, ali samo ako izme đu izvršenih krivi čnih djela postoji međusobna veza.

(3) Sud može odlu čiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se vode odvojeni postupci protiv iste osobe za više krivi čnih djela ili protiv više osoba za isto krivično djelo.

(4) O spajanju postupka odluč uje rješenjem sudija, odnosno vije će. Protiv rješenja kojim je određeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje - nije dopuštena žalba.

Član 26

Razdvajanje postupka

(1) Sud može iz važnih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odlučiti da se postupak za pojedina krivi čna djela ili protiv pojed inih optuženih razdvoji i posebno dovrši. 6

(2) Rješenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vije će, po saslušanju stranaka i branioca.

(3) Protiv rješenja kojim je odre đeno razdvajanje postupka ili ko jim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije dopuštena žalba.

Odjeljak 3 - Prenošenje mjesne nadležnosti

Član 27

Prenošenje nadležnosti

(1) Kad je nadležan sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprije čen da postupa ili postoje drugi važni razlozi, sud odre đen zakonom može za vo đenje postupka odrediti drugi stvarno nadležan sud na svom području.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana može se donijeti na prijedlog nadležnog sudije ili vijeća, ili na prijedlog jedne od stranaka, ili branioca.

(3) Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

Član 28

Posljedice nenadležnosti

(1) Sud je dužan paziti na svoju nadležnost i čim primjeti da nije nadležan oglasiti se nenadležnim i po pravosnažnosti rješenja us tupiti predmet nadležnom sudu, ali je dužan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

(2) Nakon potvr đivanja optužnice, sud se ne može ogl asiti mjesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadležnosti.

GLAVA V - IZUZEĆE

Član 29

Razlozi za izuzeće

Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:

a) ako je oštećen krivičnim djelom,

b) ako mu je osumnjičeni odnosno optuženi, njegov branilac, tužilac, oštećeni, njegov zakonski zastupnik ili opunomo ćenik, bra čni odnosno vanbra čni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobo čnoj liniji do četvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena,

c) ako je s osumnji čenim, odnosno optuženim, njegovim braniocem, tužiocem ili ošte ćenim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika,

d) ako je u istom krivi čnom predmetu u čestvovao kao sudija za pret hodni postupak, sudija za prethodno saslušanje ili je pos tupao kao tužilac, branil ac, zakonski zastupnik ili opunomoćenik oštećenog ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak,

e) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija pravnim lijekom,

f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

Član 30

Izuzeće po zahtjevu stranke

(1) Izuzeće predsjednika i sudije Osnovnog i Apelacionog suda može tražiti stranka ili branilac.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana može se podnijeti do po četka glavnog pretresa, a ako se za razlog izuzeća iz člana 29 ta čke od a do f ovog zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi 7 odmah po saznanju.

(3) Zahtjev za izuze će predsjednika i sudije Apelacionog suda stranka ili branilac mogu podnijeti u žalbi ili u odgovoru na žalbu.

(4) Stranke ili branilac mogu tražiti izuze će samo poimeni čno određenog sudije koji postupa u predmetu.

(5) Stranka ili branilac dužni su u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuze će. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzeće koji je ranije odbijen.

Član 31

Postupak za izuzeće

(1) Čim sazna za postojanje kojeg od razloga za izuze će iz č lana 29 ta čke od a do e ovog zakona, sudija je dužan prekinuti svaki ra d na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz člana 29 ta čke f ovog zakona, izvijestit će o tome predsjednika suda.

Član 32

Odlučivanje po zahtjevu za izuzeće

(1) O zahtjevu za izuze će sudije Osnovnog suda odlu čuje predsjednik Osnovnog suda, a o njegovom izuzeću predsjednik Apelacionog suda.

(2) O zahtjevu za izuze će sudije Apelacionog suda odlu čuje predsjednik Apelacionog suda, a o njegovom izuzeću opća sjednica suda.

(3) Prije donošenja rješenja o izuzeć u pribavit će se izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi provest će se i drugi izviđaji.

(4) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuze će žalba nije dopuštena , ali se rješenje kojim se zahtjev za izuzeće odbija može pobijati žalbom na presudu.

(5) Ako je zahtjev za izuze će iz člana 29 tačka f ovog zakona podnesen poslije po četka glavnog pretresa ili ako je post upljeno protivno odredbama člana 30 stavovi 4 i 5 ovog zakona, zahtjev će se odbaciti u cje lini, odnosno djelimi čno. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje nije dopuštena žalba.

Član 33

Valjanost radnji preduzetih nakon podnošenja zahtjeva za izuzeće

Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu i ne može potpisati ni jednu sudsku odluku iz člana 163 ovog zakona (p resuda, rješenje, naredba), a ako se radi o izuze ću iz člana 29 ta čka f ovog zakona, može do donošenja rješenja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

Član 34

Izuzeće tužioca i drugih učesnika u postupku

(1) Odredbe o izuze ću sudije shodno se primjenjuju i na tužioca i osobe koje su na osnovu zakona ovlaštene da ga zastupaju u postupku, zapisni čare, sudske tuma če, stru čne osobe, kao i na vještake, ako za njih nije što drugo određeno.

(2) Tužilac odlu čuje o izuze ću osoba koje su na osnovu zakona ovlaštene da ga zastupaju u krivičnom postupku. O izuzeću tužioca odlučuje kolegij Tužilaštva.

(3) O izuze ću zapisni čara, sudskog tuma ča, stru čne osobe i vještaka odlu čuje vije će, predsjednik vijeća ili sudija.

(4) Kada ovlaštene službene osobe preduzim aju istražne radnje na osnovu ovog zakona, o 8 njihovom izuzeću odlučuje tužilac. Ako prilikom preduzimanja radnje u čestvuje zapisničar, o njegovom izuzeću odlučuje službena osoba koja preduzima radnju.

GLAVA VI - TUŽILAC

Član 35

Prava i dužnosti

(1) Osnovno pravo i osnovna dužnost tužioca je otkrivanje i gonjenje u činioca krivi čnih djela koja su u nadležnosti suda.

(2) Tužilac ima pravo i dužan je da:

a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je po činjeno krivi čno djelo preduzme potrebne mjere u cilju nj egovog otkrivanja i sprovo đenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravl janja aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanim za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,

b) sprovede istragu u skladu s ovim zakonom,

c) daje imunitet u skladu sa zakonom,

d) zahtijeva dostavljanje informac ija od državnih organa, preduze ća, pravnih i fizi čkih osoba u Bosni i Hercegovini,

e) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom,

f) naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izda tu od suda u skladu s ovim zakonom,

g) predlaže izdavanje kaznenog naloga u skladu s članom 334 ovog zakona,

h) podiže i zastupa optužnicu pred sudom,

i) podnosi pravne lijekove,

j) obavlja i druge poslove određene zakonom.

(3) U skladu sa stavov ima 1 i 2 ovog člana, svi organi koji u čestvuju u istrazi dužni su da o svakoj preduzetoj radnji obavijeste tužioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.

Član 36

Preduzimanje radnji

Tužilac preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlašten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivičnom postupku.

Član 37

Davanje uputstava

Za ostvarivanje svojih prava i dužnosti, tužilac može u konkretnim predmetima koja su u nadležnosti suda davati potrebna uputstva ovlaštenim službenim osobama.

Član 38

Princip mutabiliteta

Tužilac može odustati od gonjenja do završ etka glavnog pretresa, a u postupku pred, a u postupku pred Apelacionim sudom, kada je to predviđeno ovim zakonom.

GLAVA VII – BRANILAC

9

Član 39

Pravo na branioca

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branioca u toku cijelog postupka.

(2) Za branioca se može uzeti advokat pod uslovima koji su propisani zakonom.

(3) Ukoliko osumnji čeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca, osumnji čenom, odnosno optuženom, osim ako se on tome izri čito ne protivi, mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj.

(4) Branilac mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.

Član 40

Broj branilaca

(1) Više osumnjičenih, odnosno optuženih mogu imati zajedničkog branioca, osim ako branioca postavlja sud u skladu sa članovima 45 i 46 ovog zakona.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati više branilaca, ali samo jedan od njih će imati status glavnog branioca, o čemu će se osumnjičeni, odnosno optuženi izjasniti. Smatra se da je odbrana osigurana kada u postupku učestvuje jedan od branilaca.

Član 41

Ko ne može biti branilac

(1) Branilac ne može biti ošte ćeni, bra čni odnosno vanbra čni drug ošte ćenog ili tužioca, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobo čnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.

(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok, ne može biti branilac u tom predmetu.

(3) Branilac ne može biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tužilac.

Član 42

Isključenje branioca iz postupka

(1) Razlog za isklju čenje branioca postoji i u pogledu os obe koja zloupotreb ljava kontakt s osumnjičenim, odnosno optuženim koji je u pritvoru kako bi osumnji čeni, odnosno optuženi počinio krivično djelo ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor izvršava.

(2) U slu čaju iz stava 1 ovog člana osumnji čeni, odnosno optuženi će se pozvati da u određenom roku uzme drugog branioca.

(3) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slu čajevima obavezne odbrane sam ne uzme branioca ili branioca ne angažuju osobe iz člana 39 stava 3 ovog zakona, postupit će se na na čin predviđen u članu 45 stavu 4 ovog zakona.

(4) U slučaju iz stavova 2 i 3 ovog č lana, novom braniocu će se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane osumnjičenog, odnosno optuženog.

(5) Za vrijeme trajanja isklju čenja, branilac ne može braniti osumnji čenog, odnosno optuženog u drugom postupku. Branilac ne može braniti druge osumnji čene, odnosno optužene u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku.

Član 43

Postupak isključenja branioca

(1) Odluka o isklju čenju branioca donosi se na posebnom sa slušanju kome prisustvuju tužilac, osumnjičeni, odnosno optuženi, branilac i pr edstavnik advokatske komore čiji je branilac 10 član.

(2) Postupak isključenja se može provesti i bez branioca ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za saslušanje bio upozoren da će se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O saslušanju se sastavlja zapisnik.

Član 44

Rješenje o isključenju

(1) Rješenje o isključenju iz člana 43 ovog zakona prije po četka glavnog pretresa donosi sudija za prethodni postupak odnosno sudija za prethodno saslušanje, a na glavnom pretresu sudija, odnosno vijeće. U postupku pred Apelacionim sudom rješenje o isključenju branioca donosi vijeće.

(2) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana žalba nije dopuštena.

(3) Ako je branilac isklju čen iz postupka, može mu se nared iti da snosi troškove nastale zbog prekida ili odlaganja postupka.

Član 45

Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branioca

(1) Osumnjičeni mora imati branioca već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati bran ioca odmah nakon što mu je odre đen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje.

(3) Nakon podizanja optužnice za krivi čno djelo za koje se može izre ći deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.

(4) Ako osumnjičeni, odnosno optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca, ili branioca ne a ngažuju osobe iz člana 39 stav 3 ovog zakona, branioca će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethod no saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća. U ovom slu čaju, osumnji čeni, odnosno optuženi ima pravo na branioca do pravosnažnosti presude, a ako je izre čena kazna dugotrajnog zatvora – i u postupku po pravnom lijeku.

(5) Branilac će biti postavljen osumnji čenom, odnosno optuženom ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili me ntalnog stanja osumnji čenog, odnosno optuženog u interesu pravde.

(6) U slučaju postavljanja branioca, osumnji čeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabere branioca sa predo čene liste. Ukoliko osumnji čeni, odnosno optuženi sam ne izabere branioca sa predočene liste, branioca će postaviti sud.

Član 46

Postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja

(1) Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivi čno djelo za koje se može izreći kazna zatvora ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnji čenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branilac iz Kancelarije za pravnu pomo ć Br čko Distrikta BiH ili reda advokata, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.

(2) Kriterije za odre đivanje prava na posta vljenog branioca utvrđuje predsjednik Osnovnog suda.

(3) Zahtjev za postavljanje br anioca iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka. Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vije ća nakon što je osumnji čenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca. 11

(4) Ako se naknadno utvrdi da imovno stanje osumnji čenog odnosno optuženog ne ispunjava kriterije, sud može odlučiti da se nadoknade troškovi odbrane.

Član 47

Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju

(1) U toku istrage, branilac ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnjič enom. Ovo pravo se braniocu može uskratiti ako je rije č o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, kada se osumnji čeni, odnosno optuženi nalazi u pritvoru, tužilac će dostaviti sudiji za prethodni postu pak, odnosno sudiji za prethodno saslušanje, dokaze radi obavještavanja branioca.

(3) Nakon podizanja optužnice, branilac osumnji čenog, odnosno optuženog ima pravo uvida u sve spise i dokaze.

(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vije će kao i tužilac dužni su, kada dođu u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili činjenice koja može poslužiti kao dokaz na suđenju, staviti ih na uvid braniocu.

(5) U slu čaju iz stavova 3 i 4 ovog člana, branilac može izvršiti fotokopiranje svih spisa i dokumenata.

Član 48

Komunikacija osumnjičenog, odnosno optuženog s braniocem

(1) Ako se osumnji čeni, odnosno optuženi nalazi u pritvor u, ima pravo odmah komunicirati s braniocem, usmeno ili pismeno.

(2) Tokom razgovora osumnji čeni, odnosno optuženi i branilac mogu biti promatrani, ali se ne smije slušati njihov razgovor.

Član 49

Razrješenje postavljenog branioca

(1) Umjesto postavljenog branioca, osumnji čeni, odnosno optuženi može sam uzeti drugog branioca. U tom slučaju razriješit će se postavljeni branilac.

(2) Branilac može tražiti da bude razriješen samo na način predviđen zakonom.

(3) O razrješenju branioca u slučaju iz stavova 1 i 2 ovog člana odlučuje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optužnice - sudija za prethodno sa slušanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijeće. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba.

(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vije će može, na traženje osumnji čenog, odnosno optuženog ili uz nje govu saglasnost razriješiti postavljenog branioca koji neodgov orno vrši svoju dužnost. Umje sto razriješenog branioca postavit će se drugi branilac. O razrješenju branioca odmah će se obavijestiti advokatska komora čiji je član.

Član 50

Preduzimanje radnji od branioca

(1) Branilac mora, zastupajuć i osumnji čenog, odnosno optuženog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvr đivanja činjenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnji čenog, odnosno optuženog, kao i zaštite njihovih prava.

(2) Prava i dužnosti branioca ne prestaju u slu čaju opoziva punomo ći, sve dok sudija, odnosno vijeće ne razriješi branioca njegovih prava i dužnosti. 12

GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA

Odjeljak 1 - Pretresanje stana, prostorija i osoba

Član 51

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjičenog, odnosno optuženog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana može se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze u činilac, sau česnik, tragovi krivi čnog djela ili predmeti važni za postupak.

(2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1 ovog člana, obuhvata i pretresanje kompjutera i sli čnih ure đaja za automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Na zahtjev suda, osobe koje se koriste ovim ure đajima dužne su omogu ćiti pristup, predati diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su pohranjeni podaci, kao i pružiti potrebna obavještenja za upotrebu tih ure đaja. Osoba koja odbije njihovu predaju, iako za to ne postoje razlozi iz člana 84 ovog zakona, može se kazniti prema odredbi člana 65 stav 5 ovog zakona.

Član 52

Pretresanje osobe

(1) Pretresanje osobe može se preduzeti ka d je vjerovatno da je ta osoba po činila krivično djelo ili da će se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.

(2) Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.

Član 53

Naredba za pretresanje

(1) Sud može izdati naredbu za pretresanje pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(2) Naredbu za pretresanje može izdati sud na zahtjev tužioca ili na zahtjev ovlaštenih službenih osoba koje su dobile odobrenje od tužioca.

Član 54

Forma zahtjeva za pretresanje

Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u pismenoj formi, mora bi ti sastavljen, potpisan i ovjeren na na čin kako je to određeno u članu 55 stav 1 ovog zakona. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti u skladu s članom 56 ovog zakona.

Član 55

Sadržaj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadržavati:

a) naziv suda, kao i ime i funkciju podnosioca zahtjeva,

b) činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u članu 51 stav 1 ovog zakona na ći na ozna čenom ili opisanom mjestu ili kod određene osobe,

c) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanj e radi pronalaženja osobe ili oduzimanja predmeta, 13

(2) U zahtjevu se može predložiti:

a) da se naredba za pretresanje izvrši u bilo koje vrijeme zato što postoji osnovana sumnja da pretresanje ne će moći biti izvršeno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sat, da će se traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se naredba ne izvrši odmah, kao i da će osoba koja se traži pobje ći ili po činiti drugo krivi čno djelo ili da može ugroziti sigurnost ovlaštene službene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvrši odmah ili u vremenskom periodu od 21 sat do 6 sati.

b) da ovlaštena službena osoba izvrši nare dbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se traženi predmeti mogu lahko i brzo uništiti ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe može ugroziti sigu rnost ovlaštene službene ili druge osobe kao i da će osoba koju se traži po činiti drugo krivi čno djelo ili ugroziti sigurnost ovlaštene službene ili druge osobe.

Član 56

Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe

(1) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pret resanje može se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju može se saop ćiti sudiji za prethodni postupak i telefonom, radiovezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.

(2) Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak će dalji tok razgovor a zabilježiti. U slu čaju kada se koristi zvu čni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodni postupak je dužan dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik i prijepis sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. U slučaju doslovnog bilježenja razgovora, sudija za prethodni postupak će potpisati kopiju zapisnika i predati je sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

Član 57

Izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Ako sudija za prethodni postupak us tanovi da je zahtjev za izda vanje naredbe za pretresanje opravdan, odobrit će zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.

(2) Kad sudija za prethodni postupak odlu či da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnosilac takvog zahtjeva sam će sastaviti naredbu u skladu s članom 58 ovog zakona i pročitat će je u cjelini sudiji za prethodni postupak.

Član 58

Sadržaj naredbe za pretresanje

Naredba za pretresanje sadrži:

a) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresa nje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,

b) ako se naredba za pretresanje odobra va na osnovu usmenog zahtjeva, to će se navesti uz naznačenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja,

c) ime, odjel ili rang ovlaštene osobe na koju se naredba odnosi,

d) svrha pretresanja,

e) opis osobe koju treba pronaći ili opis stvari koje su predmet pretresanja,

f) određivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se traže, s navo đenjem adrese, vlasništva, imena ili sličnog za sigurno utvrđivanje identiteta, 14

g) uputstvo da se naredba ima izvršiti izme đu 6 sati i 21 sata ili ovlašte nje da se naredba može izvršiti u bilo koje vrijeme ako to sud izričito odredi,

h) ovlaštenje izvršitelju naredbe da može bez prethodne najave u ći u prostorije koje se imaju pretresti ako to sud izričito odredi,

i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,

j) pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može izvršiti i bez prisustva branioca ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

Član 59

Vrijeme izvršenja naredbe za pretresanje

(1) Naredba za pretresanje mora se izvršiti na jkasnije 15 dana od dana izdavanja naredbe, nakon čega se, bez odlaganja, mora vratiti sudu.

(2) Naredba za pretresanje se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se može izvršiti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sat, osim ako u naredbi nije izri čito dato ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili no ći, u skladu s članom 55 stav 2 ovog zakona.

Član 60

Postupak izvršenja naredbe za pretresanje

(1) Prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati oba vještenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje. Ako je nakon toga ovlaštenoj službenoj osobi pristup uskra ćen, može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.

(2) Prilikom izvršavanja naredbe za pretresanje kojom se odre đuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlaštena službena osoba nije duž na obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve ć može odmah u ći u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlaštena službena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlaštena službena osoba naredbom izričito ovlaštena da uđe bez prethodne najave.

(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozvat će se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat će se njegov zastupnik ili neko od odraslih članova domaćinstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvr šiti nije prisutna, na redba se ostavlja u prostoriji gdje se vrši pretresanje, a pretresanje se izvršava i bez njene prisutnosti.

(4) Pretresanju stana, ostali h prostorija ili osobe prisutvuju dva punoljetna gra đanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustv uju svjedoci istog spola. Svjedoci će se prije po četka pretresanja upozoriti da paze kako se pretre sanje vrši, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadržaj zapisnika nije tačan.

(5) Prilikom vršenja pretresanja službenih prostorija pozvat će se njihov starješina ili rukovodilac da bude prisutan pretresanju.

(6) Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje će odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.

Član 61

Obaveze i ovlaštenja ovlaštene službene osobe

Prilikom izvršenja naredbe za pret resanje osoba, ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj će se pretresanje izvršiti. Ovlaštena službena osoba može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.

15

Član 62

Zapisnik o pretresanju

(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. Prilikom vršenja pretresanja oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik ć e se unijeti i ta čno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to će se nazna čiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uruč iti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

(2) Ako se pri pretresanju stan a, prostorije, odnosno osobe na đu predmeti koji nemaju veze s krivičnim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upu ćuju na drugo krivi čno djelo, oni će se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati potvrda. O tome će se obavijestiti tužilac. Ti će se predmeti odmah vratiti ako tužilac ustanovi da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.

(3) Predmeti upotrijebljeni kod pr etresanja kompjutera i sli čnih ure đaja za automatsku obradu podataka vratit će se nakon pretresanja njihovim korisni cima, ako nisu potrebni za daljnje vođenje krivičnog postupka. Osobni podaci pribavljeni pr etresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivičnog postupka i izbrisat će se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.

Član 63

Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje

(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba će napisati i potpisa ti potvrdu u kojoj ć e navesti oduzete predmete i naziv suda koji je izdao naredbu.

(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odre đene osobe, potvrda iz stava 1 ovog člana mora se uručiti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prosto rije, takva potvrda mora se uručiti vlasniku, stanaru ili korisniku.

(3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlašte na službena osoba mora, bez odlaganja, vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.

(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, sud će zadržati predmete pod nadzorom suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnosioca zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovlaštenog izvršioca naredbe.

Član 64

Pretresanje bez naredbe

(1) Ovlaštena službena osoba može ući u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanj e ako stanar tog stana to želi, ako neko zove u pomo ć, ako je potrebno uhvatiti u činioca krivičnog djela koji je zate čen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

(2) Ovlaštena službena osoba može pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:

a) pri izvršenju naredbe o dovođenju,

b) prilikom lišenja slobode,

c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oružje,

d) ako postoji sumnja da ć e sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.

16

(3) Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pret resanje, ovlaštena službena osoba mora odmah podnijeti izvještaj tužiocu, koji će o tome obavijestiti sudi ju za prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe.

Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

Član 65

Naredba za oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji se po KZ Brčko Distrikta BiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivi čnom postupku privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odluke će se osigurati njihovo čuvanje.

(2) Naredbu za oduzimanje predmeta iz daje sud, na prijedlog tužioc a ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od tužioca.

(3) Naredba za privremeno oduzimanje predme ta sadrži: naziv suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta, naznaka pr edmeta koji podliježu oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto oduzim anja predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti, i pouka o pravnom lijeku.

(4) Oduzimanje predmeta vrši ovlaštena službena osoba na osnovu izdate naredbe.

(5) Ko drži takve predmete, dužan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije predati, može se kazniti do 50.000 KM, a u slu čaju daljnjeg odbijanja - može se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivi čnog postupka, a najduže 90 dana. Na isti način postupit će se prema službenoj ili odgovornoj osobi u državnom organu ili pravnoj osobi.

(6) Odredbe stava 5 ovog člana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili sli čnim uređajima za automatsku obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno će se voditi računa o propisima koji se odnose na čuvanje tajnosti određenih podataka.

(7) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili je naređen zatvor odlučuje vijeće. Žalba protiv rješenja o zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.

(8) Pri oduzimanju predmeta nazna čit će se gdje su prona đeni i opisat će se, a, po potrebi, i na drugi na čin osigurati utvr đivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdat će se potvrda.

(9) Mjere iz stavova 5 i 6 ovog člana ne mogu se primijeniti prema osumnji čenom, odnosno optuženom niti osobama koje su oslobođene dužnosti svjedočenja.

Član 66

Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe

(1) Predmeti iz člana 65 stav 1 ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izri čito usprotivi oduzimanju predmeta, tužilac će u roku od 72 sata od izvršenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.

(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tužioca, oduzet i predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivi čnom postupku. Privremeno oduzeti predmeti će se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.

Član 67

Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih pošiljki

(1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge pošiljke upu ćene osumnji čenom, odnosnom optuženom ili one koje on odašilje, a koje se nalaze kod preduze ća i osoba koje vrše poslove pošte i telekomunikacija. 17

(2) Pošiljke iz stava 1 ovog člana mogu se privremeno oduzeti a ko postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom može očekivati da će ove pošiljke poslužiti kao dokaz u postupku.

(3) Naredbu za privremeno oduzimanje pošiljki iz stava 1 ovog člana izdaje sud, na prijedlog tužioca.

(4) Naredbu za privremeno oduzimanje pošiljki može izda ti i tužilac, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da ova naredba mora biti potvr đena od sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja pošiljki.

(5) Ukoliko naredba ne bude potvrđena u smislu stava 4 ovog člana, te pošiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

(6) Mjere preduzete u skladu s ovim članom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge pošiljke razmijenjene između osumnjičenog, odnosno optuženog i njegovog branioca.

(7) Naredba iz stava 3 ovog člana sadrži: podatke o osumnji čenom, odnosno optuženom na kojeg se naredba odnosi, na čin izvršenja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te preduze će koje će izvršiti nare đenu mjeru. Preduzete mjere mogu traja ti najduže tri mjeseca, a iz važnih razloga sudija za prethodni postupak može produžiti trajanje ovih mjera za još tri mjeseca, s tim da će se preduzete mjere ukinuti čim prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje.

(8) Ukoliko to interesi postupka dopuštaju, o preduzetim mjerama iz stava 1 ovog č lana obavijestit će se osumnjičeni, odnosno optuženi protiv koga su primijenjene te mjere.

(9) Izdate pošiljke otvara tužilac u pr isutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju ć e se paziti da se ne povrijedi pečat, a omoti i adresa će se sačuvati. O otvaranju će se sastaviti zapisnik.

(10) Sadržaj pošiljke ili dijela pošiljke će se saop ćiti osumnji čenom, odnosno optuženom, odnosno osobi kojoj je upu ćena, a dio pošiljke ili pošiljka predat će se toj osobi, osim ako, izuzetno, tužilac smatra da bi to imalo štetne posljedice za uspješno vo đenje krivi čnog postupka. Ako je osumnji čeni, odnosno optuženi odsutan, o upu ćenoj pošiljci obavijestit će se članovi njegove porodice. Ako osumnji čeni, odnosno optuženi nakon toga ne zatraži predaju pošiljke, pošiljka će se vratiti pošiljaocu.

Član 68

Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku će se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati potvrda.

(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu ć, predmeti i dokumentacija će se staviti u omot i zapečatiti.

(3) Predmet koji je oduzet od fizi čke, odnosno pravne osobe ne može se prodati, pokloniti ili na drugi način njim raspolagati.

Član 69

Pravo žalbe

(1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo žalbe.

(2) Žalba iz stava 1 ovog člana ne odlaže privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.

(3) Protiv odluke suda kojom se vra ćaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, tužilac ima pravo podnijeti žalbu.

Član 70

Čuvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi na čin osigurava njihovo čuvanje.

18

Član 71

Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vrši tužilac.

(2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tužilac je dužan obavijestiti osobu ili preduzeće od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca.

(3) Pri otvaranju i pregledu oduzetih pred meta i dokumentacije mora se voditi ra čuna da njihov sadržaj ne saznaju neovlaštene osobe.

Član 72

Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba po činila krivič no djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, sud može, na osno vu prijedloga tužioca, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vrši finansijsko poslovanje dos tavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su uklju čene u te finansijske transa kcije ili poslove osumnji čenog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivičnom postupku.

(2) Sudija za prethodni postupak može, na prijedl og tužioca, narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji iz člana 116 ovog zakona kako bi se omogu ćilo utvrđivanje i pronalaženje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome.

(3) U hitnim slučajevima tužilac može odrediti mjere iz stava 1 ovog člana na osnovu naredbe. Tužilac će dobijene podatke zape čatiti dok ne bude izdata sudska potvrda. O preduzetim mjerama, tužilac odmah obavještava sudiju za prethodni postupak koji može u roku od 72 sata izdati naredbu. Tužilac će dobijene podatke zape čatiti dok ne bude izdata sudska naredba. U slu čaju da sudija za prethodni postupak ne izda naredbu, tužilac će podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.

(4) Sud može rješenjem narediti pravnoj ili fizi čkoj osobi da privreme no obustavi izvršenje finansijske transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja krivi čno djelo, ili da je namijenjena u činjenju krivi čnog djela, da služi prikrivanju krivi čnog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivičnim djelom.

(5) Rješenjem iz stava 4 ovoga člana sud će odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4 ovoga člana i gotovinski iznosi novca doma će i strane valute privremeno oduzmu prema članu 65 stav 1 ovog zakona, pohrane na poseban ra čun i čuvaju do okončanja postupka, odnosno dok se ne steknu uslovi za njihovo vraćanje.

(6) Protiv rješenja iz stava 4 ovoga člana žalbu mogu podnijeti tužilac, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog novca doma će i strane valute, osumnji čeni, odnosno optuženi, kao i pravna ili fizička osoba iz stavova 4 i 5 ovog člana.

Član 73

Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja

(1) Sud može u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog tužioca privremenu mjeru oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ Br čko Distrikta BiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se sprije čilo korištenje, otu đenje ili raspolaganje tom imovinom.

(2) Ovlaštena službena osoba može, kada postoji opasnost od odlaganja, privremeno oduzeti imovinu iz stava 1 ovog člana, zaplijeniti imovinu ili preduzeti druge neophodne privremene mjere kako bi se spriječilo bilo kakvo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom. O preduzetim mjerama ovlaštena službena osoba mora odmah obavijestiti tužioca, a preduzete mjere moraju biti odobrene od sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od preduzimanja mjera. 19

(3) U slu čaju da sud uskrati odobrenje, preduzete mjere će se obustaviti, a oduzeti predmeti i imovina će biti odmah vraćeni osobi od koje su oduzeti.

Član 74

Vraćanje privremeno oduzetih predmeta

Predmeti koji su u toku krivi čnog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku, odnosno držaocu, kada u toku postupka postane očigledno da njihovo zadržavanje nije u skladu s članom 65 ovog zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje (član 391).

Odjeljak 3 - Postupak sa sumnjivim stvarima

Član 75

Oglašavanje sumnjivih stvari

(1) Nađe li se kod osumnji čenog, odnosno optuženog tu đa stvar, a ne zna se čija je, organ koji vodi postupak opisat će tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli op ćine na čijem podru čju osumnjičeni, odnosno optuženi ima prebivalište i na čijem je podru čju krivi čno djelo učinjeno. U oglasu će se pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u roku od jedne godine od dana objav ljivanja oglasa, jer će se ina če stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Ako se radi o stvarima veće vrijednosti, objavljivanje se može izvršiti i putem dnevnog lista.

(3) Ako je stvar podložna kvarenju ili je njeno čuvanje vezano sa znatnim troškovima, ona će se prodati po odredbama koje važe za izvršni postupak, a novac predati na čuvanje u sudski depozit.

(4) Po odredbi stava 3 ovog člana postupit će se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom učiniocu krivičnog djela.

Član 76

Odlučivanje o sumnjivim stvarima

(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet će se rješenje da stvar postaje vlasništvo Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno da je novac prihod budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traži povrat stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava počinje teći od dana objavljivanja oglasa.

Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnjičenog

Član 77

Poziv za ispitivanje

(1) Ispitivanje osumnjičenog u istrazi vrši tužilac.

(2) Ispitivanje treba da se vrši tako da se u punoj mjeri poštuje li čnost osumnjičenog. Prilikom ispitivanja osumnji čenog ne smije se upotrijebiti sila, pr ijetnja, prevara, na rkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odlu čivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.

(3) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog člana, na iskazu osumnjič enog ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 78

Pouka osumnjičenom o njegovim pravima 20

(1) Kad se osumnji čeni prvi put ispituje, pitat ć e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevoja čko porodi čno ime majke, gdje je ro đen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina ro đenja, koje je narodnosti i čiji je državljanin, jedinstveni mati čni broj građana državljanina Bosne i Hercegovine, čime se zanima, kakve su mu porodi čne prilike, je li pismen, kakve je škole završio, je li, gdj e i kad služio vojsku odnosno ima li čin rezervnog vojnog starješine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadležnog za poslove odbrane, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zašto osu đivan, je li i kad je izre čenu kaznu izdržao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivi čno djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumnji čeni će se pou čiti da je dužan odazvati se pozivu i odmah saopćiti svaku promjenu adrese ili namjer u da promijeni boravište, a upozorit će se i na posljedice ako po tome ne postupi.

(2) Na poč etku ispitivanja osumnji čenom će se saop ćiti za koje krivi čno djelo se te reti i osnove sumnje protiv njega, a poučit će se i o slijedećim pravima:

a) da nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,

b) da može uzeti branioca po svom izboru koji može biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca bez naknade u slučajevima predviđenim ovim zakonom,

c) da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist,

d) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,

e) da ima pravo na besplatne usluge prevodioc a ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.

(3) Osumnjičeni se može dobrovoljno odre ći prava navedenih u stavu 2 ovog člana, ali njegovo ispitivanje ne može započeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabilježi pismeno i dok ne bude potpisana od osumnji čenog. Osumnjičeni se ni pod kojim okolnostima ne može odreći prava na prisustvo branioca ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom.

(4) U slu čaju da se osumnji čeni odrekao prava da uzme branioca, a kasnije izrazi želju da uzme branioca, ispitivanje ć e se odmah prekinuti i ponovo će se nastaviti kada osumnji čeni dobije branioca ili mu se branil ac postavi ili ako osumnji čeni izrazi želju da na stavi da odgovara na pitanja.

(5) Ako se osumnjičeni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom slučaju omogućiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji mu idu u korist.

(6) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga č lana, na iskazu osumnji čenog ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 79

Način ispitivanja osumnjičenog

(1) O svakom ispitivanju osumnjič enog sa činjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet će se doslovno u zapisnik. Nakon što je zapisnik sa činjen, osumnji čenom će se pro čitati zapisnik i predati kopija zapisnika.

(2) Ispitivanje osumnjičenog u pravilu se snima na audio ili videokasetu, pod slijedećim uslovima:

a) da je osumnji čeni obaviješten na jeziku koji govori i ra zumije da se ispitivanje snima na audio ili videokasetu,

b) u slučaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida će se naznačiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zaključenja ispitivanja,

c) na kraju ispitivanja osumnji čeni će dobiti mogu ćnost da pojasni sve što je rekao i da doda 21

d) zapis s trake će se prepisati nakon završetka ispitivanja, a kopija prijepisa uru čit će se osumnjičenom zajedno s kopijom snimljene kasete ili ako je korištena aparatura za istovremeno pravljenje većeg broja snimaka, uru čit će mu se jedna od originalno snimljenih kaseta,

e) pošto se napravi kopija originalne kasete u svrhu prijepisa, originalno snimljena kaseta ili jedna od originalno snimljenih kaseta će se zapeč atiti u prisustvu osumnji čenog, s ovjerom potpisa organa krivičnog postupka i osumnjičenog.

Član 80

Ispitivanje preko tumača

Ispitivanje osumnjičenog obavit će se preko tumača u slučajevima iz člana 87 ovog zakona.

Odjeljak 5 - Saslušanje svjedoka

Član 81

Poziv za saslušanje svjedoka

(1) Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o krivičnom djelu, učiniocu i o drugim važnim okolnostima.

(2) Poziv za svjedoč enje dostavlja tužilac, odnosno sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navršila šesn aest godina života vrši se preko rodi telja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.

(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tešk ih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se saslušati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.

(4) U pozivu se svjedok obavještava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu.

(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, sud može izreći novčanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje.

(6) Naredbu za dovo đenje svjedoka izvršava sudska po licija. Izuzetno, na redbu može izdati i tužilac ukoliko uredno pozvani svjedok ne do đe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedoč i, sud može, na prijedlog tužioca, donijeti rješenje o kažnjavanju svjedoka nov čanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, koja ne zadržava izvršenje.

(8) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna odlučuje vijeće (član 24 stav 6).

Član 82

Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci

Ne može se saslušati kao svjedok:

a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne, dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti,

b) branilac osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca,

c) osoba koja bi svojim is kazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svr hu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, ljekar, babica i dr.), osim ako je oslobo đena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne,

d) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti 22 značaj prava da ne mora svjedočiti.

Član 83

Osobe koje mogu odbiti svjedočenje

(1) Svjedočenje mogu odbiti:

a) bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog,

b) srodnik osumnji čenog, odnosno optuženog po krvi u pr avoj liniji, srodnici u pobo čnoj liniji do trećeg stepena zaključno i srodnici po tazbini do drugog stepena,

c) usvojenik i usvojitelj osumnjičenog, odnosno optuženog.

(2) Organ koji vodi postupak dužan je da osobe iz stava 1 ovog člana, prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos prema osumnji čenom, odnosno optuženom upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.

(3) Osoba koja može odbiti svjedo čenje prema jednom od osumnji čenih, odnosno optuženih, može odbiti svjedo čenje i prema ostalim osumnji čenim, odnosno optuženim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne može ograni čiti samo na ostale osumnjič ene, odnosno optužene.

(4) Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedo čenje ili je saslušana osoba koja nije upozorena da može odbiti svjedo čenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.

Član 84

Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja

(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju.

(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana, odgovorit će na ta pitanja ako mu se da imunitet.

(3) Imunitet se daje odlukom tužioca.

(4) Svjedok koji je dobio imun itet i koji je svjedo čio, neće se krivi čno goniti osim ako je dao lažni iskaz.

(5) Svjedoku se može odlukom suda za savjetnika odrediti advokat za vrijeme trajanja saslušanja, ukoliko je očito da sam nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme saslušanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na drugi način.

Član 85

Način saslušanja, suočenje i prepoznavanje

(1) Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i u odsustvu drugih svjedoka.

(2) U toku postupka svjedok se može suoč iti s drugim svjedocima i osumnji čenim, odnosno optuženim.

(3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, tražit će se od njega prvo da ih opiše ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa će mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to moguće - zajedno s predmetima iste vrste.

Član 86

Tok saslušanja svjedoka

(1) Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. 23

(2) Svjedok će se prethodno opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a zatim će se upozoriti da davanje lažnog iskaza predstavlja krivično djelo.

(3) Poslije toga svjedok ć e se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravište, mjesto i godinu ro đenja i njegov odnos s osumnji čenim, odnosno optuženim i ošte ćenim. Svjedok će se upozoriti da je dužan da o promjeni adrese ili boravišta obavijestiti sud.

(4) Prilikom saslušanja maloljetne osobe, naro čito ako je ona ošte ćena krivi čnim djelom, postupit će se obazrivo, da saslušanje ne bi štetno utjecalo na psihi čko stanje maloljetnika. Ako je to potrebno, saslušanje maloljetne osobe izvršit će se uz pomo ć pedagoga ili druge stručne osobe.

(5) Oštećenog krivi čnim djelom nije dopušteno ispitivati o njegovom seksualnom životu prije izvršenog krivičnog djela, a ako je takvo ispitivanje oba vljeno - na takvom iskazu ne može se zasnivati sudska odluka.

(6) S obzirom na životnu dob, tjelesno i duševno stan je ili druge opravdane interese, svjedok se može saslušati putem tehni čkih ure đaja za prenos slike i zvuka na na čin da mu stranke i branilac mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja može se odrediti stručna osoba.

(7) Poslije općih pitanja svjedok se poziva da iznese sv e što mu je o predmetu poznato, a zatim će mu se postavljati pitanja radi provjeravan ja, dopune i razjašnjenja. Prilikom saslušanja svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom n iti postavljati takva pitanja u kojima je ve ć sadržano kako bi trebalo odgovoriti.

(8) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.

(9) Svjedoci se mogu suo čiti ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu ponaosob saslušati i njihov će se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

(10) Oštećeni koji se saslušava kao svjedok pitat će se da li želi da u krivi čnom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

Član 87

Saslušanje svjedoka preko tumača

(1) Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo saslušanje vrši se preko tumača.

(2) Ako je svjedok gluh, postavit će mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat će se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na ovaj na čin, pozvat će se kao tumač osoba koja se s svjedokom može sporazumjeti.

(3) Ako tuma č nije ranije zaklet, položit će zakletvu da će vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upućuju i izjave koje on bude davao.

Član 88

Zakletva, odnosno izjava svjedoka

(1) Ako su ispunjeni uslovi za saslušanje, sud može zahtijevati od svjedoka da prije svjedo čenja položi zakletvu, odnosno da izjavu.

(2) Prije glavnog pretresa, svjedok može pol ožiti zakletvu, odnosno da ti izjavu, samo ako postoji bojazan da zbog boles ti ili zbog drugih razloga ne će mo ći do ći na glavni pretres. Zakletva se polaže, odnosno izjava se daje , pred sudijom, odnosno predsjednikom vije ća. Razlog zbog kojeg je položena zakletva, odnosno data izjava, navest će se u zapisniku.

(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: ''Zaklinjem se - izjavljujem, da ću o svemu što pred sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato neću prešutjeti''.

(4) Svjedok zakletvu polaže, odnosno izjavu daje, usmeno, čitanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon saslušanog sadržaja teksta zakletve, odnosno iz jave, koju je pro čitao sudija, odnosno predsjednik vijeća. Nijemi svjedoci koji znaju da čitaju i pišu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da čitaju ni da pišu – 24 zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomoć tumača.

(5) Odbijanje i razlozi odbijan ja svjedoka da položi zakle tvu, odnosno da izjavu, unijet će se u zapisnik.

Član 89

Osobe koje ne polažu zakletvu, odnosno ne daju izjavu

Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku saslušanja, za koje je dokazano ili za koje postoji osnovana sumnja da su u činile ili učestvovale u krivičnom djelu zbog koga se saslušavaju ili koje zbog duševnog stanja ne mogu da shvate zna čaj zakletve, odnosno izjave.

Član 90

Snimanje saslušanja svjedoka audio-vizuelnim sredstvima

Saslušanje svjedoka se može snimati audio-vi zuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Saslušanje se mora snimiti u slu čajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisu navršile šesnaest godina života i koje su ošte ćene krivičnim djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok neće moći saslušati na glavnom pretresu.

Član 91

Zaštićeni svjedok

Na položaj zaštićenog svjedoka u postupku pred sudom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona.

Odjeljak 6 - Uviđaj i rekonstrukcija

Član 92

Preduzimanje uviđaja

Uviđaj se preduzima kada je za utvr đivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje.

Član 93

Rekonstrukcija događaja

(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvr đivanja činjenica koje su od zna čaja za razjašnjenje stvari, organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja, koja se vrši tako što se ponavljaju ra dnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima događaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnji čenih, odnosno optuženih radnje ili situacije razli čito prikazane, rekonstrukcija događaja će se, po pravilu, posebno izvršiti sa svakim od njih.

(2) Rekonstrukcija se ne smije vršiti na na čin kojim se vrije đa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi.

(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.

Član 94

Pomoć vještaka i stručne osobe

(1) Uviđaj i rekonstrukcija događaja vrše se uz pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke ili druge struke, koja će pomo ći u pronalaženju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.

(2) Na uvi đaj ili rekonstrukciju može se pozvati i vješ tak, ako bi njegova pr isutnost bila od 25 koristi za davanje nalaza i mišljenja.

Odjeljak 7 - Vještačenje

Član 95

Određivanje vještačenja

Vještačenje se određuje kada za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba da se pribavi nalaz i mišljenje osoba koje raspolažu potrebnim stru čnim znanjem. Ako nau čno, tehni čko, ili druga stručna znanja mogu pomo ći sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne činjenice, vještak kao posebna vrsta svjedoka može svjedo čiti davanjem nalaza o činjenicama i miš ljenja koje sadrži ocjenu o činjenicama.

Član 96

Naredba o vještačenju

(1) Pismenu naredbu za vješta čenje izdaje tužilac ili sud. U naredbi će se navesti č injenice o kojima se vrši vještačenje.

(2) Ako za određenu vrstu vješta čenja postoji stručna ustanova ili se vješta čenje može izvesti u okviru državnog organa, takva vješta čenja, a posebno složenija, povjerit će se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom slu čaju, ta ustanova, odnosno organ određuje jednog ili više stručnjaka koji će izvršiti vještačenje.

Član 97

Dužnosti vještaka kojeg je odredio tužilac, odnosno sud

Osoba koju tužilac, odnosno sud odredi za vještaka dužna je tužiocu, odnosno sudu dostaviti svoj izvještaj koji sadrži slijede će: dokaze koje je pregledao, obavlje ne testove, nalaz i mišljenje do kojeg je došao i sve druge relevantne podatke koje vještak smatra potre bnim za pravednu i objektivnu analizu. Vještak će detaljno obrazložiti kako je došao do određenog mišljenja.

Član 98

Ko ne može biti vještak

(1) Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti sa slušana kao svjedok ( član 82) ili osoba koja je oslobo đena od dužnosti svjedo čenja ( član 83), kao ni osoba prema kojoj je krivično djelo u činjeno, a ako je takva osoba određena - na njenom nalazu i mišljenju ne može se zasnivati sudska odluka.

(2) Razlog za izuze će vještaka (č lan 34) postoji i za osobu koja je zajedno s osumnji čenim, odnosno optuženim ili ošte ćenim u radnom odnosu u istom organu, preduze ću ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oštećenog ili osumnjičenog, odnosno optuženog.

(3) Za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok.

Član 99

Postupak vještačenja

(1) Vještačenjem rukovodi organ koji je naredio vještačenje. Prije početka vještačenja pozvat će se vještak da predmet vještačenja pažljivo razmotri, da tačno navede sve što zapazi i utvrdi i da svoje mišljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima nauke i vještine. Posebno će se upozoriti da je lažno vještačenje krivično djelo.

(2) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o predmetu koji se pregleda, vještak će se oslanjati na 26 dokaze na koje su mu ukazale ovlaštene službe ne osobe, tužilac ili sud. Vještak može svjedočiti samo o činjenicama koje proizlaze iz njegovog neposrednog saznanja, osim ako se prilikom pripreme svog nalaza i mišljenja ni je koristio informacijama na koje bi se opravdano oslanjali ostali stručnjaci iste struke.

(3) Vještaku se mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i da razmatra spise. Vještak može predložiti da se izve du dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od važnosti za davanje njegovog nalaza i mišljenja. Ako prisustvuje uvi đaju, rekonstrukciji doga đaja ili drugoj istražnoj radnji, vještak može predložiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se saslušava postave pojedina pitanja.

Član 100

Pregledanje predmeta vještačenja

(1) Vještak pregleda predmete vješta čenja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za vještačenje potrebna dugotrajna ispitivanja ili a ko se ispitivanja vrše u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtjevaju razlozi morala.

(2) Ako je u okviru vješta čenja potrebno izvršiti analizu neke materije, vještaku će se, ako je to moguće, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak će se u potrebnoj koli čini sačuvati za slučaj naknadnih analiza.

Član 101

Dostavljanje nalaza i mišljenja

Vještak dostavlja nalaz i mišljenje, kao i radni materijal, skice i zabilješke organu koji ga je odredio.

Član 102

Vještačenje u stručnoj ustanovi ili državnom organu

(1) Ako se vješta čenje povjerava stru čnoj ustanovi, odnosno organu, tužilac, odnosno sud će upozoriti tu ustanovu ili organ koji vrši vješta čenje da u davanju nalaza i mišljenja ne može učestvovati osoba iz č lana 98 ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuze će od vještačenja predvi đeni u ovom zakonu, a bit će upozoren i na posljedice davanja lažnog nalaza i mišljenja.

(2) Stručnoj ustanovi, odnosno državnom organu stavit će se na raspolaganje materijal potreban za vještačenje, a ako je potrebno, postupit će se u skladu s postupkom odre đenim odredbom člana 99 ovog zakona.

(3) Pismeni nalaz i mišljenje osoba koje su izvršile vješta čenje dostavlja stru čna ustanova, odnosno državni organ.

Član 103

Obdukcija i ekshumacija leša

(1) Pregled i obdukcija leša poduzet će se uvijek kad u nekom smrtnom sluč aju postoji sumnja da se ne radi o prirodnoj smrti. Ako je leš ve ć zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije.

(2) Pri obdukciji leša poduzet će se potrebne mjere da se ustanovi identitet leša i u tom cilju posebno će se opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama leša.

Član 104

Obdukcija leša van specijalizirane medicinske ustanove

27

(1) Specijalizirana medcinska ustanova vrši pregled i obdukciju leša.

(2) Kad se vješta čenje ne vrši u specijali ziranoj medicinskoj ustanovi , pregled i obdukciju leša vrši lije čnik specijalista sudske medicine. Tim vješta čenjem rukovodi tužilac i u zapisnik unosi nalaz i mišljenje vještaka.

(3) Za vještaka se ne može odrediti lije čnik koji je lije čio umrlog. Me đutim, lije čnik koji je liječio umrlog može se saslušati kao svjedok, radi davanja razjašnjenja o toku i okolnostima bolesti umrlog.

Član 105

Izvještaj o pregledu i obdukciji

(1) Vještak sudske medicine će u svom nalazu i mišljenju naves ti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila.

(2) Ako je na lešu nađena bilo kakva povreda, utvrdit će se da li je tu povredu nanio ko drugi i ako jeste, čime, na koji na čin, koliko vremena prije nego što je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na lešu na đeno više povreda, utvrdit će se da li je svaka povreda nanesena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je više smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajedničkim djelovanjem bile uzrok smrti.

(3) U slučaju iz stava 2 ovog č lana naročito će se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i opć om prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naro čitog stanja organizma povrijeđenog ili zbog slučajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda nanijeta.

(4) Vještak je dužan da obrati pažnju na nađeni biološki materijal (krv, pljuvačka, sperma, urin i dr.) i da ga opiše i sačuva za biološko vještačenje - ako ono bude određeno.

Član 106

Pregled i obdukcija začetka i novorođenčeta

(1) Pri pregledu i obdukciji za četka treba posebno utvrditi njegovu star ost, sposobnost za vanmaterični život i uzrok smrti.

(2) Pri pregledu i obdukciji leša novoro đenčeta, posebno ć e se utvrditi da li je ro đeno živo ili mrtvo, da li je bilo sposobno za život, koliko je dugo živjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.

Član 107

Toksikološko ispitivanje

(1) Ako postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su nađene u lešu ili na drugom mjestu će se uputiti na vještačenje ustanovi ili državnom organu koji vrše toksikološka ispitivanja.

(2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno će se utvrditi vrsta, koli čina i djelovanje nađenog otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz leša, po mogu ćnosti i koli čina upotrijebljenog otrova.

Član 108

Vještačenje tjelesnih povreda

(1) Vještačenje tjelesnih povreda vrši se, po pravilu, pregledom povrije đenog, a ako to nije moguće ili nije potrebno - na osnovu medici nske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.

(2) Pošto tačno opiše povrede, vještak ć e dati mišljenje, naro čito o vrsti i težini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti slučaja, kakvo djelovanje te povrede obi čno proizvode, a kakvo su u konkretnom slu čaju proizvele i čime su povrede nanesene i na koji način.

28

Član 109

Tjelesni pregled i druge radnje

(1) Tjelesni pregled poduzet će se i bez pristanka osumnji čenog, odnosno optuženog ako je potrebno da se utvrde č injenice važne za krivi čni postupak. Tjelesni pregled drugih osoba može se bez njihovog pristanka preduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi određen trag ili posljedica krivičnog djela.

(2) Uzimanje krvi i druge lije čničke radnje koje se po pravilim a medicinske nauke preduzimaju radi analize i utvr đivanja drugih važnih činjenica za krivi čni postupak, mogu se preduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva šteta po njeno zdravlje.

(3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnji čenog, odnosno optuženog i druge radnje u vezi s tim naređuje sud, a ako postoji opasnost od odlaganja – tužilac.

(4) Nije dopušteno da se prema osumnji čenom, odnosno optuženom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza.

(5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga člana, na tako pribavljenom dokazu ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 110

Psihijatrijsko vještačenje

(1) Ako se pojavi sumnja da je isklju čena ili smanjena ura čunljivost osumnjič enog, odnosno optuženog, ili da je osumnji čeni, odnosno optuženi u činio krivično djelo zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ili da zbog duševnih smetnji nije sposoban u čestvovati u postupku, odredit će se psihijatrijsko vještačenje.

(2) Ako se u toku istrage osumnji čeni dobrovoljno ne podvrgne psih ijatrijskom pregledu radi vještačenja ili ako je prema mišljenju vještaka potrebno duže posmatranje, osumnji čeni će se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatranje u odgovaraju ću zdravstvenu ustanovu. Rješenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog tužioca. Posmatranje ne može trajati duže od dva mjeseca.

(3) Ako vještaci ustanove da je duševno stanje osumnjič enog, odnosno optuženog poremeć eno, utvrdit će prirodu, vrstu, stepen i trajnost poreme ćenosti i dati svoje mišljenje o tome kakav je utjecaj takvo duševno stanje imalo i kakav još ima na shvatanje i postupke osumnji čenog, odnosno optuženog, kao i da li je i u kojoj mjeri poreme ćaj duševnog stanja postojao u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuć uje osumnjič eni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru, sudija će obavijestiti tu ustanovu o r azlozima zbog kojih je odre đen pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe pritvora.

(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi ura čunat će se osumnji čenom, odnosno optuženom u pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izrečena.

Član 111

Vještačenje poslovnih knjiga

(1) Kad je potrebno da se preduzme vješta čenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak dužan je vještacima naznačiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vršiti vješta čenje i koje činjenice i okolnosti treba utvrditi.

(2) Ako je za preduzimanje vješta čenja poslovnih knjiga preduze ća, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika nužno da se prethodno sredi njihovo knjigovo dstvo, troškovi oko sređivanja knjigovodstva padaju na njihov teret.

(3) Naredbu o sre đivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu 29 obrazloženog pismenog izvještaja vještaka kojem je nare đeno vještačenje poslovnih knjiga. U naredbi će se naznačiti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik dužan položiti organu koji vodi postupak kao predujam za troškove oko sređivanja knjigovodstva.

(4) Naplata troškova, ukoliko njihov iz nos nije bio predujmljen, vrši se u korist organa koji je unaprijed isplatio troškove i nagradu vještacima.

Član 112

Analize dezoksiribonukleinske kiseline

Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) može vršiti isklju čivo ustanova specijalizirana za ovu vrstu vještačenja.

Član 113

Kada se vrši analiza DNK

Analiza DNK može se vršiti ukoliko je to neophodno potrebno za određivanje identiteta ili činjenice da li otkriveni tragovi materija potiču od osumnjičenog, odnosno optuženog ili oštećenog.

Član 114

Korištenje rezultata analize DNK u drugim krivičnim postupcima

U cilju utvr đivanja identiteta osumnjič enog, odnosno optuženog s njegovog tijela mogu se uzeti ćelije radi analize DNK. Pod aci dobijeni na ovaj na čin mogu se koristiti i u drugim krivi čnim postupcima protiv iste osobe.

Član 115

Registar izvršenih analiza DNK i zaštita podataka

(1) Sve izvršene analize DNK vode se u posebnom re gistru pri Odjeljenju za zdravstvo, javnu sigurnost i usluge građanima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Zaštita podataka dobijenih analizama iz stava 1 ovog člana uređuje se posebnim zakonom.

GLAVA IX – POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE

Član 116

Vrste posebnih istražnih radnji i uslovi za njihovu primjenu

(1) Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama u čestvovala ili učestvuje u u činjenju krivi čnog djela iz člana 117 ovog zakona mogu se odrediti posebne istražne radnje, ako se na drugi nač in ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama.

(2) Istražne radnje iz stava 1 ovog člana su:

a) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija,

b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,

c) nadzor i tehničko snimanje prostorija,

d) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,

e) prikriveni istražitelj i informator,

f) simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,

g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

(3) Istražne radnje iz stava 2 ta čke a ovog člana mogu se odrediti i pr ema osobi za koju postoje 30 osnovi sumnje da u činiocu, odnosno od u činioca krivičnog djela iz člana 117 ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivi čnim djelom, odnosno da u činilac koristi njeno sredstvo telekomunikacije.

(4) Na razgovore osobe iz stava 1 ovog člana i njenog branioca shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji osumnjičenog i branioca.

(5) Pri izvršavanju istražni h radnji iz stava 2 ta čke e i f ovog člana policijski organi ili druge osobe ne smiju preduzimati aktivnosti koj e predstavljaju podstrekavanje na u činjenje krivičnog djela. Ako su takve aktivnos ti preduzete, ta okolnost isklju čuje krivično gonjenje podstrekavane osobe za krivično djelo izvršeno u vezi s ovim radnjama.

Član 117

Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje

Istražne radnje iz člana 116 stav 2 ovog zakona mogu se odrediti za krivi čna djela za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora najmanje tri goridne ili teža kazna.

Član 118

Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji

(1) Istražne radnje iz člana 116 stava 2 ovog zakona odre đuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog tužioca koji sadrži: podatke o osobi pro tiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana 116 stav 1 ili 3 ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navođenje radnje koja se zahtijeva i na čin njenog izvo đenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadrži iste podatke kao i prijedlog tužioca, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje.

(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne može do biti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, može se zapo četi s izvršavanjem mjere iz člana 116 ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupa k. Pismena naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe.

(3) Istražne radnje iz člana 116 stava 2 tačke od a do d i g ovog zakona mogu tr ajati najduže do mjesec dana, a iz posebno važnih razloga m ogu se, na obrazloženi prijedlog tužioca, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz ta čki od a do c mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci, a mjere iz ta čki d i g ukupno najduže tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz člana 116 stava 2 ta čke f ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni ak t, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koj i opravdavaju njenu upotrebu.

(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog tužioca iz stava 1 ovog člana čuvaju se u posebnom omotu. Tužilac i sudija za prethodni postupak će sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navo đenja osobnih podataka prikrivenog istr ažitelja i informatora ili na drugi odgovarajući nač in, sprije čiti da neovlaštene osobe, osumnji čeni i njegov branilac otkriju identitet prikrivenog istražitelja i informatora.

(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenom naredbom, bez odlaganja , obustaviti izvršenje preduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su radnje određene.

(6) Naredbu iz stava 1 ovog člana izvršava polic ijski organ. Preduze ća koja vrše prijenos informacija dužna su tužiocu i policijskim organima omogu ćiti provo đenje mjera iz člana 116 stava 2 tačke a ovog zakona.

Član 119

Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavještavanje o preduzetim radnjama

(1) Po prestanku radnji iz člana 116 ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene preduzetim radnjama, kao i izvještaj o tome predati tužiocu. 31 Tužilac je dužan dostaviti sudiji za prethodn i postupak pismeni izvještaj o preduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvještaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi.

(2) Ako tužilac odustane od krivi čnog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni naređenim radnjama nisu potrebni za krivični postupak, uništit će se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji će o tome sastaviti posebni zapi snik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivično gonjenje i da je uništen, pismeno se obavještava osoba protiv koje je neka od radnji iz člana 116 stava 2 ovog zakona bila poduzeta.

(3) Sudija za prethodni postupak će, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz člana 116 ovog zakona, obavijestiti osobu protiv koje je ra dnja bila poduzeta. Osoba protiv koje je mjera bila poduzeta može od suda zatražiti ispitivanje zakonitosti naredbe i na čina na koji je provedena mjera.

(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem mjera iz stava 2 član 116 ovog zakona č uvaju se dok se čuva sudski spis.

Član 120

“Slučajni nalazi”

Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni pred uzimanjem radnji iz člana 116 ovog zakona ako se ne odnose na krivično djelo iz člana 117 ovog zakona.

Član 121

Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njezinog okvira

Ako su radnje iz člana 116 ovog zakona preduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom, sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne može zasnivati svoju odluku.

Član 122

Korištenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama

Tehničke snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uslovima i na na čin propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao dokazi u krivi čnom postupku. Prikriveni istražitelj i informator iz člana 116 stava 2 tačke e ovog zakona, kao i osobe koje su provele istražne radnje iz člana 116 stava 2 tačke f ovog zakona mogu se saslušati kao svjedoci o toku provođenja radnji.

GLAVA X - MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIČENOG, ODNOSNO

OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA

Odjeljak 1 - Zajedničke odredbe

Član 123

Vrste mjera

(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vo đenje krivi čnog postupka jesu poziv, dovo đenje, zabrana napuštanja boravišta, jamstvo i pritvor.

(2) Prilikom odlučivanja koju će od navedenih mjera primjeniti, nadležni organ pridržavat će se uslova određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom.

(3) Ove mjere ukinut će se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit će se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uslovi. 32

(4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjičenog.

Odjeljak 2 - Poziv

Član 124

Dostavljanje i sadržaj poziva

(1) Prisutnost optuženog pri izvršenju radnji u krivi čnom postupku osigurava se njegovim pozivanjem.

(2) Pozivanje se vrši dostavljanjem zatvorenog pi smenog poziva koji sadrži: naziv organa koji poziva, ime i prezime optuženog, naziv krivi čnog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optuženi ima da do đe, dan i sat kad treba da dođe, ozna čenje da se poziva u svojstvu optuženog i upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prinudno doveden, da je dužan odmah obavijestiti tužioca, odnosno sud o promjeni adre se, kao i o namjeri da promijeni boravište i službeni pečat i potpis tužioca, odnosno sudije koji poziva.

(3) Kad se optuženi prvi put poziva, pou čit će se u pozivu o pravu da uzme branioca i da branilac može biti prisutan njegovom saslušanju.

(4) Kad se osumnji čeni prvi put poziva, pou čit će se u pozivu o njegovim pravima u skladu s članom 78 ovog zakona. Do podizanja optužnice poziv osumnjičenom upućuje tužilac.

(5) Ako optuženi nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat će se u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.

Odjeljak 3 - Dovođenje

Član 125

Naredba za dovođenje

(1) Naredbu da se optuženi dovede može izdati sud ako je donijeto rješenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optuženi ne do đe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti o čigledno proizlazi da opt uženi izbjegava prijem poziva.

(2) Izuzetno, u hitnim slu čajevima, naredbu iz stava 1 ovog člana može izdati i tužilac ukoliko uredno pozvani osumnji čeni ne do đe a svoj izostanak ne opr avda, s tim što ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

(3) Naredbu za dovođenje izvršava sudska policija.

(4) Naredba za dovo đenje izdaje se pismeno. Naredba sadržava: ime i prezime optuženog koji se ima dovesti, naziv krivi čnog djela koje mu se stavlja na teret uz navo đenje odredbe krivičnog zakona, razlog zbog kojeg se nare đuje dovo đenje, službeni peč at i potpis sudije koji naređuje dovođenje.

(5) Osoba kojoj je povjereno izvršenje naredbe predaje naredbu optuženom i poziva ga da po đe s njom. Ako optuženi to odbije, dovest će ga prinudno.

Odjeljak 4 - Zabrana napuštanja boravišta

Član 126

Mjere zabrane

(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuj u da bi optuženi mogao pobje ći, sakriti se, oti ći u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, sud mu mo že obrazloženim rješenjem zabraniti da bez odobrenja napusti mjesto boravišta.

(2) Uz mjeru iz stava 1 ovog č lana optuženom može biti zabranjeno posje ćivanje određenih 33 mjesta ili sastajanje s odre đenim osobama ili nare đeno da se povremeno javlja određenom organu ili privremeno oduzeta putna isprava ili voza čka dozvola, kao i zabranjeno preduzimanje određenih poslovnih aktivnosti.

(3) Mjerama iz stavova 1 i 2 ovog č lana ne može se ogranič iti pravo optuženog da komunicira sa svojim braniocem.

(4) Optuženi će se u rješenju o izricanju mjera iz stavova 1 i 2 ovog člana upozoriti da se protiv njega može odrediti pritvor ako prekrši izrečene zabrane.

(5) U toku istrage mjere iz stavova 1 i 2 ovog člana određuje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušan je, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije ću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa – taj sudija, odnosno predsjednik vijeća.

(6) Mjere iz stavova 1 i 2 ovog člana mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude. Sudija za prethodni pos tupak sudija za prethodno saslušanje, ili sudija, odnosno predsjednik vije ća dužan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primjenjena mjera još potrebna.

(7) Protiv rješenja kojim se odre đuju, produžavaju ili ukidaju mjere iz stavova 1 i 2 ovog č lana stranke i branilac mogu podnijeti žal bu, a tužilac i protiv rješenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O žalbi odlu čuje Apelacioni sud u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Odjeljak 5 - Jamstvo

Član 127

Uslovi za određivanje jamstva

Osumnjičeni, odnosno optuženi kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve ć odre đen samo zbog bojazni da će pobjeći, može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega pruži jamstvo da do kraja krivi čnog postupka ne će pobje ći, a sam optuženi obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište.

Član 128

Sadržaj jamstva

(1) Jamstvo uvijek glasi na nov čani iznos koji se određuje s obzirom na težinu krivi čnog djela, osobne i porodične prilike optuženog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo.

(2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dr agocjenosti ili drugih pokretnih stvari ve će vrijednosti koje se lahko mogu unov čiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili više građana da će u slučaju bjekstva optuženog platiti utvrđeni iznos jamstva.

(3) Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasništvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo.

(4) Ako optuženi pobjegne, rješenjem ć e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 129

Prestanak jamstva

(1) Optuženom će se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne do đe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, pošto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor.

(2) U slu čaju iz stava 1 ovog č lana, jamstvo se ukida. Položeni nov čani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraćaju se, a hipoteka se skida. Na isti način se 34 postupa i kad se krivi čni postupak pravomo ćno dovrši rješenjem o obustavi postupka ili presudom.

(3) Ako je presudom izrečena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osu đeni počne izdržavati kaznu.

Član 130

Rješenje o jamstvu

U toku istrage rješenje o jamstvu i o njegovo m ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije ću u svrhu zakazivanja gl avnog pretresa, taj sudija , odnosno predsjednik vije ća. Rješenje kojim se odre đuje jamstvo i rješenje kojim se jamstvo ukida donosi se po saslušanju tužioca.

Odjeljak 6 - Pritvor

Član 131

Određivanje pritvora

(1) Pritvor se može odrediti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom.

(2) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra će nužno vrijeme. Ako se optuženi nalazi u pritvoru, dužnost je svih organa koji u čestvuju u krivi čnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju s posebnom hitnosti.

(3) U toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen, a pritvorenik će se odmah pustiti na slobodu.

Član 132

Razlozi za pritvor

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba u činila krivič no djelo, pritvor joj se može odrediti:

a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,

b) ako postoji osnovana bojazan da ć e uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivi čni postupak ili ako naro čite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače,

c) ako naro čite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivi čno djelo ili da će dovršiti pokušano krivi čno djelo ili da će u činiti krivi čno djelo kojim prijeti, a za ta krivična djela može se izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna,

d) ako se radi o krivi čnom djelu za koje se može izre ći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a usljed nač ina u činjenja ili posljedica krivi čnog djela odre đivanje pritvora neophodno je za sigurnost gra đana ili imovine. U slu čaju kada se radi o krivi čnom djelu terorizma, smatra se da postoji pretposta vka, koja se može pobijati, da je ugrožena sigurnost građana ili imovine.

(2) U slučaju iz stava 1 ta čke b ovog č lana, pritvor ć e se ukinuti čim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor određen.

Član 133

Opće pravo zadržavanja

Osobu zatečenu na izvršenju krivi čnog djela svako može zadržati. Osoba koja je zadržana mora se 35 odmah predati sudu, tužiocu ili najbližem po licijskom organu, a ako se to ne može u činiti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa.

Član 134

Nadležnost za određivanje pritvora

(1) Pritvor se određuje rješenjem suda, a na prijedlog tužioca.

(2) Rješenje o pritvoru sadrži: ime i prezi me osobe koja se lišava slobode, krivi čno djelo koje joj se stavlja na teret, zakonski osnov za pritvor, obrazloženje, pouk u o pravu na žalbu, službeni pečat i potpis sudije koji određuje pritvor.

(3) Rješenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u času pritvaranja. U spisima se mora naznačiti sat lišenja slobode i sat predaje rješenja.

(4) Protiv rješenja o pritvoru pritvorena osoba može podnijeti žalbu Apelacionom sudu u roku od 24 sata od prijema rješenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, može podnijeti žalbu prilikom tog ispitivanja. Žalba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana, i rješenje o pritvoru dostavljaju se odmah vije ću. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(5) Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sud ija za prethodno saslušanje, ne prihvati prijedlog tužioca o odre đivanju pritvora, zatražit će da o tome odlu či Apelacioni sud. Protiv rješenja kojim se odre đuje pritvor pritvorena osoba može podnijeti žalbu, koja ne zadržava izvršenje rješenja. U pogledu predaje rješenja i podnošenja žal be primjenjuju se odredbe stavova 3 i 4 ovog člana.

(6) U slučajevima iz stavova 4 i 5 ovog člana, Apelacioni sud dužan je donijeti odluku u roku od 48 sati.

Član 135

Trajanje pritvora u istrazi

(1) Prije donošenja rješenja o odre đivanju pritvora sudija za prethodni postupak će preispitati osnovanost zahtjeva za odre đivanje pritvora. Po rješenju sudije za prethodni postupak, pritvor može trajati mjesec dana od dana lišenja slobode. Poslije tog roka osumnji čeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora.

(2) Pritvor se rješenjem sudije za prethodni postupak, po obrazlo ženom prijedlogu tužioca, može produžiti za najviše dva mjeseca. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Apelacionom sudu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(3) Ako se postupak vodi za krivi čno djelo za koje se može izre ći kazna zatvora deset godina ili teža kazna i ako postoje naro čito važni razlozi, pritvor se može produžiti, po obrazloženom prijedlogu tužioca, za još najviše tri mjeseca. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Apelacionom sudu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) Ako se do isteka rokova iz stavova od 1 do 3 ovog člana ne potvrdi optužnica, osumnjič eni će se pustiti na slobodu.

Član 136

Ukidanje pritvora

(1) U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak može rješenjem ukinuti pritvor po prethodnom saslušanju tužioca. Protiv tog rješenja tužilac može podnijeti žalbu Apelacionom sudu, koji je dužan donijeti odluku u roku od 48 sati.

(2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za ukidanje pritvora žalba nije dopuštena.

Član 137

Pritvor nakon potvrđivanja optužnice 36

(1) Pritvor se može odrediti, pr odužiti ili ukinuti i nakon potvr đivanja optužnice. Kontrola opravdanosti pritvora se vrši po isteku svaka dva mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) Nakon potvrđivanja optužnice, pritvor može trajati najduže jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu.

(3) Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor može trajati najduže još šest mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izre čena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preina čuje ili potvrđuje, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu. Ako u roku od šest mjeseci bude izrečena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor može trajati najduže još jednu godinu od dana izricanja drugostepene odluke.

(4) Pritvor se uvijek ukida istekom izrečene kazne.

Član 138

Određivanje pritvora nakon izricanja presude

(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud će optuženom odrediti pritvor, odnosno pritvor će se produžiti ako postoje razlozi iz člana 132 stava 1 ta čke a c i d ovog zakona, a optuženom koji se nalazi u pritvoru ukinut će pritvor ako za pritvor više ne postoje razlozi zbog kojih je bio odre đen. U ovom slu čaju donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) Pritvor će se ukinuti ako je optuženi oslobo đen od optužbe ili je opt užba odbijena ili ako je oglašen krivim, a oslobo đen od kazne ili je osu đen samo na nov čanu kaznu ili je uslovno osuđen ili je zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao.

(3) Pritvor koji je odre đen ili produžen po odredbama stava 1 ovog člana može trajati do pravosnažnosti presude, ali najduže dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izre čene u prvostepenoj presudi.

(4) Na zahtjev optuženog, koji se pos lije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vije ća može optuženog rješenjem uputit i u ustanovu za izdržavanje kazne i prije pravosnažnosti presude.

Član 139

Lišenje slobode i zadržavanje

(1) Policijski organ može osobu lišiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba po činila krivično djelo i ako postoji ma koji razlog predvi đen u č lanu 132 ovog zakona, ali je policijski organ dužan da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovede tužiocu. Prilikom dovođenja, policijski organ će obavijestiti tužioca o razlozima i o vremenu lišenja slobode. U potreba sile prilikom dovo đenja dopuštena je u skladu sa zakonom.

(2) Osoba lišena slobode mora biti poučena u skladu s članom 5 ovog zakona.

(3) Ako osoba lišena slobode ne bude sprovedena tužiocu u roku iz stava 1 ovog člana, pustit će se na slobodu.

(4) Tužilac je dužan osobu lišenu slobode ispitati bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odlučiti da li će osobu lišenu slobode pustiti na slobodu ili će sudiji za prethodni postupak postaviti zahtjev za određivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak će odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o određivanju pritvora ili o puštanju na slobodu.

(5) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odre đivanje pritvora, postupit će u skladu s članom 134 stav 5 ovog zakona.

37 Odjeljak 7 - Izvršenje pritvor a i postupanje s pritvorenicima

Član 140

Opće odredbe

Pritvor se izvršava u ustanovama koje za tu namjenu odredi Pravosudna komisija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine u saradnji s nadležnim organi ma entiteta. Na poslovima izvršavanja pritvora mogu raditi samo oni uposlenici koji imaju potrebna znanja i vještine i stru čnu spremu predviđenu propisima.

Član 141

Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima

(1) Pritvor se izvršava na na čin da se ne vrije đa osobu i dostojanstvo pr itvorenika. Ovlaštene osobe sudske policije i straže ustanove pri izvršavanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u slučajevima određenim zakonom.

(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ograničeni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi koje je odre đen pritvor, sprije či bjekstvo pritvorenika, sprije či po činjenje krivič nog djela i otkloni opasnost po život i zdravlje ljudi.

(3) Uprava ustanove prikuplja, obrađuje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i njihovo psihofizi čko stanje, trajanje, produženje i ukidanje pritvora, rad pritvorenika, ponašanje pritvorenika i izrečene disciplinske mjere i slično.

(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH.

Član 142

Smještaj pritvorenika

Pritvorenici se smještaj u u prostorije odgovaraju će veli čine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uslovima. U istu prostoriju ne smiju biti smještene osobe razli čitog spola. U pravilu, pritvorenici se neće smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdržavaju kaznu zatvora. Pritvorenik se neće smjestiti zajedno s osobama koje bi na njeg a mogle štetno djelovati ili s osobama s kojima bi druženje moglo štetno utjecati na vođenje postupka.

Član 143

Posebna prava pritvorenika

(1) Pritvorenici imaju pravo na osmosatni nepr ekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima ć e se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno.

(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potrepštine, o svom trošku nabavljati knjige, novine i drugu štampu, te imati druge predmete u koli čini i veličini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti ku ćni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika će se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivi čnim djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj će se uputi pohraniti i čuvati ili predati osobi koju odredi pritvorenik.

Član 144

Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnim svijetom i braniocem

(1) Po odobrenju sudije za prethodni postupak odnosno sudije za pr ethodno saslušanje, i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi pritvorenika imaju pravo posjećivati, u okviru kućnog reda, bračni, odnosno vanbračni drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev liječnik i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati 38 šteta za vođenje postupka.

(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslušanje, će odobriti konzularnom službeniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je državljanin te zemlje, u skladu s kućnim redom pritvora.

(3) Pritvorenik se smije dopisiva ti s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslušanje, i sudije, odnosno predsjednika vije ća. Pritvoreniku se može zabraniti odašiljanje i primanje pisama i drugih pošiljaka, ali ne i odašiljanje molbe, pritužbe ili žalbe.

(4) Pritvorenik ne može koristiti mo bitel ali ima pravo, u skladu s ku ćnim redom a pod nadzorom uprave pritvora, o svom trošku obavl jati telefonske razgovo re. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima osigurava potre ban broj javnih telefonskih priklju čaka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasl ušanje, sudija ili predsjednik vije ća mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz člana 132 stava 1 ta čke od a do c ovog zakona, rješenjem ograničiti ili zabraniti pritvoreniku korištenje telefona.

(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniocem.

Član 145

Disciplinski prijestupi pritvorenika

(1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika sudija za pret hodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća može, na prijedlog upravnika ustanove, izre ći disciplinsku kaznu ograni čenja posjeta i dopisiva nja. To se ograni čenje ne odnosi na veze pritvorenika s braniocem ili susrete s konzularnim službenikom.

(2) Disciplinski prijestupi su sve teže povrede koje se odnose na:

a) fizičke napade na druge pritvorenike, uposlenike ili službene osobe, odnosno njihovo vrijeđanje,

b) izrađivanje, primanje, unošenje, krijumčarenje predmeta za napad ili bjekstvo,

c) unošenje u ustanovu ili pripremanje u ustanovi opojnih sredstava ili alkohola,

d) povrede propisa o sigurnosti na radu, pr otivpožarnoj zaštiti, kao i sprje čavanju posljedica prirodnih nepogoda,

e) namjerno prouzrokovanje veće materijalne štete,

f) nedolično ponašanje pred drugim pritvorenicima ili službenim osobama.

(3) Protiv rješenja o disciplinskoj kazni dopuštena je žalba Apelacionom sudu u roku od 24 sata. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) O primjeni prinudnih mjera prem a pritvoreniku uprava ustanove će, bez odlaganja, izvjestiti sud.

Član 146

Nadzor nad izvršenjem pritvora

(1) Nadzor nad izvršenjem pritvora obavlja predsjednik Osnovnog suda.

(2) Predsjednik suda ili sudija kojeg on odred i dužan je najmanje jednom u 15 dana obi ći pritvorenike i ako na đe da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik suda, odnosno sudija kojeg on odredi, dužan je preduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uo čene pri obilasku ustanove. Predsje dnik suda ne može odrediti da sudija za prethodni postupak umjesto njega obavlja nadzor nad izvršavanjem pritvora.

(3) Predsjednik suda, sudija za prethodni pos tupak ili sudija, odnosno predsjednik vije ća, neovisno o nadzoru iz stava 2 ovog člana, mogu u svako doba obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritužbe. 39

Član 147

Kućni red u ustanovama za izdržavanje pritvora

Pravosudna komisija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine propisat će kućni red u ustanovama za izdržavanje pritvora kojim će se pobliže urediti izvršavanje pr itvora u skladu sa odredbama ovog zakona.

GLAVA XI - PODNESCI I ZAPISNICI

Član 148

Način dostavljanja podnesaka

(1) Optužnica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saop ćenja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik.

(2) Podnesci iz stava 1 ovog člana moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.

(3) Ako u ovom zakonu nije drukčije određeno, sud će podnosioca podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, sud će podnesak odbaciti.

(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac ć e se upozoriti na posljedice propuštanja.

Član 149

Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci

(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju pro tivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku.

(2) Ako podnesci iz stava 1 ovog člana nisu predati sudu u dovo ljnom broju primjeraka, sud će pozvati podnosioca da u određenom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnosilac ne postupi po pozivu suda, sud će potrebne primjerke prepisati o trošku podnosioca.

Član 150

Kažnjavanje osoba koje vrijeđaju sud

Sud će kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM, tu žioca, branioca, opunomo ćenika, zakonskog zastupnika i ošte ćenog koji u podnesku ili u usmenoj rije či vrije đa sud. Protiv rješenja o kažnjavanju dopuštena je žalba. O kažnjavanju tu žioca izvještava se Pravosudna komisija Br čko Distrikta BiH (Visoko sudsko i tužila čko vijeće Bosne i Hercegovine), a o kažnjavanju branioca izvještava se nadležna advokatska komora.

Član 151

Obaveza sastavljanja zapisnika

(1) O svakoj radnji preduzetoj u toku krivi čnog postupka sastavit će se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije moguće, onda neposredno poslije toga.

(2) Zapisnik piše zapisni čar. Samo kad se obavlja pretresanj e stana ili osobe ili se radnja preduzima van službenih prostorija organa, a zapisničar se ne može osigurati, zapisnik može pisati osoba koja preduzima radnju.

(3) Kad zapisnik piše zapisnič ar, zapisnik se sastavlja na taj na čin što osoba koja preduzima radnju kazuje glasno zapisničaru što će unijeti u zapisnik.

(4) Osobi koja se saslušava dopustit će se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se može uskratiti u slučaju zloupotrebe. 40

Član 152

Sadržaj zapisnika

(1) Zapisnik sadrži: naziv organa pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapo četa i završena, imena i prezim ena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i nazna čenje krivi čnog predmeta po kojem se preduzima radnja.

(2) Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o toku i sadržaju preduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to će se nazna čiti u zapisniku, a oduzete stvari će se priklju čiti zapisniku ili će se navesti gdje se nalaze na čuvanju.

(3) Prilikom preduzimanja radnji kao što je uvi đaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u zapisnik će se unijeti i podaci koji su v ažni s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvr đivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veli čina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crteži, planovi, fotografije, filmski snimci i slično, to će se navesti u zapisniku i priključiti zapisniku.

Član 153

Vođenje zapisnika

(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati čitka.

(2) Sva preina čenja, ispravke i dodaci unose se na kraj u zapisnika i moraju biti ovjereni od strane osoba koje potpisuju zapisnik.

Član 154

Čitanje i potpisivanje zapisnika

(1) Osobe koje se saslušavaju, kao i osumnji čeni, odnosno optuženi, branilac i ošte ćeni imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtij evati da im se pro čita. Na to je dužna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku će se nazna čiti da li je upozorenje u činjeno i da li je zapisnik pročitan. Zapisnik će se uvijek pročitati ako nije bilo zapisničara i to će se naznačiti u zapisniku.

(2) Zapisnik potpisuje saslušana osoba. Ako se zap isnik sastoji od više lis tova, saslušana osoba potpisuje svaki list.

(3) Na kraju zapisnika potpisat će se tumač, ako ga je bilo, svjedoci čija je prisutnost obavezna pri preduzimanju istražnih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili čiji se stan pretresa. Ako zapisnik ne piše zapisni čar, zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvat iti sadržaj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije moguće osigurati njihovu prisutnost.

(4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kažiprsta desne ruke, a zapisni čar će ispod otiska upisati njeno ime i pr ezime. Ako se usljed nemogu ćnosti da se stavi otisak desnog kažiprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili otis ak prsta lijeve ruke, u zapisniku će se naznačiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.

(5) Ako saslušana osoba odbije da potpiše zapisni k ili da stavi otisak prsta, zabilježit će se to u zapisniku i navest će se razlog odbijanja.

(6) Ako saslušana osoba nema obje ruke pro čitat će zapisnik, a ako je nepismena - zapisnik će joj se pročitati i to će se zabilježiti u zapisniku.

(7) Ako se radnja nije mogla oba viti bez prekida, u zapisniku će se nazna čiti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i sat kad se radnja nastavlja.

(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadržaja zapisnika, navest će se u zapisniku i ti prigovori.

(9) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisničar. 41

Član 155

Snimanje audio-vizuelnim sredstvima

(1) Sve preduzete radnje u toku krivi čnog postupka, u pravilu, snimaju se uređajem za zvu čno snimanje. Tužilac ili ovlaštena službena osoba će o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno saslušava i pou čiti je da ima pravo da zatraži reprodukovanje snimka kako bi provjerila svoju izjavu.

(2) Snimak mora sadržavati podatke iz člana 152 stava 1 ovog zakona , podatke potrebne za identificiranje osobe čija se izjava snima i podatak u koje m svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave više osoba, mora se osig urati da se iz snimka može jasno razaznati ko je dao izjavu.

(3) Na zahtjev saslušane osobe, snimak će se odmah reproducirati, a ispravke ili objašnjenja te osobe će se snimiti.

(4) U zapisnik o istražnoj radnji unijet će se da je izvršeno zvu čno snimanje, ko je snimanje izvršio, da je osoba koja se saslušava prethodno obaviještena o snimanju, da je snimak reproduciran i gdje se zvučni snimak čuva ako nije priložena spisima predmeta.

(5) Tužilac može odrediti da se zvu čni snimak u cjelini ili djelimič no prepiše. Tužilac će prijepis pregledati, ovjeriti i priključiti zapisniku o preduzimanju istražne radnje.

(6) Zvučni snimak čuva se do vremena do kojeg se čuva i krivični spis.

(7) Tužilac može dopustiti da osobe ko je imaju opravdan interes pomo ću ure đaja za zvu čno snimanje snime izvođenje istražne radnje.

(8) Odredbe stavova od l do 7 ovog člana shodno se primjenjuju i kad se obavlja filmsko ili drugo snimanje istražne radnje.

(9) Snimci iz stavova od 1 do 8 ovog člana ne mogu se javno prik azivati, bez pismenog odobrenja stranaka i učesnika snimljene radnje.

Član 156

Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona

Za zapisnik o glavnom pretresu važe i odredbe članova 253 i 254 ovog zakona.

Član 157

Zapisnik o vijećanju i glasanju

(1) O vijećanju i glasanju sastavit će se poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vijećanju i glasanju sudskog vijeća sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena.

(3) Zapisnik o vije ćanju i glasanju potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Odvojena mišljenja priključit će se ovom zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik.

(4) Zapisnik o vijećanju i glasanju zatvorit će se u poseban omot. Ovaj zapisnik može razgledati samo vijeće apelacionog odjeljenja kad rješava o pravnom lijeku i u tom slu čaju dužno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznači da je razgledalo zapisnik.

GLAVA XII - ROKOVI

Član 158

Rokovi predaje podnesaka

(1) Rokovi predviđeni ovim zakonom ne mogu se produžava ti, osim kada to ovaj zakon izri čito dopušta. Ako je u pitanju r ok koji je ovim zakonom odre đen radi zaštite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjič enog, odnosno optuženog, taj rok se može skratiti ako to zahtijeva osumnjičeni, odnosno optuženi pismeno ili usmeno na zapisnik pred sudom.

(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego što rok istekne 42 predata onom ko je ovlašten da je primi.

(3) Kad je izjava upu ćena preko pošte preporu čenom pošiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje pošti smatra se kao dan predaje onome kome je upućena.

(4) Osumnjičeni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru može izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne ili se nalazi u nekoj us tanovi radi primjene mjere sigu rnosti ili odgojne mjere može takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smještena. Dan kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je nadležan da je primi.

(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili o čigledne omaške podnosioca predat ili upućen nenadležnom sudu prije isteka roka, pa sudu stigne poslije isteka roka, smatrat će se da je na vrijeme podnesen.

Član 159

Računanje rokova

(1) Rokovi se određuju na sate, dane, mjesece i godine.

(2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili saop ćenje izvršeno, odnosno u koji pada doga đaj od kada treba računati trajanje roka, ne uračunava se u rok već se za početak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan ra čuna se 24 sata, a mjesec se rač una po kalendarskom vremenu.

(3) Rokovi odre đeni po mjesecima, odnosno godinama završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpo čeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada državni organ ne radi, rok ističe protekom prvog narednog radnog dana.

Član 160

Uslovi za povrat u pređašnje stanje

(1) Optuženom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu žalbe na presudu ili na rješenje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, sud ć e dopustiti povrat u pre đašnje stanje radi podnošen ja žalbe ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojega je propus tio rok podnese molbu za povrat u pre đašnje stanje i ako istodobno s molbom preda i žalbu.

(2) Poslije proteka roka od tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje.

Član 161

Odlučivanje o povratu u pređašnje stanje

(1) O povratu u pre đašnje stanje odlu čuje sudija, odnosno predsjednik vije ća koje je donijelo presudu ili rješenje koje se pobija žalbom.

(2) Protiv rješenja kojim se dopušta povrat u pređašnje stanje nije dopuštena žalba.

Član 162

Posljedice podnošenja molbe za povrat u pređašnje stanje

Molba za povrat u pre đašnje stanje ne zadržava, po pravil u, izvršenje presude, odnosno rješenja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali sud može odlučiti da se s izvršenjem zastane do donošenja odluke po molbi. 43

GLAVA XIII - DONOŠENJE I SAOPĆAVANJE ODLUKA

Član 163

Vrste odluka

(1) U krivičnom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naredbe.

(2) Presudu donosi samo sud, a rješenje i naredbu donose i drugi organi koji u čestvuju u krivičnom postupku.

Član 164

Odlučivanje u sjednici o vijećanju i glasanju

(1) Odluke vijeća donose se poslije usmenog vije ćanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala većina članova vijeća.

(2) Predsjednik vije ća rukovodi vije ćanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

(3) Ako se u pogledu pojedinih p itanja o kojima se glasa glasovi podijele na više razli čitih mišljenja, tako da ni jedno od njih nema već inu, razdvojit će se pitanjima i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne ve ćina. Ako se na taj na čin ne postigne već ina, odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za optuženog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna većina.

(4) Članovi vije ća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije ća, ali član vijeća koji je glasao da se optuženi oslobodi il i da se presuda ukine i ostao u manjini, nije dužan glasati o sankcij i. Ako ne glasa, uzet ć e se kao da je pristao na glas koji je za optuženog najpovoljniji.

Član 165

Način glasanja

(1) Pri odlu čivanju prvo se glasa je li sud nadležan, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na odlučivanje o glavnoj stvari.

(2) Pri odlučivanju o glavnoj stvari prvo će se glasati je li optuženi u činio krivično djelo i je li krivično odgovoran, a zatim će se glasati o kazni, drugim krivi čnopravnim sankcijama, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.

(3) Ako je ista osoba optužena za više krivi čnih djela, glasat će se o krivi čnoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.

Član 166

Tajno zasjedanje

(1) Vijećanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.

(2) U prostoriji u kojoj se obavlja vije ćanje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar.

Član 167

Saopćavanje odluka

(1) Ako ovim zakonom nije druk čije određeno, odluke se saopć avaju osobama usmenim objavljivanjem, ako su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne.

(2) Ako je odluka usmeno saop ćena, to će se nazna čiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopćenje u činjeno - potvrdit će to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se ne će žaliti, ovjereni prijepis usmeno saop ćene odluke ne će joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije 44 drukčije određeno.

(3) Prijepisi odluka protiv kojih je dopuštena žalba dostavljaju se s uputstvom o pravu na žalbu.

GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA

Član 168

Način dostavljanja

(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko pošte . Dostavljanje se može obavljati i preko službene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa.

(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive Sud može i usmeno saop ćiti osobi koja se nalazi pred Sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabilježit će se u zapisniku koji će pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabilježeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvršeno punovažno dostavljanje.

Član 169

Osobno dostavljanje

Pismeno za koje je u ovom zakonu odre đeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upućeno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvršiti, dostavljač će se obavijestiti kad i na ko m mjestu može tu osobu da zatekne i ostavit će kod jedne od osoba iz člana 170 ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odre đeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavljač ne zatekne osobu kojoj se pismeno dostavlja, postupit će po odredbi člana 170 stava 1 ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno.

Član 170

Posredno dostavljanje

(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odre đeno da se moraju osobno dos taviti dostavljaju se takođe osobno, ali takva pismena u slu čaju da se primalac ne zate kne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih članova doma ćinstva, koji je dužan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo ne zatekne, pismeno se može uru čiti osobi ovlaštenoj za prijem pošte koja je dužna primiti pismeno ili osobi koj a je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.

(2) Ako se utvrdi da je osoba koj oj se pismeno dostavlja odsutna i da joj osoba iz stava 1 ovog člana zbog toga ne može pismeno na vrijeme predati, pismeno će se vratiti uz nazna čenje gdje se odsutni nalazi.

Član 171

Sadržaj osobnog dostavljanja

(1) Osumnjičenom, odnosno optuženom će se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za određivanje sankcije.

(2) Optuženom koji nema branioca, osobno će se dostaviti optužnica, presuda i druge odluke od čijeg dostavljanja te če rok za žalbu, kao i žalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuženog, presuda i druge odluke dostavit će se osobi koju on odredi.

(3) Ako optuženom koji nema branioca treb a dostaviti presudu kojom mu je izre čena kazna zatvora, a dostavljanje se ne može izvršiti na njegovu dosadašnju adresu, sud će optuženom 45 postaviti branioca po službenoj dužnosti, koji će vršiti ovu dužnost dok se ne sazna nova adresa optuženog. Postavljenom braniocu će se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisom, a poslije toga će se presuda dostaviti postavljenom braniocu i postupak nastaviti. Ako je u pitanju koja druga odluka od č ijeg dostavljanja teče rok za žalbu ili žalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, ta će se odluka, odnosno žalba ista ći na oglasnoj tabli suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanj a smatra se da je izvršeno punovažno dostavljanje.

(4) Ako optuženi ima branioca, optužnica i sve odluke od čijeg dostavljanja te če rok za žalbu, kao i žalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit će se braniocu i optuženom po odredbama člana 170 ovog zakona. U tom slu čaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na žalbu te če od dana dostavljanja pismena optuženom ili braniocu. Ako se optuženom ne može dostaviti odluka, odnosno žalba zato što nije prijavio promjenu adrese, ta će se odluka, odnosno žalba ista ći na oglasnoj tabli suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvršeno punovažno dostavljanje.

(5) Ako se pismeno dostavlja braniocu optuženog, a on ima više branilaca, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih.

Član 172

Dostavnica

(1) Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dos tavnicu) potpisuju primalac i dostavlja č. Primalac će na dostavnici sam naznačiti dan prijema.

(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpiše, dostavlja č će ga potpisati, naznačiti dan prijema i staviti napomenu zašto je potpisao primaoaca.

(3) Ako primalac odbije da potpiše dostavnicu, dostavlja č će to zabilježiti na dostavnici i naznačiti dan predaje. Time je dostavljanje izvršeno.

Član 173

Odbijanje prijema pismena

Kad primalac ili odrasli član njegovog doma ćinstva odbije da primi pismeno, dostavlja č će zabilježiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno će ostaviti u stanu primaoaca ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je dostavljanje izvršeno.

Član 174

Posebni slučajevi dostavljanja

(1) Osobama lišenim slobode dostavljanje se vrši u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(2) Osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako me đunarodni ugovori šta drugo ne određuju, dostavljanje se izvršava preko nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.

(3) Dostavljanje državljanima Bosne i Hercegovine, ako se ne primjenjuje postupak predviđen u članovima 408 i 409 ovog zakona, izvršava se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovi ne u stranoj državi, pod uvjetom da se strana država ne protivi takvom na činu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlašteni zaposlenik diplomatskog ili konzularnog predstavništva potpisuje dostavnicu kao dostavlja č ako je pismeno uru čeno u samom predstavništvu, a ako je pismeno dostavljeno poštom - potvrđuje to na dostavnici.

Član 175

Dostavljanje tužiocu 46

(1) Tužiocu se odluke i druga pismena ili obavještenja dostavljaju predajom pisarnici Tužilaštva.

(2) Kad se vrši dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja te če rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici Tužilaštva.

Član 176

Shodna primjena odredbi drugog zakona

U slučajevima koji nisu predviđ eni ovim zakonom dostavljanje se vr ši po odredbama koje važe za parnični postupak pred sudom.

Član 177

Obavještavanje telegramom ili telefonom

(1) Osobe koje u čestvuju u postupku, osim optuženog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa il i drugih zakazanih radnji, obavijestiti telegramom ili te lefonom, ako se prema okolnostima može pretpostaviti da će obavijest izvršenu na taj način primiti osoba kojoj je upućena.

(2) O pozivanju ili obavještavanju o od lukama koje je izvršeno na na čin iz stava 1 ovog člana, sastavit će se na spisu službena zabilješka.

(3) Prema osobi koja je obaviještena, odnosno kojoj je odluka upu ćena na način iz stava 1 ovog člana, mogu nastupiti štetne posljedice predvi đene za propuštanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bila pou čena o posljedicama propuštanja.

GLAVA XV - IZVRŠENJE ODLUKA

Član 178

Pravosnažnost odluka

(1) Presuda postaje pravosnažna kad se više ne može pobijati žalbom ili kad žalba nije dopuštena.

(2) Pravosnažna presuda izvršava se kad je izvršeno njeno dostav ljanje i kada za izvršenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena žalba ili su se stranke odr ekle ili odustale od žalbe, presuda je izvršna istekom roka za žalbu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesene žalbe.

(3) Za izvršenje pravomoćnih presuda nadležan je sud.

(4) Ako je vojni starješina osu đen na kaznu, sud će ovjereni prijepis pravosnažne presude dostaviti organu nadležnom za poslove odbrane u kojem se osuđeni vodi u evidenciji.

Član 179

Nemogućnost naplate novčane kazne

Ako se nov čana kazna propisana u ovom za konu ne može naplatiti, sud će postupiti na na čin propisan u KZ Brčko Distrikta BiH.

Član 180

Izvršenje odluke o troškovima postupka i o oduzimanju predmeta

(1) Izvršenje presude u pogledu troškova krivič nog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva obavlja sud po odred bama koje važe za izvršni postupak i koje 47 se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima izvršiti.

(2) Prinudna naplata troškova krivi čnog postupka u korist budžeta Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine vrši se po službenoj dužnosti. Troškovi prinudne naplate prethodno se isplaćuju iz sredstava suda.

(3) Ako je u presudi izre čena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, sud će odlučiti hoće li se takvi predmeti prodati po odredbama koje važe za izvršni postupak ili će se predati kriminalističkom muzeju ili dr ugoj ustanovi ili će se uništiti. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(4) Odredba stava 3 ovog člana shodno se primjenjuje i ka d se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu člana 391 ovog zakona.

(5) Pravosnažna odluka o oduzimanju predmeta može se van slu čaja ponavljanja krivi čnog postupka izmijeniti u parnič nom postupku ako se pojavi spor o vlasništvu oduzetih predmeta.

Član 181

Izvršnost odluka

(1) Ako ovim zakonom nije druk čije odre đeno, rješenje se izvršava kad postane pravosnažno. Naredba se izvršava odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugačije.

(2) Pravosnažnost rješenja nastupa kad se ono ne može pobijati žalbom ili kad žalba nije dopuštena.

(3) Rješenje i naredbu, ako nije druga čije određeno, objavljuje organ koji je tu odluku donio. Ako je sud rješenjem odlu čio o troškovima krivi čnog postupka, naplata tih troškova vrši se po odredbama člana 180 stavovi 1 i 2 ovog zakona.

Član 182

Sumnja u dopuštenost izvršenja

(1) Ako se pojavi sumnja u dopuštenost izvršenja sudske odluke ili o ra čunanju kazne ili ako u pravosnažnoj presudi nije odlu čeno o ura čunavanju pritvora ili ranije izdržane kazne ili uračunavanje nije pravilno obavljeno, o tome će odlu čiti posebnim rješenjem sudija, odnosno predsjednik vije ća koje je sudilo u prvom stepen u. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako sud ne odredi drugačije.

(2) Ako se pojavi sumnja o tuma čenju sudske odluke, o tome odlu čuje sudija, odnosno vije će koje je donijelo pravosnažnu odluku.

Član 183

Pravosnažnost odluke o imovinskopravnom zahtjevu

Kad je odluka kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravosnažna, oštećenom će se na njegov zahtjev izdati ovjeren prijepis odluke s naznačenjem da je odluka izvršna.

Član 184

Propisi o krivičnoj evidenciji

Propise o krivičnoj evidenciji donosi Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

GLAVA XVI - TROŠKOVI KRIVIČNOG POSTUPKA

Član 185

Vrste troškova

48

(1) Troškovi krivi čnog postupka su izdaci u činjeni povodom krivi čnog postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka.

(2) Troškovi krivičnog postupka obuhvataju:

a) troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe i troškove uviđaja,

b) podvozne troškove osumnjičenog, odnosno optuženog,

c) izdatke za dovođenje osumnjičenog, odnosno optuženog ili osobe lišene slobode,

d) podvozne i putne troškove službenih osoba,

e) troškove lije čenja osumnji čenog, odnosno optuženog dok se nalazi u pritvoru, kao i troškove porođaja, osim troškova koji se isplaćuju iz fonda za zdravstveno osiguranje,

f) troškove tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza leša do mjesta obdukcije,

g) paušalni iznos,

h) nagradu i nužne izdatke branioca,

i) nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika.

(3) Paušalni iznos utvrđuje se u okviru iznosa određenih odgovarajućim propisom, s obzirom na trajanje i složenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos.

(4) Troškovi iz stava 2 tačke od a do f ovog člana i nužni izdaci postavljenog branioca isplaćuju se unaprijed iz sredstava Tu žilaštva, odnosno suda, a napla ćuju se kasnije od osoba koje su dužne da ih naknade po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi krivični postupak dužan je da sve troškove koji su unaprijed uplaćeni unese u popis koji se prilaže spisu.

(5) Troškovi prevođenja na jezik stranke, sv jedoka ili drugih osoba koje u čestvuju u krivi čnom postupku a koji nastaju primje nom odredbi ovog zakona ne će se naplać ivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dužne da naknade troškove krivičnog postupka.

Član 186

Odluka o troškovima

(1) U svakoj presudi i rješenju kojim se obustavlja krivični postupak odlučit će se ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose.

(2) Ako nedostaju podaci o visini troškova, sud će donijeti posebno rješen je o visini troškova, kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini troškova može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja pr avosnažne presude ili rješenja o obustavi krivičnog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev.

(3) Kad je odluka o troškovima sadržana u posebno m rješenju, o žalbi protiv tog rješenja odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja.

Član 187

Ostali troškovi

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi, branilac, zakonski zastupnik, svjedok, vještak, prevodilac i stručna osoba, bez obzira na ishod krivi čnog postupka, snose troškove svog dovo đenja, odgađanja istražne radnje ili glavnog pretresa, i ostale troškove postupka koje su prouzrokovali svojom krivicom, kao i odgovarajući dio paušalnog iznosa.

(2) O troškovima iz stava 1 ovog člana donosi se posebno rješenje, osim ako se o troškovima koje snosi optuženi rješava u odluci o glavnoj stvari.

Član 188

Troškovi postupka kad se optuženi oglasi krivim

(1) Kad sud optuženog oglasi krivim, izre ći će u presudi da je dužan da naknadi troškove krivičnog postupka. 49

(2) Osoba koja je optužena za više krivi čnih djela ne će se osuditi na naknadu troškova u pogledu djela za koja je oslobo đena optužbe, ukoliko se ti troškovi mogu izdvojiti iz ukupnih troškova.

(3) U presudi kojom je više optuženih oglašeno krivim, sud ć e odrediti koliki će dio troškova snositi svaki od njih, a ako to nije mogu će osudit ć e sve optužene da solidarno snose troškove. Plaćanje paušalnog iznosa odredit će se za svakog optuženog posebno.

(4) U odluci kojom rješava o troškovima, sud može osloboditi optuženog dužnosti da naknadi u cjelini ili djelimično troškove krivi čnog postupka iz člana 185 stava 2 ta čke od a do h ovog zakona, ako bi njihovim pla ćanjem bilo dovedeno u pitanje iz državanje optuženog ili osobe koju je on dužan da izdržava. Ako se ove okolnosti utvrde nakon donošenja odluke o troškovima, sudija može izdati posebno rješenje kojim osloba đa optuženog dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.

Član 189

Troškovi postupka u slučaju obustave postupka, oslobađajuće ili odbijajuće presude

(1) Kad se obustavi krivič ni postupak ili kad se donese presuda kojom se optuženi osloba đa optužbe ili kojom se optužba odbija, izre ći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi krivičnog postupka iz člana 185 stava 2 ta čke od a do f ovog zakona, kao i nužni izdaci optuženog i nužni izdaci i nagrada branioca pada ju na teret budžetskih sredstava, osim u slučajevima određenim u stavu 2 ovog člana.

(2) Osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu, snosit će troškove krivičnog postupka.

(3) Kad sud odbije optužbu zbog nenadležnosti, odluku o troškovima donijet će nadležni sud.

(4) Ako zahtjev za naknadu nužnih izda taka i nagrade iz stava 1 ovog člana ne bude usvojen ili sud o njemu ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, optuženi i branilac imaju pravo da potraživanja ostvaruju u parničnom postupku protiv Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 190

Nagrada i nužni izdaci branioca

Nagradu i nužne izdatke branioca dužna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci suda dužan snositi troškove krivi čnog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nužni izdaci branioca padaju na te ret sredstava suda. Ako je osumnji čenom, odnosno optuženom bio postavljen branilac, a pla ćanjem nagrade i nužnih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdržavanje ili izdržavanje osoba koje je obavezan izdržavati, nagrada i nužni izdaci branioca isplatit će se iz sredstava suda.

Član 191

Troškovi postupka po pravnim lijekovima

O dužnosti pla ćanja troškova u postupku po pravnim lijekovima odlu čuje se u skladu s odredbama članova od 185 do 190 ovog zakona.

Član 192

Posebni propisi o naknadi troškova

Detaljnije propise o naknadi troškova krivi čnog postupka i visini paušalnog iznosa donosi Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

50

GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI

Član 193

Predmet imovinskopravnog zahtjeva

(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed u činjenja krivi čnog djela raspravit će se na prijedlog ovlaštene osobe u krivi čnom postupku ako se time ne bi znatno odugovla čio ovaj postupak.

(2) Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na na knadu štete, povrat stvari ili poništavanje određenog pravnog posla.

Član 194

Podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

(1) Prijedlog za ostvarivanje im ovinskopravnog zahtjeva u krivi čnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku.

(2) Ako je usljed krivičnog djela oštećena imovina Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, organ ovlašten zakonom da se stara o za štiti te imovine može u krivi čnom postupku učestvovati u skladu s ovlaštenjima koja ima na osnovu tog zakona.

Član 195

Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku podnosi se sudu.

(2) Prijedlog se može podnijeti najkas nije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivičnopravne sankcije pred sudom.

(3) Osoba ovlaštena na podnošenje prijedloga dužna je da odre đeno ozna či svoj zahtjev i da podnese dokaze.

(4) Ako ovlaštena osoba nije podnijela prijedl og za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku do potvr đivanja optužnice, bit će obaviještena da taj prijedlog može podnijeti do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivi čnopravne sankcije. Ako su usljed krivi čnog djela ošte ćena sredstva Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, a prijedlog nije podnesen, Sud će o tome obavijestiti organ iz člana 194 stava 2 ovog zakona.

(5) Ako ovlaštena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do zav ršetka glavnog pretresa ili ako predloži upućivanje na parnični postupak, a podaci krivi čnog postupka pružaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimi čno rješenje imovinskopravnog zahtjeva, sud će u osu đujućoj presudi odlučiti da se optuženom izrekne mjera oduzimanja imovinske koristi.

Član 196

Odustajanje od prijedloga

(1) Ovlaštena osoba može do završetka glavnog pretresa, odnosno pretre sa za izricanje krivičnopravne sankcije odustati od pr ijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku i ostvarivati ga u parni čnom postupku. U slu čaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne može ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije podnesenog prijedloga a prije završetka pretresa za određivanje sankcije prešao na drugu os obu po pravilima imovinskog prava, pozva će se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga . Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od prijedloga.

51

Član 197

Obaveze tužioca i suda u vezi sa utvrđivanjem činjenica

(1) Tužilac je dužan da prikupi dokaze i izvidi sve što je potrebno za odlu čivanje o imovinskopravnom zahtjevu vezanom za krivično djelo.

(2) Sud će ispitati optuženog o činjenicama vezanim za prijedlog ovlaštene osobe.

Član 198

Odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu

(1) O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje sud.

(2) Sud može predložiti ošte ćenom i optuženom, odnosno braniocu, provo đenje postupka medijacije putem medijatora u skladu s zakonom , ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodn o da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upu ćivanje na medijaciju mogu dati i oštećeni i optuženi, odnosno branilac do završetka glavnog pretresa.

(3) U presudi kojom optuženog oglašava krivim sud može ošte ćenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu može dosud iti imovinskopravni zahtjev djelimi čno, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak. Ako podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimi čno presuđenje, sud će oštećenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini može da ostvaruje u parničnom postupku.

(4) Kad sud donese presudu kojom se optuženi osloba đa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem obustavi krivi čni postupak, uputit će ošte ćenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.

Član 199

Odluka o predaji stvari oštećenom

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a sud ustanovi da stvar pripada oštećenom i da se nalazi kod optuženog ili kod nekog od u česnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su oni dali stvar na čuvanje, odredit će u presudi da se stvar preda oštećenom.

Član 200

Odlučivanje o poništavanju određenog pravnog posla

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na poništavanje određenog pravnog posla, a sud utvrdi da je zahtjev osnovan, izre ći će u presudi potpuno ili djelimi čno poništavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proističu, ne dirajući u prava trećih osoba.

Član 201

Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu

(1) Sud može izmijeniti pravosnažnu presudu koja sadrži odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom ponavljanja krivičnog postupka.

(2) Izvan sluč aja iz stava 1 ovog člana, osu đeni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parničnom postupku zahtjevati da se pravosnažna presuda kojom je odlu čeno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ak o postoje uslovi za ponavljanje postupka odredbama koje važe za parnični postupak.

Član 202

Privremene mjere osiguranja

(1) Privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed učinjenja krivičnog 52 djela mogu se odrediti u krivičnom postupku po odredbama koje važe za izvršni postupak.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog č lana donosi sud. Dopuštena je ža lba protiv ovog rješenja o kojoj odlučuje Apelacioni sud. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 203

Vraćanje stvari u toku postupka

(1) Ako je rije č o stvarima koje nesumnjivo pripadaju ošteć enom, a ne služe kao dokaz u krivičnom postupku, te će se stvari predati oštećenom i prije završetka postupka.

(2) Ako se više ošte ćenih spore o svojini na stvari, uputit će se na parnični postupak, a sud ć e u krivičnom postupku odrediti samo čuvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja.

(3) Stvari koje služe kao dokaz oduzet će se privremeno i po završetku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se može vratiti i prije završetka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese.

Član 204

Mjere osiguranja prema trećim osobama

(1) Ako ošte ćeni ima zahtjev prema tre ćoj osobi zbog toga što se kod nje nalaze stvari pribavljene krivi čnim djelom ili zbog toga što je ona usljed krivi čnog djela ostvarila imovinsku korist, sud može u krivi čnom postupku, na prijedlog ovlaštene osobe ( član 194) i po odredbama koje važe za izvršni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema toj trećoj osobi. Odredbe člana 202 stava 2 ovog zakona primjenjuju se i u ovom slučaju.

(2) U presudi kojom se optuženi oglašava krivim sud će ili ukinuti mjere iz stava 1 ovog člana, ako već ranije nisu ukinute ili će oštećenog uputiti na parni čni postupak, s tim što će se ove mjere ukinuti ako parnični postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.

GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE

Član 205

Obustava postupka u slučaju smrti osumnjičenog, odnosno optuženog

Kad se u toku krivi čnog postupka ustanovi da je osumnjič eni, odnosno optuženi umro, postupak će se obustaviti.

Član 206

Postupak u slučaju neuračunljivosti osumnjičenog, odnosno optuženog

Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnji čeni, odnosno optuženi u vrijeme u činjenja krivičnog djela bio neuračunljiv, sud donosi odgovarajuću odluku u skladu s članom 389 ovog zakona. Ako se osumnjičeni, odnosno optuženi nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi, ne će se pustiti na slobodu već će sud donijeti rješenje o njegovom privremenom zadržavanju u trajanju do 30 dana od dana donošenja rješenja.

Član 207

Duševno oboljenje osumnjičenog, odnosno optuženog u toku postupka

Kad se u toku krivi čnog postupka utvrdi da je osumnji čeni, odnosno optuženi po u činjenom krivičnom djelu obolio od kakvog duševnog oboljenja, rješenjem će se prekinuti krivi čni postupak (član 388).

Član 208

53 Primjena pravila međunarodnog prava

(1) U pogledu isključ enja krivičnog gonjenja za strance koji uživ aju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, primjenjuju se pravila međunarodnog prava.

(2) U slu čaju sumnje da li se radi o osobama iz stava 1 ovog člana, sud ć e se za objašnjenje obratiti nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine.

Član 209

Odobrenje za krivično gonjenje

Kad je zakonom propisa no da je za krivi čno gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, tužilac ne može provesti istragu niti podi ći optužnicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.

Član 210

Posebni uslovi za krivično gonjenje

(1) U slučaju kada je krivi čno djelo izvršeno van teritorije Bosne i Hercegovine, tužilac može preduzeti krivi čno gonjenje ako je to krivi čno djelo propisano u zakonu Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana tužilac će preduzeti krivično gonjenje samo u sluč aju ako je izvršeno djelo propisano kao krivi čno djelo i po zakonu države na čijoj je teritoriji krivi čno djelo izvršeno. Ni u tom slu čaju krivi čno gonjenje se neć e preduzeti ako se po zakonu te države krivično gonjenje preduzima po zahtjevu oštećenog, a takav zahtjev nije podnesen.

(3) Tužilac može preduzeti krivič no gonjenje bez obzira na zakon države na čijoj je teritoriji krivično djelo u činjeno, u slu čaju da se radi o krivi čnom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ako se to djelo smatra krivi čnim djelom prema pravilima me đunarodnog prava.

Član 211

Kažnjavanje za odugovlačenje postupka

(1) Sud može u toku postupka kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM tužioca, branioca, opunomoćenika, zakonskog zastupnika ili ošte ćenog, ako su njihovi postupci o čigledno upravljeni na odugovlačenje krivičnog postupka.

(2) O kažnjavanju tužioca obavijestit će se Pravosudna komisija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine (Visoko sudsko i tužila čko vije će Bosne i Hercegovine), a o kažnjavanju branioca obavijestit će se nadležna advokatska komora.

Član 212

Davanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi s krivi čnim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, kao i nadležnim or ganima za izvršenje krivi čnopravnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude.

(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloženi zahtjev, dati i državnim organima ako još traju određene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.

(3) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava.

(4) Niko nema pravo tražiti od gra đana da podnose dokaze o svojoj osu đivanosti, odnosno neosuđivanosti. 54

II. TOK POSTUPKA

Glava XIX

ISTRAGA

Član 213

Obaveza prijavljivanja krivičnog djela

(1) Službene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Br čko Distriktu Bosne i Hercegovine, javnim preduze ćima i ustanovama dužne su da prijave krivi čna djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na koji drugi na čin. U takvim okolnostima, službena ili odgovorna osoba će preduzeti mjere da bi se sa čuvali tragovi krivi čnog djela, predmeti na kojima je ili pomo ću kojih je u činjeno krivično djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit će ovlaštenu službenu osobu ili Tužilaštvo bez odlaganja.

(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, odgajatelji, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomo ć maloljetnim osobama, da vrše nadzor, odgajanje maloljetnika, a koji s aznaju ili ocijene da postoji su mnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog, fizi čkog ili nekog drugog zlostavljanja, dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužioca.

Član 214

Prijavljivanje krivičnog djela od strane građana

(1) Građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela.

(2) Svako je dužan prijaviti u činjenje krivi čnog djela kada neprijavljivanje krivi čnog djela predstavlja krivično djelo.

Član 215

Podnošenje prijave

(1) Prijava se podnosi Policiji ili tužiocu, pismeno ili usmeno.

(2) Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saop ćena telefonom, sačinit će se službena zabilješka.

(3) Ako je prijava podnesena sudu ili ovlaštenoj službenoj osobi, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužiocu.

Član 216

Naredba o sprovođenju istrage

(1) Tužilac nare đuje sprovo đenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivi čno djelo.

(2) O sprovo đenju istrage donosi se naredba, koja sadrži: podatke o u činiocu krivič nog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivi čnog djela, zakonski naziv krivi čnog djela, okolnosti koje potvr đuju osnove sumnje za sprovo đenje istrage i postoje će dokaze. U naredbi tužilac će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti.

(3) Tužilac ne će narediti sprovo đenje istrage ako je iz prijave i prate ćih spisa o čigledno da prijavljeno djelo nije krivič no djelo, ako ne postoje osnovi su mnje da je prijavljena osoba učinila krivi čno djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhva ćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. 55

(4) O nesprovo đenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac će obavijestiti ošte ćenog i podnosioca prijave u ro ku od tri dana. Ošte ćeni i podnosilac prijave im aju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana uredu tužioca.

Član 217

Sprovođenje istrage

(1) U toku sprovo đenja istrage tužilac može preduzeti sve istražne radnje, uklju čujući ispitivanje osumnjičenog i saslušanje ošte ćenog i svjedoka, vršenje uvi đaja i rekonstrukcije događaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbje đuju sigurnost svjedoka i informacija i naređivanje potrebnih vjestačenja.

(2) O preduzetim istražnim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu s ovim zakonom.

Član 218

Nadzor tužioca nad radom ovlaštenih službenih osoba

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivič no djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlaštena službena osoba je dužna odmah obavijestiti tužioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere da se prona đe učinilac krivičnog djela, da se spriječi skrivanje ili bjekstvo osumnji čenog ili sau česnika, da se otkriju i sa čuvaju tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dok azi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.

(2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivi čno djelo iz stava 1 ovog č lana, ovlaštena službena osoba dužna je u slu čaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje radi izvršenja zadataka iz stava 1 ovog člana. Prilikom preduzimanja ovih radnji, ovlaštena službena osoba dužna je postupati po ovom zakonu. O svemu što je preduzeto ovlaštena službena osoba dužna je odmah obavijestititi tužioca i dostaviti pri kupljene predmete koji mogu poslužiti kao dokaz.

(3) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivi čno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlaštena službena osoba je dužna obavijestiti tužioca o svim raspoloživim informacijama, radnjama i mjeram a koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivično djelo počinjeno.

(4) U slu čajevima iz stavova od 1 do 3 ovog člana, tužilac će donijeti naredbu o sprovo đenju istrage ako to ocijeni potrebnim.

Član 219

Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza

(1) Radi izvršenja zadataka iz člana 218 ovog zakona, ovlaštena službena osoba može: prikupljati potrebne izjave od osoba; izvršiti pot reban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; ograni čiti kretanje na odre đenom prostoru za vrijem e potrebno da se obavi određena radnja; preduzeti potrebne mjere u vezi s utvrđivanjem identiteta osoba i predmeta; raspisati potragu za osobom i stvarima za koj ima se traga; u prisustvu odgovorne osobe pretražiti određene objekte i prostorije državnih organa, javnih preduzeća i ustanova, obaviti uvid u odre đenu njihovu dokumentaciju, kao i preduz eti druge potrebne mjere i radnje. O činjenicama i okolnostima koje su utvr đene pri preduzimanju poj edinih radnji, kao i o predmetima koji su pronađeni ili oduzeti, sastavit će se zapisnik ili službena zabilješka.

(2) Pri prikupljanju izjava od osoba , ovlaštena službena osoba može izdati pismeni poziv osobi da dođe u službene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu nazna če razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati na pitanja koja joj ovlaš tena službena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o čemu će ga ovlaštena službena osoba poučiti.

(3) Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovlaštena službena osoba će postupiti u skladu s 56 članom 78 ovog zakona, odnosno u skladu s članom 86 ovog zakona. U tom slu čaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti kao dokazi u krivičnom postupku.

(4) Osoba prema kojoj je poduzeta ne ka od radnji ili mjera iz ovog č lana ima pravo da podnese pritužbu tužiocu u roku od tri dana. Tužilac će provjeriti osnovanost pritužbe i ako utvrdi da su se u preduzetim radnjama ili mjerama stekla obilježja krivi čnog djela ili povreda radne obaveze, postupit će prema pritužbi u skladu sa zakonom.

(5) Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkr iveni, ovlaštena službena osoba sastavlja izvještaj. Uz izvještaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvještaji, spisi o preduzetim radnjama i mjerama, službene za bilješke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspješno vođenje postupka, uključujući sve činjenice i dokaze koji idu u korist osumnjičenom. Ako ovlaštena službena osoba pos lije podnošenja izvješta ja sazna za nove činjenice, dokaze ili tragove krivi čnog djela, dužna je prikup ljati potrebna obavještenja i izvještaj o tome kao dopunu prethodnog izvještaja odmah predati tužiocu.

(6) Tužilac može prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivi čnih djela iste osobe, njezinih sauč esnika ili krivi čnih djela drugih učinioca.

Član 220

Zadržavanje na mjestu učinjenja krivičnog djela

(1) Ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zate čene na mjestu u činjenja krivičnog djela zadrži radi prikupljanja izjava ako te os obe mogu dati obavješte nja važna za krivič ni postupak i o tome je dužna obavjestiti tuži oca. Zadržavanje tih osoba na mjestu u činjenja krivičnog djela ne može trajati duže od šest sati.

(2) Ovlaštena službena osoba, može fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je učinila krivično djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlaštena službena osoba može javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju tužioca.

(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poti ču otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlaštena službena osoba može uzimati otis ke prstiju od osoba za koje postoji vjerovatno ća da su mogle doći u dodir s tim predmetima.

(4) Osoba prema kojoj je podu zeta neka od radnji iz ovog člana ima pravo da podnese pritužbu tužiocu.

Član 221

Uviđaj i vještačenje

Ovlaštena službena osoba, nakon obavještavanja tužioca, dužna je izvršiti uviđaj i odrediti potrebna vještačenja, osim obdukcije i ekshumacije leša. Ako je tužilac prisutan na licu mjesta u toku vršenja uviđaja od ovlaštenih službenih osoba, može tražiti da ovlaštena službena osoba izvrši odre đene radnje koje on smatra neophodnim. Sve radnje preduzete tokom uviđaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazložiti kako u zapisniku, tako i u posebnom službenom izvještaju.

Član 222

Obdukcija i ekshumacija

Ukoliko postoji sumnja ili je o čigledno da je smrt prouzrokovana krivi čnim djelom ili je u vezi s učinjenjem krivičnog djela, tužilac će narediti izvođenje obdukcije. Ako je leš ve ć zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o čemu će tužilac zatražiti naredbu od suda.

Član 223

Sudsko osiguranje dokaza

57

(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok sasl uša kako bi se njegov is kaz koristio na glavnom pretresu zato što postoji mogu ćnost da neće biti dostupan sudu za vrijeme su đenja, sudija za prethopdni postupak može, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom saslušanju. Saslušanje će se sprovesti u skladu s članom 262 ovog zakona.

(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1 ovog člana, stranka, odnosno branilac koji traži da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloženih napora da se osigur a prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne može koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu.

(3) Ukoliko stranke ili br anilac smatraju da će doći do nestanka odre đenog dokaza, odnosno do nemogućnosti izvođenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predložit će sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju osiguranja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijestit će o tome stranke i branioca.

(4) Ako sudija za prethodni postupak o dbije prijedlog iz st. 1 i 3 ovog člana, donijet će rješenje protiv kojeg se može izjaviti žalba Apelacionom sudu.

Član 224

Obustava istrage

(1) Tužilac će naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da:

a) djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo,

b) nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo,

c) je djelo obuhvać eno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje.

(2) O obustavi istrage tužilac ć e obavijestiti ošte ćenog koji ima prava predvi đena u č lanu 216 stav 4 ovog zakona.

(3) Tužilac, u slu čajevima iz stava 1 ta čke b ovog člana, može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju dodatne informacije koje potvrđuju osnove sumnje da je osumnjičeni učnio krivično djelo.

Član 225

Okončanje istrage

(1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.

(2) Prije okončanja istrage tužilac će saslušati osumnjičenog, ukoliko ranije nije bio saslušan.

(3) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovo đenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okončala poduzet će javni tužilac.

GLAVA XX - POSTUPAK OPTUŽIVANJA

Član 226

Podizanje optužnice

(1) Kad u toku istrage tužilac na đe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnji čeni u činio krivič no djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje.

(2) Nakon podizanja optužnice, osumnji čeni, odnosno optuženi i bran ilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. 58

(3) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skladu s članom 223 ovog zakona.

Član 227

Sadržaj optužnice

(1) Optužnica sadrži:

a) naziv suda,

b) ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima,

c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivi čnog djela, vrijeme i mjesto u činjenja krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivi čno djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,

d) zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem odredbe krivičnog zakona,

e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz nazna čenje imena svjedoka i vještaka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz,

f) rezultat istrage,

g) materijal koji potkrijepljuje navode optužnice.

(2) Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih djela ili više osumnjičenih.

(3) Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu.

Član 228

Odlučivanje o optužnici

(1) Sudija za prethodno saslušanje može pot vrditi ili odbiti sve ili pojedine ta čke optužnice. u roku od 8 dana od dana prijema optužnice. Ukoliko odbije sve ili pojedine ta čke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavlja tužiocu. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

(2) Prilikom potvr đivanja optužnice, sudija za prethodno saslušanje prou čava svaku ta čku optužnice i materijale koje mu je dostavio tužilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.

(3) Pošto se potvrde pojedine ili sve ta čke optužnice, osumnji čeni dobija status optuženog. Sudija za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu.

(4) Sudija za prethodno sa slušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvr đivanju optužnice. Sudija za prethodno saslušanje obavijestit će optuženog da će u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice biti pozvan da se izja sni da li priznaje ili pori če krivnju za svaku ta čku optužnice, da li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu.

(5) Nakon odbijanja svih ili pojedinih ta čaka u optužnici, tužilac može podnijeti novu ili izmijenjenu optužnicu koja može biti zas novana na novim dokazima. Nova, odnosno izmijenjena optužnica podnosi se na potvrđivanje.

Član 229

Izjašnjenje o krivnji

(1) Izjavu o krivnji optužen i daje sudiji za prethodno saslušanje u prisustvu tužioca i branioca. Izjava o krivnji unosi se u zapis nik. Ukoliko se optuženi ne iz jasni o krivnji, sudija za prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivnju.

(2) Ako se optuženi izjasni da je kr iv, sudija za prethodno saslušanje će uputiti predmet sudiji, 59 odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta na kome će utvrditi postojanje uslova iz čl. 23 ovog zakona.

(3) Ukoliko se optuženi proglasi krivim nakon završ etka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje neće biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije.

(4) Nakon unošenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno saslušanje će proslijediti predmet sudiji, odnosno vije ću kojem je predmet dodije ljen u svrhu zakazivanja glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 dana od dana izjašn javanja o krivnji. Ovaj rok se može izuzetno produžiti za još 30 dana.

Član 230

Razmatranje izjave o priznanju krivnje

(1) Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje, sud provjerava:

a) da se do izjave o priznanju krivnje došlo dobr ovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogu ćim posljedicama, uklju čujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i troškove krivičnog postupka,

b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog

(2) Ako sud prihvati izjavu o priz nanju krivnje, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik. Istovremeno odredit će se datum održavanja pretresa za izricanje krivi čnopravne sankcije i to u roku od najkasnije tri dana.

(3) Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome ć e obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. Izjava o priznanj u krivnje ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

Član 231

Pregovaranje o krivnji

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov branilac mogu pregovarati sa tužiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.

(2) Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniocem o priznanju krivice u skladu sa stavom 1 ovog č lana, tužilac može predložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to krivi čno djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog.

(3) Sporazum o priznanju krivice sa činjava se u pismenom obliku i sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vije će može ga usvojiti ili odbaciti.

(4) Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, sud provjerava: (a) da se do sporazuma o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogu ćim posljedicama, uklju čujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i troškove krivičnog postupka, (b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjičenog, odnosno optuženog, (c) da osumnjičeni, odnosno optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivice odri če prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći.

(5) Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava osumnji čenog, odnosno optuženog će se unijeti u zapisnik. Istovremeno ć e se odrediti datum održavanja pretresa za izricanje krivično pravne sankcije, predvi đene sporazumom iz stava 3 ovog člana, i to u roku od najkasnije tri dana.

(6) Ako sud odbaci sporazum o pr iznanju krivice, o tome će obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. Priznanje dato pred sudijom za prethodni postupak, sudijom za 60 prethodno saslušanje, sudijom, odnosno vije ćem ne može se koristiti kao dokaz u krivi čnom postupku.

(7) O rezultatima pregovaranja o krivici, sud će obavijestiti oštećenog.

Član 232

Povlačenje optužnice

(1) Tužilac može povući optužnicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon toga, pa do po četka glavnog pretresa - samo uz odobr enje sudije za prethodno saslušanje koji je potvrdio optužnicu.

(2) U slu čaju iz stava 1 ovog č lana, postupak se obustavlja rješenjem, a o čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni, odnosno optuženi i branilac, kao i oštećeni.

Član 233

Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru

(1) Prethodnim prigovorima se:

a) osporava nadležnost,

b) ukazuje na formalne nedostatke u optužnici,

c) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja,

d) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,

e) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca na osnovu člana 46 stav 1 ovog zakona.

(2) Prethodni prigovori podnose se sudu pism eno u roku od 15 dana od dana uru čenja optužnice, a o njima ć e se odlu čiti do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije ću, u svrhu zakazivanja glavnog pretresa..

(3) O prethodnim prigovorima odlu čuje sudija za prethodno saslušanje. Protiv rješenja kojim se odlučuje o prethodnim prigovorima, žalba nije dopuštena, osim u slu čaju iz stava 1 ta čka c ovog člana.

GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES

Odjeljak 1 - Javnost glavnog pretresa

Član 234

Opća javnost

(1) Glavni pretres je javan.

(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne na glavnom pretre su ne smiju nositi oružje ili opasno oru đe, osim čuvara optuženog, i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijeća.

Član 235

Isključenje javnosti

Od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa sudija, odnosno vije će može u svako doba, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka i branioca, ali uvijek po njihovom saslušanju, isključiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu državne sigurnosti ili ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala u demokratskom druš tvu, osobnog i intimnog ž vota optuženog ili ošte ćenog ili 61 zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.

Član 236

Na koga se ne odnosi isključenje javnosti

(1) Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, ošte ćenog, zakonskog zastupnika i opunomoćenika.

(2) Sudija, odnosno vije će može dopustiti da glavnom pretre su na kome je javnost isklju čena budu prisutne službene osobe, znanstveni i ja vni radnici, a na zahtjev optuženog može to dopustiti i njegovom bračnom, odnosno vanbračnom drugu i bliskim srodnicima.

(3) Sudija, odnosno vije će će upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost isključena da su dužne da kao tajnu čuvaju sve ono što su na pretresu saznale i da neovlašteno odavanje tajne predstavlja krivično djelo.

Član 237

Odluka o isključenju javnosti

(1) Odluku o isklju čenju javnosti donosi sudija, odnosno vije će rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.

(2) Rješenje o isključenju javnosti može se pobijati samo u žalbi na presudu.

Odjeljak 2 - Rukovođenje glavnim pretresom

Član 238

Obavezno prisustvo na glavnom pretresu

(1) Sudija, odnosno č lanovi vije ća i zapisnič ar moraju biti nepreki dno prisutni na glavnom pretresu.

(2) Ako je u izgledu da ć e glavni pretres trajati duže, predsjednik vije ća može zatražiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti.

Član 239

Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijeća

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća rukovodi glavnim pretresom.

(2) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vije ća je da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvr đivanja istine i otklanjanje svega što odugovla či postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari.

(3) Ukoliko ovim zakonom nije druga čije propisano, o prijedlozima stranaka i branioca odlučuje sudija, odnosno predsjednik vijeća.

(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vije ća se uvijek objavljuju i, s kratkim obrazloženjem razmatranih činjenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu.

Član 240

Redoslijed radnji glavnog pretresa

Glavni pretres te če redom koji je odre đen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vije ća može odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naro čito zbog broja optuženih, broja krivi čnih djela i obima dokaznog mate rijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijet će se razlozi zašto se glavni pretres ne održava prema zakonom utvr đenom redoslijedu. 62

Član 241

Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća

(1) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vije ća je da se stara o održa vanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. Sudija, odnosno predsjednik vije ća može odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretresu da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vije ća može odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se sa zasj edanja udalje sve osobe koje kao slušatelji prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za održavanje reda predviđene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za osiguranje neometanog održavanja glavnog pretresa.

(3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik suda može odobriti takvo snimanje na glavnom pretres u. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vijeća može na glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlu čiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.

Član 242

Kažnjavanje zbog narušavanja reda i procesne discipline

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može udaljiti osobu iz sudnice da bi se zaštitilo pravo na pravedno i javno suđenje odnosno održalo dostojanstveno i neometano suđenje.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za određeni vremenski period ukoliko optuženi i nakon upozorenja nastavi s nedoli čnim ponašanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vije ća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca.

(3) Ako tužilac, branilac, ošte ćeni, zakonski zastupnik, opunomo ćenik ošte ćenog, svjedok, vještak, tumač ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nare đenjima sudije, odnosno predsjednika vije ća za održavanje reda - sudija, odnosno predsjednik vije ća će ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspješno, sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se osoba udalji iz sudni ce i kazni nov čanom kaznom do 10.000 KM. Ako tužilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vijeća će obavijestiti Pravosudnu komisiju Br čko Distrikta BiH (Visoko sudsko i tužila čko vijeć e Bosne i Hercegovine) ili advokatsku komoru čiji je branilac član - radi preduzimanja daljih mjera.

(4) Braniocu ili opunomo ćeniku oštećenog koji, nakon što je kažnje n, produži da narušava red, sudija, odnosno predsjednik vije ća može uskratiti dalje zastupa nje na glavnom pretresu i kazniti ga nov čanom kaznom do 30.000 KM. Rješenje o tome, s obrazloženjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rješenja dopuštena je posebna žalba. Glavni pretres će se prekinuti ili odložiti, dok optuženi ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu.

Član 243

Davanje lažnog iskaza od strane svjedoka ili vještaka

Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vještak na glavnom pretresu dao lažni iskaz, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se sačini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vještaka koji će se dostaviti tužiocu.

Odjeljak 3 - Pretpostavke za održavanje glavnog pretresa

Član 244

Otvaranje zasjedanja

63 Sudija, odnosno predsjednik vije ća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim će sudija, odnosno predsjednik vije ća utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit će da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale.

Član 245

Nedolazak tužioca, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres

(1) Ako tužilac ili osoba koja ga zamjenj uje i koja je uredno pozvana ne do đe na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vijeć a pozvat će tužioca, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese r azloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija će utvrditi da li treba biti kažnjen kaznom iz stava 2 ovog člana. Ako se tužilac, odnosno osoba koja ga zamjenjuje kažnjava, o tome obavještava Visoko sudsko i tužila čko vijeće Bosne i Hercegovine.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM tužioca, odnosno osobu koja ga zamjenjuje i koja se na uredan poziv suda za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak.

Član 246

Nedolazak optuženog na glavni pretres

(1) Ako je optuženi uredno pozvan, a na glavni pretres ne do đe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije ća će odložiti glavni pretres i na rediti da se optuženi na idući glavni pretres prinudno dovede. Ako do privo đenja optuženi opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vijeća će opozvati naredbu o prinudno dovođenju.

(2) Ako optuženi koji je uredno pozvan o čigledno izbjegava da do đe na glavni pretres i ako prinudnom dovođenje nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vije ća može optuženom odrediti pritvor.

(3) Protiv rješenja o određivanju pritvora, dopuštena je žalba koja ne odlaže njegovo izvršenje.

(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najduže 30 dana.

Član 247

Zabrana suđenja u odsustvu

Optuženom se ne može suditi u odsustvu.

Član 248

Nedolazak branioca na glavni pretres

(1) Ako branilac koji je uredno pozvan ne do đe na glavni pretre s, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vije ća pozvat će branioca da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branioca, sudija, odnosno predsjednik vije ća će utvrditi da li branilac treba biti kažnjen. Kada se branilac u ovakvim slu čajevima kažnjava, obavještava se advokatska komora čiji je on član.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM branioca koji se nije odazvao na uredan poziv suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak.

(3) Ako je optuženom odre đen novi branilac, glavni pretres će biti odložen. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će dati novom braniocu dovoljno vrem ena za pripremu odbrane, a taj vremenski period ne može biti kra ći od 15 dana ako se radi o krivi čnom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili težom kaznom, osim ako se optuženi ne odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vije ća se uvjeri da kra će vrijeme za pripremu odbrane ne će utjecati na pravo optuženog na pravedno suđenje.

64

Član 249

Nedolazak svjedoka ili vještaka na glavni pretres

(1) Ako je svjedok ili vještak uredno po zvan, a na glavni pretres ne do đe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti prinudno dovo đenje svjedoka ili vještaka.

(2) Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijeća može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM.

(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana, sudija, odnosno predsjednik vije ća će odlučiti da li glavni pretres treba odložiti.

Odjeljak 4 - Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa

Član 250

Razlozi za odlaganje glavnog pretresa

(1) Na zahtjev stranaka ili branioca glavni pr etres se može odložiti rješenjem sudije, odnosno predsjednika vije ća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog krivičnog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede.

(2) Rješenje kojim se odlaže glavni pretres unijeće se u zapisnik i, po mogućnosti, odrediti će se dan i sat nastavka glavnog pretre sa. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će također narediti osiguranje dokaza koji se mogu izgubiti ili uništiti zbog odlaganja glavnog pretresa.

(3) Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana nije dopuštena žalba.

Član 251

Nastavljanje odloženog glavnog pretresa

(1) Ako se glavni pretres koji je bio odlo žen drži pred istim sudijom, odnosno vije ćem, pretres će se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vije ća će ukratko iznijeti t ok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da glavni pretres počne iznova.

(2) Glavni pretres koji je odložen mora iznova po četi ako se izmijenio sastav vijeć a, ali po saslušanju stranaka i branioca vije će može odlu čiti da se u ovakvom slu čaju svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uvi đaj, nego da se pro čitaju iskazi svjedoka i vještaka dati na ranije m glavnom pretresu, odnosno da se pro čita zapisnik o uviđaju.

(3) Ako je odlaganje trajalo duže od 30 dana ili ako se glavni pret res drži pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vije ća - glavni pretres mora iznova po četi i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.

Član 252

Prekid glavnog pretresa

(1) Osim u sluč ajevima predviđenim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vije ća može prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optužbe ili odbrane.

(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijećem.

(3) Ako se glavni pretres ne može nast aviti pred istim sudijom, odnosno vije ćem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duže od osam dana, postupit će se po odredbama člana 251 ovog zakona.

65 Odjeljak 5 - Zapisnik o glavnom pretresu

Član 253

Način vođenja zapisnika

(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisni k u koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretresa.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se odre đeni dio zapisnika pro čita ili reprodukuje, a pro čitat će ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branilac ili osoba čija se izjava unosi u zapisnik.

Član 254

Unošenje izreke presude u zapisnik

(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz nazna čenje da li je presuda javno objavljena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik.

(2) Ako je doneseno rješenje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu.

Član 255

Čuvanje materijalnih dokaza

(1) U posebnoj prostoriji suda se pohranjuju i čuvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivičnog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vije ća može u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima.

(2) Pravosudna komisija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine donijet će propise kojima će odrediti način i uslove pod kojima se čuvaju materijalni dokazi iz stava 1 ovog člana.

Odjeljak 6 - Početak glavnog pretresa

Član 256

Ulazak sudije, odnosno vijeća u sudnicu

(1) Prilikom ulaska sudije ili vije ća u sudnicu i prilikom nji hovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlaštene osobe, treba da ustanu.

(2) Stranke i drugi u česnici postupka dužni su da ustanu kad se obra ćaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke.

Član 257

Uslovi za održavanje glavnog pretresa

Kada sudija, odnosno predsjednik vije ća utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na gla vnom pretresu ili kada odluči da se glavni pretres održi bez prisustva određenih pozvanih osoba ili je odlučivanje o ovim stvarima odloženo, pozvat će optuženog i uzeti od njega osobne podatke radi utvr đivanja identiteta.

Član 258

Utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputa

(1) Sudija, odnosno predsjednik vije ća uzima od optuženog osobne podatke (č lan 78) da bi utvrdio njegov identitet.

(2) Nakon utvr đivanja identiteta optuženog, s udija, odnosno predsjednik vije ća će upitati 66 stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vijeća i nadležnost suda.

(3) Nakon utvr đivanja identiteta optuženog, sudija, odnosno predsjednik vije ća će uputiti svjedoke i vještake u prostoriju van sudnice za njih odre đenu, gdje će čekati dok budu pozvani da svjedo če. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti svjedoke da dok čekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog tužioca, optuženog ili branioca, sud ija, odnosno predsjednik vije ća će odobriti onim vještacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.

(4) Ukoliko je prisutan ošte ćeni, ali još nije podnio imovinsko pravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vije ća će ga pou čiti da može podnijeti taj zahtjev do zaklju čenja glavnog pretresa.

(5) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može preduzeti neophodne mjere radi spre čavanja međusobnog komuniciranja svjedoka, vještaka i stranaka.

Član 259

Pouke optuženom

Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti optuženog na potrebu pažljivog prać enja toka pretresa i pou čit će ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist, da može postavljati pitanja saoptuženim, svjedocima i vješ tacima i da može davati obrazloženja u vezi s njihovim iskazima.

Član 260

Čitanje optužnice i uvodno izlaganje

(1) Glavni pretres počinje čitanjem optužnice. Optužnicu čita tužilac.

(2) Nakon toga tužilac će ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optužnicu. Nakon čitanja optužnice, sudija, odnosno predsjednik vije ća upitat će optuženog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vije ća ustanovi da optuž eni nije razumio optužnicu, ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv.

(3) Optuženi ili njegov branilac mogu nakon toga iz ložiti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje će ponuditi u svojoj odbrani.

Odjeljak 7 - Dokazni postupak

Član 261

Izvođenje dokaza

(1) Stranka i branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.

(2) Osim ako sudija, odnosno vije će u interesu pravde ne odredi druga čije, dokazi se na glavnom pretresu izvode slijedećim redom:

a) dokazi optužbe,

b) dokazi odbrane,

c) dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),

d) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika),

e) dokazi čije je izvođenje naredio sudija, odnosno vijeće,

f) sve relevantne informacije koje mogu pomo ći sudiji, odnosno vije ću kod odmjeravanja odgovarajuće krivičnopravne sankcije ako optuženi bude proglašen krivim po jednoj ili više tačaka optužnice.

(3) Prilikom izvođenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poz iva svjedoka, ali sudija, odnosno vije će može u svakom 67 trenutku postaviti pitanje svjedoku.

Član 262

Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka

(1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stra nke, odnosno branioca koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje), zatim ispitivanje t og svjedoka od suprotne stranke, odnosno branioca (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branioca koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i članovi vije ća mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovaraju će pitanje. Pitanja svjedoku od supr otne stranke ogranič avaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ogranič avaju se na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od s uprotne stranke i pitanja u korist vlastitih tvrđenja. Nakon što svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i č lanovi vije ća mu mogu postavljati pitanja.

(2) Pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u slu čaju potrebe razjašnjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti - dopuštena su samo pril ikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne želi da sara đuje, sudija, odnosno predsjednik vije ća može dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti.

(3) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će u odgovaraju ćoj mjeri kontrolirati na čin i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvo đenja dokaza, vode ći ra čuna da ispitivanje i izvo đenje dokaza bude efikasno za utvr đivanje istine, da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i zaštite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja.

(4) Prilikom izvođenja dokaza iz člana 261 stav 2 ta čka e ovog zakona, sud će ispitati svjedoka, a nakon toga dozvolit će strankama i braniocu da postavljaju pitanja.

Član 263

Pravo Suda da ne dopusti pitanje ili dokaz

(1) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve ć postavljeno - ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedopušteno ili nevažno za predmet.

(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije ća zaključi da okolnosti koje strank a i branilac želi da dokaže nemaju zna čaja za predmet ili da je ponu đeni dokaz nepotreban, odbit će izvođenje takvog dokaza.

Član 264

Posebna pravila o dokazima u slučajevima seksualnih delikata

(1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi činjenice koje se odnose na ranije seksualno ponašanje oštećene strane i njene seksualne predispozicije.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana može se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi poti ču od druge osobe, a ne od optuženog.

(3) U slu čajevima uč injenja krivi čnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zašti ćenih međunarodnim pravom, pristanak žrtve se ne može upotrijebiti u prilog odbrane optuženog.

(4) Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim članom, obavit će se odgovaraju će saslušanje, s koga je isključena javnost.

(5) Zahtjev, prateća dokumentacija, i zapisnik sa saslušanja čuvaju se zape čaćeni u posebnom omotu, osim ako sud ne odredi drugačije. 68

Član 265

Posljedice priznanja optuženog

Ako je priznanje optuženog na gl avnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku izvest će se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivi čnopravnoj sankciji.

Član 266

Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave

(1) Svi svjedoci polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja koja zamjenjuje zakletvu.

(2) Tekst zakletve, odnosno izja ve glasi: "Zaklinjem se čašću i savješ ću - izjavljujem da ću govoriti istinu o svemu što će me sud pitati i da ne ću uskratiti, dodati ili promijeniti ništa meni poznato o ovom predmetu."

(3) Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati daju za kletvu odnosno izjavu po tpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a gluhi svjedoci čitaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju čitati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tumača.

Član 267

Zaštita svjedoka od vrijeđanja, prijetnji i napada

(1) Sudija, odnosno predsjednik vije ća dužan je zaštititi svjedoka od vrije đanja, prijetnje i napada.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti ili novč ano kazniti u česnika u postupku ili bilo koju drugu osobu koja vrije đa, prijeti ili dovodi u opasnost sigurnost svjedoka pred sudom. U slu čaju novč anog kažnjavanja, primijenjuje se odredba člana 242 stava 1 ovog zakona.

(3) U slu čaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vije ća će obavijestiti tužioca radi preduzimanja krivičnog gonjenja.

(4) Na prijedlog stranke ili branio ca, sudija, odnosno predsjednik vije ća naredit će policijskim organima preduzimanje mjera neophodnih za zaštitu svjedoka.

Član 268

Kažnjavanje za odbijanje svjedočenja

(1) Ako svjedok odbije da svjedoč i bez opravdanog razloga i na kon upozorenja na posljedice, može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 KM.

(2) Protiv rješenja iz stava 1 dopuštena je žalba, koja ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 269

Angažovanje vještaka

(1) Vještaka mogu angažovati stranke, branilac i sud.

(2) Troškove vještaka iz stava 1 ovog člana snosi onaj koji ga je angažovao.

Član 270

Ispitivanje vještaka

(1) Prije ispitivanja vještaka, s udija, odnosno predsjednik vije ća opomenut će ga i na njegovu dužnost da iznese nalaz i mišljenje na najbolji mogu ći nač in i u skladu s vještinom i pravilima struke i upozorit će ga da davanje lažnog iskaza o nalazu i mišljenju predstavlja krivično djelo. 69

(2) Vještak će položiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedočenja.

(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.

(4) Tekst zakletve, odnosno izja ve glasi: "Zaklinjem se č ašću-izjavljujem da ću govoriti istinu i da ću tačno i potpuno iznijeti svoj nalaz i mišljenje."

(5) Vještak iznosi svoj nalaz i mišljenje usmeno na glavnom pretresu. U tom slu čaju vještak će biti direktno i unakrsno, odnosno dodatno ispitan od stranaka i branioca, odnosno suda.

(6) Pisani nalaz i mišljenje vještaka bit će prihvaćen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vještak svjedočio na pretresu.

Član 271

Otpuštanje svjedoka i vještaka

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostat će ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijeća potpuno ne otpusti nakon ispitivanja od stranaka i branioca.

(2) Na prijedlog stranke ili branioca ili po sl užbenoj dužnosti, sudija , odnosno predsjednik vijeća može narediti da ispitani svjedoci i vj eštaci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vještaka.

Član 272

Saslušanje van sudnice

(1) Ako se u toku suđenja sazna da svjedok ili vještak nije u mogućnosti da dođe pred sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim teško ćama, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se svjedok, odnosno vješ tak ispita van sudni ce - ukoliko njegovo svjedočenje smatra važnim. Sud ija, odnosno predsjednik vijeć a, stranke i branilac će prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje će se sprovesti u skladu s članom 262 ovog zakona.

(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije ća nađe da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se može izvršiti prilikom rekonstrukcije doga đaja van sudnice. Sudija , odnosno predsjednik vijeća, stranke i branilac će biti prisutni na rekons trukciji, a ispitivanje će se sprovesti u skladu s članom 262 ovog zakona.

(3) Stranke, branilac i ošte ćeni uvijek se obavještavaju o vrem enu i mjestu ispitivanja svjedoka ili izvo đenju rekonstrukcije, s uputstvom da st ranke, branilac i svjedoci moraju prisustvovati ovim radnjama. Saslušanje će se sprovesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu s članom 262 ovog zakona.

(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća nađe da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno se primjenjuju odredbe člana 86 stava 6 i člana 90 ovog zakona.

Član 273

Izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza

(1) Iskazi dati u istrazi dopušteni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korišteni prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ili za dodatno is pitivanje. U ovom slu čaju, osobi se može dati mogu ćnost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog č lana, zapisnici o iskazima dati m u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u slučaju ako su ispitane osobe umrle, duševno oboljele, ili se ne mogu prona ći, ili je njihov dolazak pred sud nemoguć, ili je znatno otežan iz važnih uzroka.

Član 274

Zapisnici o dokaznom materijalu

70

(1) Zapisnik o uviđaju na licu mjesta, o pretre sanju stana ili osoba, o oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijet će se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadržaj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vije ća njihov sadržaj se može ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.

(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, pot rebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom.

(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, može se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvrđena kao neizmijenjena u odnosu na original.

(4) Dokazni materijal iz stava 1 ovog člana se čita ukoliko se stranke i branilac druga čije ne dogovore.

Član 275

Izmjena optužbe

Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optužnici, on može na glavnom pret resu izmijeniti optužnicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se može odgoditi. U ovom slučaju ne vrši se potvrđivanje optužnice.

Član 276

Dopuna dokaznog postupka

(1) Nakon izvođenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vije ća će upitati stranke i branioca da li imaju još neki dokazni prijedlog.

(2) Ukoliko stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge, sudija odnosno predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen.

Član 277

Završna riječ

(1) Nakon završetka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vije ća će pozvati tužioca, oštećenog, branioca i optuženog radi davanja završne rije či. Posljednja rije č uvijek pripada optuženom.

(2) Ako optužnicu zastupa više tužilaca ili optuženi ima više od jednog branioca, svi mogu dati završnu riječ, ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati i mogu biti vremenski ograničena.

Član 278

Završetak glavnog pretresa

Nakon završnih rije či, sudija, odnosno predsjednik vije ća objavljuje da je gla vni pretres završen, a sud se povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.

GLAVA XXII – PRESUDA

Odjeljak 1 - Izricanje presude

Član 279

Izricanje i objavljivanje presude

Presuda se izriče i objavljuje u ime Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 280

Vezanost presude za optužbu 71

(1) Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici.

(2) Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne ocjene djela.

Član 281

Dokazi na kojima se zasniva presuda

(1) Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.

(2) Sud je dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedina čno i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.

Odjeljak 2 - Vrste presuda

Član 282

Meritorne i procesne presude

(1) Presudom se optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.

(2) Ako optužba obuhvata više krivič nih djela, u presudi će se izre ći da li se i za koje djelo optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.

Član 283

Presuda kojom se optužba odbija

Presudu kojom se optužba odbija, sud će izreći:

a) ako za presuđenje sud nije nadležan,

b) ako je postupak vođen bez zahtjeva tužioca,

c) ako je tužilac od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optužnice,

d) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili a ko je nadležni državni organ odustao od odobrenja,

e) ako je optuženi za isto djelo ve ć pravosnažno osu đen, oslobođen od optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravosnažno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavljanju postupka iz člana 326 ovog zakona,

f) ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobo đen od gonjenja ili se krivi čno gonjenje ne može preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

Član 284

Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe

Presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe, sud će izreći:

a) ako djelo za koje se optuženi optužuje po zakonu nije krivično djelo,

b) ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženog,

c) ako nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.

Član 285

Presuda kojom se optuženi oglašava krivim

(1) U presudi kojom se optuženi oglašava krivim, sud će izreći:

72

a) za koje se krivi čno djelo optuženik oglašava krivim, uz navo đenje činjenica i okolnosti koje čine obilježja krivičnog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odre đene odredbe krivičnog zakona,

b) zakonski naziv krivičnog djela i koje su odredbe krivičnog zakona primijenjene,

c) kakva se kazna izri če optuženom ili se po odredbama krivi čnog zakona osloba đa od kazne,

d) odluku o uslovnoj osudi,

e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduziman ju imovinske koristi i odluku o vra ćanju predmeta (član 74) ako predmeti do tada nisu vraćeni vlasniku, odnosno držaocu,

f) odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne,

g) odluku o troškovima krivičnog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravosnažna presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.

(2) Ako je optuženom izre čena novčana kazna, u presudi će se odrediti rok u kojem se nov čana kazna ima platiti i na čin zamjene izvršenja nov čane kazne u slu čaju da se nov čana kazna ne može naplatiti.

Odjeljak 3 - Objavljivanje presude

Član 286

Vrijeme i mjesto objavljivanja presude

(1) Pošto je presuda izrečena, sud će je odmah objaviti. Ako sud nije u mogućnosti da istog dana po završetku glavnog pretresa izrekne presudu, odložit će objavljivanje presude najviše za tri dana i odredit će vrijeme i mjesto objavljivanja presude.

(2) Sud će u prisutnosti stranaka i branioca, njihovih zakonskih zastupnika i opunomo ćenika javno pročitati izreku i priopćiti ukratko razloge presude.

(3) Objavljivanje presude će se izvršiti i kad stranka, branilac, zakonski zastupnik ili opunomoćenik nije prisutan. Sud može odlu čiti da optuženom koji je odsutan, presudu usmeno priopći sudija, odnosno predsjednik vijeća ili da mu se presuda samo dostavi.

(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila isklju čena, izreka presude će se uvijek pro čitati u javnom zasjedanju. Vije će će odlu čiti ho će li i koliko isklju čiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.

(5) Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći.

Član 287

Pritvor nakon izricanja presude

Za određivanje, produženje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude do njene pravosnažnosti primjenjivat će se odredba člana 138 ovog zakona.

Član 288

Pouka o pravu na žalbu i druga upozorenja

(1) Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vije ća će pou čiti optuženog i oštećenog o pravu na žalbu, kao i o pravu na odgovor na žalbu.

(2) Ako je optuženom izrečena uslovna osuda, upozorit će ga sudija, odnosno predsjednik vijeća na značaj uslovne osude i na uslove kojih se mora pridržavati.

(3) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti optuženog da do pravosnažnog okon čanja postupka obavijesti sud o svakoj promjeni adrese.

73 Odjeljak 4 - Pismena izrada i dostavljanje presude

Član 289

Pismena izrada presude

(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno iz raditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u složenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izra đena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijeća je dužan obavijestiti predsjednika suda zbog čega to nije učinjeno. Predsjednik suda će, po potrebi, preduzeti mjere da se presuda što prije izradi.

(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijeća i zapisničar.

(3) Ovjereni prijepis presude dostavit će se tužiocu i ošte ćenom, a optuženom i braniocu saglasno članu 171 ovog zakona. Ako se optuženi nala zi u pritvoru, ovjereni prijepisi presude moraju biti dostavljeni u rokovima iz stava 1 ovog člana.

(4) Optuženom i oštećenom dostavit će se i pouka o pravu na žalbu.

(5) Ovjereni prijepis presude sud će s poukom o pravu na žalbu dostaviti osobi čiji je predmet oduzet tom presudom, kao i pr avnoj osobi kojoj je izre čeno oduzimanje imovinske koristi. Pravosnažna presuda će se dostaviti oštećenom.

Član 290

Sadržaj presude

(1) Pismeno izrađena presuda mora potpuno odgovarati pr esudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

(2) Uvod presude sadrži: nazna čenje da se presuda izri če u ime Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i članova vije ća i zapisni čara, ime i prezime optuženog, krivič no djelo za koje je optužen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tužioca, branioca, zakonskog zastupnika i opunomo ćenika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izrečene presude.

(3) Izreka presude sadrži osobne podatke o optu ženom i odluku kojom se optuženi oglašava krivim za krivi čno djelo za koje je optužen ili kojom se osloba đa od optužbe za to djelo ili kojom se optužba odbija.

(4) Ako je optuženi oglašen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke iz člana 285 ovog zakona, a ako je oslobo đen od optužbe ili je optužb a odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optužen i odluku o troškovima krivi čnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.

(5) U slu čaju stjecaja krivi čnih djela sud će u izreku presude unijeti kazne utvrđene za svako pojedinačno krivi čno djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izre čena za sva djela u stjecaju.

(6) U obrazloženju presude sud će iznijeti razloge za svaku tačku presude.

(7) Sud će određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, daju ći naro čito ocjenu vjerodostojnosti protivrje čnih dokaza, iz kojih razloga nije uvažio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlu čio da se ne sasluša neposredno svjedok ili vještak čiji je iskaz pro čitan, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naro čito pri utvr đivanju da li postoji krivi čno djelo i krivi čna odgovornost optuženog i pri primjenjivanju odre đenih odredaba krivi čnog zakona na optuženog i njegovo djelo.

(8) Ako je optuženom izre čena kazna, u obrazloženju će se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Sud će posebno obrazložiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublažiti ili optuženog osloboditi od kazne ili izre ći uslovnu osudu ili da treba izreći mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi.

(9) Ako se optuženi osloba đa od optužbe, u obrazloženju će se naro čito navesti iz kojih se 74 razloga iz člana 284 ovog zakona to čini.

(10) U obrazloženju presude kojom se optužba odbija sud se neće upuštati u ocjenu glavne stvari, nego će se ograničiti samo na razloge za odbijanje optužbe.

Član 291

Ispravke u presudi

(1) Greške u imenima i brojevima, kao i druge o čigledne greške u pisanju i ra čunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izra đene presude s izvornikom ispravit će, posebnim rješenjem, sudija odnosno predsjednik vije ća na zahtjev stranke i branioca ili po službenoj dužnosti.

(2) Ako postoji nesaglasnost izme đu pismeno izra đene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz člana 285 stava 1 ta čke od a do e i ta čke g ovog zakona, rješ enje o ispravci dostavit će se osobama iz člana 289 ovog zakona. U tom sluč aju rok za žalbu protiv presude teče od dana dostavljanja tog rješenja, protiv koga posebna žalba nije dopuštena.

GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Odjeljak 1 - Žalba na prvostepenu presudu

Član 292

Pravo na žalbu i rok

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu može se podnijeti žalb a u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

(2) U složenim stvarima, na zahtijev stranaka i branioca, sud može produžiti rok za žalbu najduže za 15 dana.

(3) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2 ovog člana, ne teče rok za žalbu.

(4) Blagovremeno podnesena žalba odlaže izvršenje presude.

Član 293

Subjekti žalbe

(1) Žalbu mogu podnijeti stranke, branilac i oštećeni.

(2) U korist optuženog žalbu mogu podn ijeti zakonski za stupnik, bra čni, odnosno vanbrač ni drug optuženog, srodnik po krvi u pra voj liniji, usvojitelj, usvojeni k, brat, sestra i hranitelj. Rok za žalbu i u tom sluč aju te če od dana kad je optuženom ili njegovom braniocu dostavljen prijepis presude.

(3) Tužilac može podnijeti žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog.

(4) Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima krivi čnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

(5) Žalbu može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom .

(6) Branilac i osobe iz stava 2 ovog člana mogu podnijeti žalbu i bez naro čitog ovlaštenja optuženog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuženom izrečena kazna dugotrajnog zatvora.

Član 294

Odricanje i odustajanje od žalbe

(1) Optuženi se može odre ći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. Optuženi se i prije toga može odre ći prava na žalbu ako se tužila c odrekao prava na žalbu, 75 osim ako bi optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora. Do donošenja odluke vijeća Apelacionog suda, optuženi može odustati od već podnesene žalbe.

(2) Tužilac se može odreći prava na žalbu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnošenje žalbe, a može do donošenja odluke vije ća Apelacionog suda odustati od ve ć podnesene žalbe.

(3) Odricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

Član 295

Sadržaj žalbe i otklanjanje nedostataka žalbe

(1) Žalba treba sadržavati:

a) označenje presude protiv koje se podnosi žalba (naziv suda, broj i datum presude),

b) osnov za pobijanje presude,

c) obrazloženje žalbe,

d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači,

e) potpis osobe koja podnosi žalbu.

(2) Ako je žalbu podnio optuženi ili druga osoba iz člana 293 stav 2 ovog zakona, a optuženi nema branioca ili ako je žalbu podnio ošte ćeni koji nema opunomoć enika, a žalba nije sastavljena u skladu s odredbama stava 1 ovog člana, sud će pozvati žalitelja da u određenom roku dopuni žalbu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako žalitelj ne postupi po ovom pozivu, sud će odbaciti žalbu ako ne sa drži podatke iz stava 1 tačke b, c i e ovog člana, a ako žalba ne sadrži podatak iz stava 1 ta čke a ovog člana - odbacit će je ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je žalba podnesena u korist optuženog, dostavit će se vije ću Apelacionog suda ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit će se ako se to ne može utvrditi.

(3) Ako je žalbu podnio ošte ćeni koji ima opunomo ćenika ili tužilac, a žalba ne sadrži podatke iz stava 1 ta čke b, c i e ovog člana ili ako žalba ne sadr ži podatak iz stava 1 ta čke a ovog člana, a ne može se utvrditi na koju se presudu odnosi, žalba će se odbaciti. Žalba s ovim nedostacima podnesena u korist optuženog koji ima branioca dostavit će se vije ću Apelacionog suda ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit će se ako se to ne može utvrditi.

(4) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. Žali telj je dužan navesti razloge zašto ih ranije nije iznio. Pozivaju ći se na nove činjenice, žalitelj je dužan na vesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivaju ći se na nove dokaze – dužan je navesti činjenice koje pomoću tih dokaza želi dokazati.

Član 296

Žalbeni osnovi

Presuda se može pobijati:

a) zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka,

b) zbog povrede krivičnog zakona,

c) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,

d) zbog odluke o krivi čnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.

76

Član 297

Bitne povrede odredaba krivičnog postupka

(1) Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji:

a) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u iz ricanju presude učestvovao sudija koji nije u čestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnažnom odlukom izuzet od suđenja,

b) ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti,

c) ako je glavni pretres održan bez osobe čija je prisutnost na gla vnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je optuženom, braniocu, ili ošte ćenom protivno njegovom zahtjevu, uskraćeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,

d) ako je povrijeđeno pravo na odbranu,

e) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnom pretresu,

f) ako je sud povrijedio propise krivi čnog postupka o postojanju odobrenja nadležnog organa,

g) ako je sud donio presudu a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti,

h) ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe;

i) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne može zasnivati presuda,

j) ako je optužba prekoračena,

k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrje čna sama sebi ili razl ozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

(2) Bitna povreda odredaba krivi čnog postupka postoji i ako s ud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom donošenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

Član 298

Povrede krivičnog zakona

Povreda krivičnog zakona postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pitanju:

a) da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo,

b) postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,

c) postoje li okolnosti koje isklju čuju krivi čno gonjenje, a naro čito da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili je gonjenje isklju čeno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravosnažno presuđena,

d) da li je u pogledu krivi čnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti,

e) da li je odlukom o kazni il i uslovnoj osudi, odnosno odluk om o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu,

f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.

Član 299

Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

(1) Presuda se može pobijati z bog pogrešno ili nepotpuno utvr đenog činjeničnog stanja kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio. 77

(2) Nepotpuno utvr đeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi.

Član 300

Odluke o krivičnopravnoj sankciji, troškovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude

(1) Presuda se može pobijati zbog odluke o kazn i i uslovnoj osudi kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje, ali sud nije pr avilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utje ču da kazna bude ve ća ili manja i zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o osloba đanju od kazne, ili o uslovnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uslovi.

(2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz člana 298 tačke e ovog zakona, ali je sud ne pravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima krivičnog postupka.

(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja može se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.

Član 301

Podnošenje žalbe

(1) Žalba se podnosi sudu u dovoljnom broju prim jeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca - radi davanja odgovora.

(2) Neblagovremenu ( član 311) i nedopuštenu (č lan 312) žalbu odbacit će rješenjem sudija, odnosno predsjednik vijeća.

Član 302

Odgovor na žalbu

Primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci i braniocu ( član 171) koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu. Žalba i odgovor na žalbu, sa svim spisima, dostavlja se Apelacionom sudu.

Član 303

Sudija izvjestitelj

(1) Kad spis po žalbi stigne Apelacionom sudu, predsj ednik suda dostavlja spis predsjedniku vijeća koji određuje sudiju izvjestitelja.

(2) Sudija izvjestitelj može, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vije ća koje je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvještaj o povredama odredaba krivič nog postupka, a može i provjeriti navode žalbe u pogledu novih dokaza i novih činjenica ili pribaviti potrebne izvještaje ili spise.

(3) Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijeća će zakazati sjednicu vijeća.

Član 304

Sjednica vijeća

(1) O sjednici vijeća obavijestit će se tužilac, optuženi i njegov branilac.

(2) Ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne, osigurat će se njegova prisutnost.

(3) Sjednica vije ća po činje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vije će može od stranaka i branioca koji su prisutni sjednici zatražiti 78 potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branilac mogu predložiti da se pro čitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika vije ća, dati dodatna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljaju ći ono što je sadržano u objašnjenjima.

(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne sprje čava održavanje sjednice vijeća.

(5) Na sjednici vije ća kojoj su prisutne stranke i br anilac, javnost se može isklju čiti samo pod uslovima određenim ovim zakonom (članovi od 235 do 237).

(6) Zapisnik o sjednici vijeća priključuje se spisima.

(7) Rješenja iz članova 311 i 312 ovog zakona mogu se donijeti i bez oba vještavanja stranaka i branioca o sjednici vijeća.

Član 305

Odlučivanje u sjednici vijeća ili pretresu

Apelacioni sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa.

Član 306

Granice ispitivanja presude

Apelacioni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom.

Član 307

Zabrana reformatio in peius

Ako je podnesena žalba samo u korist optuženog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.

Član 308

Prošireno dejstvo žalbe

Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvr đenog činjeničnog stanja ili zbog povrede krivi čnog zakona podnesena u korist optuženog sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o krivič nopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi (član 300).

Član 309

Beneficium cohaesionis

Ako vije će Apelacionog suda povodom ma čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženog od koristi i za kojeg od saoptuženih koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.

Član 310

Odluke po žalbi

(1) Apelacioni sud može u sjednici vije ća odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preina čiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i održati pretres.

(2) O svim žalbama protiv iste presude Apelacioni sud odlučuje jednom odlukom.

Član 311

Odbacivanje žalbe kao neblagovremene

Žalba će se odbaciti rješenjem kao neblagovremena a ko se utvrdi da je podnijeta nakon proteka 79 zakonskog roka za njeno podnošenje.

Član 312

Odbacivanje žalbe kao nedopuštene

Žalba će se odbaciti rješenjem kao nedopuštena ako se utvrdi da je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe ili osoba koja se odr ekla prava na žalbu ili ako se utvrdi odustanak od žalbe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena žalba ili ako žalba po zakonu nije dopuštena.

Član 313

Odbijanje žalbe

Apelacioni sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom.

Član 314

Preinačenje prvostepene presude

Apelacioni sud će, uvažavajući žalbu, presudom preina čiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlu čne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvr đene i da se, s obzirom na utvr đeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti druk čija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 297 stav 1 tač. f i j ovog zakona.

(1) Ako su se zbog preina čenja prvostepene presude stekli us lovi da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu č lana 138 st. 1 i 2 ovog zakona, Apelacioni sud će o tome donijeti posebno rješenje protiv koga nije dopuštena žalba.

Član 315

Ukidanje prvostepene presude

(1) Apelacioni sud će, uvažavaju ći žalbu, rješenjem ukinuti pr vostepenu presudu i odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da:

a) postoji bitna povreda odredaba krivi čnog postupka, osim slu čajeva iz člana 314 stav 1 ovog zakona,

b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve ć u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno.

(2) Apelacioni sud može i djelimi čno ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres.

(3) Ako se optuženi nalazi u pritvoru, Apelacioni sud će ispitati postoje li još razlozi za pritvor i donijet će rješenje o produženju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(4) Ako je optuženi u pritvoru, Apelacioni sud je dužan donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je primio spise.

Član 316

Obrazloženje odluke kojom se ukida prvostepena presuda

U obrazloženju presude, u dijelu koj im se ukida prvostepena presuda ili u rješenju kojim se ukida prvostepena presuda, navest će se samo kratki razlozi za ukidanje.

80

Član 317

Postupak pred Apelacionim sudom i žalba na drugostepenu presudu

(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred Apelacionim sudom.

(2) Ako Apelacioni sud ustanovi da je potrebno ponovo izvesti ve ć izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pismeni nalaz i mišljenje bit će prihva ćeni kao dokazni materijal ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedo čenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke il i branioca, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca iako im je to bilo omogu ćeno, te ukoliko se radi o dokazima iz člana 261 stav 2 ta čka e ovog zakona. U tom slu čaju njihovi iskazi na pretresu se mogu čitati.

(3) Odredbe stava 2 ovog člana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedo čenje iz čl. 83 ovog zakona.

(4) Protiv drugostepene presude doz voljena je žalba sudu koji odlu čuje u tre ćem stepenu u slučaju ako je drugostepeni sud preina čio presudu prvostepenog suda kojom je optuženi oslobođen od optužbe i izrekao presudu kojom se optuženi oglašava krivim.

(5) O žalbi protiv drugostepene pres ude rješava Apelacioni sud u Op ćoj sjednici shodno odredbama koje važe za postupak pred drugostepenim sudom.

Odjeljak 2 - Žalba na rješenje

Član 318

Dopuštenost žalbe na rješenje

(1) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu, stranke, branilac i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek kad u ovom zakonu nije izri čito određeno da žalba nije dopuštena.

(2) Rješenja koja se donose radi pripremanja gla vnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu.

Član 319

Opći rok za podnošenje žalbe

(1) Žalba se podnosi Osnovnom sudu.

(2) Ako ovim zakonom nije drugač ije određeno, žalba na rješenje podnos i se u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 320

Suspenzivno dejstvo žalbe

Ako u ovom zakonu nije druk čije odre đeno, podnošenjem žalbe na rješenje odlaže se izvršenje rješenja protiv koga je podnesena žalba.

Član 321

Odlučivanje o žalbi na rješenje

(1) O žalbi protiv rješenja donesenog u prvom stepenu odluč uje Apelacioni sud, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) O žalbi protiv rješenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslušanje, odlučuje Apelacioni sud, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Odlučujući o žalbi Apelacioni sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili 81 kao nedopuštenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rješenje preina čiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

Član 322

Shodna primjena odredbi o žalbi na prvostepenu presudu

Na postupak po žalbi na rješenje shodno se primjenjuju odredbe članova 293, 295 i 301 stav 2, člana 303 stav 1 i člana 307 i 309 ovog zakona.

Član 323

Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rješenja

Ako ovim zakonom nije druga čije odre đeno, odredbe člana 318 i 322 ovog zakona shodno se primjenjuju i na sva ostala rješenja koja se donose po ovom zakonu.

GLAVA XXIV - VANREDNI PRAVNI LIJEK

Ponavljanje postupka

Član 324

Opća odredba

Krivični postupak koji je dovršen pravosnažnim rješ enjem ili pravosnažnom presudom može se na zahtjev ovlaštene osobe ponoviti samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim u ovom zakonu.

Član 325

Nastavljanje krivičnog postupka

Ako je krivi čni postupak rješenjem pravosnažno obustavlje n ili je presudom optužba pravosnažno odbijena zato što nije bilo potrebnog odobrenja, postupak će se na zahtjev tužioca nastaviti čim prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.

Član 326

Ponavljanje postupka završenog pravosnažnim rješenjem

(1) Ako je izvan slučajeva iz člana 325 ovog zakona krivični postupak pravosnažno obustavljen prije početka glavnog pretresa, na zahtjev tuži oca može se dozvoliti ponavljanje krivičnog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivičnog postupka.

(2) Krivični postupak pravosnažno obustavljen do po četka glavnog pretresa može se ponoviti kad je tužilac odustao od gonjenja, ako se dokaže da je do odustanka došlo usljed krivi čnog djela zloupotrebe službenog položaja tužioca. U pogledu dokazivanja krivič nog djela tužioca primjenjivat će se odredbe člana 327 stava 2 ovog zakona.

Član 327

Ponavljanje postupka u korist osuđenog

(1) Krivični postupak završen pravosnažnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog:

a) ako se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača,

b) ako se dokaže da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije ili osobe koja je vršila 82 istražne radnje,

c) ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dok azi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju osloba đanje osobe koja je bila osu đena ili njezinu osudu po blažem krivičnom zakonu,

d) ako je neka osoba za isto krivi čno djelo više puta osu đena ili ako je više osoba osu đeno zbog istog djela koje je mogla učiniti samo jedna osoba ili neka od njih,

e) ako se u slu čaju osude za produženo krivi čno djelo ili za drugo krivi čno djelo koje po zakonu obuhvać a više istovrsnih ili više r aznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osu đeni nije u činio radnju koja je obuhva ćena djelom iz osude, a postojanje ovih č injenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne,

f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom kršenju.

(2) U slučajevima iz stava 1 ta čke a i b ovog č lana mora se pravosnažnom presudom dokazati da su navedene osobe oglašene krivim za odnosna krivi čna djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isklju čuju krivično gonjenje, č injenice iz stava 1 ta čke a i b ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazima.

Član 328

Ponavljanje postupka na štetu optuženog

(1) Krivični postupak se može ponoviti na štetu optu ženog ako je presuda kojom se optužba odbija donesena zbog odustanka tužioca od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustanka došlo usljed krivi čnog djela korupcije ili krivi čnog djela protiv službene i druge dužnosti tužioca.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana primjenjuju se odredbe člana 327 stav 2 ovog zakona.

Član 329

Osobe ovlaštene na podnošenje zahtjeva

(1) Zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tužilac i osobe iz člana 293 stava 2 ovog zakona.

(2) Zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka u korist osu đenog može se podnijeti i pošto je osuđeni izdržao kaznu, i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.

(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivi čnog postupka, obavijestit će o tome osuđenog, odnosno osobu koja je ovlaštena da u korist osuđenog podnese zahtjev.

Član 330

Postupanje po zahtjevu

(1) O zahtjevu za ponavljanje krivi čnog postupka odlu čuje vijeće Osnovnog suda ( član 23 stav 2).

(2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se za konskom osnovu traži ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, sud će pozvati podnosioca da u određenom roku zahtjev dopuni.

(3) Prilikom rješavanja o zahtjevu, u vije ću ne će u čestvovati sudija koji je uč estvovao u donošenju presude u ranijem postupku. 83

Član 331

Odlučivanje o zahtjevu

(1) Sud će rješenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve ć bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odb ijen pravosnažnim rješenjem suda ili da činjenice i dokazi o čigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnosilac zahtjeva nije postupio po članu 330 stav 2 ovog zakona.

(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit će se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Ka d sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vije ća odredit će da se izvide činjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.

(3) Poslije provedenih izvi đaja sud ć e rješenjem odmah odlu čiti o zahtjevu za ponavljanje postupka.

Član 332

Dopuštenje za ponavljanje postupka

(1) Kad tužilac vrati spise, sud će, ako ne odredi da se izvi đaj dopuni, na osnovu rezultata izviđaja zahtjev uvažiti i dopustiti ponavljanje krivi čnog postupka ili će zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivičnog postupka.

(2) Ako sud na đe da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje pos tupka u korist optuženog postoje i za kojeg od suoptužen ih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit će po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji.

(3) U rješenju kojim se dopušta ponavljanje krivi čnog postupka sud će odlu čiti da se odmah zakaže novi glavni pretres ili da se krivični predmet vrati u stanje istrage.

(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka podnesen u korist osu đenog, a sud smatra s obzirom na podnesene dokaze da osu đeni može u ponovljenom postupku biti osu đen na takvu kaznu da bi se uračunavanjem već izdržane kazne imao pustiti na slobodu, ili da može biti oslobo đen od optužbe ili da optužba može biti odbijena - odredit će da se izvršenje presude odloži, odnosno prekine.

(5) Kad rješenje kojim se dopušta ponavljanje krivi čnog postupka postane pravosnažno, obustavit će se izvršenje kazne, ali će sud, po prijedlogu tužioca, odrediti pritvor ako postoje uslovi iz člana 132 ovog zakona.

Član 333

Pravila ponovljenog postupka

(1) Na ponovljeni postupak koji se vodi na os novu rješenja kojim je dopušteno ponavljanje krivičnog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku sud nije vezan za rješenja donesena u prethodnom postupku.

(2) Ako se ponovljeni postupak obustavi do po četka glavnog pretresa, sud će rješenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu.

(3) Kad sud u ponovljenom postupku donese presudu, izre ći će da se prethodna presuda djelimično ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud ć e optuženom ura čunati izdržanu kaznu, a ako je ponavljanje određeno samo za neko od djela za koje je optuženi bio osu đen, sud će izre ći novu jedinstvenu kaznu.

(4) Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz člana 307 ovog zakona.

84

III. POSEBNI POSTUPCI

GLAVA XXV - POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

Član 334

Opća odredba

(1) Za krivi čno djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov čanom kaznom kao glavnom kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio krivično djelo, tužilac može u optužnici zatražiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem će optuženom izre ći odre đenu krivi čnopravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavne rasprave.

(2) Tužilac može da zatraži izricanje jedne ili više od sljede ćih krivič nopravnih sankcija ili mjera: novčane kazne, uslovne osude i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom ili oduzimanja predmeta.

(3) Izricanje novčane kazne može se zatražiti u visini koja ne može biti veća od 50.000 KM.

Član 335

Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Sudija će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz člana 25 ovog zakona, ako se radi o krivi čnom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti ili ako je tužilac zatražio izricanje krivi čnopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.

(2) O žalbi tužioca protiv rješenja o odbačaju odlučuje Apelacioni sud u roku od 48 sati.

(3) Ako sudija smatra da podaci u optužnici ne pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima može o čekivati izricanje neke druge krivi čne sanakcije ili mjere, a ne one koju je zatražio tužilac, postupit će s optužnicom kao da je podnijeta na potvrdu i proslijediti je u dalji postupak, u skladu s ovim zakonom.

Član 336

Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako se složi za zahtjevom za izda vanje kaznenog naloga, sudija će potvrditi optužnicu i zakazati saslušanje optuženog.

(2) Prilikom saslušanja sudija će:

a) utvrditi da li je ispoštovano pravo optuženog da ga zastupa branilac,

b) utvrditi da li je optužen i razumio optužnicu i zahtje v tužioca za izricanje krivi čnopravne sankcije ili mjere,

c) upoznati optuženog s dokazima koj e je prikupio tuži lac i pozvati ga na davanje izjave o predočenim dokazima,

d) pozvati optuženog da se izjasni o krivici,

e) pozvati optuženog da se izjasni o predloženoj krivičnopravnoj sankciji ili mjeri.

Član 337

Izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako optuženi izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optužnicu, sudija ć e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optuž nicu na dalji postupak, u skladu s ovim zakonom.

(2) Ako optuženi izjavi da je kriv i da prihvata krivi čnopravnu sankciju ili mjeru predloženu u 85 optužnici, sudija će prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optužnicom.

Član 338

Sadržaj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na žalbu

(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadrži podatke iz člana 285 ovog zakona.

(2) U obrazloženju presude iz stava 1 ovog člana ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom se izdaje kazneni nalog.

(3) Protiv presude iz stava 1 ovog člana dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.

Član 339

Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog

(1) Presuda kojom se izdaje ka zneni nalog dostavlja se op tuženom, njegovom braniocu i tužiocu.

(2) Plaćanje novčane kazne prije isteka r oka za podnošenje žalbe ne smatra se odricanjem od prava na žalbu.

GLAVA XXVI - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

Odjeljak 1 - Opć e odredbe

Član 340

Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima

(1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su u činile krivično djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno su đenja nisu navršile dvadeset i jednu godinu života. Ostale odredbe ovog zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave.

(2) Odredbe članova od 342 do 344, članova od 347 do 350, članova 355, 357, 359 i 366 ovog zakona, primjenjuju se u postupku prema mla đoj punoljetnoj osobi ako se do po četka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne mjera u smislu odredaba KZ Brčko Distrikta BiH, a do tog vremena ona nija navršila dvadeset i jednu godinu života.

Član 341

Primjena odredbi prema djeci

Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme u činjenja krivi čnog djela nije navršio četrnaest godina života, krivi čni postupak ć e se obustaviti i o tome će se obavijestiti organ starateljstva.

Član 342

Obazrivo postupanje

(1) Maloljetniku se ne može suditi u odsustvu.

(2) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naro čito pri njegovom ispitivanju, organi koji u čestvuju u postupku dužni su postupati obazrivo, vode ći ra čuna o duševnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, kako vo đenje krivi čnog postupka ne bi štetno utjecalo na razvoj maloljetnika.

(3) Organi koji u čestvuju u postupku sprje čavat će pogodnim mjerama svako nedisciplinovano 86 ponašanje maloljetnika.

Član 343

Obavezna odbrana

(1) Maloljetnik mora imati branioca od početka pripremnog postupka.

(2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivič ni postupak, sud će mu odrediti tumača.

(3) Ako u sluč ajevima iz stava 1 ovog člana sam maloljetnik, nje gov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branioca, njega će postaviti po službenoj dužnosti sudija za maloljetnike.

Član 344

Oslobođenje od dužnosti svjedočenja

Od dužnosti svjedo čenja o okolnostima potrebnim za oc jenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove li čnosti i prilika u kojima živi ( član 355), oslobo đeni su samo roditelj, staratelj, usvojitelj, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, od nosno vjerski službenik i branilac.

Član 345

Spajanje i razdvajanje postupka

(1) Kad je maloljetnik u čestvovao u u činjenju krivičnog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu će se razdvojiti i provesti po odredbama ove glave.

(2) Postupak prema maloljetniku može se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po općim odredbama ovog zakona samo ako je sp ajanje postupka ne ophodno za svestrano razjašnjenje stvari. Rješenje o tome donosi s udija za maloljetnike, na obrazloženi prijedlog tužioca. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(3) Kad se provodi jedinstven postupa k za maloljetnika i punoljetne u činilace, u pogledu maloljetnika će se uvijek primijeniti odredbe članova od 342 do 344, članova od 347 do 350, članova 355, 357, 359 i 365 ovog zakona, kad se na glavnom pretresu razjašnjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i članova 366 i 372 ovog zakona, a ostale odredbe ove glave – ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s vođenjem spojenog postupka.

Član 346

Sprovođenje jedinstvenog postupka

Kad je osoba uč inila neko krivič no djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, sprovest će se jedinstven postupak po članu 25 ovog zakona, pred vijećem koje sudi punoljetnim osobama.

Član 347

Uloga organa starateljstva

(1) U postupku prema maloljetnicima, pored ovlaštenja koja su izričito predviđena u odredbama ove glave, organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke.

(2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku tužilac će obavijestiti nadležni organ starateljstva.

Član 348

Pozivanje i dostavljanje pismena 87

(1) Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

(2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vrši se shodno odredbama člana 171 ovog zakona, s tim da se maloljetniku ne će dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj plo či suda, niti će se primijeniti odredba člana 167 stav 2 ovog zakona.

Član 349

Objavljivanje toka krivičnog postupka

(1) Ne smije se objaviti tok krivič nog postupka prema maloljetni ku, ni odluka donesena u tom postupku, niti se može vršiti video i audio snimanje toka postupka.

(2) Pravosnažna odluka suda može se objaviti, ali bez navo đenja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se može utvrditi njegov identitet.

Član 350

Dužnost hitnog postupanja

Organi koji u čestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se traže obavještenja, izvještaji ili mišljenja, dužni su najhitnije postupiti - kako bi se postupak što prije završio.

Član 351

Sastav suda

(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike Osnovnog suda, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom.

(2) Vijeće za maloljetnike Apelacionog suda, u sastavu od trojice sudija odlu čuje po žalbama protiv odluke sudije za maloljetnike, u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Odjeljak 2 - Pokretanje postupka

Član 352

Primjena načela oportuniteta

(1) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili nov čanom kaznom, tužilac može odlu čiti da ne zahtijeva pokretanje krivi čnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo, ako smatra da ne bi bi lo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivi čnog djela i okolnosti pod kojima je u činjeno, raniji život maloljetnika i nje gova osobna svojstva. Radi utvr đivanja ovih okolnosti, tužilac može zatražiti obavještenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno može ove osob e i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavještavanja. Tužilac može zatražiti mišljenje organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku.

(2) Ako za donošenje odluke iz stava 1 ovog člana treba da se ispi tuju osobna svojstva maloljetnika, tužilac može, u sporazumu s or ganom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilište ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najduže na 30 dana.

(3) Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku, tužilac može odlu čiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika, ako s obzirom na težinu tog krivičnog dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrša va, ne bi imalo svrhe vođenje postupka i izricanje krivičnopravne sankcije za to djelo.

(4) Kad tužilac u slučajevima iz stavova 1 i 3 ovog člana nađe da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema maloljetniku, obavijestit će o tome, uz navo đenje razloga, organ 88 starateljstva i oštećenog.

Član 353

Odgojne preporuke

Prije donošenja odluke hoć e li podnijeti zahtjev za pokretanje krivi čnog postupka protiv maloljetnika za krivi čno djelo iz člana 352 stav 1 ovog zakona, tu žilac je dužan razmotriti mogućnost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, u smislu odredaba KZ Brčko Distrikta BiH.

Odjeljak 3 - Pripremni postupak

Član 354

Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka

(1) Tužilac podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije donošenja odluke o tome hoće li se složiti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivi čna djela iz člana 353 ovog zakona, sudija za malo ljetnike je dužan razmotriti mogu ćnosti i opravdanost izricanja odgojne prep oruke u skladu s odredbama KZ Br čko Distrikta BiH. Ako odluči da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike će odlučiti da se postupak protiv maloljetnika ne pokrene. Protiv rješenja sudije za maloljetnike nije dopuštena žalba.

(2) Izvan slučajeva iz stava 1 ovog člana, ako se sudija za maloljetnike ne složi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatražit će da o tome odlu či vije će za maloljetnike Apelacionog suda.

(3) Sudija za maloljetnike može povjeriti policijsk im organima da izvrše naredbu o pretresanju stana ili o privremenom oduzimanju predmeta, na način predviđen ovim zakonom.

Član 355

Pribavljanje podataka o ličnosti maloljetnika

(1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored činjenica koje se odnose na krivi čno djelo, posebno će se utvrditi godine života malolj etnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duševne razv ijenosti, ispitat će se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik živi i druge okolnosti koje se tiču njegove osobe.

(2) Radi utvrđivanja okolnosti iz stava 1 ovog člana, sudija za maloljetnike će pribaviti izvještaj i saslušati osobe koje mogu dati potrebne podatke, izuzev osoba iz člana 344 ovog zakona.

(3) Podatke o ličnosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike može zatražiti da te podatke prikupi određena stručna osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a može njihovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva.

(4) Kad je za utvr đivanje zdravstvenog stanja malolj etnika, njegove duševne razvijenosti, psihičkih svojstava ili sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vještaci, za ovaj pregled odredit će se liječnici, psiholozi ili pedagozi. Ova kva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.

Član 356

Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku

(1) Sudija za maloljetnike sam određuje na čin izvo đenja pojedinih radnji, drže ći se odredaba ovog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnik a na odbranu, prava ošte ćenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odlučivanje.

(2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti pris utni tužilac i branilac. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to potrebno, obavit će se uz pomo ć pedagoga ili druge stru čne osobe. Sudija za maloljetnike može odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude 89 prisutan predstavnik organa st arateljstva i roditelj, odnosno st aratelj maloljetnika. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjam a, mogu stavljati prijedloge i upu ćivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno saslušava.

Član 357

Smještaj maloljetnika

(1) Sudija za maloljetnike može narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilište, odgojnu ili sličnu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj porodicai, ako je to potrebno radi izdvajanja malolj etnika iz sredine u kojoj je živio ili radi pružanja pomoći, zaštite ili smještaja maloljetnika.

(2) Troškovi smještaja maloljetnika isplać uju se unaprijed iz budžetskih sredstava i ulaze u troškove krivičnog postupka.

Član 358

Određivanje pritvora

(1) Izuzetno, sudija za maloljetnike može maloljetni ku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz člana 132 stava 2 tačke od a do c ovog zakona.

(2) Na osnovu rješenja o pritvoru koje je donio sud ija za maloljetnike, pritvor može trajati najduže mjesec dana, ali je dužan obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih deset dana.

(3) Sudija za maloljetnike može u slu čaju postojanja zakonskih razloga produžiti pritvor za još dva mjeseca.

(4) Protiv rješenja iz stavova 2 i 3 ovog člana, dozvoljena je žalba vije ću za maloljetnike Apelacionog suda, koje je dužno donijeti odluku u roku od 24 sata.

(5) Nakon završetka pripremnog postupka, pritvor može da traje najduže još šest mjeseci.

Član 359

Postupak prema maloljetniku u pritvoru

(1) Maloljetnik izdržava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.

(2) Sudija za maloljetnike ima prema pritvoren im maloljetnicima ista ovlaštenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno saslušanje, u pogledu pritvorenika.

Član 360

Obrazloženi prijedlog

(1) Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na u činjenje krivič nog djela i na osobu maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise tužiocu koji je dužan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti obrazloženi prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne.

(2) Ako tužilac ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazloženi prijedlog sudiji za maloljetnike za izrica nje odgojne mjere ili kazne maloljetni čkog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa sudije za maloljetnike - smatrat će se da je odustao od krivičnog gonjenja.

(3) Prijedlog tužioca sadrži: ime i prezime malolje tnika, njegove godine života, opis djela, dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik u činio krivično djelo, obrazloženje koje treba da sadrži ocjenu duševne razvijenosti maloljetnik a i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera ili kazna.

Član 361

Obustava postupka 90

(1) Ako u toku pripremnog postupka tužilac nađe da nema osnova za vo đenje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz člana 352 stav 3 ovog zakona, stavit će prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O pr ijedlogu za obustavljanje postupka tužilac će obavijestit i organ starateljstva.

(2) Ako se sudija za maloljetnike ne složi s prijedlogom tužioca, zatražit će da o tome odlu či vijeće za maloljetnike Apelacionog suda.

Član 362

Kontrola postupka

Sudija za maloljetnike obavješta va predsjednika suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonč ani i o razlozima zbog kojih je po pojed inim predmetima postupak još u toku. Predsjednik suda će, po potrebi, preduzeti mjere da se postupak ubrza.

Odjeljak 4 - Prvostepeni postupak

Član 363

Zakazivanje ročišta ili glavnog pretresa

(1) Kad primi prijedlog tužioca, sudija za maloljetnike zakazuje ročište ili glavni pretres.

(2) Kazna maloljetni čkog zatvora i zavodske mjere izri ču se samo po održanom glavnom pretresu.

(3) Sudija za maloljetnike saopćit će maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izrečena.

Član 364

Odlučivanje na glavnom pretresu

(1) Kad se odluč uje na osnovu glavnog pretresa, shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona o pripremama za glavni pretres, o rukovo đenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za maloljetnike može odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom slu čaju ne bi bila cjelishodna.

(2) Pored osoba čije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat će se i roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne sprječava sud da održi glavni pretres.

(3) Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora biti prisutan tužilac, kad je podnio prijedlog iz člana 360 ovog zakona i branilac.

(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i proširenju optužbe primjenjivat će se i u postupku prema maloljetniku, s tim što je sudija za maloljetni ke ovlašten da i bez prijedloga tužioca donese odluku na osnovu činjeničnog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu.

Član 365

Isključenje javnosti

(1) Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek isključena.

(2) Sudija za maloljetnike može dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta, kao i naučnici.

(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike može narediti da se, osim tužioca, branioca i predstavnika organa starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe.

(4) Za vrijeme izvo đenja pojedinih dokaza ili govora stranaka sudija za maloljetnike može narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja. 91

Član 366

Privremeni smještaj maloljetnika

U toku postupka, sudija za maloljetnike može donijeti odluku o privremenom smještaju maloljetnika (član 357), a može i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.

Član 367

Zakazivanje glavnog pretresa ili održavanje ročišta i donošenje odluke

(1) Sudija za maloljetnike dužan je zakazati glavni pretres ili održati ročište za izricanje odgojne mjere u roku od osam dana od dana prijema pr ijedloga tužioca ili od dana kad je na ro čištu odlučeno da se održi glavni pretres. Za svako produženje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda.

(2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odre đuje se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit će predsjednika suda i iznijet će razloge za odlaganje, odnosno prekidanje.

(3) Sudija za maloljetnike dužan je da pismeno izradi presudu, odnosno rješenje u roku od osam dana, a u posebno složenim slu čajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rješenja.

Član 368

Odluke sudije za maloljetnike

(1) Sudija za maloljetnike nije veza n za prijedlog tužioca pri odlu čivanju hoć e li prema maloljetniku izre ći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je tužilac odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne može maloljetniku izre ći kaznu nego samo odgojnu mjeru.

(2) Sudija za maloljetnike će rješenjem obustaviti postupak u slu čajevima kad sud na osnovu člana 283 tačke od d do f ovog zakona, donosi presudu kojom se optužba odbija ili kojom se optuženi osloba đa od optužbe (č lan 284), kao i kad sudija na đe da nije cjelishodno izre ći maloljetniku ni odgojnu mjeru niti kaznu.

(3) Sudija za maloljetnike donosi rješenje i kad izri če odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rješenja navodi se samo koja se mjera izri če, ali se maloljetnik ne oglašava krivim za krivično djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazloženju rješenja navest će se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izrečene odgojne mjere.

(4) Presuda kojom se maloljetniku izri če kazna maloljetni čkog zatvora donosi se u obliku iz člana 285 ovog zakona.

Član 369

Troškovi postupka i imovinskopravni zahtjev

(1) Sudija za maloljetnike može maloljetnika obavezati na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva sa mo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetničkog zatvora.

(2) Ako je prema maloljetniku izre čena odgojna mjera, troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava, a ošte ćeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upu ćuje na parnični postupak.

Odjeljak 5 - Pravni lijekovi

Član 370

Žalba protiv presude i rješenja 92

(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izre čena kazna maloljetničkog zatvora, protiv rješenja kojim je maloljetniku izre čena odgojna mjera i protiv rj ešenja o obustavljanju postupka (član 368 stav 2) mogu podnijeti ža lbu sve osobe koje imaju pravo na žalbu protiv presude (član 293) i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rješenja.

(2) Branilac, tužilac, bra čni odnosno vanbra čni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj mogu podnije ti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.

(3) Žalba protiv rješenja kojim se izri če odgojna mjera koja se iz država u ustanovi zadržava izvršenje rješenja ako sudija za maloljetnike, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika, i po saslušanju maloljetnika, ne odluči drugačije.

(4) Na sjednicu vije ća za maloljetnika Apelacionog suda ( član 304) uvijek ć e se pozvati maloljetnik i njegov branilac. Nedolazak malo ljetnika i njegovog branioca koji su uredno obaviješteni o sjednici - ne sprječava drugostepeni sud da održi sjednicu.

Član 371

Odluke vijeća za maloljetnike i zabrana reformatio in peius

(1) Vijeće za maloljetnike Apel acionog suda može preina čiti prvostepenu odluku i izre ći težu mjeru maloljetniku - samo ako je to predloženo u žalbi tužioca.

(2) Ako prvostepenom odlukom nije izre čena kazna maloljetni čkog zatvora ili zavodska mjera, vijeće za maloljetnike može tu kaznu, odnosno mjeru izre ći samo ako održi pretres. Maloljetnički zatvor u dužem trajanju ili teža zavodska mjera od one izrečene prvostepenom odlukom, može se izreći i u sjednici drugostepenog vijeća.

Član 372

Ponavljanje krivičnog postupka

Odredbe o ponavljanju krivi čnog postupka završenog pravosnažnom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje postupka završenog pravosnažnim rješenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.

Odjeljak 6 - Nadzor Suda nad provođenjem mjera

Član 373

Izvještaj o ponašanju maloljetnika

(1) Uprava ustanove u kojoj se izvršava odgojna mjera prema maloljetniku dužna je da svaka dva mjeseca dostavi sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvješ taj o ponašanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike može i sam obilaziti maloljetnike smještene u ustanovi.

(2) Sudija za maloljetnike može pr eko organa starateljstva prib aviti obavještenje o izvršenju ostalih odgojnih mjera, a može odrediti da to u čini i određena stru čna osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.).

Odjeljak 7 - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvršenja

Član 374

Izmjena odluke i obustava izvršenja

(1) Kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi za izmjenu odluke o izre čenoj odgojnoj mjeri, odluku o izmjeni donosi sudija za maloljetnike koji je donio rješenje o odgojnoj mjeri ako sam na đe da je to potrebno, ili na prijedlog tu žioca, upravnika ustanove ili organa 93 starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom.

(2) Prije donošenja odluke s udija za maloljetnike će saslušati tužioca, ma loljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe, a pribavit će i potrebne izvještaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdržava zavodsku mjeru, od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova.

(3) Po odredbama stavova 1 i 2 ovog člana donosi se i odluka o obustavljanju izvršenja odgojne mjere.

(4) Odluku o izmjeni odgojne mjere ili o obustavi izvršenja donosi sudija za maloljetnike.

GLAVA XXVII - POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA

Član 375

Jedinstvenost postupka

(1) Zbog istog krivi čnog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokre će i vodi krivi čni postupak zajedno s postupkom protiv učinioca.

(2) Postupak samo protiv pravne osobe se može pokrenuti, odnosno voditi kada protiv u činioca krivični postupak nije mogu će pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivični postupak već proveden.

(3) U jedinstvenom postupku se protiv optužen og pravne osobe i optuženog podiže jedna optužnica i izriče jedna presuda.

Član 376

Cjelishodnost pokretanja krivičnog postupka

Tužilac može odlu čiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivi čnog postupka kada okolnosti slu čaja ukazuju da to ne bi bilo cje lishodno, jer je doprinos pravne osobe u činjenju krivičnog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrit će troškova postupka ili ako je protiv pravne osobe zapo čet stečajni postupak ili kada je u činilac krivičnog djela jedini vlasnik pravne os obe protiv koje bi se krivi čni postupak inače pokrenuo.

Član 377

Zastupnik pravne osobe u krivičnom postupku

(1) Svaka pravna osoba u krivi čnom postupku mora imati svoga zas tupnika, koji je ovlašten za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovlašten osumnji čeni, odnosno optuženi i osuđeni.

(2) Pravna osoba u krivičnom postupku može imati samo jednoga zastupnika.

(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlaštenje za zastupanje.

Član 378

Određivanje zastupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivi čnom postupku je onaj ko je ovlašten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadležnog državnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.

(2) Zastupnik može ovlastiti za zastupanje nekoga drugog. Ovlaštenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda.

(3) Kada je prije pravosnažnog okon čanja krivi čnog postupka pravna osob a prestala postojati, zastupnika će joj odrediti sud.

94

Član 379

Izuzeće zastupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivi čnom postupku ne može biti osoba koja je pozvana kao svjedok.

(2) Zastupnik pravne osobe u krivi čnom postupku ne može biti osoba protiv koje te če postupak zbog istog krivičnog djela, osim ako je jedini član pravne osobe.

(3) U slu čaju iz stavova 1 i 2 ovog člana sud će pozvati pravnu osobu da nadležni organ te pravne osobe u odre đenom roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti sud. U suprotnom će zastupnika odrediti Sud.

Član 380

Dostavljanje pismena

Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se i pravnoj osobi i zastupniku.

Član 381

Troškovi zastupnika

Troškovi zastupnika pravne osobe u krivi čnom postupku su troškovi krivi čnog postupka. Troškovi za zastupnika postavljenog na osnovu članova 378 i 379 ovog zakona unaprijed se ispla ćuju iz sredstava organa koji vodi krivični postupak samo ako pravna osoba nema sredstava.

Član 382

Branilac pravne osobe u krivičnom postupku

(1) Pravna osoba može, pored zastupnika, imati branioca.

(2) Pravna i fizička osoba kao i osumnjičeni, odnosno optuženi, ne mogu imati istog branioca.

Član 383

Sadržaj optužnice

Optužnica protiv pravne osobe u krivič nom postupku, pored sadržaja propisanih ovim zakonom, sadrži naziv pod kojim pravna osoba, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedište pravne osobe, opis krivičnog djela i osnov odgovornosti pravne osobe.

Član 384

Saslušanje i završna riječ

(1) Na glavnoj raspravi se prvo saslušava optuženi, a potom zastupnik pravne osobe.

(2) Po završenom dokazanom postupku, kao i završnoj rije či tužioca i ošte ćenog, sudija, odnosno predsjednik vije ća daje rije č braniocu, zatim zastupniku pravne osobe, te braniocu optuženog, i na kraju optuženom.

Član 385

Presuda pravnoj osobi

Pored sadržaja propisanog u članu 285 ovog zakona, pisana presuda pravnoj osobi mora sadržavati:

a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osob a u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedište pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu,

b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna os oba u skladu s propisima nastupa u pravnom 95 prometu i sjedište pravne osobe, kao i zakons ki propis po kojem je optužena, po kojem se oslobađa optužbe za to djelo ili po kojem se optužba odbija.

Član 386

Mjera osiguranja

(1) Za osiguranje izvršenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, sud može, na prijedlog tužioca, pr otiv pravne osobe u krivi čnom postupku odrediti privremeno osiguranje. U ovom slučaju shodno se primjenjuju odredbe člana 202 ovog zakona.

(2) Ako postoji opravdana bojazan da će u okviru optužene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da će za njega biti odgovorna pravna osoba ili se s učinjenjem djela prijeti, sud može u istom postupku, osim mjera iz stava 1 ovog člana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili više određenih djelatnosti na određeno vrijeme.

(3) Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivi čni postupak, sud može, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, zabraniti statusne promje ne pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.

Član 387

Primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako druga čije nije određeno, u krivi čnom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog zakona, čak i u slučaju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe.

GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE

IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIČNIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE

USLOVNE OSUDE

Član 388

Prekid postupka u slučaju nastupanja duševne bolesti

(1) Ako je kod optuženog nakon učinjenja krivičnog djela nastupila takva duševna bolest da nije sposoban u čestvovati u postupku sud će rješenjem, nakon psihijatrijskog vješta čenja, prekinuti postupak i optuženog uputiti organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja.

(2) Kada se zdravstveno stanje optuženog poboljša u mjeri da može da u čestvuje u postupku, krivični postupak će se nastaviti.

(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivi čnog gonjenja, sud će postupiti u skladu s članom 283 tačkom f ovog zakona.

Član 389

Postupak u slučaju neuračunljivosti

(1) Ako je osumnji čeni učinio djelo u stanju neurač unljivosti, tužilac će u optužnici postaviti prijedlog da sud utvrdi da je osumnji čeni u činio krivi čno djelo u stanju neura čunljivosti, kao i da se predmet uputi organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja, radi pokretanja odgovarajućeg postupka.

(2) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optuženi u činio djelo u stanju uračunljivosti ili smanjene ura čunljivosti, tužilac će odustati od podnesenog prijedloga. U slučaju ako se radi o smanjenoj uračunljivosti, tužilac će predložiti izricanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, koja se izriče uz neku drugu krivičnopravnu sankciju.

(3) U slučaju iz stava 1 ovog č lana, osumnjičeni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, ne će se pustiti na slobodu već će Sud na prijedlog tužioca donijeti 96 rješenje o privremenom zadržavanju do najviš e 30 dana od donošenja tog rješenja. Protiv ovoga rješenja žalba nije dopuštena.

(4) Poslije podnošenja prijedloga iz stava 1 ovog člana, osumnji čeni, odnosno optuženi mora imati branioca.

Član 390

Postupak u slučaju obaveznog liječenja od ovisnosti

(1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lije čenja od ovisnosti, sud odlu čuje pošto pribavi nalaz i mišljenje vještaka. U svojem nalazu i mišljenju vještak treba da se izjasni i o mogućnostima za liječenje optuženog.

(2) Ako je pri izri canju uslovne osude u činiocu odre đeno lije čenje na slobodi, a on se nije podvrgao lije čenju ili ga je samovoljno napustio, sud može, po službenoj dužnosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uč inilac liječio ili je trebao da se lije či, a po saslušanju tužioca i u činioca odrediti opozivanje uslovne osude ili prinudno izvršenje sigurnosne mjere obaveznog lije čenja od ovisnosti. Prije donošenja odluke sud će, po potrebi, pribaviti i mišljenje liječnika.

Član 391

Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji se po KZ Br čko Distrikta BiH moraju oduzeti, oduze će se i kad se krivi čni postupak ne završi presudom kojom se osu đeni proglašava krivim , ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti, o čemu se donosi posebno rješenje.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana donosi sud u trenutku kad je postupak završen, odnosno kad je obustavljen.

(3) Rješenje o oduzimanju predmeta iz stava 1 ovog člana donosi sud i kad je u presudi kojom je optuženi proglašen krivim propušteno da se donese takva odluka.

(4) Ovjereni prijepis rješenja o oduzimanju predmeta dostavit će se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat.

(5) Protiv rješenja iz stavova od 1 do 3 ovog člana, vlasnik predmeta ima pravo na žalbu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta.

Član 392

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

(1) Imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom utvr đuje se u krivič nom postupku po službenoj dužnosti.

(2) Tužilac je u toku postupka dužan prikupljati dokaze i izvi đati okolnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3) Ako je ošte ćeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povrata predmeta pribavljenih krivičnim djelom, odnosno u pogledu nov čanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist će se utvrđivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom.

Član 393

Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovi nske koristi pribavljene krivi čnim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, ka o i predstavnik pravne osobe pozvat će se na glavni pretres radi saslušanja. Pozivom će se upozoriti da će se postupak provesti bez njihove prisutnosti. 97

(2) Predstavnik pravne osobe saslušat će se na glavnom pretresu poslije optuženog. Na isti način postupit će se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.

(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlašten je da u vezi s utvrđivanjem imovinske koristi predlaže dokaze i da, po dopuštenju sudije, odnosno predsjednika vijeća, postavlja pitanja optuženom, svjedocima i vještacima.

(4) Isključenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ni na predstavnika pravne osobe.

(5) Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut će glavni pretres i pozva će osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne osobe.

Član 394

Utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Sud će visinu iznosa imovinske kor isti pribavljene krivi čnim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni ako bi ina če njeno utvrđivanje bilo povezano s nesrazmjernim teško ćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka.

Član 395

Privremene mjere osiguranja

Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom, sud će po službenoj dužnosti po odredbama koje važe za izvršni postupa k odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom slučaju shodno se primjenjuju odredbe člana 202 ovog zakona.

Član 396

Sadržaj odluke kojom se izriče mjera oduzimanja imovinske koristi

(1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom sud može izre ći u presudi kojom se optuženi oglašava krivim i u rješenju o primjeni vaspitne mjere, kao i u postupku iz člana 389 ovog zakona.

(2) U izreci presude ili rješenja sud će navesti koji se predmet, odnosno novčani iznos oduzima.

(3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rješenja dosta vlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.

Član 397

Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi

Osoba iz člana 393 ovog zakona može podnijeti zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Član 398

Shodna primjena odredbi ovog zakona o žalbi

Odredbe člana 294 stavovi 2 i 3 i članovi 302 i 317 ovog zakona shodno se primjenjuju na žalbu protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Član 399

Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako odredbama ove glave nije šta drugo predvi đeno, u pogledu postupka za primjenu mjera 98 sigurnosti ili za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom, shodno se primjenjuju ostale odgovarajuće odredbe ovog zakona.

Član 400

Postupak opozivanja uslovne osude

(1) Kad je u uslovnoj osudi odre đeno da će se kazna izvršiti ako osu đeni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivi čnim djelom, ne nadoknadi štetu ili ne ispuni druge obaveze, a osuđeni u odre đenom roku nije ispunio te obaveze, sud će provesti postupak za opozivanje uslovne osude na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti.

(2) Sud je obavezan da zakaže saslušanje radi utvr đivanja činjenica, na koje će pozvati tužioca, osuđenog i oštećenog.

(3) Ako sud utvrdi da osuđeni nije ispunio obavezu koja mu je bila odre đena presudom, donijet će presudu kojom će opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvr đena kazna izvrši ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uvjet. Ako sud na đe da nema osnova za donošenje koje od tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude.

GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI

PRESTANKU MJERA SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE

Član 401

Rješenje o brisanju osude

(1) Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odre đenog vremena i pod uvjetom da osuđeni u tom vremenu ne u čini novo krivič no djelo, rješenje o brisanju osude donosi po službenoj dužnosti organ nadležan za vođenje poslova kaznene evidencije.

(2) Prije donošenja rješenja o brisanju osude izvršit će se potrebna provjeravanja, a naro čito će se prikupiti podaci o tome da li je protiv osu đenog u toku krivi čni postupak za neko novo krivično djelo učinjeno prije isteka roka predviđenog za brisanje osude.

Član 402

Prijedlog osuđenog za brisanje osude

(1) Ako nadležni organ ne donese rj ešenje o brisanju osude, osu đeni može tražiti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu.

(2) Ako nadležni organ ne postupi po zahtjevu osu đenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osuđeni može tražiti da sud donese rješenje o brisanju osude.

Član 403

Sudsko brisanje uslovne osude

Ako uslovna osuda ne bude opozvana ni pos lije jedne godine od da na proteka vremena provjeravanja, sud ć e donijeti rješenje kojim se utvr đuje brisanje uslovne osude. Ovo rješenje dostavit će se osuđenom, tužiocu i organu nadležnom za vođenje kaznene evidencije.

Član 404

Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke

(1) Postupak za brisanje osude shodno odredbama KZ Br čko Distrikta BiH na osnovu sudske odluke pokreće se na molbu osuđenog.

(2) Molba se podnosi sudu. 99

(3) Sudija koji za to bude određen, zakazat će i provesti saslušanje tužioca i osuđenog.

(4) Sudija može o ponašanju osu đenog zatražiti izveštaj od policijskog organa, a može takav izveštaj tražiti i od uprave ustanove u kojoj je osuđeni izdržavao kaznu.

(5) Podnosilac molbe i tužilac mogu podnijeti žalbu pr otiv odluke suda po molbi za brisanje osude.

(6) Ako sud odbije molbu zato što osu đeni svojim ponašanjem nije zaslužio brisanje osude, osuđeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o odbijanju molbe.

Član 405

Uvjerenje o kaznenoj evidenciji

U uvjerenju koje se gra đanima izdaje na osnovu podataka iz krivi čne evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati.

Član 406

Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti

(1) Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih u KZ Brčko Distrikta BiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se sudu.

(2) Sudija koji za to bude odre đen će prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim će zakazati i provesti saslušanja - radi utvr đivanja činjenica na koje se podnosilac molbe poziva. Sudija će pozvati tužioca i podnosioca molbe.

(3) Sudija iz stava 2 ovog člana može zahtijevati izvještaj o ponašanju osu đenog od policijskog organa, odnosno od ustanove u kojoj je osuđeni izdržao kaznu.

(4) U slu čaju odbijanja molbe, nova molba se ne mo že podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o odbijanju ranije molbe.

Glava XXX - POSTUPAK ZA PRUŽANJE MEĐUNARODNE PRAVNE POMOĆI I

IZVRŠENJE MEĐUNARODNIH UGOVORA U KRIVIČNOPRAVNIM STVARIMA

Član 407

Opća odredba

Međunarodna krivičnopravna pomoć pruža se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno.

Član 408

Upućivanje molbe za pravnu pomoć

Molbe sudova Br čko Distrikta BiH, odnosno tužioca za pravnu pomo ć u krivi čnim predmetima dostavljaju se inozemnim organima diplomatsk im putem, tako što sudovi, odnosno tužilac molbe dostavljaju Pravosudnoj komisiji Br čko Distrikta BiH, koja ih dosta vlja nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine.

Član 409

Postupanje po molbi inozemnih organa

(1) Kada Pravosudna komisija Br čko Distrikta BiH primi molbu i nozemnog organa za pravnu pomoć, putem nadležnog ministarstva Bosne i He rcegovine dužna je molbu dostaviti sudu odnosno tužiocu.

(2) O dopuštenosti i načinu izvršenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa, odlučuje 100

Član 410

Izvršenje presude inozemnog suda

(1) Sud ne će postupiti po molbi inozemnog organa kojom se traži izvršenje krivi čne presude inozemnog suda.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, sud će izvršiti inozemnu pravosnažnu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud ako je to predvi đeno me đunarodnim ugovorom, i ako sankciju izrekne i sud prema krivi čnom zakonodavstvu Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Osnovni sud donosi presudu u vijeć u sastavljenom od trojice sudija. O sjednici vije ća obavijestit će se tužilac, osuđeni i branilac.

(4) U izreku presude iz stava 3 ovog člana, sud će unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inozemne presude i izre ći će sankciju. U obrazloženju presude iznijet će razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcije.

(5) Protiv presude iz stava 4 ovog člana mogu izjaviti žalbu tužilac i osuđeni ili njegov branilac, u skladu s odredbama ovog zakona.

(6) Ako strani državljanin osu đen od domać eg suda ili osoba ovlaštena ugovorom, podnese molbu sudu da osu đeni izdržava kaznu u svojoj zemlji, sud će postupiti po me đunarodnom ugovoru.

Član 411

Centralizacija podataka

O krivičnim djelima pravljenja i stavlja nja u opticaj krivotvorenog novca, neovlaštene proizvodnje, prerađivanja i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim krivičnim djelima u pogledu kojih se međunarodnim ugovorima predviđa centralizacija podataka, sud je dužan - bez odlaganja, dostaviti, putem Pravosudne komisije Br čko Distrikta BiH nadležnom ministarstvu Bosne i He rcegovine podatke o krivi čnom djelu i u činiocu i pravosnažnu presu du. Kad je u pitanju krivi čno djelo pranja novc a ili se radi o krivičnom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti putem Pravosudne komisije Brčko Distrikta BiH i organu Bosne i Hercegovine nadležnom za spre čavanje pranja novca.

Član 412

Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi

(1) Ako je na teritoriji Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine krivi čno djelo u činio stranac koji ima prebivalište u stranoj državi, toj državi se mogu, izvan uslova za izručenje osumnjičenih odnosno optuženih osoba predvi đenih u Zakonu o krivi čnom postupku Bosne i Hercegovine, ustupiti svi krivi čni spisi radi krivi čnog gonjenja i su đenja, ako se strana država tome ne protivi.

(2) Ustupanje krivi čnog gonjenja i su đenja nije dopušteno ako se njime stranac može izložiti nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

(3) Prije podizanja optužnice, odluku o ustupanju donosi tužilac. Nakon podizanja optužnice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vije ću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - odluku donosi sudija za prethodno saslušanje, na prijedlog tužioca.

(4) Ustupanje se može izvršiti za krivi čna djela iz nadležnosti suda s propisanom kaznom zatvora do deset godina.

(5) Ako je ošte ćeni državljanin Bosne i Hercegovine, us tupanje nije dopušteno ako se on tome protivi, osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. 101

Član 413

Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane države

(1) Pravosudna komisija Br čko Distrikta BiH ć e zahtjev strane države da se u Bosni i Hercegovini preduzme krivi čno gonjenje državljanina Bosn e i Hercegovine ili osobe koja ima prebivaliste u Bosni i Hercegovini za krivi čno djelo iz nadležnosti suda izvršeno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa spisima tužiocu.

(2) Ako je nadležnom organu strane države podnesen imovinskopravni zahtjev, postupit će se kao da je taj zahtjev podnesen sudu.

(3) O odluci kojom se odbija da se preduzme krivi čno gonjenje, kao i o pravosnažnoj odluci donesenoj u krivičnom postupku, obavijestit će se strana država koja je uputila zahtjev.

GLAVA XXXI - POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE, REHABILITACIJU I

OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSUĐENIH I

NEOSNOVANO LIŠENIH SLOBODE

Član 414

Naknada štete zbog neopravdane osude

(1) Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravosnažno izrečena krivič nopravna sankcija ili koja je oglašena krivom, a oslobo đena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pr avnog lijeka ponovljeni postupak pravosnažno obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobo đena od optužbe, ili je optužba odbijena, osim u slijedećim slučajevima:

a) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zbog toga što je u ponovljenom postupku tužilac odustao od krivičnog gonjenja, a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma s osumnjičenim, odnosno optuženim,

b) ako je u ponovljenom postupku presudom optuž ba odbijena zbog nenadležnosti suda, a ovlašteni tužilac je preduzeo krivično gonjenje pred nadležnim sudom.

(2) Osuđeni nema pravo na naknadu štete ako je svojim lažnim priznanjem ili na drugi na čin namjerno prouzročio svoju osudu, osim ako je na to bio prinuđen.

(3) U slučaju osude za krivič na djela u stjecaju, pravo na naknadu štete može se odnositi i na pojedina krivična djela u pogledu kojih su ispunjeni uslovi za priznanje naknade.

Član 415

Zastarjelost potraživanja za naknadu štete

(1) Pravo na naknadu štete zastarijeva protekom tri godine od dana pravosnažnosti presude kojom je optuženi oslobo đen od optužbe ili kojom je optužba odbijena, odnosno pravosnažnosti rješenja tužioca ili suda kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnošenje vanrednog pravnog lije ka podnesena žalba Apelacionom sudu od dana prijema odluke tog vijeća.

(2) Prije podnošenja sudu tužbe za naknadu štete, ošte ćeni je dužan da se svojim zahtjevom obrati Pravosudnoj komisiji Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine, radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade.

(3) U slučaju iz člana 416 stav 1 ovog zakona, o zahtjevu se može rješavati samo ako ovlašteni tužilac nije preduzeo gonjenje pred nadležn im sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnažne presude.

Član 416

Podnošenje tužbe nadležnom sudu za naknadu štete 102

(1) Ako zahtjev za naknadu štete ne bude us vojen ili po njemu Pravosudna komisiija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, oštećeni može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete.

(2) Ako je postignut sporazum samo u dijelu odštetnog zahtjeva, ošte ćeni može podnijeti tužbu u pogledu ostatka zahtjeva.

(3) Tužba za naknadu štete podnosi se protiv Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 417

Pravo nasljednika na naknadu štete

(1) Nasljednici ošte ćenog naslje đuju samo pravo ošte ćene osobe na naknadu imovinske štete. Ako je ošte ćeni već podnio zahtjev, nasljednici mogu na staviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske štete.

(2) Nasljednici oštećene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu štete, odnosno pokrenuti postupak ako je ošte ćena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se od zahtjeva nije odrekla.

Član 418

Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu štete

(1) Pravo na naknadu štete pripada:

a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivi čnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena,

b) osobi koja je izdržavala kaznu lišen ja slobode, a povodom ponavljanja krivi čnog postupka izre čena joj je kazna liš enja slobode u kra ćem trajanju od kazne koju je izdržala ili joj je izre čena krivičnopravna sankcija koja se ne sastoji u lišenju slobode ili je oglašena krivom a oslobođena od kazne,

c) osobi koja je usljed pogreške ili nezakonit og rada organa neosnovano lišena slobode ili je zadržana duže u pritvoru ili ustanovi za izdržavanje kazne ili mjere,

d) osobi koja je u pritvoru provela duže nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena.

(2) Osobi koja je lišena slobode bez zakonskog osnova , pripada pravo na naknadu štete ako joj nije određen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je lišena slobode ura čunato u izrečenu kaznu za krivično djelo ili za prekršaj.

(3) Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima prouzro čila lišenje slobode. U slu čajevima iz stava 1 tač ke a ovog člana isključeno je pravo na naknadu štete i ako su postojale okolnosti iz člana 414 stava 1 ili ako je po stupak obustavljen na osnovu člana 205 ovog zakona.

(4) U postupku za naknadu štete, u sluč ajevima iz stavova 1 i 2 ovog člana, shodno ć e se primjenjivati odredbe ove glave.

Član 419

Naknada štete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja

Ako je sluč aj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišenje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrije đen ugled te osobe, sud će, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informranja saop ćenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost li šenja slobode. Ako slu čaj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saop ćenje će se, na zahtjev te osobe, dostaviti 103 organu ili pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno – političkoj stranci ili udruženju građana.

Član 420

Osobe kojima pripada pravo podnošenja odštetnog zahtjeva

(1) Poslije smrti osu đene osobe pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njenom bra čnom odnosno vanbračnom drugu, djeci, roditeljima, braći i sestrama.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog č lana može se podnijeti i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu štete.

(3) Neovisno od uslova iz člana 414 ovog zakona, zahtjev iz stava 1 ovog člana može se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije djela u ranijoj presudi bio teže povrije đen ugled osu đene osobe.

(4) Zahtjev iz stavova od 1 do 3 ovog člana podnosi se sudu u roku od šest mjeseci. O zahtjevu odlučuje vijeće Osnovnog suda ( član 23 stav 2). Prilikom rješ avanja o zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe člana 414 stavovi 2 i 3 i člana 418 stava 3 ovog zakona.

Član 421

Rehabilitacija

Sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rješenje se dostavlja organu nadležnom za vo đenje kaznene evidencije. O poništenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije.

Član 422

Zabrana upotrebe podataka

Osoba koja je na bilo koji na čin došla do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lišenje slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na na čin koji bi bio od štete za rehabilitaciju osobe protiv koje je vođen krivični postupak.

Član 423

Pravo na naknadu štete u vezi zaposlenja

(1) Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni staž, odnosno staž osiguranja kao da je bila na radu za vr ijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode staž izgubila. U staž se ura čunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je došlo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode, a koja nije nastala krivicom te osobe.

(2) Prilikom svakog rješavanja o pravu na koje utječ e dužina radnog staža, odnosno staža osiguranja, nadležni organ ili druga pravna osoba uzet će u obzir staž priznat odredbom stava 1 ovog člana.

(3) Ako organ ili pravna osoba iz stava 2 ovog člana ne uzme u obzir staž priznat odredbom stava 1 ovog člana, ošte ćena osoba može zahtijevati da sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena staža nastupilo po zakonu. Tužba se podnosi protiv organa ili pravne osobe, koja osporava priznati staž i protiv Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(4) Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2 ovog člana ostvaruje, isplatit će se iz sredstava budžeta Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1 ovog člana staž priznat.

(5) Staž osiguranja priznat odredbom stava 1 ovog člana u cjelini se ura čunava u mirovinski staž. 104

GLAVA XXXII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE

Član 424

Traženje adrese

Ako se ne zna prebivalište ili boravište osumnji čenog, odnosno optuženog, kad je to po odredbama ovog zakona neophodno, tužilac, odnosno sud će zatražiti od policijskih organa da osumnjič enog, odnosno optuženog potraže i da tužioca, odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi.

Član 425

Uslovi za izdavanje potjernice

(1) Izdavanje potjernice može se narediti kad se osumnjič eni, odnosno optuženi protiv kojeg je pokrenut krivi čni postupak zbog krivič nog djela za koje se po zakonu može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora.

(2) Izdavanje potjernice naređuje sud.

(3) Izdavanje potjernice naredit će se i u slučaju bjekstva osuđenog iz ustanove u kojoj izdržava kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru vezanu s lišenjem slobode. Naredbu u takvom slučaju izdaje upravnik ustanove.

(4) Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvršenja.

Član 426

Izdavanje objave

(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivi čnim djelom, ili ove predmete treba prona ći, a naro čito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronađenog nepoznatnog leša, naredit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se podaci ili obavještenja dostave organu koji vodi postupak.

(2) Policijski organi mogu objavljiva ti i fotografije leševa i nest alih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba, došlo usljed krivičnog djela.

Član 427

Povlačenje potjernice ili objave

Organ koji je naredio izdava nje potjernice ili objave dužan je da je odmah povu če kad se prona đe tražena osoba ili predmet ili ka d nastupi zastarjelost krivi čnog gonjenja ili izvršenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije više potrebna.

Član 428

Ko raspisuje potjernicu ili objavu

(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadl ežni policijski organ koga odre đuje sud u svakom pojedinom slu čaju, odnosno ustanova iz koje je pobjeg la osoba na izdržavanju kazne ili zavodske mjere.

(2) Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je iz data potjernica nalazi u inozemstvu, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine može raspisati međunarodnu potjernicu.

105

GLAVA XXXIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 429

Sudska policija

Ako do stupanja na snagu ovog zakona ne otpo čne s radom sudska policija, ovlaštenja sudske policije predviđena u ovom zakonu izvršavat će Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 430

Ustupanje predmeta iz nadležnosti Suda BiH

(1) Predmete iz nadležnosti suda Bi H primljene u rad kod sudova Br čko Distrikta BiH do stupanja na snagu ovog zakona, dovršit će ti sudovi ukoliko je u tim predmetima optužnica potvrđena.

(2) Predmete iz nadležnosti suda BiH primljene u rad kod sudova Br čko Distrikta BiH, odnosno tužilaštava, i u kojima optužnica nije stupila na pravnu snagu, odnosno nije potvr đena, dovršit će ti sudovi, osim ako sud BiH po službenoj dužnosti ili na obrazložen prijedlog stranaka ili branioca, ne odluči da preuzme takav predmet.

(3) Ako je sud Bosne i Hercegovine vođenje postupka iz svoje nadležnosti prenio sudu na čijem je području krivično djelo izvršeno ili pokušano, taj sud će prihvatiti dokaze koji su u skladu sa zakonom prikupljeni u toku istrage i sudskog osiguranja.

Član 431

Rješavanje po zahtjevu za zaštitu zakonitosti

U postupcima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona podnesen zahtjev za zaštitu zakonitosti ili je bio u toku rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i u tom roku izjavljen zahtjev za zaštitu zakonitosti, postupak će se nastaviti i dovršiti u skladu sa ranijim propisima.

Član 432

Donošenje podzakonskih propisa

Podzakonske propise predvi đene ovim zakonom donijet će Pravosudna komisija Br čko Distrikta najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 433

Prestanak primjene zakona

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o krivi čnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik Brč ko Distrikta BiH» broj 7/00 od 30. 11. 2000. godine), osim ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.

Član 434

Stupanje na snagu ovog zakona

Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine i objavit će se u «Službenom glasniku Brč ko Distrikta Bosne i Hercegovine».

Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina

BRČKO DISTRIKT B R ČKO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE BOSNE I HERCEGOVINE

106

SKUPŠTINA BRČKO DISTRIKTA SKUPŠTINA BR ČKO DISTRIKTA

Broj: 0-02-022-154/03 Brčko, 28. maj 2003. godine

PREDSJEDNIK

SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA

Mirsad Đapo, dipl. pravnik

107