Zakon o notarima

ZAKON

O NOTARIMA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07, 50/10, 78/11, 20/14)

I - OSNOVNE ODREDBE

Cilj zakona

Član 1.

Ovim zakonom ure đuju se organizacija, ovlaš ćenja, na čin rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od značaja za rad notara na teritoriji Republike Srpske.

Javna služba

Član 2.

(1) Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, koji su samostalni i nezavisni nosioci te službe.

(2) Zadatak notara je da vrši obradu, ovjeravanje i potvr đivanje javnih isprava, te vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

(3) Notar je dužan odgovaraju ćim mjerama osigurati nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske službe, pridržavaju ći se zabrane u čestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa ovim zakonom.

(4) Notar je dužan svojim ponašanjem, u službi i van nje, pokazivati da je dostojan poštovanja i povjerenja koje uživa služba notara i izbjegavati svako ponašanje koje proizvodi utisak kršenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naro čito utisak o zavisnosti i pristrasnosti.

(5) Notaru nije dopuštena reklama koja je u suprotnosti sa njegovom javnom službom.

Obavljanje službe

Član 3.

(1) Notar obavlja službu notara profesionalno i isklju čivo kao zanimanje tokom vremena za koje je imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

(2) Notar može svoju službu vršiti do navršenih 65 godina života, ukoliko ne nastupe razlozi na prijevremeni prestanak službe prema članu 25 . stav 1 t. 1. i 3. do 6. ili za razrješenje prema članu 26. ovog zakona.

Dokazna snaga notarskih isprava

Član 4.

(1) Notarske isprave su sve isprave notara, koje on sa čini na osnovu ovog zakona u okviru svoje nadležnosti.

(2) Notarske isprave su: notarski obra đene isprave, notarske ovjere i notarske potvrde.

(3) Notarske isprave vrijede kao javne isprave i važe na teritoriji cijele Republike Srpske, kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija, nezavisno od toga od kojeg su notara na teritoriji Bosne i Hercegovine izdate.

(4) Notarski obra đene isprave koje je notar sa činio u granicama svojih službenih ovlaš ćenja u propisanoj formi imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.

(5) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedo či.

(6) Dopušteno je dokazivati da je izjava neta čno notarski obra đena, odnosno da su posvjedo čene činjenice neta čne.

II - NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA

1. Notarski ispit Pristup notarskom ispitu

Član 5.

(1) Svako lice koje ispunjava uslove za obavljanje službe notara iz čl. 6., 7. i 20. t. od 1. do 5. ovog zakona može kod Ministarstva pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) podnijeti zahtjev za pristup polaganju notarskog ispita. U tu svrhu Ministarstvo objavljuje pismeno obavještenje radi prikupljanja zahtjev kandidata za polaganje notarskog ispita, koje se objavljuje u dnevnim listovima.

(2) Po prijemu zahtjeva Ministarstvo utvr đuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita, o čemu se donosi rješenje.

(3) Obavještenje o odluci kojom se utvr đuje da kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita dostavlja se kandidatu i predsjedniku komisije iz člana 8. ovog zakona, a rješenje kojim se utvr đuje da kandidat ne ispunjava uslove dostavlja se samo kandidatu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora prema odredbama zakona koji reguliše upravni postupak.

Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita

Član 6.

Polaganju notarskog ispita može pristupiti lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita, u smislu člana 20. ta čka 4. Zakona o notarima, radilo najmanje pet godina na poslovima struke.

Poha đanje pripremnog seminara

Član 7.

(1) Uslov za pristupanje polaganju notarskog ispita predstavlja i obaveza poha đanja pripremnog seminara kandidata, o čemu mora imati pismeni dokaz, u skladu sa članom 128. ovog zakona.

(2) Ministarstvo u prvom šestomjese čju svake poslovne godine organizuje pripremni seminar za polaganje notarskog ispita, osim u slu čaju kada se prijavi manje od 15 kandidata za poha đanje pripremnog seminara.

Komisija za polaganje notarskog ispita

Član 8.

(1) Notarski ispit se polaže pred komisijom za polaganje notarskog ispita (u daljem tekstu: komisija) koja se sastoji od pet članova.

(2) Komisiju imenuje ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar). Dva člana Komisije predlaže direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske, a tri člana ministar, i to: dva člana iz reda lica koja će na pripremnim seminarima iz člana 128 . ovog zakona educirati kandidate i jednog člana iz reda državnih službenika Ministarstva koji ima položen pravosudni ispit.

(3) Prilikom imenovanja komisije ministar će nastojati da vodi ra čuna o ravnomernoj nacionalnoj zastupljenosti njenih članova.

(4) Članovi komisije moraju biti diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim ispitom i iskustvom u struci od najmanje 10 (deset) godina ili profesori pravnog fakulteta iz oblasti koje su od zna čaja za notarijat.

(5) Nakon isteka prelaznog perioda iz člana 6. stav 2. ovog zakona, dva člana komisije umjesto direktora Centra za edukaciju sudija i tužilaca predlaže Notarska komora.

(6) Komisija je nadležna za pripremu i sprovo đenje notarskog ispita, ocjenjivanje kandidata koji ispunjavaju uslove predvi đene konkursom, te ima druga prava i obaveze utvr đene ovim zakonom i drugim propisima.

(7) Komisija u vršenju svojih poslova osigurava poštivanje i primjenu principa zakonitosti, javnosti, profesionalne nepristrasnosti, politi čke nepristrasnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonomi čnosti.

(8) Komisija donosi pravilnik kojim ure đuje na čin svoga rada.

(9) Administrativno-tehni čke i ra čunovodstvene poslove za komisiju obavlja Ministarstvo.

Notarski ispit

Član 9.

Notarski ispit se polaže pismeno i usmeno.

Predmet pismenog ispita

Član 10.

Pismeni ispit sastoji se od tri ispitna zadatka koji se rade do četiri sata. U dva od ovih ispitnih zadataka treba provjeriti da li su kandidati u stanju sa činjavati notarske isprave u sljede ćim pravnim oblastima:

1. obligaciono i stvarno pravo,

2. porodi čno i nasljedno pravo,

3. privredno pravo,

4. izvršni postupak.

Plan ispita i termin polaganja

Član 11.

Plan ispita i termin polaganja notarskog ispita odre đuje predsjednik ispitne komisije.

Obavještavanje o terminu

Član 12.

Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora o tome biti obaviješten najmanje 30 dana prije termina odre đenog za polaganje pismenog ispita. Ukoliko kandidat pismeno pristane, ovaj rok može biti i kra ći.

Postupak na pismenom ispitu

Član 13.

(1) Prije po četka pismenog ispita utvr đuje se identitet kandidata koji su pristupili polaganju pismenog notarskog ispita.

(2) Pismenom ispitu mogu prisustvovati samo predsjednik i članovi komisije, kao i službenici Ministarstva koji će nadgledati polaganje ispita.

(3) Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima propisa.

(4) Za vrijeme pismenog ispita kandidatima nije dozvoljeno me đusobno dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim licima, niti napuštanje prostorija u kojima se ispit obavlja.

(5) Ukoliko se neki kandidat posluži nedopuštenim pomo ćnim sredstvima, bi će isklju čen sa ispita i smatra će se da taj kandidat ispit nije položio.

Ocjenjivanje pismenih radnji

Član 14.

(1) Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva člana komisije nezavisno jedan od drugoga. Svi članovi komisije glasanjem odlu čuju o izboru članova koji će ocjenjivati pismene zadatke, pri čemu mora u čestvovati član komisije koji je dao pismenu radnju. Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vrši pod šifrom koju dodjeljuje Ministarstvo, bez oznake imena kandidata.

(2) Radovi se ocjenjuju ocjenama odli čan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim zadovoljava (7), zadovoljava

(6) i nije položio (5), pri čemu se kao pojedina čne ocjene mogu davati samo pune ocjene. U slu čaju razli čitog ocjenjivanja izra čunava se prosje čna ocjena do dvije decimale (npr. 7,50).

(3) Kandidat kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao položio", nije položio cijeli ispit.

(4) Prosjek ocjena za sve pismene radove predstavlja rezultat pismenog ispita. Rezultat ispita utvr đuje komisija.

Usmeni dio ispita

Član 14a.

Usmeni dio ispita polaže se u jednom danu iz Propisa o službi notara i odbrane pismenih ispitnih zadataka.

Poziv na usmeni dio ispita

Član 14b.

Usmeni dio ispita polaže se pred Komisijom u pravilu 60 dana nakon završenog pismenog dijela ispita. Kandidatima će se zajedno sa pozivom za usmeni dio ispita saopštiti rezultati pismenog dijela ispita. Poziv za usmeni dio ispita će se dostaviti kandidatima najkasnije 30 dana prije polaganja usmenog dijela ispita.

Zapisnik

Član 14v.

Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog ispita vodi se odvojeni zapisnik. U zapisnik se upisuju li čni podaci kandidata, sastav Ispitne komisije, dužina trajanja pisanja pismene radnje, uz naznaku vremena predaje radnje, ocjene komisije i druge napomene. Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi Komisije koji su kandidate ispitivali te zapisni čar (sekretar). Svaki kandidat ima pravo zahtijevati da mu se omogu ći uvid u zapisnik, kao i ocjenu njegovih pismenih radnji i predsjednik Komisije je dužan omogu ćiti taj uvid.

Postupak na usmenom dijelu ispita

Član 14g.

Usmeni dio ispita ne može trajati duže od četiri časa, sa pauzom od jedan čas, pri čemu se najviše može ispitivati pet kandidata istovremeno. Usmeni dio ispita je javan. Predsjednik Komisije može udaljiti slušaoce koji svojim ponašanjem ometaju ispitivanje, kao i slušaoce koji se u prostoriji u kojoj se obavlja ispitivanje ne mogu smjestiti na na čin da ne ometaju ispitivanje.

Ocjenjivanje uspjeha na usmenom dijelu ispita i zaklju čna ocjena

Član 14d.

Po završetku polaganja usmenog dijela ispita formira se završna ocjena sa maksimalno dvije decimale iz pojedina čnih rezultata pojedinih predmeta koji se sabiraju i dijele sa pet. Rezultat usmenog dijela ispita sabira se sa rezultatom pismenog dijela ispita i dijeli se sa dva. Ispit je položen ako zaklju čna ocjena iznosi najmanje 6 (šest), pod uslovom da su sve pojedina čne ocjene usmenog ispita ocijenjene najmanje sa 6 (šest). Predsjednik Komisije saopštava završnu ocjenu kandidatu usmeno po završetku polaganja usmenog dijela ispita, nakon što postupi prema stavu 1. ovog člana.

Uslovi za polaganje notarskog ispita članova Komisije

Član 14 đ. Članovi Komisije za polaganje notarskog ispita su oslobo đeni poha đanja pripremnog seminara.

Izostanak sa ispita

Član 15.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije po četka ispita izjavi da odustaje od polaganja, smatra se da ispit nije ni polagao.

Prekid ispita

Član 16.

(1) Zapo četi ispit može se prekinuti ako je kandidat zbog bolesti, saobra ćajnog udesa ili smrtnog slu čaja člana uže porodice sprije čen da nastavi polaganje ispita.

(2) O nastavljanju polaganja ispita odlu čuje komisija, o čemu se sa činjava službena zabilješka.

(3) Zahtjev za nastavak ispita može se podnijeti u roku od osam dana od dana kada je kandidat polagao ili trebalo da polaže pismeni dio ispita.

(4) Nakon isteka roka od 60 dana od dana kada je kandidat ispit prekinuo, ispit se ne može nastaviti.

Ponavljanje ispita

Član 17.

Kandidat koji nije položio ispit može ponovo polagati taj ispit nakon isteka roka od šest mjeseci od dana polaganja ispita. Ispit se može ponoviti najviše dva puta.

Uvjerenje

Član 18.

O položenom notarskom ispitu Ministarstvo izdaje uvjerenje u roku od 30 dana od dana položenog ispita uz navo đenje zaklju čne ocjene. Sadržaj uvjerenja utvr đuje Ministarstvo.

Evidencija o ispitima

Član 19.

(1) U Ministarstvu se vodi evidencija lica koja su položila ispit i koja nisu položila notarski ispit.

(2) Oblik i sadržaj kao i na čin vo đenja knjige evidencije propisuje ministar pravde. Knjiga evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti ozna čene rednim brojevima. Ovjeru knjige vrši ministar.

(3) Knjige evidencije čuvaju se trajno.

2. Uslovi za obavljanje službe notara, postupak izbora notara, prestanak službe i udaljavanje notara iz službe Uslovi za obavljanje službe notara

Član 20.

Za notara može biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljede će uslove:

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,

2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opšte zdravstvene uslove,

3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili, prije 6. aprila 1992. godine, na pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma ste čena na pravnom fakultetu u nekoj drugoj državi, ovaj uslov se sti če nakon nostrifikacije diplome od nadležnog organa,

4. da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili, prije 6. aprila 1992. godine, u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit položen u nekoj drugoj državi, ovaj uslov se sti če nakon priznavanja tog ispita od strane Ministarstva.

5. da nije osu đivano na kaznu zatvora za krivi čna djela protiv čovje čnosti i me đunarodnog prava, protiv službene ili druge dužnosti ili za drugo krivi čno djelo izvršeno s predumišljajem, koje u vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadležni organ,

6. da nije smijenjen sa dužnosti od strane nadležnih organa zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlaš ćenja ili nesavjesnog rada u službi, i

7. da ima položen notarski ispit.

Službeno sjedište notara i broj notara

Član 21.

(1) Na prijedlog ministra, Vlada Republike Srpske odre đuje broj potrebnih notara za podru čje Republike Srpske, kao i njihovo službeno sjedište.

(2) Službeno sjedište notara je opština ili grad koje odredi Vlada Republike Srpske.

(3) Nakon formiranja Notarske komore Republike Srpske (u daljem tekstu: Notarska komora), prilikom odre đivanja broja notarskih mjesta kao i prilikom utvr đivanja službenih sjedišta pribavlja se mišljenje i Notarske komore.

(4) Broj notara odre đuje se prema broju stanovnika koji žive na podru čju Republike Srpske, uzimaju ći u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade, pri čemu se po pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto.

(5) Dvije ili više opština, koje imaju manji broj stanovnika od broja koji je utvr đen u stavu 4. ovog člana, mogu imati jednog notara.

Konkurs za izbor notara

Član 22.

(1) Izbor notara vrši se konkursom.

(2) Konkurs organizuje i sprovodi Ministarstvo.

(3) Konkurs za popunu notarskih mjesta mora da sadrži, pored uslova za izbor notara predvi đenih ovim zakonom, i sljede će podatke: rok podnošenja prijava, rok obavještavanja kandidata o rezultatu konkursa, kao i službeno sjedište za koje se vrši izbor notara.

(4) Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa prema stavu 5. ovog člana.

(5) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Izbor notara

Član 23.

(1) Za notara mogu biti izabrani samo kandidati koji su po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojni ugleda notarske službe.

(2) Kod izbora izme đu više kandidata koji ispunjavaju uslove iz člana 20 . ovog zakona, prvenstveno će se voditi ra čuna o uspjehu na notarskom ispitu, a kod istog uspjeha i o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u sjedištu notara.

(3) Izbor kandidata za notara prijavljenih na konkurs mora se izvršiti najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na konkurs.

(4) Predsjednik Vlade Republike Srpske imenuje dva člana, ministar pravde imenuje dva člana, predsjednik Vrhovnog suda jednog člana u konkursnu komisiju za sprovo đenje konkursa, koja utvr đuje listu kandidata koji ispunjavaju uslove predvi đene konkursom i provjerava da li su ispunjene pretpostavke prema članu 6. stav 1., članu 7. i članu 20. ovog zakona. U konkursnoj komisiji moraju biti zastupljeni predstavnici konstitutivnih naroda i ostalih. Komisija će osim toga navesti da li prema njenim saznanjima kandidat ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovog člana.

(5) Rješenje o izboru za notara donosi ministar, na prijedlog Komisije iz prethodne ta čke ovog člana.

(6) Kandidati koji ne budu izabrani za notara dobijaju pismeno obavještenje, koje sadrži razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notara.

(7) Protiv rješenja o izboru notara može se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja uložiti prigovor ministru. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notara zadržava izvršenje rješenja.

(8) Ministar je dužan odlu čiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlu čeno o prigovoru je kona čno.

(9) Protiv rješenja iz stav 8. ovog člana kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava kod nadležnog suda, odnosno drugih zakonom odre đenih organa, u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po prigovoru.

Polaganje sve čane izjave i povelja o imenovanju

Član 24.

(1) Nakon što je rješenje o izboru notara prema članu 23 . ovog zakona postalo kona čno, imenovanje notara vrši ministar.

(2) Ministar uru čuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadržaj povelje utvr đuje ministar. Rješenje o imenovanju se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske".

(3) Prije uru čenja povelje o imenovanju, notar daje sve čanu izjavu pred ministrom. Sve čana izjava glasi: "Zaklinjem se da ću službu notara obavljati tako što ću štititi Ustav i zakon i da ću službu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvaju ći poslovnu tajnu.".

(4) Notar je obavezan, u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju, Ministarstvu podnijeti dokaze da ima opremljenu notarsku kancelariju u svom službenom sjedištu, da je pribavio službeni pe čat i da je zaklju čio osiguranje od odgovornosti u smislu člana 54. ovog zakona. Opremu i prostor koji mora ispunjavati notarska kancelarija propisa će ministar.

(5) Notar po činje sa radom kada ispuni uslove iz stava 4. ovog člana, a najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim slu čajevima Ministarstvo može produžiti ovaj rok.

Prestanak službe notara

Član 25.

(1) Služba notara prestaje:

1. smr ću,

2. navršenjem 65 godina života,

3. pismenim otkazom notara - danom donošenja kona čnog rješenja o prestanku službe,

4. ako bude osu đen za krivi čno djelo iz člana 20 . ta čka 5. ovog zakona po činjeno s predumišljajem ili ako mu bude izre čena zabrana daljeg obavljanja službe notara - danom pravosnažnosti sudske odluke,

5. ako bez valjanog razloga ne zapo čne s radom u roku utvr đenom u stavu 4. člana 24. ovog zakona,

6. kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje službe notara - danom donošenja kona čne odluke disciplinskog organa,

7. razrješenjem - danom donošenja kona čnog rješenja o razrješenju.

(2) Rješenje o prestanku službe notara, iz razloga utvr đenih u stavu 1. ovog člana, donosi ministar pravde, kada nastane razlog za prestanak službe.

Razrješenje notara

Član 26.

(1) Notar će biti razriješen:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje notarske službe iz člana 23 . stav 1. ovog zakona ili se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostavke nisu postojale,

2. ako zasnuje radni odnos ili ako po čne koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili počne obavljati neku drugu službu, odnosno ako nastanu razlozi navedeni u članu 51 . ovog zakona,

3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograni čena poslovna sposobnost,

4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duševne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje službe,

5. ako njegovi poslovni odnosi ili na čin vo đenja poslova notara, odnosno njegove materijalne prilike ugrožavaju interese stranaka,

6. ako se nije osigurao od odgovornosti zaključivanjem ugovora o osiguranju ili ne pla ća naknadu za osiguranje Notarskoj komori u skladu sa članom 54. ovog zakona,

7. ako godišnje nije poha đao najmanje dva kursa za usavršavanje notara priznata od strane Ministarstva.

(2) Rješenje o razrješenju donosi ministar nakon konsultacija sa Notarskom komorom, s tim da se prije donošenja rješenja notar mora saslušati i izjasniti o okolnostima za razrješenje.

(3) Protiv rješenja o razrješenju može se koristiti pravni lijek predvi đen u st. 7. do 9. člana 23. ovog zakona.

Gubljenje prava na upotrebu službenog naziva

Član 27.

Prestankom službe ili udaljenjem iz službe notar gubi ovlaš ćenje da nosi naziv "notar".

Privremeno udaljavanje iz službe

Član 28.

(1) Notar može biti privremeno udaljen iz službe:

1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,

2. ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz člana 26 . ovog zakona ili ako je pokrenut postupak za razrješenje.

(2) Ako je u krivi čnom postupku protiv notara odre đen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rješenja.

(3) Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz službe donosi ministar po službenoj dužnosti.

Posljedice privremenog udaljavanja iz službe

Član 29.

Za vrijeme privremenog udaljavanja iz službe, notar ne smije preduzimati nikakve službene radnje iz nadležnosti notara.

3. Vršilac dužnosti notara Vršilac dužnosti notara

Član 30.

(1) Ako je služba notara prestala, Ministarstvo može bez javnog konkursa odrediti vršioca dužnosti notara. Za vršioca dužnosti notara može biti postavljen samo drugi notar ili lice koje ispunjava uslove iz člana 20 . ovog zakona.

(2) Mandat vršioca dužnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najduže šest mjeseci, s tim što u opravdanim slu čajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci.

(3) Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto je postavljen.

(4) Zadatak vršioca dužnosti notara je da nastavi službene radnje koje je zapo čeo notar, a nije ovlaš ćen poduzimati nove notarske poslove.

(5) Vršilac dužnosti notara ima pravo da potražuje troškove ukoliko oni dospiju nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za preduzimanje odre đene službene radnje, ima pravo taj predujam ura čunati prilikom obra čuna sa vršiocem dužnosti notara.

(6) Vršenje dužnosti se obavlja na trošak i za ra čun Notarske komore, kojoj vršilac dužnosti notara podnosi obra čun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za obavljene poslove notara.

(7) Vršilac dužnosti notara koristi, ukoliko je neophodno, pe čat notara čija je služba prestala, uz dodatak "vršilac dužnosti notara".

(8) Odredbe člana 40. st. 1. i 2. i člana 41. stav 2. kao i odredbe ovog zakona o odgovornosti notara primjenjuju se i na vršioca dužnosti notara.

(9) Ako lice koje je odre đeno za vršioca dužnosti notara još nije osigurano kao notar, osiguranje vršioca dužnosti preuzima Notarska komora u skladu sa članom 54. ovog zakona.

4. Notarski pomo ćnik Notarski pomo ćnik

Član 31.

(1) U notarskoj kancelariji može biti zaposlen notarski pomo ćnik.

(2) Notarski pomo ćnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vršenje poslova notara, kao i za polaganje notarskog ispita.

Uslovi za službu notarskog pomo ćnika

Član 32.

(1) Za notarskog pomo ćnika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.

(2) Izbor izme đu više kandidata vrši se primjenom kriterijuma koji se odnose na li čne i stru čne kvalitete svakog kandidata, pri čemu se naro čito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme studija na pravnom fakultetu.

Potreba za notarskim pomo ćnicima i uslovi za njihovo imenovanje

Član 33.

(1) Potrebu za prijemom notarskog pomo ćnika u notarske kancelarije utvr đuje Notarska komora, pri čemu treba pribaviti i mišljenja notara, a kona čnu odluku o broju i o konkursu za mjesta notarskih pomo ćnika, donosi Ministarstvo na prijedlog Notarske komore.

(2) Za notarskog pomo ćnika može biti imenovno samo lice koje ispunjava sljede će uslove:

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,

2. da je položilo pravosudni ispit u smislu člana 20. ta čka 4. ovog zakona.

Konkurs za popunu mjesta notarskog pomo ćnika

Član 34.

(1) Izbor notarskog pomo ćnika vrši se konkursom.

(2) Konkurs organizuje i sprovodi Ministarstvo, na prijedlog Notarske komore.

(3) Konkurs mora sadržavati sljede će podatke: opšte uslove za imenovanje notarskog pomo ćnika, rok podnošenja prijava i rok za obavještavanje kandidata o rezultatu konkursa.

(4) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenom glasniku Republike Srpske".

(5) Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u smislu stava 4. ovog člana.

Postupak izbora notarskog pomo ćnika

Član 35.

(1) Ministar pravde je dužan da u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava na konkurs predo či Notarskoj komori listu kandidata koji ispunjavaju uslove navedene u konkursu.

(2) Notarska komora u roku od 30 dana nakon predo čavanja liste kandidata donosi rješenje o izboru kandidata za notarskog pomo ćnika.

(3) Kandidati koji ne budu izabrani za notarskog pomo ćnika dobijaju pismeno obavještenje, koja sadrži razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notarskog pomo ćnika.

(4) Protiv rješenja o izboru notarskog pomo ćnika može se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja uložiti prigovor ministru pravde. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notarskog pomo ćnika odlaže izvršenje rješenja o izboru notarskog pomo ćnika.

(5) Ministar je dužan odlu čiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlu čeno o prigovoru je kona čno.

(6) Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava pred nadležnim sudom, odnosno pred drugim nadležnim organima, u skladu sa zakonom, u roku od 30 dana od dana prijema kona čnog rješenja.

Položaj notarskog pomo ćnika

Član 36.

(1) Status notarskog pomo ćnika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom ugovora o radu od strane Notarske komore. Ugovor o radu može se raskinuti na li čni zahtjev notarskog pomo ćnika. On može biti otpušten ukoliko nije položio notarski ispit.

(2) Odredbe člana 52. ovog zakona, shodno važe i za notarskog pomo ćnika. Danom stupanja na posao notarski pomo ćnik mora okon čati eventualno postoje ći drugi radni odnos.

Poslovi notarskog pomo ćnika

Član 37.

(1) Notarski pomo ćnik može u notarskoj kancelariji obavljati, pod neposrednim nadzorom notara, sve poslove za koje je po zakonu ovlaš ćen notar.

(2) Notarski pomo ćnik ne smije li čno potpisivati notarske isprave ili zabilježbe o ovjeri.

(3) Notarski pomo ćnik je dužan za vrijeme svoje službe u notarskoj kancelariji da se pridržava istih službenih i ostalih obaveza koje važe za notara.

Plata notarskog pomo ćnika

Član 38.

(1) Notarski pomo ćnik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja službe ostvaruje primjerenu platu, kao i ostala prava u vezi sa radom kod notara od Notarske komore.

(2) Notarska komora će svojim aktom utvrditi mjerila za platu notarskog pomo ćnika.

(3) Aktom iz stava 2. ovog člana utvr đuje se i visina naknade koju je notar kome je upu ćen notarski pomo ćnik na rad dužan pla ćati Notarskoj komori.

5. Zamjenik notara Zamjenik notara

Član 39.

(1) Ako je notar sprije čen duže od dvije sedmice u vršenju službe, obavezan je to odsustvovanje bez odlaganja prijaviti Ministarstvu. Ako ova sprije čenost traje duže od jednog mjeseca, notaru je potrebno odobrenje Ministarstva. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne ometa primjena i zaštita prava stranaka.

(2) Ako sprije čenost notara traje duže od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljenje zamjenika notara, a ako notar ne podnese zahtjev za postavljanje zamjenika notara, ministar može i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara.

(3) Na zahtjev notara, ministar može notaru postaviti zamjenika i za njegovo odsustvo ili sprije čenost za rad koje će trajati i kra će od dvije sedmice. Postavljenje zamjenika notara može se izvršiti i unaprijed za sve slu čajeve sprije čenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara).

(4) U slu čaju privremenog udaljenja notara iz službe, zamjenik notara može biti postavljen i bez zahtjeva notara.

(5) Za zamjenika notara može biti postavljen samo notarski pomo ćnik ili drugi notar.

(6) U odnosu na pitanja koja nisu regulisana u odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredbi člana 54. ovog zakona.

Postavljenje zamjenika notara

Član 40.

(1) Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rješenjem ministar.

(2) Zamjenik notara mora, ukoliko nije ve ć ranije kao notar dao sve čanu izjavu, prije po četka rada dati sve čanu izjavu. Ukoliko je ve ć jednom kao zamjenik nekog notara dao sve čanu izjavu, dovoljno je da se u rješenju izvrši uputa na ranije datu sve čanu izjavu.

(3) Postavljeni zamjenik notara može se u svako doba opozvati.

Prava i dužnosti zamjenika notara

Član 41.

(1) Zamjenik notara obavlja službu kao notar i obavezan je na ispravama koje izdaje uz svoj potpis dopisati dodatak koji ga ozna čava kao zamjenika i upotrebljavati pe čat i štambilj notara koga zamjenjuje.

(2) Zamjenik notara mora se uzdržavati od preduzimanja onih službenih radnji koje su zabranjene i notaru koga zamjenjuje.

(3) Zamjenik notara vrši službu na trošak notara koga zamjenjuje i notar je obavezan zamjeniku notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.

(4) Službena ovlaš ćenja zamjenika notara po činju sa preuzimanjem službe i prestaju, ako se postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom službe notaru. Za vrijeme tog perioda notar se mora uzdržavati od obavljanja svoje službe.

(5) Ošte ćenoj stranci zbog povrede službene dužnosti zamjenika notara, pored zamjenika, odgovara i notar kao solidarni dužnik. U odnosima izme đu notara i zamjenika notara obavezan je samo zamjenik notara.

6. Stru čni saradnik u kancelariji notara Stru čni saradnik

Član 42.

(1) Notar može zaposliti stru čnog saradnika, koji ima položen pravosudni ispit u skladu sa članom 20. ta čka 4. ovog zakona.

(2) Stru čni saradnik za vrijeme trajanja službe ostvaruje platu i ostala prava iz radnog odnosa kod notara, a u skladu sa shodnom primjenom zakona i drugih propisa Republike Srpske koji se odnose na radne odnose i plate službenika organa uprave.

7. Prava i dužnosti notara Službeno podru čje notara

Član 43.

(1) Notar može svoju djelatnost u vezi sa izdavanjem isprava obavljati samo unutar svog službenog podru čja, ukoliko u izuzetnim slu čajevima opravdani interesi tražioca prava ne nalažu djelovanje izvan službenog podru čja.

(2) Notar može imati samo jednu kancelariju za rad.

Radno vrijeme

Član 44.

Redovno radno vrijeme notara odre đuje rješenjem Notarska komora. Notar može, prema potrebi, službene radnje preduzimati i izvan utvr đenog radnog vremena.

Obaveza preduzimanja službenih radnji

Član 45.

Notar je obavezan preduzimati sve službene radnje iz oblasti zakonom utvr đene nadležnosti i ne smije bez valjanog razloga odbiti preduzimanje službenih radnji.

Izuze će notara

Član 46.

(1) Notar ne smije djelovati ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuze ća notara od preduzimanja službene radnje primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, koje se odnose na izuze će nekog službenog lica.

(2) U slu čaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuze će, notar je obavezan odbiti preduzimanje službene radnje.

(3) O izuze ću notara, vršioca dužnosti notara, zamjenika notara ili notarskog pomo ćnika odlu čuje ministar na prijedlog stranke ili notara.

(4) Službene radnje koje su protivno stavu 1. ovog člana preduzeli notar, notarski pomo ćnik, vršilac dužnosti notara ili zamjenik notara ništavne su.

Zabrana u čestvovanja

Član 47.

Notar ne smije u čestvovati u aktivnostima pravnih lica ili ortaklucima koji su nespojivi sa njegovom službom.

Odbijanje službene radnje

Član 48.

(1) Notar je obavezan odbiti preduzimanje službene radnje ukoliko se ova radnja odnosi na pitanje koje po zakonu ne spada u nadležnost notara, a naro čito ukoliko se u čestvovanje notara zahtijeva radi postizanja očigledno nedozvoljenog ili ne časnog cilja.

(2) Notar ne smije kod zaklju čivanja pravnih poslova posredovati izme đu stranaka niti u vezi sa nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbje đenje za stranku.

(3) Notar je obavezan voditi ra čuna da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave takvim poslovima. Ministar će utvrditi formular na kome će saradnici notara dati izjavu u vezi sa zabranom učestvovanja.

Obaveza čuvanja službene tajne

Član 49.

(1) Notar je obavezan čuvati kao službenu tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizilazi što drugo.

(2) Na čuvanje službene tajne iz stava 1. ovog člana obavezna su i lica zaposlena u kancelariji notara. Ministar će utvrditi formular za odgovaraju ću izjavu saradnika notara.

(3) Stranke mogu notara osloboditi obaveze čuvanja službene tajne.

(4) Obaveza čuvanja službene tajne postoji i nakon prestanka službe notara.

Zajedni čko obavljanje službe

Član 50.

(1) Notari koji su postavljeni u istom službenom sjedištu, radi zajedni čkog obavljanja službe, mogu se povezivati i imati zajedni čke prostorije (kancelarije) za rad, ako time nije ugroženo li čno obavljanje službe sa li čnom odgovornoš ću, kao i nezavisnost i nepristrasnost notara.

(2) Povezivanje radi zajedni čkog vršenja službe ili radi zajedni čkog koriš ćenja istih prostorija za smještaj kancelarija dopušteno je samo ako time nije ugroženo li čno obavljanje službe s li čnom odgovornoš ću, nezavisnost i nepristrasnost notara.

Profesionalno obavljanje službe

Član 51.

(1) Notar ne može istovremeno biti advokat.

(2) Notar ne smije istovremeno biti u nekoj drugoj profesionalnoj službi ili imati neko drugo profesionalno zaposlenje.

(3) Zabrana iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na obavljanje službe izvršioca testamenta, staraoca ili neke druge sli čne službe zasnovane na odluci nadležnog organa.

(4) Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje nau čne, umjetni čke ili predava čke djelatnosti, te na obavljanje dužnosti u Notarskoj komori i u me đunarodnim udruženjima notara.

Dopunska djelatnost

Član 52.

(1) Notar ne može za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu, privrednom društvu i drugim pravnim licima koja ostvaruju dobit (u daljem tekstu: pravno lice) niti može biti član uprave ili nekog drugog organa u pravnom licu.

(2) Notar može obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom službom i ako mu to odobri ministar.

8. Nadoknada štete Nadoknada štete

Član 53.

(1) Notar je dužan nadoknaditi štetu koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene dužnosti.

(2) Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po opštim pravilima za nadoknadu štete.

(3) Notar odgovara i za štetu koju je prouzrokovao notarski pomo ćnik ili drugo zaposleno lice u njegovoj kancelariji. Notar odgovara za štetu koju u čini zamjenik notara u skladu sa odredbama člana 41. stav 5. ovog zakona.

Osiguranje od odgovornosti

Član 54.

(1) Notar je dužan prije po četka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao po činiti tre ćim licima obavljanjem svoje službene dužnosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomo ćnika i drugih lica zaposlenih u notarskoj kancelariji.

(2) U uslovima osiguranja može se predvidjeti da štetu do odre đenog iznosa nadokna đuje notar direktno.

(3) Osiguranje od odgovornosti vrši se tako što svaki notar treba da zaklju či ugovor o osiguranju s odgovaraju ćim društvom za osiguranje (osiguravaju će društvo) i da to osiguranje uredno i blagovremeno produžava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slu čaj.

(4) Uslove osiguranja zajedni čki utvr đuju osiguravaju ća društva u Republici Srpskoj i Notarska komora.

(5) Smatra će se da je notar zaklju čio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je podnio zahtjev za osiguranje osiguravaju ćem društvu.

(6) Notarska komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u Republici Srpskoj, s tim što su u tom slu čaju notari dužni Notarskoj komori pla ćati naknadu za utvr đenu visinu osiguranja od odgovornosti.

(7) Ako se u postupku utvrdi da je notar štetu tre ćim licima po činio namjerno ili iz krajnje nepažnje, osiguravaju će društvo koje je nadoknadilo tu štetu ima pravo regresa prema notaru.

9. Pe čat i štambilj notara Pe čat i štambilj

Član 55.

(1) Notar ima pe čat i štambilj.

(2) Oblik, sadržaj, na čin izdavanja, koriš ćenje i čuvanje pe čata i štambilja notara ure đuje svojim propisom ministar.

Službeni potpis notara

Član 56.

Notar je obavezan dostaviti predsjedniku osnovnog suda koji je nadležan za njegovo službeno sjedište, službeni potpis koji on upotrebljava prilikom preduzimanja službenih radnji. Notar mora uz potpis navesti i svoje službeno svojstvo.

III - NOTARSKA KOMORA

Notarska komora

Član 57.

(1) Svi notari sa teritorije Republike Srpske obavezno se organizuju u Notarsku komoru.

(2) Notarska komora ima svojstvo pravnog lica.

(3) Sjedište Notarske komore je u Banjoj Luci.

(4) Notarska komora se upisuje u nadležni registar Ministarstva.

Zadaci i organizacija Komore

Član 58.

(1) Notarska komora predstavlja notare kod nadležnih organa vlasti, čuva ugled, čast i prava notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom obavljaju službu notara.

(2) Notarska komora izvršava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima stavljeni u nadležnost, a može izvršavati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog osnivanja.

(3) Ako druga čije nije odre đeno ovim zakonom, organizacija, nadležnost, broj, sastav, na čin izbora i prava i dužnosti organa Notarske komore i druga pitanja od zna čaja za organizaciju i rad Notarske komore ure đuju se statutom Notarske komore.

(4) Statut Notarske komore donosi Skupština Komore, uz saglasnost ministra.

Izvještaj o radu

Član 59.

Notarska komora je obavezna svake godine podnijeti Ministarstvu izvještaj o svom radu, te svoje stavove o stanju u notarskim kancelarijama, kao i o mjerama koje bi trebalo preduzeti radi unapre đenja tog stanja.

Doprinosi za Notarsku komoru

Član 60.

Notarska komora se finansira od doprinosa koje upla ćuju notari u iznosu koji utvrdi Skupština Notarske komore.

Ovlaš ćenja Notarske komore

Član 61.

Notarska komora ima pravo da u skladu sa ovim zakonom i statutom Notarske komore, donosi opšte akte koji su za notare obavezuju ći.

Pravni lijek protiv odluka Notarske komore

Član 62.

Protiv kona čnih odluka organa Notarske komore kojima se odlu čuje o pravima i dužnostima notara, zamjenika notara, notarskih pomo ćnika i drugih lica na radu kod notara, može se voditi spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema kona čne odluke.

Organizacija i registracija

Član 63.

(1) Organizacija i registracija Notarske komore vrši se u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama.

(2) Nadzor nad radom Notarske komore vrši Ministarstvo.

IV - NADLEŽNOST NOTARA

Poslovi notara

Član 64.

(1) Notar je nadležan da preduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prepise.

(2) Notar može obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.

Notarska obrada isprave

Član 65.

(1) Notarska obrada isprave zna či da je isprava u cijelosti sa činjena od strane notara u skladu sa odredbama čl. 70. do 84. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.

(2) Stav 1. ovog člana ne isklju čuje mogu ćnost da nacrt teksta isprave mogu sa činiti stranke ili njihovi zakonski zastupnici.

Ovjera i potvrda

Član 66.

Ovjera i potvrda zna či da je isprava sa činjena u skladu sa odredbama čl. 87. do 96. ovog zakona.

Nalog suda ili organa vlasti

Član 67.

Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje i drugih poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnoš ću. Tu spadaju naro čito:

1. popis i pe čaćenje ostavinske imovine i ste čajne mase.

2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparni čnom postupku, naro čito dobrovoljne prodaje,

3. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.

V - OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava

Član 68.

(1) Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na:

1. pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izme đu bra čnih drugova, kao i izme đu lica koja žive u vanbra čnoj životnoj zajednici,

2. raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,

3. pravne poslove kojima se obe ćava neko činjenje kao poklon, s tim što se nedostatak notarske forme u ovom slu čaju nadomješta izvršenjem obe ćanog činjenja,

4. pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama,

5. osniva čka akta privrednih društava.

(2) Izuzetno od stava 1. t. 4. i 5. ovog člana, notarskoj obradi ne podliježu pravni poslovi koje me đusobno zaklju čuju Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, kao i ugovori izme đu jedinica lokalne samouprave, čiji je predmet sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i osniva čki akti privrednih društava, ako je osniva č Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave.

(3) Pravni poslovi za koje protivno stavu 1. ovog člana nisu sa činjene notarski obra đene isprave ništavni su.

(4) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti predvi đene i u drugim zakonima.

(5) Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove koji nisu navedeni u stavu 1. t. 1. do 5. ovog člana.

(6) Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koja ih izri čito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.

(7) Pripremu akata za notarsku obradu i ovjeru isprava, kao i za zastupanja stranaka pred notarima, mogu vršiti advokati.

Ovlaš ćenje notara

Član 68a.

Ukoliko su stranke ugovorom ili po drugoj notarskoj ispravi ovlastile notara da može u ime njih izvršiti odre đene radnje, kao što je zahtjev za upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava i sli čno, takve radnje će notar izvršiti u granicama ovlaš ćenja iz notarske isprave, bez izdavanja posebne punomo ći.

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska potvrda

Član 69.

(1) Potvr đivanje statuta kao i sve izmjene statuta privrednih društava zahtijevaju notarsku potvrdu.

(2) Utvr đivanje statuta kao i izmjena statuta, koji nisu notarski potvr đeni, ništavni su.

(3) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarskih potvrda mogu biti predvi đene i u drugim zakonima.

(4) Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarskih potvrda koja ih izri čito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.

VI - PRAVILA POSTUPKA O NA ČINU POSLOVANJA NOTARA

1. Notarski obra đene isprave Sadržaj originala notarske isprave

Član 70.

Original notarski obra đene isprave (u daljem tekstu: original) mora sadržavati:

1. podatke o notaru koji u čestvuje u sastavljanju originala (prezime, ime i sjedište notara),

2. podatke (kod fizi čkih lica - prezime, ime, JMBG, zanimanje i adresa, odnosno kod pravnih lica - firma, sjedište i zastupanje) o strankama, te podatke o eventualnim svjedocima i tuma čima/prevodiocima,

3. na čin na koji je utvr đen identitet lica pod ta čkom 2. ovog člana,

4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomo ći i priloga,

5. napomenu da je original strankama pro čitan ili da je postupljeno po odredbama člana 82. stav 2., člana 83 . stav 1. i člana 84. ovog zakona,

6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i čas kada je original sastavljen,

7. potpis lica pod t. 1. i 2. ovog član i pe čat notara koji je sastavio original.

Na čin pisanja originala

Član 71.

(1) Originali se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim sredstvom pisanja, jasno i čitko. Izuzetno, originali se mogu pisati rukopisom, i to samo trajnom tintom.

(2) Kratice u originalu smiju se upotrebljavati samo ako su uobi čajene ili opštepoznate, s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.

Potpis i pe čat

Član 72.

(1) Notar je obavezan original svojeru čno na njegovom kraju potpisati svojim imenom i dodatkom "notar". Pored potpisa stavi će svoj službeni pe čat. Na kraj originala, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni u čestvovali u sastavljanju originala.

(2) Ako stranka ne zna pisati, to će se u originalu nazna čiti. Ako stranka ne može pisati, u originalu će se nazna čiti i razlog zbog čega ne može pisati.

Izmjene i dopune

Član 73.

(1) Ako se u originalu moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se u činiti na kraju originala, s tim što se mora navesti na koji se dio teksta originala izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisa će stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u original nakon što je on potpisan.

(2) Stranke mogu ovlastiti notara da izvrši ispravku o čigledne greške.

Precrtavanje rije či

Član 74.

(1) U originalu se ne smije ništa brisati.

(2) Ako treba koju rije č precrtati, to će se u činiti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih rije či napisa će se na kraju originala s oznakom strane i reda originala i broja precrtanih rije či. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u originalu.

Postupak notarske obrade isprave

Član 75.

(1) U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i ovlaš ćene za preduzimanje i zaklju čivanje pravnog posla.

(2) Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke pou čiti o pravnim posljedicama posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog originala. Pri tome notar mora paziti da se isklju če zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevješte stranke ne budu ošte ćene.

(3) Original se mora strankama pro čitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se uvjerava da sadržaj originala odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i svojeru čno potpisati taj original. U originalu se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako postupilo.

(4) Prilozi se tako đe moraju uvijek pro čitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate sa sadržajem priloga. Ovo mora biti zabilježeno u originalu. Sastavljanje originala može se vršiti samo onda kada prilikom čitanja originala prilozi stoje na raspolaganju strankama.

Obaveza upozoravanja i pouke

Član 76.

(1) Ako stranke ho će da se u original unesu nejasne, nerazgovijetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani u činak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se neka od stranaka ošteti, notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovaraju će pouke.

(2) Ako stranke ipak ostanu kod tih izjava, notar može sa činjavanje originala odbiti ili ih tako unijeti u original, ali će notar u tom originalu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.

Utvr đivanje identiteta

Član 77.

(1) Ako notar ne poznaje stranke li čno i po imenu, njihov identitet utvrdi će li čnom kartom ili pasošem, ili drugim li čnim dokumentom. Ako ni to nije mogu će, njihov identitet mora posvjedo čiti drugi notar ili dva svjedoka.

(2) U originalu notar će navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je na čin utvrdio njihov identitet, uz ta čno navo đenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvr đivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.

Pozivanje svjedoka

Član 78.

(1) Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog originala, ako je neka od stranaka nepismena.

(2) U ostalim slu čajevima zavisi će od notara i stranaka da li će pri sastavljanju notarskog originala biti pozvani svjedoci.

(3) Umjesto dva svjedoka, može se pozvati bilo koji drugi notar.

Uslovi u li čnosti svjedoka

Član 79.

(1) Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od službenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.

(2) Identitet svjedoka utvr đuje se na na čin predvi đen u odredbama člana 77. ovog zakona.

Lica koja ne mogu biti svjedoci

Član 80.

Svjedoci ne mogu biti:

1. lica koja ne mogu valjano svjedo čiti usljed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,

2. lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja službenu radnju,

3. lica koja mogu imati neku korist od posla čije zaklju čivanje posvjedo čuju,

4. lica koja sa strankom ili s onim koji bi nakon notarske radnje trebalo da dobije neku korist, ili sa samim notarom stoje u odnosu zbog kojeg se može tražiti izuze će notara.

Prisustvo svjedoka

Član 81.

(1) Ako zakonom nije druga čije odre đeno, svjedoci ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije kada notar čita strankama original i kad ga oni potpisuju.

(2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako šta drugo nije za pojedine slu čajeve odre đeno, isklju čeni za vrijeme čitanja originala, ali u tom slu čaju stranke moraju potpisati original u prisustvu svjedoka i izjaviti da su original pro čitale ili da im je bio pro čitan i da odgovara njihovoj volji. Sve će se to nazna čiti u notarskom originalu.

Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena

Član 82.

(1) Gluha stranka koja zna čitati mora sama pro čitati original i izri čito izjaviti da ga je pro čitala i da odgovara njenoj volji.

(2) Nijema ili gluhonijema stranka koja zna čitati i pisati mora na originalu svojeru čno napisati da ga je pro čitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u original ispred potpisa.

(3) U originalu mora biti nazna čeno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovoga člana.

Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena

Član 83.

(1) Ako gluha stranka ne zna čitati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedno lice njenog povjerenja koje se s njome može znacima sporazumjeti. To lice mora imati svojstvo svjedoka i ne mora znati čitati i pisati. To lice može biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom ako nije li čno zainteresovano u pravnom poslu koji je predmet originala.

(2) Ako je neka od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja će se unijeti u original, zatim prilikom čitanja cijelog originala strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju original. To će se nazna čiti u originalu.

(3) Notar se mora uvjeriti da li se lice povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u originalu navesti da se u to uvjerio.

Tuma č

Član 84.

(1) Ako neka od stranaka ne zna jedan od službenih jezika, mora se, pored svjedoka iz člana 78 . stav 1. ovog zakona, pozvati i sudski tuma č (prevodilac). U originalu će se nazna čiti da se tako postupilo.

(2) Tuma č može biti i lice zaposleno kod notara, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka.

(3) Tuma č nije potreban ako notar i oba svjedoka, odnosno drugi notar vladaju jezikom stranke iz stava 1. ovog člana.

(4) U slu čaju iz stava 3. ovoga člana, svjedoci se ne mogu isklju čiti za vrijeme čitanja originala. U originalu će se nazna čiti zašto nije pozvan tuma č.

(5) Kad je tuma č potreban, notar će nastojati da preko njega sazna pravu volju stranaka, i prema toj volji na jednom od službenih jezika sastaviti original, koji će tuma č prevesti strankama. Ako to stranka traži, napisa će se prevod originala na jezik stranke i priložiti uz original.

(6) Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje uz original. U originalu treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.

Izvršna isprava

Član 85.

(1) Notarski obra đene isprave su izvršne isprave ukoliko su sa činjene u propisanoj formi i ako su sastavljene o nekom pravu potraživanja, koje ima za predmet pla ćanje neke odre đene sume novca ili davanje odre đene koli čine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u ispravi pristao na izvršenje bez odlaganja.

(2) Na osnovu notarski obra đene isprave kojom je u javnom registru nepokretnosti upisana hipoteka na odre đenoj nepokretnosti može se, u svrhu pla ćanja obezbije đenog potraživanja, neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nepokretnosti, ako je dužnik na ovo izri čito pristao.

(3) Za izvršnost isprava iz st. 1. i 2. ovog člana nije potrebna nikakva dalja aktivnost izvršnog suda.

Pobijanje izvršenja

Član 86.

Izvršenje isprave notara može se pobijati po odredbama zakona kojim je regulisan izvršni postupak.

2. Notarske potvrde i ovjere Potvrde i ovjere

Član 87.

(1) O stvarima koje su regulisane u čl. 88. do 96. ovog zakona notar izdaje potvrde ili ovjere.

(2) Ako odredbama čl. 88. do 96. ovog zakona nije propisano nešto drugo, kod potvrda i ovjera je, umjesto originala u smislu člana 70. ovog zakona, dovoljna isprava koja mora sadržavati svjedo čenje notara, njegov potpis, pe čat, kao i mjesto i datum izdavanja.

Ovjera prepisa

Član 88.

(1) Notar će ovjeriti samo prepis koji je sastavljen u notarskoj kancelariji, odnosno sa činjen uz pomo ć aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji. S prepisom je izjedna čena fotokopija isprave.

(2) Prepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skra ćivanju rije či. Ako su u ispravi neka mjesta prepravljena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i da li je isprava poderana, ošte ćena, ili ina če po vanjskom obliku o čigledno sumnjiva, osim ako to ve ć nije vidljivo iz samog prepisa ili fotokopije.

(3) Notar mora ta čno uporediti prepis s ispravom i ako utvrdi da se slaže, potvrdi će to na samom prepisu, a uz to će navesti da je to prepis isprave koju je stranka ozna čila kao original, ili da je to prepis ovjerenog prepisa isprave, da li su i u kojoj su formi pla ćene takse, da li je pisan rukom ili mašinom ili nekim drugim mehani čkim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvr đenju stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime i prebivalište te stranke.

(4) Ako se na ispravi nalazi neka primjedba ili klauzula, i ona će se unijeti u prepis.

(5) Kad se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili izvod iz neke isprave, iz prepisa se mora jasno nazna čiti koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

Ovjera izvoda iz trgova čkih ili poslovnih knjiga

Član 89.

Pri ovjeri izvoda iz trgova čkih ili poslovnih knjiga notar će uporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisa će na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovaraju ćim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se nazna čiti datum pregleda trgova čke, odnosno poslovne knjige.

Ovjera potpisa

Član 90.

(1) Notar može potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti svojeru čno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis koji je ve ć na pismenu pred njim priznala kao svoj.

(2) Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama člana 77. ovog zakona.

(3) Ovjera će se staviti na originalnom pismenu uz naznaku na koji je na čin utvr đen identitet i dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i službeni pe čat notara.

(4) Notar je dužan provjeriti pismeno samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi za odbijanje vršenja službene radnje.

(5) Ukoliko su ispunjeni uslovi stava 4. ovog člana, notar može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.

(6) Ako je stranka slijepa ili ako ne zna da čita, notar će joj pro čitati pismeno prije nego što ovjeri potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pro čitati sudski tuma č, što će se navesti u ovjeri.

(7) Ako se ovjerava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili organa, notar može u ovjeri potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organ samo ako je notar prethodno utvrdio da je to lice ovlaš ćeno da to u čini.

Potvrda o vremenu predo čavanja pismena

Član 91.

(1) Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovoj prisutnosti kome drugom licu predo čeno potvrdi će se na samom pismenu uz ta čnu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka zahtijeva, i časa.

(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet lica koje je pismeno predo čilo i lica kome je pismeno predo čeno. U potvrdi će se nazna čiti na koji je na čin utvr đen identitet tih lica.

Potvrda o životu nekog lica

Član 92.

(1) Notar može potvrditi da je neko lice živo, nakon što utvrdi identitet tog lica.

(2) U ispravi koja će se stranci izdati potvrdi će se da je to lice bilo pred notarom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i časa, kad se to dogodilo i kako je utvr đen njegov identitet.

Potvrda o ovlaš ćenju za zastupanje

Član 93.

(1) Notar je ovlaš ćen da izda potvrdu o ovlaš ćenju za zastupanje ako to ovlaš ćenje proizilazi iz sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.

(2) Notar će potvrdu iz stava 1. ovoga člana izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se nazna čiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.

Potvrde o drugim činjenicama iz registra

Član 94.

(1) Notar može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu nekog pravnog lica, o statusnim promjenama ili drugim pravno važnim činjenicama, ako one proizilaze iz javnog registra.

(2) U slu čaju iz stava 1. ovoga člana notar je dužan postupati na na čin koji je propisan u članu 93 . stav 2. ovog zakona.

Potvr đivanje zaklju čaka organa pravnog lica

Član 95.

(1) Ako je notar pozvan da potvrdi zaklju čke skupštine ili sjednice nekog drugog organa pravnog lica, u zapisnik će unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim će opisati sve što se u njegovom prisustvu doga đalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to važno za prosu đivanje pravilnosti postupka, a posebno zaklju čke donijete na sjednici. On će potvrditi i sve drugo što je zakonom propisano.

(2) Zapisnik iz stava 1. ovoga člana potpisa će i lice koje je predsjedavalo sjednici.

(3) Za zahtjev se može utvrditi i identitet predsjednika i drugih lica koja su bila prisutna sastanku, a u zapisniku će se navesti kako je njihov identitet utvr đen.

Potvrda drugih činjenica

Član 96.

(1) Na zahtjev zainteresovanih lica notar može potvrditi i činjenice koje su se dogodile u njegovom prisustvu, poput rasprava o ponudama, licitacije, žrijebanja ili izjave lica o činjenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz učeš će stru čnih lica saznao.

(2) O potvr đivanju činjenica iz stava 1. ovoga člana notar će sastaviti zapisnik, u kome će se navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih u česnika te ta čan opis onoga što se u njegovom prisustvu dogodilo ili što je ina če utvrdio. Zapisnik će potpisati svi u česnici. Ako neki od u česnika odbije da potpiše zapisnik, notar će to nazna čiti u zapisniku.

(3) U zapisniku iz stava 2. ovoga člana posebno će se naznačiti kako je utvr đen identitet stranaka na koje se potvrda odnosi.

Propisi o sudskom postupku

Član 97.

Odredbama čl. 88. do 96. ovog zakona ne dira se u propise kojima se ure đuje nadležnost i postupak sudova za preduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.

3. Sprovedbeni propisi Sprovedbeni propisi

Član 98.

Ministar će donijeti propise koji će bliže odrediti na čin pisanja, ozna čavanja, korigovanja grešaka, uvezivanje i obilježavanje isprava od više stranica, postupak izdavanja isprava kao i druga pitanja koja su od zna čaja za važenje notarskih isprava.

4. Čuvanje i izdavanje otpravaka i prepisa originala Čuvanje originala isprava

Član 99.

Isprava koju je, u skladu s ovim zakonom, sa činio notar predstavlja original isprave koji čuva notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar čuva i sve druge isprave koje, u skladu sa zakonom, sa čini u vršenju službe notara.

Otpravak originala

Član 100.

(1) Kad notar sa čini original, obavezan je strankama izdati otpravak originala.

(2) Otpravak mora po obliku, formi, sadržaju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati originalu, mora biti ozna čen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje original.

(3) Ako je original izdat, ne može se više o njemu izdati otpravak nego samo prepis originala.

Izdavanje otpravaka originala

Član 101.

(1) Ako u originalu nije nešto drugo odre đeno, otpravak originala se može izdati samo:

1. licima koja su pravni posao sadržan u ispravi zaklju čila u svoje ime,

2. licima u ime kojih je taj pravni posao zaklju čen,

3. licima u korist kojih je taj pravni posao zaklju čen,

4. pravnim nasljednicima lica pod t. 1. do 3. stava 1. ovog člana.

(2) Ako su zbog prestanka rada notara notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija predati na čuvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava iz stava 1. ovog člana vrše ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na čuvanju ti spisi, a za vrijeme rada zamjenika notara, isprave izdaje taj zamjenik.

Otpravak originala u svrhu izvršenja

Član 102.

(1) Otpravak originala u svrhu izvršenja izdaje se licima koja su u originalu ozna čena kao povjerioci, odnosno njihovim pravnim sljednicima pod uslovom da je dokazano ispunjenje uslova za izvršnost originala.

(2) O izvršnom originalu može se, osim u slu čajevima predvi đenim u stavu 3. ovog člana, izdati samo jedan otpravak originala u svrhu izvršenja.

(3) Ponovni otpravak originala u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka originala iz stava 1. ovog člana, može se izdati samo:

1. ako sva lica iz člana 101 . stav 1. t. 1. i 2. ovoga zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu. Taj pristanak mora biti notarski obra đen bilješkom na samom originalu potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja će se priložiti originalu,

2. ako je ranije izdati otpravak originala zbog nekog nedostatka vra ćen notaru ili ako je uništen, ošte ćen ili na drugi na čin postao neupotrebljiv,

3. ako sud na čijem podru čju notar ima svoje sjedište, na prijedlog stranke naredi da mu se izda ponovni otpravak originala. Takvu će naredbu sud izdati, ako stranka u čini vjerovatnim da joj je potreban ponovni otpravak originala.

Prepisi originala

Član 103.

Ako u samom originalu nije nešto drugo odre đeno, ovjereni i obi čni prepisi originala o pravnim poslovima me đu živima mogu se izdavati i svjedocima, licima koja iz tog pravnog posla ostvaruju odre đenu korist, zakonskim zastupnicima, te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim nasljednicima lica koja iz tog pravnog posla ostvaruju odre đenu pravnu korist, kad to oni zatraže. Tim će se licima dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

Otpravak ili prepis originala izjava posljednje volje

Član 104.

Otpravci ili prepisi originala koji se odnosi na izjavu posljednje volje ili odredbe za slu čaj smrti koje je sastavio notar ili koje su njemu pismeno predate, ako u originalu nije nešto drugo odre đeno, mogu se izdati samo ostaviocu dok živi ili licu koje on na to izri čito ovlasti ovjerenom punomo ći. Poslije smrti ostavioca takvi se otpravci ili prepisi originala mogu izdati samo poslije proglašenja odluke posljednje volje. Dan proglašenja odluke posljednje volje zabilježi će se na otpravku ili na prepisu originala.

Strane notarske isprave

Član 105.

(1) Notarske izdate u inostranstvu imaju, uz uslov uzajamnosti, ista pravna dejstva kao i notarske isprave izdate po ovom zakonu.

(2) Strane notarske isprave ne mogu u Republici Srpskoj imati pravna dejstva koja nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inostranstvu.

5. Pravna zaštita Postupak pravne zaštite

Član 106.

(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritužbe Ministarstvu zbog toga što notar nije preduzeo traženu službenu radnju, ili zbog toga što traženu radnju u sadržajnom ili formalnom pogledu nije preduzeo u skladu sa zakonom, ili zbog toga što odugovla či s njenim preduzimanjem.

(2) Ministarstvo je dužno rješenjem narediti notaru da preduzme traženu službenu radnju i odredi mu rok za izvršenje te radnje. Notar je dužan postupiti po tom rješenju.

6. Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja i predaje Čuvanje i predaja isprava

Član 107.

(1) Notar je dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta, s tim što je ovlaš ćen da odbije preuzeti na čuvanje onu ispravu za koju ocijeni da postoje opravdani razlozi za takvu odluku.

(2) O preuzimanju isprava sastavi će se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa onog ko je ispravu predao, oznaka položene isprave, razlog zbog koga je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati lice koje je ispravu predalo i notar. Na zapisnik će notar staviti svoj službeni pe čat.

(3) Ako se isprava pošalje notaru pismom, o tome će se sastaviti zapisnik u skladu sa stavom 2. ovoga člana. Pismo zamjenjuje potpis lica koje je ispravu predalo.

(4) Notar će o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljaocu.

(5) Notar je dužan utvrditi identitet lica kome predaje ispravu u skladu sa odredbama člana 77. ovoga zakona. Primalac je dužan potvrditi primitak isprave svojim potpisom na zapisniku.

Čuvanje gotovog novca i vrijednosnih papira

Član 108.

(1) Notar može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire, a dužan ih je preuzeti samo onda kad su mu, povodom sastavljanja notarskog originala, predati zato da bi ih uru čio odre đenom licu ili da bi ih položio kod odre đenog organa vlasti.

(2) Ako preuzimanje nije potvr đeno prilikom sastavljanja notarskog originala, o preuzimanju će se sastaviti zapisnik u kome će se ta čno nazna čiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira, te ime lica koje ih je predalo i njegovu izjavu o tome šta s njima treba u činiti. Notar će o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će specifikovati novac i vrijednosne papire koji su mu predati.

(3) Sve preuzete isprave, vrijednosni papiri i nov čani iznosi se upisuju u kartoteku depozita. Propise o vo đenju kartoteke depozita donosi ministar.

(4) Ako se novac i vrijednosni papiri notaru pošalju pismom, o tome će notar sastaviti zapisnik, u skladu sa stavom 2. ovog člana. Pismo će se pri čvrstiti uz zapisnik.

Odvojeno čuvanje i predaja novca i vrijednosnih papira

Član 109.

(1) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar je dužan čuvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu na kome će se napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren notar mora čuvati na posebnom ra čunu kod banke ili druge finansijske organizacije, koji ne može biti dostupan u okviru prinudnog izvršenja protiv notara.

(2) Notar vodi listu posebnih ra čuna u skladu sa propisima, koje će u vezi s tim donijeti ministar.

(3) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar će bez odlaganja predati organu vlasti ili licu kome se trebaju predati, nakon što utvrdi njegov identitet. Primalac će prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.

Obaveza vra ćanja

Član 110.

(1) Ako notar ne može izvršiti predaju u odre đenom roku, može po proteku tog roka, a ako rok nije odre đen, najkasnije u roku od petnaest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije mogu će, može ih predati nadležnom sudu na čuvanje i o tome obavijestiti predavaoca preporu čenim pismom ili na drugi vjerodostojan na čin.

(2) Depozit u činjen kod notara ima djelovanje sudskog depozita.

(3) Odredbe čl. 107. do 109. ovog zakona primijeni će se na odgovaraju ći na čin i u slu čaju u kome notar kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili dragocijenosti.

VII - POSLOVNE KNJIGE NOTARA

Poslovne knjige i notarski spisi

Član 111.

(1) Notar vodi sljede će poslovne knjige:

1. opšti poslovni upisnik, u koji se upisuju sve notarske isprave,

2. imenik lica koja su pred notarom predala neko raspolaganje za slu čaj smrti s oznakom broja odnosnog spisa,

3. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tu đem novcu, vrijednosnim papirima i dragocijenostima, u koju se, pored ta čne doznake preuzetog depozita, treba unijeti ime i adresa deponenta te onoga kome se predmet treba predati,

4. upisnik poslova koje je sud ili neki drugi organ vlasti povjerio notaru, s abecednim imenikom,

5. zajedni čki abecedni imenik stranaka za njegove upisnike, te za depozitnu knjigu.

(2) Ministar će propisati sadržaj, obrasce i na čin vo đenja poslovnih knjiga iz stava 1. ovog člana.

(3) Nakon upisa posla u odgovaraju ću poslovnu knjigu, notar formira notarski spis u skladu sa propisima koje donosi ministar pravde.

VIII - ČUVANJE ISPRAVA I SPISA

Obaveza čuvanja

Član 112.

Notar je dužan sve notarske isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je preuzeo na čuvanje čuvati pod klju čem, odvojeno od drugih spisa.

Predaja i čuvanje arhive u slu čaju prestanka vršenja poslova notara

Član 113.

(1) Ako notar prestaje sa vršenjem poslova, notarski spisi, poslovne knjige i sva druga dokumentacija predaje se u depozit Arhivu Republike Srpske, a pe čate, štambilje, novac i vrijednosne papire preuzima na čuvanje Notarska komora.

(2) Dokumentaciju i predmete iz stava 1. ovog člana zapisni čki preuzima komisija, koju čini pet članova: jedan predstavnik Ministarstva, dva predstavnika Arhiva Republike Srpske, koje imenuje direktor, i dva predstavnika Notarske komore, koje imenuje ministar na prijedlog predsjednika Notarske komore.

(3) Po preuzimanju dokumentacije od komisije iz stava 2. ovog člana, Notarska komora odre đuje mjesto čuvanja pe čata, štambilja, novca i vrijednosnih papira, kao i lice koje će biti ovlaš ćeno da izdaje otpravke, odnosno prepise originala i druge izvode iz notarskih akata, do izbora novog notara.

(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se i u slu čaju privremenog udaljavanja notara iz službe, kao i izvršenja disciplinske kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe notara.

(5) Postupak i na čin preuzimanja i čuvanja notarskih spisa, poslovnih knjiga i druge dokumentacije iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.

(6) Postupak i na čin daljeg postupanja sa pe čatima, štambiljima, novcem i vrijednosnim papirima iz stava 1. ovog člana, kao i postupak izdavanja otpravaka, odnosno prepisa originala i drugih izvoda iz notarskih akata, ure đuje se pravilnikom koji donosi Notarska komora, uz prethodnu saglasnost ministra.

(7) Troškove u vezi sa predajom gra đe u depozit i vra ćanjem deponovane gra đe deponentu snosi će Notarska komora, koja će sa Arhivom Republike Srpske, uz prethodnu saglasnost ministra, zaklju čiti ugovor o regulisanju me đusobnih prava i obaveza.

Predaja i čuvanje arhive u slu čaju smrti notara

Član 114.

(1) U slu čaju smrti notara, njegovi zakonski, odnosno testamentarni nasljednici imaju obavezu da izvrše predaju arhive notara.

(2) Predaja arhive u slu čaju smrti notara vrši se na na čin i po postupku utvr đenom članom 113. ovog zakona.

(3) Ukoliko me đu licima iz stava 1. ovog člana nema saglasnosti ko će od njih predati arhivu notara ili lice koje je dužno da to u čini, odbije to u činiti, nadležni sud koji sprovodi ostavinski postupak će, bez odga đanja, odrediti lice koje je dužno izvršiti predaju arhive notara.

IX - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

Disciplinska odgovornost

Član 115.

(1) Notar disciplinski odgovara za povrede službene dužnosti koje u čini svojom krivicom.

(2) Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvr đene ovim zakonom.

(3) Odgovornost za krivi čno djelo i prekršaj ne isklju čuje disciplinsku odgovornost notara, ako vrsta povrede predstavlja i povredu službene dužnosti notara.

Povrede službene dužnosti

Član 116.

Notar čini povrede službene dužnosti:

1. ako se pri obradi, sastavljanju notarskih isprava i preduzimanju drugih službenih radnji ne pridržava odredba ovog zakona,

2. ako potvrdi da se dogodila činjenica koja se nije dogodila u njegovom prisustvu,

3. ako protivno tarifi zara čunava ili traži ve ću nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,

4. ako uz obe ćanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoli čan na čin traži stranke,

5. ako u slu čajevima u kojima mu je to zabranjeno, zastupa stranku ili u tim slu čajevima sastavlja isprave,

6. ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova i nadzornih organa,

7. ako neuredno vodi poslovne knjige,

8. ako nesavjesno čuva službene spise i evidencije,

9. ako se ponaša nedostojno prema strankama i organima koji vrše nadzor nad njegovim poslovanjem,

10. ako ne izda potvrdu, odnosno ra čun o primljenom iznosu nagrade ili naknade ili obračuna manju nagradu ili naknadu troškova od one koja je predvi đena tarifom,

11. ako uzastopno dva puta, bez opravdanog razloga, izostane sa sjednica organa Notarske komore, čiji je član,

12. ako postupi suprotno opštem ili pojedina čnom aktu Notarske komore,

13. ako na zahtjev nadležnog organa odbije dati podatke ili da neta čne podatke, a obaveza davanja podataka je propisana zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona,

14. ako na javnoj licitaciji, ili tokom nekog drugog postupka koji vodi kao notar, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje, nasljedna ili druga prava.

15. ako obavlja za platu državnu ili neku drugu stalnu javnu ili privatnu službu, ako se bavi trgovinom ili posredni čkim poslovima ili zanimanjem koje nije u skladu sa ugledom, čaš ću ili nezavisnoš ću notara.

16. ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tu đim imenom za sebe ili ako je stranka u poslovima u kojima preduzima službene radnje kao notar ili sudski povjerenik,

17. ako novac koji mu je povjeren na čuvanje uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga zakona,

18. ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaključuju uz njegovo u češ će u svojstvu notara,

19. ako za vrijeme udaljenosti od obavljanja službe obavlja poslove notara,

20. ako ne osigurava rad notarskog pomo ćnika u skladu sa ovim zakonom.

Disciplinske kazne

Član 117.

Za povredu službene dužnosti notaru se mogu izre ći sljede će disciplinske kazne:

1. pismeni ukor,

2. nov čana kazna u visini od 2.500 KM do 25.000 KM,

3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe notara u trajanju do godinu dana,

4. oduzimanje prava na obavljanje službe notara.

Disciplinski postupak

Član 118.

(1) Postupak za utvr đivanje disciplinske odgovornosti notara pokre će ministar.

(2) Za sprovo đenje disciplinskog postupka nadležna je Notarska komora.

(3) U svrhu sprovo đenja disciplinskog postupka formiraju se disciplinski organi prvog i drugog stepena. Sastav i na čin izbora prvostepenog i drugostepenog disciplinskog organa, kao i njihov metod rada propisuje Notarska komora.

(4) Postupak utvr đivanja disciplinske odgovornosti vodi se u skladu sa pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti, koji donosi ministar.

(5) Pravilnikom iz stava 4. ovog člana ure đuje se i na čin i postupak izvršenja rješenja donesenog u disciplinskom postupku.

Žalba protiv rješenja o disciplinskoj kazni

Član 119.

(1) Disciplinske kazne izri če rješenjem prvostepeni disciplinski organ Notarske komore.

(2) Na rješenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba drugostepenom disciplinskom organu Notarske komore.

(3) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od d ana prijema rješenja.

(4) Rješenje doneseno po žalbi je kona čno.

Privremeno udaljavanje notara iz službe

Član 120.

(1) Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak, može se donijeti rješenje o njegovom privremenom udaljavanju iz službe, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

(2) Notar će biti privremeno udaljen iz službe ako je protiv njega podignuta optužnica ili odre đen pritvor zbog krivi čnog djela po činjenog s predumišljajem, ili ako izdržava kaznu zatvora do šest mjeseci.

(3) Rješenje o privremenom udaljavanju u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana donosi prvostepeni disciplinski organ.

(4) Protiv rješenja o udaljenju iz službe notar može izjaviti žalbu drugostepenom disciplinskom organu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o udaljenju iz službe.

(5) Izjavljena žalba ne odga đa izvršenje rješenja.

(6) Drugostepeni disciplinski organ obavezan je da odlu či po žalbi najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.

(7) Rješenje drugostepenog disciplinskog organa doneseno po žalbi je kona čno.

Disciplinska odgovornost lica zaposlenih kod notara

Član 121.

Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na disciplinsku odgovornost notarskog pomo ćnika, zamjenika notara, vršioca dužnosti notara i stru čnog saradnika.

Opšta mogu ćnost vo đenja postupka pred sudom

Član 122.

Protiv kona čnih odluka disciplinskih organa Notarske komore može se voditi postupak pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema kona čne odluke.

X - NAGRADA ZA RAD I NADOKNADA TROŠKOVA

Nagrada za rad i nadoknada troškova

Član 123.

(1) Notari imaju pravo na nagradu i naknadu za svoj rad u visini i na na čin ure đen Uredbom o odre đivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj, koju, na prijedlog ministra, donosi Vlada Republike Srpske uz pribavljeno mišljenje Notarske komore.

(2) Vlada Republike Srpske donije će uredbu iz stava 1. ovog člana u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Dospjelost nagrade i nadoknade troškova

Član 124.

(1) Pla ćanje nagrade za rad i nadoknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a notar može tražiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla.

(2) Notar je obavezan stranci izdati potvrdu o pla ćenoj nagradi i troškovima.

Solidarna odgovornost

Član 125.

Ako je više stranaka u čestvovalo u zaklju čivanju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i troškove notaru, ako se stranke druga čije ne dogovore.

XI - NADZOR NAD SPROVO ĐENJEM OVOG ZAKONA

Nadzor nad sprovo đenjem ovog zakona

Član 126.

(1) Nadzor nad sprovo đenjem ovog zakona i nad radom notara u vršenju službe vrši Ministarstvo.

(2) Notar je dužan omogu ćiti vršenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, originale, dokumentaciju i prostor, koji se odnose na poslove notara u vršenju službe notara predvi đene ovim zakonom i postupiti po rješenju organa koji vrši nadzor.

XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sprovedbeni propisi

Član 127.

Postupci zapo četi prije stupanja na snagu ovog zakona okon čaće se po odredbama ranije važe ćih propisa.

Član 127a.

(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik iz člana 118 . stav 4. ovog zakona.

(2) Notarska komora će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik iz člana 113 . stav 6. ovog zakona.

Pripremni seminari za notarski ispit

Član 128.

(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu člana 127. ovog zakona, Ministarstvo je dužno organizovati posebne seminare radi pripreme kandidata za polaganje notarskog ispita, po programu koji utvrdi to ministarstvo. U programu se utvr đuje bliži sadržaj gradiva posebno za svaki od predmeta koji su predvi đeni u članu 10 . ovog zakona.

(2) Ministarstvo je obavezno u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona obezbijediti da se organizuju seminari za usavršavanje notara u smislu člana 26. stav 1. ta čka 7. ovog zakona. Troškove organizacije seminara snosi Notarska komora.

(3) Ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvr đuje uslove pod kojim se seminari za dalju edukaciju notara smatraju kao seminari u smislu člana 26. stav 1. ta čka 7. ovog zakona.

Konstituisanje Notarske komore

Član 129.

U roku od tri mjeseca od dana završenog imenovanja notara na teritoriji Republike Srpske mora se organizovati i konstituisati Notarska komora.

Osiguranje prije konstituisanja Notarske komore

Član 130.

Do konstituisanja Notarske komore poslove iz člana 54 . stav 4. ovog zakona obavlja će Ministarstvo.

Primjena zakona

Član 130a.

(Brisan)

Član 131.

Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a primjenjiva će se od 1. novembra 2006. godine. Broj: 01-711/04

24. septembra 2004. godine, Banja Luka Predsjednik Narodne skupštine, Dušan Stoji čić, s. r.