ZAKON o obrtu i srodnim djelatnostima

ZAKON O OBRTU

I SRODNIM DJELATNOSTIMA

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

(Sadržaj Zakona)

Ovim Zakonom uređuju se uvjeti, obavljanje obrtničke djelatnosti (u daljnjem tekstu: obrt) i srodnih djelatnosti, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor.

Član 2.

(Osnovne definicije)

(1) Obrt, u smislu ovog Zakona, jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od fizičkih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Srodne djelatnosti, u smislu ovog Zakona, jesu sve registrirane privredne i druge djelatnosti koje obavljaju fizička lica prema pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.

(3) U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu člana 3. Zakona o poljoprivredi ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/07).

(4) Dopuštena je svaka privredna i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije regulirana posebnim zakonom.

(5) Obrtnik i lice koje obavlja srodnu djelatnost, u smislu ovog Zakona, jeste fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.

(6) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda prema ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

Član 3.

(Ravnopravnost spolova)

Zabranjuje se svaki vid diskriminacije, nasilja na osnovu spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja na osnovu spola prilikom obavljanja, registracije, poslovanja, zajedničkog poslovanja i prestanka obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranja obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzora na osnovu ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona.

Član 4.

(Domaća radinost)

(1) Domaćom radinosti smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti.

(2) Domaća radinost, u smislu ovog Zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovlađuje ručni rad i usluge u domaćinstvu.

(3) Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva.

(4) Obavljanje domaće radinosti upisuje se u Obrtni registar.

(5) Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

Član 5.

(Sezonsko obavljanje djelatnosti)

(1) Obrti i srodne djelatnosti mogu se obavljati i sezonski najduže devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodnu djelatnost iz stava (1) ovog člana u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja djelatnosti uspostavljaju svojstvo osiguranika, ako nemaju već zasnovan radni odnos.

(3) Sezonsko obavljanje obrta i srodne djelatnosti upisuju se u Obrtni registar.

(4) Popis obrta i srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

Član 6.

(Vezani i posebni obrti)

(1) Obrti u smislu ovog Zakona jesu vezani i posebni.

(2) Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema.

(3) Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iz stava (2) ovog člana i ima saglasnost za obavljanje posebnih obrta.

(4) Vezani obrt može se obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

(5) Vezane obrte koji se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uvjete za njihovo obavljanje propisat će federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

(6) Popis vezanih obrta prema vrstama, stepen i vrstu strukovne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta prema vrstama, uvjete i način izdavanja saglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 7.

(Srodne djelatnosti)

(1) Srodne djelatnosti, u smislu ovog Zakona, jesu djelatnosti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema, zavisno od vrste djelatnosti propisane posebnim zakonom.

(2) Izuzetno, odredba iz stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na obavljanje srodnih djelatnosti iz stava (3) član 2. ovog Zakona.

(3) Srodne djelatnosti za čije je obavljanje dovoljno izučavanje u roku ne dužem od tri mjeseca i koje ne proizilaze iz nekog vezanog ili posebnog obrta mogu obavljati lica sa završenom najmanje osnovnom školom.

Član 8.

(Tradicionalni i stari zanati)

(1) Tradicionalni i stari zanati su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeće u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

(2) U cilju očuvanja tradicije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će, na prijedlog federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, a uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica lokalne samouprave, utvrditi popis tradicionalnih i starih obrta koji se mogu obavljati pod uvjetima određenim u stavu (2) član 6. ovog Zakona.

(3) Za obavljanje djelatnosti tradicionalnih i starih obrta Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlade kantona i jedinice lokalne samouprave propisat će odgovarajuće olakšice, svako iz svoje nadležnosti, koje će stimulisati očuvanje tradicionalnih i starih obrta i pojačati interes za njihovo obavljanje.

POGLAVLJE II. OBAVLJANJE OBRTA

1. Uvjeti za obavljanje obrta

Član 9.

(Opći uvjeti)

(1) Fizičko lice može obavljati obrt kao osnovno zanimanje, ako ispunjava sljedeće opće uvjete:

državljanin je Bosne i Hercegovine, poslovno je sposobno, udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom, pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije mu izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.

(2) Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ispunjava uvjete iz stava (1) ovog člana i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu ili je korisnik penzije u skladu sa članom 11. st.

(2) i

(3) ovog Zakona i ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Član 10.

(Posebni uvjeti)

(1) Fizičko lice može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz člana 9. ovog Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne spreme.

(2) Fizičko lice koje ispunjava opće uvjete iz člana 9. ovog Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne sprame može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli zaposlenika koji udovoljava tom uvjetu, što se utvrđuje rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta.

(3) Vezane obrte mogu obavljati i lica sa odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem u skladu sa odredbama člana 6. stav (2) ovog Zakona.

(4) Kantonalni ministar nadležan za oblast obrazovanja po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalne obrtničke komore i nadležnog kantonalnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stava (3) ovog člana.

(5) Vezani obrt može obavljati i fizičko lice - izumitelj na osnovu ostvarenog patentnog prava na patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uvjete iz člana 9. ovog Zakona.

Član 11.

(Dopunsko zanimanje)

(1) Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje organ nadležan za poreze.

(2) Korisnik starosne penzije koji je penziju ostvario sa 65 godina života ili sa 40 godina penzijskog staža može istovremeno koristiti penziju i obavljati obrt kao dopunsko zanimanje. U tom slučaju vremensko ograničenje iz stava (1) ovog člana se ne primjenjuje.

(3) Odredbe iz stava (2) ovog člana odgovarajuće se primjenjuju i na korisnike penzija koji su svoja prava ostvarili u skladu sa propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite.

Član 12.

(Dodatno zanimanje)

Fizičko lice može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona.

Član 13.

(Strani državljani)

(1) Strani državljanin može obavljati obrt ako ispunjava uvjete iz člana 9. stav (1) alineja od 2. do 4. i člana 10. st.

(1) i (2) ovog Zakona.

(2) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta stranom državljaninu postaje pravno valjano izdavanjem radne dozvole u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca i vrijedi za vremenski period za koji je ta dozvola izdata.

Član 14.

(Minimalni uvjeti)

(1) Obrt se obavlja pod određenim uvjetima u pogledu uređenja i opreme poslovnog prostora kao i pod drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti).

(2) Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim uvjeta iz stava (1) ovog člana, moraju udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti.

(3) Ispunjenost uvjeta iz st.

(1) i (2) ovog člana pretpostavlja se podnošenjem ovjerene pisane izjave od obrtnika o ispunjavanju uvjeta (pretpostavka ispunjavanja uvjeta).

(4) Ispunjenost uvjeta iz st.

(1) i (2) ovog člana, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast inspekcijskih poslova, utvrđuju nadležne inspekcije redovnim inspekcijskim pregledom najkasnije 15 dana od dana upisa u Obrtni registar.

(5) Za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem neistinite izjave iz stava (3) ovog člana obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

(6) Za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem neistinite izjave iz stava (3) ovog člana, dvoje ili više fizičkih lica koja u skladu sa čl. 42. i 43. ovog Zakona zajednički obavljaju obrt odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.

(7) Za štetu nastalu davanjem odobrenja u slučaju neispunjenosti uvjeta iz st.

(1) i (2) ovog člana ili neispunjavanjem roka propisanog stavom (4) ovog člana odgovornost snose nadležne inspekcije.

(8) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta donijet će propis o minimalnim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori iz stava (1) ovog člana koji će sadržavati izgled i sadržaj obrasca izjave iz stava (3) ovog člana.

(9) Izjava obavezno sadrži: podatke o davaocu izjave, podatke o poslovnom prostoru i opremi, pobrojane minimalne tehničke uvjete, tekst izjave o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta i posljedicama koje mogu nastati usljed davanja neistinite izjave.

2. Otvaranje obrta

Član 15.

(Nadležnost za provođenje Zakona)

Procedure utvrđene ovim Zakonom vezane uz: izdavanje obrtnice, tradicionalne i stare obrte, domaću radinost i sezonsko obavljanje djelatnosti, početak, privremeno obustavljanje, obavljanje obrta u vidu dopunskog ili dodatnog zanimanja, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru provodi općinski, odnosno gradski organ nadležan za oblast obrtništva (u daljnjem tekstu: nadležni organ).

Član 16.

(Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica i saglasnost)

(1) Za obavljanje vezanih i posebnih obrta obrtnik mora imati obrtnicu, koja je, u smislu ovog Zakona, odobrenje za rad.

(2) Za obavljanje posebnih obrta obrtnik mora imati i saglasnost za obavljanje posebnih obrta.

(3) Nadležni organ na teritoriju na kojem će biti sjedište obrta donosi rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta, ili rješenje kojim se zahtjev odbija, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva.

(4) Rješenje kojim se odobrava obavljanje posebnog obrta postaje pravno valjano izdavanjem saglasnosti za obavljanje posebnog obrta.

(5) O izdavanju saglasnosti iz stava (2) ovog člana stranka je dužna obavijestiti nadležni organ koji to upisuje u Obrtni registar.

(6) Po konačnosti rješenja iz st.

(3) i (4) ovog člana kojima se odobrava obavljanje obrta, odnosno posebnog obrta nadležni organ vrši upis u Obrtni registar i obrtniku izdaje obrtnicu.

(7) Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta na vidnom mjestu.

(8) Saglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno ministarstvo zavisno od vrste obrta u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva.

(9) Sadržaj i oblik obrtnice, kao i sadržaj i oblik saglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 17.

(Obavljanje djelatnosti bez rješenja)

(1) Ako u roku iz člana 16. stav (3) ovog Zakona nadležni organ ne donese rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili rješenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik može, ako je podnio ovjerenu pisanu izjavu iz stava (3) član 14. ovog Zakona, započeti sa obavljanjem obrta o čemu je dužan prethodno pisanim putem obavijestiti nadležni organ.

(2) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana dužan je donijeti rješenje iz člana 16. stav (3) ovog Zakona u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti iz stava

(1) ovog člana.

(3) Ako nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da su navodi izjave iz stava (3) člana 14. ovog Zakona neistiniti, a obrtnik je započeo raditi na osnovu stava (1) ovog člana, smatrat će se da se obrt obavlja suprotno odredbama ovog Zakona.

Član 18.

(Obrtni registar i Registar saglasnosti)

(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar koji vodi nadležni organ.

(2) Poljoprivredne djelatnosti iz stava (3) član 2. ovog Zakona upisuju se u Obrtni registar i u odgovarajuće registre propisane Zakonom o poljoprivredi.

(3) Registar saglasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi ministarstvo nadležno za izdavanje saglasnosti za obavljanje posebnog obrta zavisno od vrste obrta.

(4) Oblik i način vođenja Obrtnog registra i Registra saglasnosti za obavljanje posebnih obrta, te mogućnosti njihovog korištenja propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 19.

(Rok za početak rada)

(1) Obrtnik je dužan otpočeti sa obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja o odobravanju obavljanja obrta.

(2) Od dana konačnosti rješenja iz stava (3) član 16. ovog Zakona obrtniku počinju teći prava i obaveze u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima.

Član 20.

(Dostavljanje rješenja)

Nadležni organ dužan je nakon upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi sa obavljanjem obrta dostaviti: obrtniku, organu nadležnom za poreze, nadležnim inspekcijama, obrtničkoj komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog i penzionog osiguranja, nadležnoj službi za zapošljavanje i Federalnom zavodu za statistiku.

Član 21.

(Firma obrta)

(1) Firma je ime pod kojim posluje obrt.

(2) Firma sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.

(3) Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti sa važećim propisima ili međunarodnim konvencijama.

(4) Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima koje se odnose na firmu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(5) Promjenu naziva i oznake obrta obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu koji o tome donosi rješenje.

(6) Obrtnik, odnosno zaposlenik ili privremeni zaposlenik dužan je istaknuti firmu na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt.

Član 22.

(Sjedište obrta)

(1) Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici.

(2) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine ili na teritoriju druge općine u istom kantonu, dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu na čijoj teritoriji će se nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.

(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine, po konačnosti rješenja o promjeni sjedišta nadležni organ dužan je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.

(4) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona, dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu tog kantona uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.

(5) Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je, po konačnosti tog rješenja, izdati obrtniku novu obrtnicu sa novim brojem i novim sjedištem obrta i o tome obavijestiti nadležne organe iz člana 20. ovog Zakona, kao i nadležni organ koji je prethodno izdao obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge općine ili drugog kantona.

3. Poslovanje obrta

Član 23.

(Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i saglasnošću)

(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio saglasnost za obavljanje posebnih obrta.

(2) Osim obrta iz stava (1) ovog člana obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.

(3) Za obavljanje djelatnosti iz stava (2) ovog člana ne mora se ispunjavati uvjet stručne spreme.

Član 24.

(Prodaja proizvoda)

Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu registrirane djelatnosti i u izdvojenom poslovnom postoru.

Član 25.

(Izdvojeni prostori)

(1) Obrt kao osnovno ili dodatno zanimanje može se obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati uvjetima iz člana 14. ovog Zakona.

(2) Pod izdvojenim prostorom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.

Član 26.

(Zaposlenik u izdvojenom prostoru)

Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom izdvojenom prostoru zaposliti zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

Član 27.

(Rješenje o izdvojenom prostoru)

(1) Nadležni organ izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje će, po konačnosti, upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i obavijestiti nadležni organ u sjedištu obrta radi upisa u Obrtni registar.

(2) Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta nadležni organ iz stava (1) ovog člana primjerak rješenja dostavit će ministarstvu koje je izdalo saglasnost za obavljanje posebnog obrta.

Član 28.

(Vođenje obrta putem zaposlenika)

(1) Obrtnik može vezani obrt voditi sam ili putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav

(1) ovog Zakona.

(2) Obrtnik koji obavlja obrt u dodatnom zanimanju obrt vodi putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

(3) Zaposlenik vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

(4) Vođenje obrta putem zaposlenika obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu na teritoriju na kojem se nalazi sjedište obrta koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem zaposlenika i upisuje to u Obrtni registar.

(5) Ako zaposlenik postupi suprotno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem odgovara u skladu sa odredbama o naknadi štete ugovora iz stava (5) član 2. ovog Zakona.

Član 29.

(Članovi zajedničkog domaćinstva)

(1) Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.

(2) Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i lica koja je obrtnik dužan izdržavati.

Član 30.

(Odgovornost obrtnika)

(1) Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.

Član 31.

(Prijenos obrtnice)

(1) Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Posebni obrt ne može se prenijeti na drugo lice.

Član 32.

(Prijenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)

(1) Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog Zakona.

(2) Lica iz stava (1) ovog člana mogu nastaviti voditi obrt putem zaposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana nasljednici preuzimaju sve obaveze i odgovornosti iz člana 30. ovog Zakona.

Član 33.

(Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrtnice)

(1) Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu člana 32. stav (1) ovog Zakona, putem privremenog zaposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

(2) Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog zaposlenika podnosi se nadležnom organu u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika.

(3) Privremeni zaposlenik upisuje se u Obrtni registar.

(4) Privremeni zaposlenik dužan je voditi obrt pažnjom dobrog privrednika za račun nasljednika umrlog obrtnika.

(5) Ako privremeni zaposlenik postupi suprotno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem odgovara u skladu sa odredbama o naknadi štete ugovora iz stava (5) član 2. ovog Zakona.

Član 34.

(Uvjeti za prijenos obrtnice nakon smrti obrtnika)

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika te nastaviti voditi obrt putem zaposlenika, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.

(2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:

izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika, pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju, ime i prezime zaposlenika i dokaz da ispunjava uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona, izjavu nasljednika o saglasnosti vođenja obrta putem zaposlenika.

(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje i upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem zaposlenika u Obrtni registar.

Član 35.

(Prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)

(1) U slučaju djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog Zakona.

(2) Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću ili sestre.

(3) Lica iz st.

(1) i (2) ovog člana mogu nastaviti vođenje obrta putem zaposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

Član 36.

(Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)

(1) Lica iz člana 35. st.

(1) i (2) ovog Zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem zaposlenika, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti.

(2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:

pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika, ime i prezime zaposlenika, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem zaposlenika u Obrtni registar.

Član 37.

(Prijenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

(1) Obrtnica se može prenijeti na drugo lice u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog Zakona.

(2) Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona ili putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona.

Član 38.

(Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

(1) Kupac obrta iz člana 37. stav (2) ovog Zakona dužan je podnijeti nadležnom organu zahtjev za prijenos obrtnice u roku od 30 dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:

ovjeren kupoprodajni ugovor;

dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona, odnosno dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 9. stav (1), alineja od 2. do 4. i člana 10. stav (1) ovog Zakona ako se radi o stranom državljaninu;

ime i prezime zaposlenika i dokaz da ispunjava uvjete iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog Zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem zaposlenika;

od kupca ovjerenu i potpisanu izjavu iz člana 14. stav (3) ovog Zakona;

ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obaveze nastale u toku obavljanja obrta do trenutka njegove kupovine.

(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem zaposlenika u Obrtni registar.

Član 39.

(Rokovi za prijenos obrtnice)

Ako lica iz člana 32. stav (1), člana 35. st.

(1) i (2) i člana 37. stav (1) ovog Zakona propuste rok iz člana 33. stav (2), člana 34. stav (1), člana 36. stav (1) i člana 38. stav (1) ovog Zakona gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Član 40.

(Raspored radnog vremena)

(1) Raspored minimalnog dnevnog i sedmičnog radnog vremena obrtnika kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradnih dana za pojedine obrte utvrđuje se propisom općinskog, odnosno gradskog vijeća.

(2) Općinsko, odnosno gradsko vijeće za pojedine obrte može propisati raspored početka i završetka dnevnog i sedmičnog radnog vremena.

Član 41.

(Dužnosti obrtnika, zaposlenika i privremenog zaposlenika)

Obrtnik, zaposlenik ili privremeni zaposlenik dužan je:

a) odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom,

b) na vidnom mjestu istaći cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i pridržavati ih se,

c) na vidnom mjestu istaći radno vrijeme i pridržavati ga se,

d) kupcu, odnosno korisniku usluga izdati račun o prodatoj robi, odnosno izvršenim uslugama,

e) garantirati kvalitet proizvoda, odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim propisima i standardima,

f) voditi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa posebnim zakonom i drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo finansija,

g) provoditi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti.

4. Zajedničko obavljanje obrta

Član 42.

(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)

(1) Dvoje ili više fizičkih lica mogu zajednički obavljati obrt.

(2) Međusobni odnosi i odgovornosti lica iz stava (1) ovog člana uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom organu prilikom upisa u Obrtni registar.

(3) Na ugovor iz stava (2) ovog člana primjenjuju se propisi utvrđeni Zakonom o obligacionim odnosima.

(4) Obrt iz stava (1) ovog člana posluje pod zajedničkom firmom.

Član 43.

(Uvjeti za zajedničko obavljanje obrta)

(1) Fizička lica mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju uvjete iz člana 9. ovog Zakona, te da najmanje jedno lice ispunjava i uvjet iz člana 10. stav

(1) ovog Zakona.

(2) Strani državljanin može obavljati zajednički obrt ukoliko ispunjava uvjete iz člana 13. ovog Zakona.

(3) Odredbe ovog Zakona, kada obrt obavlja fizičko lice, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih lica.

(4) Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju može se izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.

5. Prestanak obavljanja obrta

Član 44.

(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisanim putem obavještava nadležni organ u roku od sedam dana od dana obustave.

(2) Izuzetno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta duže od jedne godine, a najduže do tri godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

(3) Izuzetno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine djetetova života.

(4) Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ.

(5) Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu, veliku i malu, organu iz člana 16. stav (3) ovog Zakona, uz pisanu obavijest iz stava (1) ovog člana.

(6) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisanim putem obavijestiti nadležni organ najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obrta.

(7) Nadležni organ o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja obrta obavještava nadležne organe iz člana 20. ovog Zakona.

Član 45.

(Prestanak obavljanja obrta odjavom)

(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.

(2) Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadležnom organu prije prestanka rada.

(3) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ i po konačnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

(4) Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi, s tim da se obrt ne može odjaviti unatrag.

(5) Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.

Član 46.

(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona:

a) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku djelatnost u skladu sa članom 11. ovog Zakona;

b) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dodatnu djelatnost u skladu sa članom 12. ovog Zakona;

c) smrću, odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta od nasljednika u skladu sa ovim Zakonom;

d) kupoprodajom obrta, ako se ne nastavi vođenje obrta od kupca u skladu sa ovim Zakonom;

e) ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 30 dana od dana upisa u Obrtni registar;

f) ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje;

g) ako obrtnik suprotno odredbi člana 44. stav (1) ovog Zakona obustavi obavljanje obrta duže od sedam dana;

h) ako obrtnik ne započne sa obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta;

i) danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ukoliko nije zaposlio zaposlenika u skladu sa članom 10. stav (2) i članom 28. ovog Zakona;

j) ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete iz čl. 6., 9., 10., 11., 12. i 13. ovog Zakona;

k) ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane važiti radna dozvola;

l) ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz člana 116. stav (1) ovog Zakona;

m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava;

n) promjenom prebivališta u slučaju da je kao sjedište obrta utvrđeno prebivalište obrtnika.

POGLAVLJE III. OBAVLJANJE SRODNIH DJELATNOSTI

1. Uvjeti za obavljanje srodnih djelatnosti

Član 47.

(Opći i posebni uvjeti za obavljanje srodnih djelatnosti)

(1) Na uvjete za obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 9., 11., 12., 13. i 14. ovog Zakona.

(2) Fizičko lice može obavljati srodne djelatnosti ako uz opće uvjete iz člana 9. ovog Zakona ispunjava i uvjet stručne spreme u skladu sa st.

(1) i (3) člana 7. ovog Zakona.

(3) Fizičko lice može obavljati srodne djelatnosti iz stava (3) član 2. ovog Zakona ako ispunjava opće uvjete iz člana 9. ovog Zakona.

(4) Srodne djelatnosti mogu se obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz stava (4) član 6. ovog Zakona.

(5) Vrste srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uvjete za njihovo obavljanje propisat će federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz stava (5) člana 6. ovog Zakona.

2. Otvaranje srodnih djelatnosti

Član 48.

(Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti)

(1) Na otvaranje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21. i 22. ovog Zakona.

(2) Za obavljanje srodnih djelatnosti lice koje obavlja srodnu djelatnost mora imati odobrenje.

(3) Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti fizičko lice koje obavlja tu djelatnost dužno ju je izložiti u sjedištu srodne djelatnosti, na vidnom mjestu.

(4) Sadržaj i oblik odobrenja utvrđuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta u okviru propisa iz člana 16. stav (9) ovog Zakona.

Član 49.

(Sjedište srodne djelatnosti)

Ako za obavljanje srodne djelatnosti nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište srodne djelatnosti je mjesto u kojem lice koje obavlja srodnu djelatnost ima prebivalište.

3. Poslovanje srodnih djelatnosti

Član 50.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

(1) Na poslovanje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 23., 24., 25., 27., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40. i 41. ovog Zakona.

(2) Na poslovanje srodne djelatnosti iz stava (3) član 2. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 23., 25., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 39. i 41. ovog Zakona.

Član 51.

(Obavljanje srodne djelatnosti u izdvojenom prostoru)

Lice koje obavlja srodnu djelatnost dužno je u svakom izdvojenom prostoru imenovati zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.

Član 52.

(Obavljanje srodne djelatnosti putem zaposlenika)

(1) Lice koje obavlja srodnu djelatnost može tu djelatnost voditi samo ili putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.

(2) Lice koje obavlja srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju tu djelatnost vodi isključivo putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uvjete iz čl. 7. i 9. ovog Zakona.

(3) Zaposlenik vodi srodnu djelatnost u ime i za račun vlasnika srodne djelatnosti.

(4) Ako zaposlenik postupi suprotno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem odgovara u skladu sa odredbama o naknadi štete ugovora iz stava (5) član 2. ovog Zakona.

4. Zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti

Član 53.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 42. i 43. ovog Zakona.

5. Prestanak obavljanja srodnih djelatnosti

Član 54.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na prestanak obavljanja srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 44., 45. i 46. ovog Zakona.

POGLAVLJE IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA

OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH DJELATNOSTI

Član 55.

(Škole za obrazovanje)

Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se traži odgovarajuća školska sprema vrši se u osnovnim i odgovarajućim srednjim školama i visokoškolskim ustanovama.

Član 56.

(Majstorski ispit)

(1) Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje je majstorski ispit predviđen kao daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu koji donosi kantonalni ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog srednje stručne škole i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) U izradi prijedloga programa Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine učestvuje samo u formuliranju praktičnog dijela majstorskog ispita.

(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti lica koja su završila odgovarajuću srednju stručnu školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i lica sa neodgovarajućom srednjom školom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit.

Član 57.

(Komisija za polaganje majstorskog ispita)

(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom koju osniva srednja stručna škola verifikovana za te poslove u skladu sa važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja u saradnji sa obrtničkom komorom kantona. Komisija se sastoji od najmanje pet članova, a moraju biti zastupljena i najmanje dva majstora obrta za koji se polaže majstorski ispit.

(2) Majstore u komisijama za polaganje majstorskog ispita imenuje obrtnička komora kantona.

(3) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.

(4) Srednja stručna škola koja je osnovala komisiju za polaganje majstorskog ispita vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima i dužna je dostaviti obrtničkoj komori kantona izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima u roku od 15 dana od dana polaganja majstorskog ispita.

(5) Sadržaj i oblik diplome iz stava (3) ovog člana propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 58.

(Troškovi ispita i nadzor nad provođenjem ispita)

(1) Troškove majstorskog ispita snosi polaznik.

(2) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskih ispita.

(3) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja majstorskih ispita provodit će Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i kantonalno ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Član 59.

(Pravilnik o polaganju majstorskog ispita)

Pravilnik o polaganju majstorskog ispita donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

POGLAVLJE V. ORGANIZOVANJE OBRTNIKA I LICA KOJA

OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI

Član 60.

(Sadržaj Poglavlja)

U ovom Poglavlju Zakona uređuju se uvjeti i način formiranja, ciljevi i poslovanje, registracija i nadzor nad svim oblicima udruživanja obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti.

Član 61.

(Oblici udruživanja)

Oblici udruživanja obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti su: udruženje obrtnika, udruženje lica koja obavljaju srodne djelatnosti, opće udruženje, obrtnička komora kantona i Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 62.

(Članstvo)

(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi njihovo sjedište.

(2) Fizička lica iz stava (1) ovog člana obavezna su plaćati članarinu. Kontrolu naplate članarine vršit će nadležni poreski ured po ugovoru koji sklopi sa obrtničkom komorom kantona, uz ugovorenu proviziju.

(3) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta po prethodno pribavljenom mišljenju Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim Zakonom.

Član 63.

(Pravilnik o visini i raspodjeli članarine)

Pravilnik o visini članarine i njenoj raspodjeli između udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i načinu uplate donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

1. Udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djalatnosti

Član 64.

(Udruženje obrtnika)

(1) Obrtnici koji obavljaju iste vezane obrte ili iste posebne obrte propisane stavom (4) član 6. ovog Zakona zbog unapređivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa na određenom području osnivaju udruženje obrtnika.

(2) Za svaki obrt na određenom području može biti osnovano samo jedno udruženje obrtnika ovlašteno da nosi oznaku u vezi sa obrtom za koji je osnovano.

(3) Područje koje obuhvata udruženje obrtnika pokriva područje jedne općine ili grada.

(4) Ukoliko na području jedne općine ili grada nema dovoljan broj obrtnika iz stava (1) ovog člana za formiranje udruženja, takvi obrtnici su članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta i njihova članarina se uplaćuje toj komori.

(5) Udruženje obrtnika je pravno lice. Ono postaje pravno nadležno usvajanjem statuta udruženja i registracijom u nadležnom kantonalnom organu, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama.

Član 65.

(Ciljevi udruženja obrtnika)

(1) Cilj udruženja obrtnika je da unapređuje, usklađuje i ostvaruje zajedničke stručne interese svojih članova. Posebno treba:

1. njegovati duh zajednice i poslovnu čast;

2. uspostaviti dobar odnos među majstorima i učenicima srednje stručne škole;

3. podupirati razvoj stručnih znanja majstora i za ovu svrhu može podržavati posebne stručne škole i održavati seminare;

4. sarađivati, u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima, sa upravom srednje stručne škole;

5. unapređivati udruživanje u obrtništvu;

6. davati mišljenja i obavještenja o okolnostima koje vladaju u obrtima koje predstavljaju;

7. podržavati obrtničke organizacije i ustanove u ispunjavanju njihovih zadataka;

8. provoditi propise i upute u okviru ovlasti prenesenih od obrtničke komore kantona.

(2) Udruženje obrtnika treba:

1. davati upute svojim članovima za poboljšanje načina rada i vođenja obrtničke radnje u cilju povećavanja rentabilnosti i poboljšanja uvjeta rada u obrtničkoj radnji;

2. podržavati obrtničku štampu.

(3) Udruženje obrtnika može:

1. osnovati fond uzajamne pomoći za svoje članove i pripadnike njihovih porodica u slučajevima bolesti, smrti, nesposobnosti za rad ili drugih potreba,

2. provoditi i druge mjere za unapređivanje zajedničkih interesa članova udruženja.

Član 66.

(Statut udruženja obrtnika)

(1) Ciljevi udruženja obrtnika, njegovo zastupanje i pravni odnosi njegovih članova regulirani su statutom udruženja.

(2) Statut mora sadržavati odredbe o:

1. imenu i sjedištu udruženja obrtnika, te području koje obuhvata, kao i obrte za koje je udruženje osnovano;

2. zadacima udruženja obrtnika;

3. prijemu, otpustu i isključivanju članova;

4. pravima i obavezama članova;

5. sazivanju skupštine udruženja, pravu glasa i načinu odlučivanja;

6. formiranju upravnih tijela;

7. potvrđivanju rješenjem zaključaka skupštine udruženja i upravnih tijela;

8. donošenju plana budžeta, izradi i podnošenju završnog godišnjeg računa;

9. načinu izmjene statuta i raspuštanja udruženja obrtnika, kao i načinu donošenja izmjena i ostalih akata;

10. raspodjeli preostale imovine pri raspuštanju udruženja obrtnika;

11. drugim odnosima i institutima neophodnim za rad udruženja.

Član 67.

(Saglasnost na statut udruženja obrtnika)

(1) Na statut udruženja obrtnika saglasnost daje obrtnička komora kantona na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.

(2) Odobrenje se može uskratiti kada:

1. statut ne odgovara zakonskim propisima;

2. u statutu predviđene granice područja udruženja obrtnika nisu u skladu sa odredbama člana 64. st.

(2) i (3) ovog Zakona.

Član 68.

(Fond uzajamne pomoći)

(1) Ako udruženje obrtnika formira fond predviđen članom 65. stav (3) tačka 1. ovog Zakona, rad tog fonda definira se posebnim općim aktom. Saglasnost na taj opći akt daje obrtnička komora kantona na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.

(2) Prihodi i rashodi ovog fonda moraju se voditi na odvojenom računu i koristiti se u propisane svrhe odvojeno od ostalih sredstava udruženja obrtnika. Sredstva odvojena u ovu svrhu ne smiju se upotrijebiti u druge svrhe.

Član 69.

(Članstvo udruženja obrtnika)

(1) Članom udruženja obrtnika može postati i pravno lice sa područja udruženja koje obavlja djelatnost stručnu i privredno blisku obrtu za koji je udruženje obrtnika osnovano.

(2) Ako samostalni obrtnik obavlja više obrta on se može učlaniti u sva udruženja obrtnika osnovana za te obrte.

(3) Obrtniku ne može biti uskraćeno pravo učlanjenja u udruženje obrtnika, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i statutom.

(4) Udruženje obrtnika može primati gostujuće članove koji su obrtu, za koji je udruženje obrtnika osnovano, poslovno ili privredno bliski. Njihova prava i obaveze propisuju se statutom.

Član 70.

(Organi upravljanja udruženja obrtnika)

Organi upravljanja u udruženju obrtnika su:

1. skupština udruženja obrtnika,

2. upravni i nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

Član 71.

(Skupština udruženja obrtnika)

(1) Skupština udruženja obrtnika odlučuje o svim poslovima udruženja obrtnika ukoliko te poslove ne obavljaju upravna tijela ili komisije. Skupština udruženja obrtnika sastoji se od članova udruženja obrtnika. Statutom se može propisati da skupštinu udruženja obrtnika sačinjavaju predstavnici izabrani od članova udruženja obrtnika iz njihove sredine, ako udruženje ima veliki broj članova.

(2) Posebne obaveze skupštine su:

1. donošenje statuta;

2. utvrđivanje budžeta i odobravanje izdataka koji nisu predviđeni budžetom;

3. utvrđivanje taksi koje se mogu naplatiti i od ne članova udruženja obrtnika koji potražuju poslove ili usluge od udruženja obrtnika;

4. provjeravanje i prihvatanje završnog godišnjeg računa;

5. izbor predsjednika i pojedinih članova komisija u broju koji se bira od članova udruženja;

6. osnivanje posebnih komisija za pripremu pojedinačnih zadataka;

7. donošenje rješenja o:

sticanju, otuđivanju ili stvarnom zaduživanju osnovne imovine, otuđivanju predmeta koji imaju historijsku, naučnu ili umjetničku vrijednost, odobravanju podizanja kredita, zaključivanju ugovora kojima se obavljaju predviđene obaveze udruženja obrtnika osim tekućih administrativnih poslova, investiranju imovine udruženja obrtnika;

8. donošenje odluke o izmjenama statuta;

9. donošenje odluke o gašenju udruženja obrtnika.

(3) Odluke navedene u stavu (2) tač. 7. i 8. zahtijevaju saglasnost obrtničke komore kantona.

Član 72.

(Pravilnik o izbornoj proceduri u udruženju)

(1) Pravilnik o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika donosi Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Poslovnik o radu skupštine udruženja donosi skupština.

(3) Skupština udruženja obrtnika saziva se prema odredbama statuta, ako to zahtijevaju interesi udruženja obrtnika. Skupština se nadalje saziva i ako sazivanje pismeno zatraži najmanje desetina članova, uz navođenje razloga i cilja sazivanja.

(4) Ako se ne udovolji zahtjevu ili interesi udruženja obrtnika to zahtijevaju, obrtnička komora kantona može sazvati i voditi skupštinu udruženja obrtnika.

Član 73.

(Pravo glasa)

(1) Pravo glasa u skupštini udruženja obrtnika imaju članovi udruženja obrtnika u smislu člana 10. stav (1) ovog Zakona. Pravnom licu može biti dat samo jedan glas i kada je prisutno više njegovih ovlaštenih predstavnika.

(2) Član udruženja obrtnika nema pravo glasa, ako je prije donošenja odluka pokrenut ili se vodi pravni spor između njega i udruženja obrtnika.

Član 74.

(Prijenos prava glasa)

(1) U skladu sa članom 73. član sa pravom glasa koji je, u smislu člana 2. ovog Zakona, vlasnik obrtničke radnje može prenijeti svoje pravo glasa na zaposlenika obrtničke radnje, ukoliko on tu obavezu preuzme kada je davalac punomoći u nadležnosti udruženja obrtnika.

(2) Statutom se može propisati mogućnost prenošenja prava iz stava (1) i u drugim izuzetnim slučajevima pod propisanim uvjetima.

(3) Prenošenje i preuzimanje prava zahtijeva pisanu izjavu vlasnika obrta.

Član 75.

(Upravna tijela udruženja, upravni i nadzorni odbor)

(1) Upravni odbor udruženja:

1. provodi odluke i zaključke skupštine,

2. utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština,

3. predlaže odluke i stavove, daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja skupština,

4. odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u vršenju javnih ovlasti.

(2)Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih općih akata udruženja, materijalno-finansijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i druge poslove predviđene statutom.

(3) Upravna tijela udruženja obrtnika na period propisan statutom tajnim glasanjem bira skupština udruženja obrtnika putem glasačkih listića. Izbor aklamacijom dopušten je ako niko nije uložio prigovor na takav način izbora. O postupku glasanja vodi se zapisnik. Rezultati izbora za upravna tijela udruženja obrtnika moraju se objaviti u toku zasjedanja Skupštine.

(4) Statutom se može propisati da se imenovanje upravnih tijela u svakom trenutku može opozvati. Statutom se, također, može propisati da je opoziv dopušten samo ako postoji važan razlog. Takav razlog je naročito gruba povreda preuzetih obaveza ili nesposobnost.

(5) Upravna tijela zastupaju udruženje obrtnika sudski i vansudski. Statutom zastupanje može biti preneseno na jednog ili više članova upravnih tijela ili na sekretara. Kao dokaz kod svih pravnih poslova dovoljna je potvrda obrtničke komore kantona na kojoj je naznačeno da je to lice član upravnih tijela udruženja obrtnika.

(6) Članovi upravnih tijela obavljaju službu besplatno kao počasno zvanje. Statutom se može detaljnije propisati nadoknada nastalih troškova i obeštećenje za izgubljeno vrijeme.

Član 76.

(Komisije)

Udruženje obrtnika može formirati komisije za rješavanje pojedinačnih poslova.

Član 77.

(Obeštećenje trećih lica)

Udruženje obrtnika je odgovorno propisanim postupkom obeštetiti treća lica za štetu koju počine upravna tijela, članovi upravnih tijela ili neki drugi, u skladu sa statutom, imenovani zastupnici u vršenju povjerenih im funkcija.

Član 78.

(Koordinacija rada udruženja)

Koordinaciju rada udruženja obrtnika vrši obrtnička komora kantona na čijem području udruženja obrtnika imaju sjedište. Koordinacija se odnosi na ispunjavanje odredbi zakona i statuta, a naročito na potpuno obavljanje povjerenih im zadataka.

Član 79.

(Gašenje udruženja)

Obrtnička komora kantona kod nadležnog kantonalnog organa pokreće postupak gašenja udruženja obrtnika:

1. ako je ugrožen zajednički interes zbog nezakonitih odluka članova ili nezakonitog ponašanja upravnih tijela;

2. ako teži ciljevima koji su u suprotnosti sa zakonom ili statutom;

3. ako je ugroženo ispunjavanje zakonom i statutom propisanih zadataka zbog smanjenja velikog broja članova.

Član 80.

(Imovina udruženja)

(1) U skladu sa zakonom gašenje udruženja obrtnika inicira pokretanje stečajnog postupka nad imovinom udruženja obrtnika.

(2) Upravna tijela u slučaju nesolventnosti ili prezaduženosti pokreću zahtjev za otvaranje stečajnog postupka ili postupka sudskog poravnanja. Ako se kasni sa zahtjevom, članovi upravnih tijela, na čiji teret dug pada, odgovorni su povjeriocu za nastalu štetu i oni se vode kao ukupni dužnici.

(3) Ako se odlukom skupštine ili obrtničke komore kantona udruženje obrtnika gasi, imovina udruženja obrtnika likvidira se uz odgovarajuću primjenu važećih zakonskih propisa.

Član 81.

(Ravnopravnost spolova)

Prilikom formiranja skupštine udruženja obrtnika, upravnog i nadzorog odbora i drugih organa i tijela odlučivanja i komisija članstvo u organima, tijelima i komisijama odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova.

Član 82.

(Udruženje lica koja obavljaju srodne djelatnosti)

Na udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. od 64. do 81. ovog Zakona.

2. Opća udruženja

Član 83.

(Opće udruženje)

(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti sa područja jedne općine ili grada zbog unapređivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa mogu osnovati opće udruženje.

(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti sa područja jedne općine ili grada mogu osnovati opće udruženje i u slučaju kada na području jedne općine ili grada nema dovoljan broj obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti za formiranje pojedinačnih udruženja.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana svi obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti članovi su općeg udruženja na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta ili srodne djelatnosti.

(4) Ako opće udruženje formiraju udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, ono se finansira sredstvima udruženja koja ga formiraju u omjeru koji usvoji skupština općeg udruženja.

(5) Na opće udruženje odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. od 64. do 81. ovog Zakona.

3. Obrtničke komore kantona

Član 84.

(Obrtnička komora kantona)

(1) Obrtničke komore kantona osnivaju se u cilju zastupanja interesa svih obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti na području jednog kantona.

(2) Obrtnička komora kantona je pravno lice. Ona postaje pravno nadležna usvajanjem statuta obrtničke komore kantona i registracijom kod nadležnog suda.

(3) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti na području kantona danom upisa u Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore kantona.

(4) Članom obrtničke komore kantona mogu postati trgovačka i privredna društva i druga pravna lica osnovana prema drugim zakonima.

Član 85.

(Ciljevi obrtničke komore kantona)

Cilj obrtničke komore kantona je:

1. unaprijediti obrt i srodne djelatnosti;

2. podupirati interese članova obrtničke komore kantona i brinuti se o pravednom izjednačavanju njihovih interesa i interesa njihovih udruženja;

3. zastupati interese svojih članova pred tijelima kantonalne vlasti i tijelima kantonalne državne uprave;

4. davati primjedbe i prijedloge tijelima kantonalne vlasti i tijelima kantonalne državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;

5. obavljati poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva propisane ovim Zakonom;

6. osnivati sud časti;

7. osnivati arbiražno vijeće;

8. voditi evidenciju članstva obrtničke komore kantona;

9. voditi evidenciju udruženja na svom području;

10. podsticati udruživanje u smislu čl. 64., 82. i 83. ovog Zakona i koordinirati, pomagati i pratiti provođenje osnovnih programskih zadataka u udruženjima;

11. podsticati, razvijati i štititi dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;

12. pružati pomoć svojim članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti;

13. izdavati potvrde o porijeklu proizvoda izrađenih u pogonima svojih članova i druge potvrde koje služe privrednom prometu, ako za te poslove nisu zadužene neke druge zakonom propisane ustanove;

14. obavljati i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom.

Član 86.

(Statut obrtničke komore kantona)

(1) Statut mora sadržavati odredbe o:

1. imenu, sjedištu i području obrtničke komore kantona;

2. pečatu i žigu obrtničke komore kantona;

3. broju članova obrtničke komore kantona i broju predstavnika;

4. raspodjeli broja članova i predstavnika na zastupljene djelatnosti na području obrtničke komore kantona;

5. izboru upravnih tijela i njihovim ovlaštenjima;

6. sazivanju skupštine obrtničke komore kantona i njenih tijela;

7. formi rješenja i dokumentovanja odluka obrtničke komore kantona i upravnih tijela;

8. izradi srednjoročnog finansijskog plana i njegovoj prezentaciji na skupštini;

9. predlaganju i odobravanju budžeta;

10. izradi, kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa i prenošenju ovlasti za kontrolu tog računa na nezavisnu instituciju izvan obrtničke komore kantona;

11. pretpostavkama i formi izmjene statuta;

12. službenim novinama u kojima se objavljuju saopštenja obrtničke komore kantona.

(2) Statut ne smije sadržavati odredbe koje nisu u skladu sa zadacima obrtničke komore kantona propisanim ovim Zakonom ili su u protivriječnosti sa zakonskim propisima.

(3) Statut urađen u skladu sa stavom (1) objavljuje se u službenim novinama nadležnim za sjedište obrtničke komore kantona.

Član 87.

(Saglasnost na statut obrtničke komore kantona)

Saglasnost na statut obrtničke komore kantona daje vlada kantona. O izmjenama statuta odlučuje skupština obrtničke komore. Odluka o izmjenama statuta zahtijeva saglasnost vlade kantona.

Član 88.

(Organi upravljanja obrtničke komore kantona)

Organi upravljanja u obrtničkoj komori kantona su:

1. skupština,

2. upravni i nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

Član 89.

(Skupština obrtničke komore kantona)

(1) Skupština zadržava za sebe pravo donošenja odluka o:

1. donošenju statuta;

2. izboru upravnih tijela i komisija;

3. utvrđivanju budžeta uključujući plan raspodjele, odobravanju izdataka koji nisu predviđeni budžetom, ovlaštenjima za podizanje kredita i stvarnim opterećenjima nepokretne imovine;

4. prijedlogu iznosa članarine čiju visinu utvrđuje Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine;

5. donošenju propisa o raspolaganju budžetom, kasom i računom;

6. kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa i odluci o tome koja nezavisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa;

7. sticanju i prodaji nepokretne imovine;

8. donošenju propisa o stručnom obrazovanju, stručnom usavršavanju u obrazovanju i prekvalifikaciji ( član 85. stav (1) tačka 5. );

9. izmjenama statuta.

(2) Odluke donesene u skladu sa stavom (1) tač. 3., 5., 6., 7. i 9. objavljuju se u službenim novinama nadležnim za obrtničku komoru kantona (član 86. stav

(1) tačka 12.).

Član 90.

(Sastav skupštine obrtničke komore kantona)

(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.

(2) Statutom se propisuje broj članova skupštine i njihova raspodjela na udruženja koja se nalaze na teritoriji obrtničke komore kantona. Pri raspodjeli mora se voditi računa o privrednim specifičnostima i privrednom značaju pojedinih djelatnosti.

Član 91.

(Izborni postupak u skupštini obrtničke komore kantona)

(1) Članovi skupštine i njihovi zamjenici biraju se tajnim glasanjem putem glasačkih listića na zajedničkim, neposrednim i istim izborima.

(2) Pravo izbora za člana skupštine imaju fizička lica koja su upisana u Obrtni registar. Pravna lica u smislu člana 84. stav (4) imaju pravo na samo jedan glas.

(3) Izborni postupak provodi se prema Pravilniku o izbornoj proceduri u obrtničkim komorama kantona i Obrtničkoj komori Federacjie Bosne i Hercegovine koji će donijeti federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 92.

(Predsjednik i potpredsjednici)

(1) Obrtnička komora kantona ima predsjednika i dva potpredsjednika skupštine i predsjednika i dva potpredsjednika obrtničke komore kantona.

(2) Predsjednici i potpredsjednici iz stava (1) ovog člana biraju se po mogućnosti iz reda različitih konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše dva mandata.

(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji.

(4) Predsjednik obrtničke komore kantona predstavlja i zastupa obrtničku komoru kantona.

Član 93.

(Sud časti)

(1) U okviru obrtničke komore kantona djeluje sud časti.

(2) Sud časti vodi postupke i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila i drugih propisa.

(3) O žalbama protiv odluka suda časti obrtničke komore kantona rješava Sud časti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

(4) Statutom i drugim općim aktima obrtničkih komora kantona utvrđuje se organizacija, sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja rada sudova časti.

Član 94.

(Koordiniranje rada obrtničkih komora kantona)

Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine koordinira rad obrtničkih komora kantona. Koordinacija se odnosi na zakonitost rada, donošenje akata i njihovu primjenu.

Član 95.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na obrtničke komore kantona odredbe čl. 68., 69., 73., 74., 75., 76., 77. i

81. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju.

4. Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine

Član 96.

(Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine)

(1) Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti a osniva se radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa članova Komore.

(2) Komora predstavlja i zastupa obrtnike i lica koja obavljaju srodne djelatnosti pred federalnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

(3) Komora je pravno lice. Ona postaje pravno nadležna usvajanjem Statuta Komore i registracijom kod nadležnog suda.

Član 97.

(Članstvo Komore)

(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim Zakonom članovi su Komore putem obrtničkih komora kantona.

(2) Članom Komore mogu postati trgovačka i privredna društva i druga pravna lica osnovana prema drugim zakonima.

(3) Članstvo u Komori prestaje za članove iz stava (1) ovog člana danom brisanja iz Obrtnog registra, a za članove iz stava (2) ovog člana na osnovu odluke nadležnog tijela Komore.

(4) Evidencija članova Komore je javna knjiga na osnovu koje se izdaju odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave.

Član 98.

(Ciljevi Komore)

Komora u skladu sa ovim Zakonom:

1. unapređuje obrt i srodne djelatnosti;

2. razvija obrtničke komore kantona u okviru poslova i zadataka utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Komore;

3. zastupa interese svojih članova pred tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave;

4. daje primjedbe i prijedloge tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;

5. obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva propisane ovim Zakonom;

6. podstiče i učestvuje u izdavačkoj djelatnosti za potrebe svojih članova;

7. osniva Sud časti;

8. osniva Arbitražno vijeće;

9. vodi evidenciju članova Komore;

10. vodi evidenciju obrtničkih komora kantona;

11. podstiče, koordinira, pomaže i prati provođenje osnovnih programskih zadataka u udruženjima i obrtničkim komorama kantona;

12. donosi propis o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika i udruženjima lica koja obavljaju srodne djelatnosti;

13. procjenjuje mogućnosti i uvjete privrednog razvoja, podstiče istraživanja u privredi od interesa za svoje članove;

14. uspostavlja i razvija sve vrste poslovnih odnosa na domaćem i inozemnom tržištu;

15. podstiče inovacije postupaka, proizvoda i usluga i razvoj tehnološke infrastrukture;

16. podstiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;

17. pruža pomoć članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti;

18. razvija informacioni sistem i poslovno informiranje, informira članstvo o stručnim, poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore putem komorskog časopisa i drugih sredstava javnog informiranja;

19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom.

Član 99.

(Statut Komore)

(1) Statut mora sadržavati odredbe o:

1. imenu i sjedištu Komore;

2. pečatu i žigu Komore;

3. javnim ovlastima Komore;

4. broju predstavnika obrtničkih komora kantona u Skupštini Komore;

5. zadacima i poslovima Komore;

6. pravima, obavezama i odgovornostima članova Komore;

7. saradnji sa tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave;

8. saradnji sa komorama u zemlji i inozemstvu i sa međunarodnim organizacijama;

9. izboru upravnih tijela Komore i njihovim ovlaštenjima;

10. strukovnim savjetima Komore;

11. sazivanju Skupštine Komore i njenih tijela;

12. formi rješenja i dokumentovanja odluka Komore i upravnih tijela;

13. izradi srednjoročnog finansijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini;

14. predlaganju i odobravanju budžeta;

15. izradi, kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa i prenošenju ovlasti za kontrolu tog računa na nezavisnu instituciju izvan Komore;

16. pretpostavkama i formi izmjene Statuta;

17. službenim novinama u kojima se objavljuju saopštenja Komore.

(2) Statut ne smije sadržavati odredbe koje nisu u skladu sa zadacima Komore propisanim ovim Zakonom ili su u protivriječnosti sa zakonskim propisima.

(3) Statut urađen u skladu sa stavom (1) objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 100.

(Saglasnost na Statut Komore)

Saglasnost na Statut Komore daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta zahtijeva saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 101.

(Organi upravljanja Komore)

Organi upravljanja u Komori su:

1. Skupština,

2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

Član 102.

(Skupština Komore)

(1) Skupština Komore:

1. donosi:

Statut i izmjene i dopune Statuta,

Poslovnik o radu Skupštine, program rada i finansijski budžet, uključujući plan raspodjele, odobravanje izdataka koji nisu predviđeni budžetom, ovlaštenja za podizanje kredita i stvarna opterećenja nepokretne imovine, odluku o visini i raspodjeli članarine, propise o raspolaganju budžetom, kasom i računom, propis o sticanju i prodaji nepokretne imovine, odluku o raspisivanju i provođenju izbora predstavnika Komore,

Pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći, pravila o dobrim poslovnim običajima za određena zanimanja, ostale akte koji nisu u nadležnosti upravnih tijela Komore;

2. utvrđuje:

jedinstvenu politiku finansiranja ukupnog komorskog sistema, koja nezavisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa;

3. prihvaća:

završni godišnji račun i izvještaj o radu;

4. usklađuje:

rad i razvoj obrtničkih komora kantona;

5. imenuje i razriješava:

predsjednika i potpredsjednike Komore,

Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skupštine.

(2) Odluke donesene u skladu sa stavom (1) tačka 1. alineje 1., 3., 5. i 6. objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 103.

(Sastav Skupštine Komore)

(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.

(2) Statutom se propisuje broj članova Skupštine i njihova raspodjela na obrtničke komore kantona. Pri raspodjeli mora se voditi računa o privrednim specifičnostima i privrednom značaju pojedinih djelatnosti, kao i o ravnopravnoj zastupljenosti kantona u odnosu na broj članova obrtničke komore kantona.

(3) Član 91. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuje.

Član 104.

(Predsjednik i potpredsjednici Komore)

(1) Komora ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i predsjednika i dva potpredsjednika Komore.

(2) Predsjednici i potpredsjednici iz stava (1) ovog člana biraju se iz reda različitih konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše dva mandata.

(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji.

(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.

Član 105.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na Komoru, odredbe čl. od 73. do 77. i člana 81. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju.

POGLAVLJE VI. NADZOR

Član 106.

(Upravni nadzor)

Upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 107.

(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijske poslove u provedbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrše nadležne inspekcije.

(2) Sva akta koja donesu nadležne inspekcije dostavljaju i nadležnom organu radi kontrole i utvrđivanja prestanka rada po sili zakona.

Član 108.

(Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, saglasnosti ili odobrenja)

(1) Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja bez odobrenja, odnosno ako se obrt obavlja suprotno obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja suprotno odobrenju, nadležna inspekcija donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Član 109.

(Kontrola obavljanja posebnog obrta)

Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine, federalni inspektor nadležan je vršiti kontrolu obavljanja posebnih obrta iz člana 6. stav (3) ovog Zakona.

Član 110.

(Neispunjavanje minimalnih uvjeta)

(1) Ako prostor i oprema obrtnika ili lice koje obavlja srodnu djelatnost ne udovoljava propisanim uvjetima, navedenim u izjavi iz stava (3) član 14. ovog Zakona, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odrediti rok ne duži od 15 dana do kojeg se nedostaci moraju otkloniti.

(2) Ako se nedostaci iz stava (1) ovog člana ne otklone u određenom roku, nadležna inspekcija kaznit će prekršioca minimalnom kaznom iz člana 112. stav (1) ovog Zakona i donijet će rješenje kojim će odrediti novi rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti.

(3) Ako obrtnik ne ispoštuje rok iz stava (2) ovog člana, nadležna inspekcija donijet će rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme.

(4) U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.

(5) U slučaju iz st.

(2) i (3) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

POGLAVLJE VII. KAZNENE ODREDBE

Član 111.

(Kršenje ravnopravnosti spolova)

(1) Ko na osnovu spola vrši nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje opisano u članu 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hecegovine", br. 16/03), kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje učini prekršaj kako je to predviđeno članom 28. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Član 112.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - obrtnik ili lice koje obavlja srodnu djelatnost ako:

a) obrt ili srodnu djelatnost obavlja sezonski u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje djelatnosti (član 5. stav (2) ovog Zakona);

b) ne obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo svojim radom (član 11. ovog Zakona);

c) obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (član 16. stav (7) ovog Zakona);

d) ne istakne firmu pod kojom će obrt ili srodna djelatnost poslovati (član

21. stav (6) ovog Zakona);

e) odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom (član 41. stav (1) tačka a) ovog Zakona);

f) na vidnom mjestu ne istakne cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (član

41. stav (1) tačka b) ovog Zakona);

g) na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava (član 41. stav (1) tačka c) ovog Zakona);

h) kupcu, odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi, odnosno izvršenim uslugama (član 41. stav (1) tačka d) ovog Zakona);

i) ne garantira kvalitet proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi učinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim propisima i standardima (član 41. stav (1) tačka e) ovog Zakona);

j) ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo finansija (član 41. stav

(1) tačka f) ovog Zakona);

k) ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (član 41. stav (1) tačka g) ovog Zakona);

l) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene od nadležne inspekcije koji se odnose na navode izjave iz stava (3) član 14. ovog Zakona (član 110. stav

(2) ovog Zakona).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - lice koje obavlja srodnu djelatnost:

a) ako na vidnom mjestu ne izloži odobrenje za rad u sjedištu srodne djelatnosti (član 48. stav (3) ovog Zakona).

(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se zaposlenik ili privremeni zaposlenik novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM (čl. 26. i 28. ovog Zakona).

(4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se zaposlenik novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM (čl. 51. i 52. ovog Zakona).

Član 113.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - obrtnik ili lice koje obavlja srodnu djelatnost ako:

a) koristi rad drugih lica sa kojima nije zaključio ugovor o radu (član 2. stav

(5) ovog Zakona);

b) ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta ili srodne djelatnosti (član 21. stav (5) ovog Zakona);

c) ne prijavi promjenu sjedišta obrta ili srodne djelatnosti (član 22. st.

(2) i (3) ovog Zakona);

d) obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio saglasnost za obavljanje posebnog obrta (član 23. stav (1) ovog Zakona);

e) obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležnog organa (član 27. stav (1) ovog Zakona);

f) vodi obrt ili srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju bez zaposlenika (član

28. stav (2) ovog Zakona);

g) vodi vezani obrt ili srodnu djelatnost putem zaposlenika bez rješenja nadležnog organa (član 28. stav (4) ovog Zakona);

h) obavlja obrt ili srodnu djelatnost za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (član 44. stav (5) ovog Zakona);

i) u predviđenom roku ne obavijesti nadležni organ o ponovnom početku obavljanja obrta ili srodne djelatnosti (član 44. stav (6) ovog Zakona).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaje imalac radnje - lice koje obavlja srodnu djelatnost:

a) ako obavlja srodnu djelatnost koja nije obuhvaćena odobrenjem (član 23. stav

(1) ovog Zakona).

(3) Za ponovljene prekršaje iz stava (1) ovog člana obrtniku će se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri do šest mjeseci.

(4) Za ponovljene prekršaje iz st.

(1) i (2) ovog člana licu koje obavlja srodnu djelatnost izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja srodne djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

Član 114.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - obrtnik:

a) ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta (član 16. st.

(1) i (2) ovog Zakona).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - lice koje obavlja srodnu djelatnost:

a) ako obavlja srodnu djelatnost bez odobrenja (član 48. stav (2) ovog Zakona).

(3) Za prekršaj iz st.

(1) i (2) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.

POGLAVLJE VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 115.

(Ovlaštenja za donošenje podzakonskih propisa)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, kantonalni ministar nadležan za oblast obrazovanja, jedinice lokalne samouprave i Komora, donijet će propise na osnovu ovlaštenja iz ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 116.

(Usklađivanje poslovanja)

(1) Obrtnici, odnosno lica čija djelatnost spada u srodne djelatnosti kojima je obavljanje djelatnosti odobreno prema ranijim propisima uskladit će poslovanje sa odredbama ovog Zakona u roku od 12 mjeseci od donošenja propisa iz člana 115. ovog Zakona.

(2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se na obrtnike, odnosno lica čija djelatnost spada u srodne djelatnosti kojima je obavljanje ovih djelatnosti odobreno prije stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno prema ovom Zakonu, a prije donošenja propisa iz člana 115. ovog Zakona.

(3) Udruženja obrtnika, udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, opća udruženja, obrtničke komore kantona i Komora, uskladit će poslovanje sa odredbama ovog Zakona u roku od 12 mjeseci od donošenja propisa iz člana 115. ovog Zakona.

Član 117.

(Dozvola za nastavak poslovanja)

(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti koji su prema prijašnjim propisima osnovali radnju mogu nastaviti sa poslovanjem i ako vlasnik obrta ili srodne djelatnosti ne ispunjava uvjete iz stava (1) član 10. ovog Zakona.

(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti koji su prema prijašnjim propisima osnovali radnju putem zaposlenika mogu nastaviti sa poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenika u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Član 118.

(Priznavanje stručne spreme)

(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i koji su prema prijašnjim propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu mogu obavljati vezane obrte ili srodne djelatnosti utvrđene ovim Zakonom ako sa danom početka primjene ovog Zakona imaju osnovanu radnju.

(2) Obrtnicima koji su majstorski ispit položili prema propisima koji su važili do dana početka primjene ovog Zakona priznaje im se u cijelosti.

Član 119.

(Prestanak obavljanja djelatnosti)

Postupci za odjavu obavljanja obrta i srodnih djelatnosti pokrenuti do dana početka primjene ovog Zakona rješavat će se prema odredbama ovog Zakona.

Član 120.

(Prijelazne odredbe)

(1) Do donošenja propisa na osnovu ovlaštenja iz ovog Zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su na snazi do donošenja novih propisa.

(2) Postupci pokrenuti na osnovu zahtjeva iz oblasti obrta koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rješavat će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva samo ako su povoljniji za podnosioca zahtjeva.

Član 121.

(Prestanak važećeg Zakona)

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu ("Službene novine Federacije BiH", br. 52/02, 29/03 i 11/05).

Član 122.

(Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

PREDSJEDAVAJUĆI

DOMA NARODA

PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krešić

PREDSJEDAVAJUĆI

PREDSTAVNIČKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić