Zakon o policijskim službenicima

ZAKON

O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom regulišu se policijska ovlaštenja, osnovni principi u primjeni policijskih ovlaštenja, dužnost i prava, zapošljavanje, radni uslovi, činovi, unapređenje, disciplinska i materijalna odgovornost policijskih službenika zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo), kao i policijsko obrazovanje, postavljanje i raspoređivanje kadeta.

Član 2.

Policijski službenici su lica zaposlena u Ministarstvu koji su ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom i postupaju kao ovlaštena lica u skladu sa zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Radna mjesta policijskih službenika propisuju se u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i propisima donesenim na osnovu zakona.

Član 3.

U vršenju svojih poslova i zadataka policijski službenici su dužni pridržavati se Ustava Republike Srpske i zakona donesenih u skladu sa Ustavom. U vršenju svojih poslova i zadataka policijski službenik dužan je da postupa na nepristrasan i zakonit način, da štiti javni interes, ljudska prava i osnovne slobode.

Član 4.

Sastav policijskih službenika u Ministarstvu treba okvirno da održava nacionalni sastav u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

Član 5.

Policijski službenik ima službenu policijsku legitimaciju i policijsku značku koju izdaje direktor policije (u daljem tekstu: direktor). Policijski službenik nosi jedinstvenu uniformu u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika). Izgled, dijelovi, boja i oznake policijske uniforme propisuju se Pravilnikom o jedinstvenoj policijskoj uniformi i opremi u Republici, koji donosi ministar na prijedlog direktora. Izuzetno zbog specifične prirode određenih zadataka u skladu sa prihvaćenim policijskim standardima, određeni policijski zadaci se mogu vršiti u civilnoj odjeći ili u posebnoj službenoj odjeći i sa odgovarajućom opremom, a u skladu sa aktom koji donosi direktor. Oblik službene policijske legitimacije i značke za policijske službenike iz stava 1. ovog člana propisuje Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada). Policijska značka mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka.

Član 6.

Policijski službenik drži i nosi oružje i municiju u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog direktora.

II OSNOVNI PRINCIPI U PRIMJENI POLICIJSKIH OVLAŠTENJA

Član 7.

Policijski službenik je obavezan da se, prije primjene policijskih ovlaštenja, identifikuje pokazivanjem službene policijske legitimacije ili policijske značke. U izuzetnim slučajevima, kada identifikacija iz stava 1. ovog člana može ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlaštenja, policijski službenik može se identifikovati na drugi način ili odgoditi identifikaciju. Po prestanku okolnosti iz stava 2. ovog člana, policijski službenik se identifikuje na način propisan stavom 1. ovog člana, ako za to postoje uslovi.

Član 8.

Primjena policijskih ovlaštenja mora biti usklađena i proporcionalna potrebi radi postizanja zakonitog cilja. Policijska ovlaštenja primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakonit cilj sa najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu.

Član 9.

Policijski službenik primjenjuje policijska ovlaštenja prema vlastitoj odluci u skladu sa zakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadređenog službenika ili nadležnog organa. Policijski službenik nije dužan izvršiti naredbu ukoliko bi time učinio krivično djelo po krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Policijski službenik odmah usmeno upoznaje nadređenog službenika da je izdana naredba protivna zakonskim odredbama, te ukoliko ponovi naredbu podnosi izvještaj o neizvršavanju naredbe svom neposredno nadređenom službeniku, odnosno višem nadređenom službeniku ukoliko je naredba izdata od neposredno nadređenog policijskog službenika. Ako naredba bude ponovljena, bez obzira na okolnosti iz stava 2. ovog člana, policijski službenik dostavlja pisani izvještaj Jedinici za profesionalne standarde Ministarstva (u daljem tekstu: Jedinica).

III POLICIJSKA OVLAŠTENJA

Član 10.

Pored ovlaštenja propisanih zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i drugim zakonima, policijskim službenicima, radi sprečavanja krivičnih djela, prekršaja, održavanja javnog reda i mira, kontrole bezbjednosti saobraćaja, obezbjeđenja javnih skupova, obezbjeđenja lica i imovine, ovim zakonom daju se i sljedeća ovlaštenja:

a) davanje upozorenja i izdavanje naređenja,

b) legitimisanje, provjera i utvrđivanje identiteta lica i predmeta,

v) pozivanje lica i obavljanje razgovora,

g) privođenje lica,

d) potraga za licima i stvarima,

đ) privremeno ograničavanje slobode kretanja,

e) pregled lica, predmeta i prevoznih sredstava,

ž) privremeno oduzimanje predmeta,

z) privremeno korištenje tuđih prevoznih i komunikacijskih sredstava,

i) snimanje na javnim mjestima,

j) upotreba sile,

k) obrada ličnih podataka i vođenje evidencija i

l) zaprimanje prijava.

Davanje upozorenja i izdavanje naređenja

Član 11.

Policijski službenik je dužan da upozori lica na okolnosti koje ugrožavaju njihovu ličnu bezbjednost, život ili imovinu, kao i na postojanje neke opšte opasnosti. Policijski službenik je dužan da upozori lice za koje ocijeni da svojim ponašanjem ili činjenjem, odnosno propuštanjem određene radnje može narušiti javni red i mir ili dovesti u opasnost svoj život ili život i ličnu bezbjednost drugog lica ili imovine, kao i kada se opravdano očekuje da bi to lice moglo da učini ili izazove drugo lice da učini prekršaj ili krivično djelo. Upozorenje se daje usmeno, svjetlosnim ili drugim znakom, zvukom pištaljke ili na drugi pogodan način i mora biti jasno i kratko.

Član 12.

Naređenje se izdaje radi:

a) zaštite života i lične bezbjednosti lica i imovine,

b) zaštite imovine od uništenja, oštećenja i otuđenja,

v) u slučajevima opšte opasnosti, prouzrokovane elementarnim nepogodama,

g) održavanje javnog reda i mira, odnosno uspostavljanje istog,

d) onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno i

đ) vršenje kontrole i regulisanje saobraćaja na putevima u skladu sa zakonom. Naređenje izdaje direktor ili policijski službenik kojeg direktor ovlasti. Policijski službenik može samostalno izdavati naređenje samo u hitnim slučajevima o čemu je dužan obavijestiti neposrednog rukovodioca. Direktor naređenje izdaje usmeno, pisanim putem ili na drugi odgovarajući način, a rukovodilac nadležne osnovne i unutrašnje organizacione jedinice i policijski službenik neposredno i usmeno.

Legitimisanje, provjera i utvrđivanje identiteta lica i predmeta

Član 13.

Legitimisanje je službena radnja koju preduzimaju policijski službenici radi utvrđivanja identiteta lica. Legitimisanje se vrši usmenim obraćanjem licu koje treba legitimisati, zahtjevom kojim lice treba da pokaže i preda na uvid policijskom službeniku ličnu kartu ili putnu ispravu. Izuzetno, utvrđivanje identiteta može se vršiti i pomoću drugih isprava sa fotografijom, kao i pomoću izjave lica čiji je identitet utvrđen.

Član 14.

Policijski službenik ovlašten je da izvrši provjeru identiteta lica koje:

a) predstavlja prijetnju drugom licu ili javnom redu i miru ili bezbjednosti koja zahtijeva policijsku akciju,

b) se pregleda ili protiv koga su preduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom,

v) je zatečeno u objektu ili drugim prostorijama ili u vozilu koje se pregleda, ukoliko je provjera identiteta neophodna,

g) je zatečeno na području ili objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno ograničena, ukoliko je provjera identiteta neophodna,

d) načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je učinilac krivičnog djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava učiniti, ili je svojom fizičkom pojavom slično licu za kojim se traga i

đ) je zatečeno na mjestu gdje je iz bezbjednosnih razloga neophodno utvrditi identitet svih lica ili grupe lica. Policijski službenik obavještava lice o razlozima zbog kojih se vrši provjera identiteta. Kada je neophodno, provjera identiteta uključuje i provjeru boravišta ili prebivališta.

Član 15.

Ovlaštenje utvrđivanja identiteta lica primjenjuje se prema licu koje ne posjeduje dokument iz člana 13. st. 2. i 3. ovog zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta. Identitet lica se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike. Radi utvrđivanja identiteta lica, Ministarstvo je ovlašteno da javno objavi fotorobot, crtež, snimak ili opis tog lica. Ako ne postoji mogućnost da se na drugi način utvrdi identitet lica, Ministarstvo je ovlašteno da objavi fotografiju lica koje nije sposobno dati svoje lične podatke ili fotografiju leša nepoznatog lica.

Član 16.

Ovlaštenje utvrđivanja i provjere identiteta predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i specifične osobine predmeta, kao i odnos nekog lica ili događaja prema predmetu. Ministarstvo je ovlašteno da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta ukoliko je to od značaja za uspješno provođenje postupka utvrđivanja identiteta predmeta.

Pozivanje lica i obavljanje razgovora

Član 17.

Policijski službenik može, kada postoji zakonit razlog, pozvati lice na razgovor radi prikupljanja obavještenja. Razgovori se obavljaju u vremenu između 6.00–21.00 časa i ne mogu trajati duže od šest časova. U pozivu se naznačava: naziv organizacione jedinice Ministarstva koja upućuje poziv, mjesto i datum poziva, ime i prezime lica koje se poziva, razlog pozivanja lica, te upozorenje da će lice koje se poziva, biti privedeno ukoliko se ne odazove pozivu. U izuzetnim slučajevima, kada je to neophodno radi hitnosti ili drugih opravdanih razloga, policijski službenik je ovlašten lice pozvati usmeno ili putem odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva pri čemu je dužan saopštiti razlog pozivanja, kao i upozoriti ga na mogućnost da bude prisilno dovedeno. Uz saglasnost tog lica, policijski službenik može privesti lice do službenih prostorija. Obavljena dostava poziva potvrđuje se dostavnicom.

Privođenje i sprovođenje lica

Član 18.

Bez pisanog naloga nadležnog organa policijski službenik može u službene prostorije Ministarstva privesti lice:

a) čiji je identitet potrebno utvrditi, kada nema drugog načina,

b) za kojim je raspisana potraga i

v) koja se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 17. stav 1. ovog zakona. Privođenje iz stava 1. ovog člana ili sprovođenje može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje, a najduže 12 sati.

Potraga za licima i stvarima

Član 19.

Policijski službenici ovlašteni su da provode mjere potrage za licima i stvarima. Potraga se pokreće za licem čiji je nestanak prijavljen ili koje se traži u skladu sa zakonom. Nadležna organizaciona jedinica Ministarstva službeno oglašava potragu da bi:

a) utvrdila boravište ili prebivalište lica u skladu sa zakonom,

b) utvrdila identitet lica koje nije u stanju dati svoje lične podatke, ili identitet leša čiji se lični podaci ne mogu utvrditi i

v) pronašla određeni predmet.

Privremeno ograničavanje slobode kretanja

Član 20.

Policijski službenik može privremeno da ograniči kretanje lica na određenom području ili u određenom objektu kada je potrebno da se spriječi činjenje krivičnih djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja ili ugrožavanje javnog reda i mira i bezbjednosti. Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog kojeg je bilo primjenjeno, niti duže od šest sati bez službenog odobrenja.

Član 21.

Mjere potrage iz člana 19. ovog zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz člana 20. ovog zakona provede se kriminalističko-taktičkim radnjama (potraga, pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelimična i potpuna blokada saobraćaja i drugih površina).

Pregled lica, predmeta i prevoznih sredstava

Član 22.

Policijski službenik ovlašten je da izvrši pregled lica, predmeta koje lice nosi sa sobom i prevoznog sredstva kada je to neophodno radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskorišteni za napad na drugo lice ili za samopovređivanje. Pregled lica u svrhu iz stava 1. ovog člana obuhvata uvid u sadržaj odjeće i obuće lica. Pregled prevoznog sredstva u svrhu iz stava 1. ovog člana obuhvata pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora prevoznog sredstva i predmeta koji se njime prevoze. Pregled predmeta koje lice nosi sa sobom obuhvata pregled predmeta koji su kod lica ili njegovoj neposrednoj blizini, ili predmeta lica po čijem se nalogu i u čijoj se pratnji prevoze. Pregled lica obavlja lice istog pola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan pregled lica kako bi mu se oduzelo oružje ili drugi predmet kojima se može izvršiti napad na drugo lice ili samopovređivanje. Prilikom pregleda policijski službenik može koristiti tehnička pomagala i/ili službene pse.

Privremeno oduzimanje predmeta

Član 23.

Policijski službenik privremeno oduzima predmet:

a) kada je to neophodno radi zaštite javne bezbjednosti i

b) koji je u posjedu lica koje je lišeno slobode i koja taj predmet može upotrijebiti za samopovređivanje, napad na drugo lice ili bjekstvo. Policijski službenik obavezan je da izda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Potvrda sadrži: pravni osnov za oduzimanje predmeta, karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuje od ostalih predmeta, podatke o licu od kojeg je predmet oduzet, te ime i prezime, podatke sa policijske značke i potpis policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje. Ako lice odbije dobrovoljno predati predmete, oduzimanje se izvršava prinudno.

Član 24.

Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u prostorijama Ministarstva nije moguće, ili je povezano sa znatnim poteškoćama, privremeno oduzeti predmeti mogu se odložiti ili smjestiti na odgovarajući način dok nadležni organ ne donese odgovarajuću odluku. Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu da postoje privremeno oduzeti predmet vraća se licu od kojeg je oduzet, ukoliko nije drugačije određeno zakonom ili odlukom nadležnog organa.

Privremeno korištenje tuđih prevoznih i komunikacijskih sredstava

Član 25.

Radi potjere, lišavanja slobode učinioca krivičnog djela, prirodne nepogode ili nesreće, kao i radi prevoženja žrtve krivičnog djela do najbliže zdravstvene ustanove, policijski službenik može koristiti odgovarajuće tuđe vozilo i komunikacijsko sredstvo o čemu izdaje potvrdu. Vozilo ili komunikacijsko sredstvo iz stava 1. ovog člana policijski službenik može koristiti isključivo u vremenu dok se potjera, lišenje slobode ili prevoz ne okonča. Vlasnik ili korisnik vozila ili komunikacijskog sredstva iz stava 1. ovog člana ima pravo na naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegovog sredstva. Štetu iz stava 3. ovog člana nadoknađuje Ministarstvo u skladu sa propisima o obligacionim odnosima, ovim zakonom i pravilnikom koji donosi ministar. U toku vršenja službenih zadataka policijski službenik ima pravo na besplatni javni prevoz i osiguranje putnika u javnom prevozu.

Snimanje na javnim mjestima

Član 26.

Radi sprečavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i mira i bezbjednosti nadležna organizaciona jedinica Ministarstva može vršiti audio i video snimanje lica ili grupe lica, okruženja i drugih okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.

Upotreba sile

Član 27.

Policijski službenik može upotrijebiti silu samo kada je potrebno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarivanja zakonitog cilja. U smislu ovog zakona sredstva sile su: fizička sila uključujući borilačke vještine, službena palica, sredstva za vezivanje, sredstva za prisilno zaustavljanje lica ili vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje, službeni psi, vodeni top, specijalna vozila, specijalne vrste oružja, eksplozivne naprave i sredstva na bazi elektriciteta. Sredstva sile iz stava 2. ovog člana mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora, sprečavanje bjekstva. Prije upotrebe bilo kojeg sredstva sile policijski službenik daje upozorenje, osim ako bi to moglo ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili bi bilo očigledno neprimjereno u datim okolnostima. Detaljnije propise o upotrebi sile donosi ministar na prijedlog direktora.

Član 28.

Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim licima, onesposobljenim licima, uključujući lice koje je ozbiljno bolesno, kao ni prema ženama koje su očigledno trudne, osim ako ta lica direktno ugrožavaju život policijskog službenika, drugih lica ili svoj život. Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti protiv lica u bjekstvu. Izuzetno od stava 2. ovog člana, vatreno oružje se upotrebljava protiv lica koje je u bjekstvu ukoliko je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti. Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi sprečavanja bjekstva lica.

Član 29.

Policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako su već upotrebljena sredstva sile bila neefikasna, ili ako se upotrebom drugih sredstava sile ne bi postigao zakonit cilj. Policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako nema drugog načina da:

a) zaštiti živote ljudi ili svoj život od neposredne prijetnje smrću, povrede opasne po život ili teže povrede i

b) spriječi izvršenje krivičnog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, liši slobode lice koje predstavlja takvu opasnost, pruža otpor policiji. Policijski službenik ostavlja dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako bi time nastao rizik za njega samog ili rizik nanošenja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda drugim licima, a okolnosti nalažu potrebu za trenutnom akcijom. Upozorenje iz stava 3. ovog člana ne upućuje se ako bi to ugrozilo izvršenje policijskog zadatka. Policijski službenik koji izvršava policijske poslove u sastavu jedinice ili grupe, upotrebljava vatreno oružje samo po naređenju rukovodioca te jedinice odnosno grupe, izuzev u slučaju propisanom u stavu 2. tačka a) ovog člana. Policijski službenik ne smije ispaljivati metak upozorenja.

Član 30.

Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti. Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.

Član 31.

Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to vozilo koristi kao sredstvo za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim licima, ili ako je to neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanijetih pucanjem iz vozila na policijske službenike ili na druga lica. U toku izvršavanja policijskih zadataka na riječnim plovnim putevima, policijski službenik ima pravo upotrijebiti vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi i to sa razdaljine sa koje je bez sumnje moguće primiti i razumjeti takav signal.

Član 32.

Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu mora sačiniti izvještaj o upotrebi sile prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sile i isti dostaviti neposrednom rukovodiocu. Neposredni rukovodilac, po prijemu izvještaja od policijskog službenika, sačinjava izvještaj o događaju te isti dostavlja Jedinici u roku od 24 sata. Ako sam policijski službenik nije u mogućnosti podnijeti izvještaj o upotrebi sile izvještaj, podnosi ga njegov neposredni rukovodilac u roku iz stava 2. ovog člana. U roku od tri dana od prijema izvještaja iz stava 1. ovog člana neposredni rukovodilac Jedinici dostavlja svoje mišljenje o upotrebi sile. O zakonitosti i pravilnosti upotrebe sile odlučuje rukovodilac osnovne organizacione jedinice u roku od osam dana od dana prijema kompletnog izvještaja Jedinice. Ako rukovodilac osnovne organizacione jedinice utvrdi da je policijski službenik upotrebio silu na nezakonit ili nepravilan način, dužan je da odmah preduzme odgovarajuće mjere kako bi se utvrdila disciplinska odgovornost policijskog službenika. Policijski službenik oslobađa se odgovornosti ako je silu upotrijebio u granicama svojih ovlaštenja. Izuzetno od odredaba st. 1–5. ovog člana policijski službenik koji je upotrijebio samo sredstva za vezivanje prilikom lišenja slobode, privođenja ili sprovođenja lica u cilju njegovog sigurnog transporta dužan je sačiniti službenu zabilješku i istu dostaviti rukovodiocu organizacione jedinice u roku od 24 časa.

Obrada ličnih podataka i vođenje evidencija

Član 33.

Obrada podataka o određenom identifikovanom licu ili licu koje je moguće identifikovati, lični podaci koji se prikupljaju, obrađuju, koriste i pohranjuju u skladu sa ovim zakonom, provodi se u skladu sa važećim zakonima i propisima o zaštiti ličnih podataka. Direktor donosi instrukciju o načinu obrade podataka iz stava 1. ovog člana, koja mora biti u skladu sa važećim zakonima i drugim propisima o zaštiti ličnih podataka.

Član 34.

Ministarstvo vodi evidencije o:

a) licima koja su lišena slobode po bilo kojem osnovu (hapšenje, pritvaranje itd.),

b) licima za koja postoje osnove sumnje da su učinila krivična djela,

v) učinjenim krivičnim djelima, kao i licima oštećenim krivičnim djelima,

g) krivičnim djelima učinjenim od nepoznatih učinilaca,

d) podnesenim izvještajima o počinjenim krivičnim djelima,

đ) izdatim prekršajnim nalozima i podnesenim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka,

e) licima i predmetima za kojima se traga,

ž) privremeno oduzetim predmetima,

z) provjeri identiteta,

i) licima kojima je utvrđivan identitet,

j) operativnim izvještajima, operativnim izvorima informacija i zaštićenim licima,

k) događajima,

l) upotrebi sile, lj) pritužbama građana i

m) otiscima prstiju. Uz evidencije iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može radi efikasnog obavljanja poslova voditi druge evidencije koje ne sadrže lične podatke u skladu sa članom 33. ovog zakona.

Zaprimanje prijava

Član 35.

Policijski službenik ovlašten je i obavezan zaprimiti i evidentirati prijave o učinjenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim događajima od interesa za javni red i mir i bezbjednost.

IV DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

1. Dužnosti

Član 36.

Pri vršenju svojih poslova i zadataka policijski službenik se rukovodi javnim interesom. Policijski službenik je nepristrasan i dužan je da izbjegava aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sa dužnostima ili koji krše dužnosti regulisane ovim zakonom. Policijski službenik se uzdržava od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti. Policijski službenik ne smije tražiti niti prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom. Policijski službenik je dužan da u toku i poslije radnog vremena djeluje na način koji je u interesu i ne šteti ugledu Ministarstva. Policijski službenik ne smije zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjeglog ili raseljenog lica, niti zauzimati stan za koji je izbjeglo ili raseljeno lice zatražilo povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan kojim raspolaže organ nadležan za stambena pitanja i koji se koristi kao alternativni smještaj. Policijski službenik se mora pridržavati i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Član 37.

Policijski službenik je dužan čuvati kao tajne sve povjerljive podatke i materijale do kojih dođe, osim kada vršenje poslova i zadataka ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije. Propis o rukovanju podacima koji su određeni kao tajni, a koje koristi Ministarstvo, donosi ministar na prijedlog direktora. Propisom iz stava 2. ovog člana određuje se postupak za određivanje tajnosti, stepena tajnosti i pristup tajnim podacima. Ministar može iz opravdanog razloga ili po zahtjevu ovlaštenog organa osloboditi sadašnjeg ili bivšeg policijskog službenika obaveze čuvanja službene tajne. Policijski službenik je dužan čuvati podatke iz stava 1. ovog člana i nakon prestanka radnog odnosa.

Član 38.

Policijski službenik ne može obavljati poslove i zadatke, vršiti funkciju ili aktivnost nespojivu sa službenim dužnostima, a posebno:

a) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije,

b) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu, osim uz odobrenje direktora, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar,

v) ne može biti član političke stranke niti slijediti uputstva političkih stranaka, niti prisustvovati skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim ukoliko je na dužnosti i

g) ne može davati javne izjave niti na drugi način komentarisati rad Ministarstva bez odobrenja direktora. Policijski službenik dužan je dati otkaz Ministarstvu kada se prijavi kao kandidat za izbornu javnu funkciju ili kada je imenovan na položaj u bilo kojem organu vlasti u Bosni i Hercegovini. Po postavljenju za policijskog službenika, policijski službenik, u skladu sa ovim zakonom, daje sve informacije o funkcijama i aktivnostima koje vrši on ili članovi njegove uže porodice, kao i podatke o imovini kojom on ili članovi njegove uže porodice raspolažu. Članovi uže porodice su, u smislu ovog zakona, bračni ili vanbračni drug policijskog službenika, njegovi srodnici po krvi u prvoj liniji, usvojilac i usvojenik, staratelj i štićenik, te dijete bračnog druga (pastorak). Podaci iz ovog člana pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji Ministarstva u skladu sa važećim propisima o zaštiti ličnih podataka.

2. Prava

Član 39.

Policijski službenik ima pravo na:

a) stalni radni odnos do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nije drugačije regulisano zakonom,

b) odmor kako je određeno ovim zakonom,

v) nagrađivanje kako je određeno ovim zakonom i drugim propisima,

g) platu, naknade plate i ostale naknade u skladu sa zakonom i drugim propisima,

d) napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način,

đ) osnivanje i učlanjivanje u sindikat i profesionalno udruženje u skladu sa zakonom,

e) pravično postupanje, bez obzira na: pol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, religiju, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo uvjerenje, rođenje, dob, imovinski, bračni ili drugi status i

ž) da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštivanje ljudskog dostojanstva, te da se nepotrebno ne dovodi u fizičku opasnost.

Član 40.

Policijski službenik koji obavlja dužnost direktora u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, ostaje na dužnosti do isteka mandata u skladu sa zakonima i propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona, a prvo imenovanje direktora, vrši se nakon isteka mandata. Izuzetno od drugih odredaba ovog zakona, policijski službenik iz stava 1. ovog člana po isteku mandata gubi čin glavnog generalnog inspektora policije i vraća se u čin koji je imao prije imenovanja za direktora.

3. Zaštita policijskih službenika

Član 41.

Ministarstvo ne može otpustiti policijskog službenika na osnovu njegove privremene nesposobnosti za rad usljed bolesti ili povrede na radu. Povreda koja nastane na putu ka poslu ili sa posla smatra se povredom na radu. Na ostvarivanje prava policijskog službenika ne utiče privremena nesposobnost za rad usljed bolesti ili povrede na radu.

Član 42.

Ako se protiv policijskog službenika pokrene krivični, prekršajni ili parnični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u toku izvršenja zadataka, Ministarstvo policijskom službeniku obezbjeđuje pravnu pomoć, osim ako je policijski službenik djelovao izvan svojih ovlaštenja ili ako ih je zloupotrebio. Pravna pomoć se osigurava policijskom službeniku kao oštećenom u postupku za naknadu štete, odnosno njegovoj porodici ako je to neophodno, ukoliko je šteta nanesena u vršenju ili u vezi sa vršenjem poslova u Ministarstvu. Pod uslovima iz st. 1. i 2. ovog člana Ministarstvo osigurava policijskom službeniku pravnu pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, osim ukoliko ima pravo na istu pravnu pomoć po nekom drugom osnovu. Ministarstvo pravnu pomoć osigurava i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti koja je vezana za pruženu pomoć.

V UPRAŽNJENA RADNA MJESTA I ZAPOŠLJAVANJE

1. Upražnjena radna mjesta

Član 43.

Policijski službenik zasniva radni odnos u Ministarstvu:

a) u činu policajca – kao prvi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje IV stepenom školske spreme i

b) u činu mlađeg inspektora – kao drugi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje VI stepenom školske spreme. Zapošljavanje policijskog službenika u početne činove iz stava 1. ovog člana obavlja se putem javnog konkursa.

Član 44.

Ministarstvo utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje policijskih službenika u činu policajca i mlađeg inspektora. Upražnjena radna mjesta utvrđuju se radi periodičnog zapošljavanja novih policijskih službenika kako bi se održao propisan maksimum radnih mjesta i održavala operativnost Ministarstva.

Član 45.

Propisom iz člana 66. stav 5. ovog zakona reguliše se koliko radnih mjesta se popunjava činom mlađeg inspektora putem zapošljavanja novih policijskih službenika i koliko se radnih mjesta popunjava putem unapređenja policijskih službenika sa nižim činom.

Član 46.

Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na:

a) raspoloživosti radnih mjesta,

b) medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja,

v) javnom konkursu,

g) prethodnom utvrđivanju uslova i

d) transparentnom i pravednom postupku odabira.

2. Uslovi

Član 47.

Prilikom zapošljavanja u svojstvu policijskog službenika lice mora ispunjavati opšte uslove:

a) državljanstvo Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine,

b) starosnu dob između 18 i 27 za početni čin policajac i do 35 godina za početni čin mlađi inspektor,

v) najmanje IV stepen stručne spreme za čin policajca, i najmanje VI stepen stručne spreme za čin mlađeg inspektora,

g) ljekarsko uvjerenje ne starije od tri mjeseci izdato od ovlaštene zdravstvene ustanove kao dokaz o posebnoj fizičkoj i psihičkoj sposobnosti za rad,

d) da nije otpušten iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i Hercegovini po osnovu izrečene disciplinske mjere,

đ) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo, osim za krivična djela protiv bezbjednosti saobraćaja u skladu sa krivičnim zakonodavstvom i

e) da nije optužen od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Tribunal) i da nije odbio da se pojavi pred Tribunalom u svojstvu svjedoka.

Član 48.

Pored opštih uslova ministar na prijedlog direktora može odrediti posebne uslove, koji se utvrđuju Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu.

3. Zapošljavanje

Član 49.

Ministar formira Komisiju za izbor kako bi se obezbijedila pravednost i transparentnost postupka zapošljavanja. Komisija za izbor sastavljena je od:

a) tri policijska službenika sa činom samostalnog inspektora i više, koje imenuje direktor i

b) dva državna službenika zaposlena u Ministarstvu koji imaju najmanje poziciju višeg stručnog saradnika koje imenuje ministar. Komisijom za izbor predsjedava policijski službenik sa najvišim činom. Komisija za izbor odluke donosi većinom glasova svih članova.

Član 50.

Rad Komisije za izbor, oglašavanje slobodnih radnih mjesta, način i raspored testiranja kandidata, pravila postupka izbora, pravo na žalbu i postupak po žalbi, kao i zaključivanje ugovora o radu, kao i druga relevantna pitanja koja se odnose na zapošljavanje policijskog službenika, reguliše se propisom koji donosi ministar.

VI POLICIJSKO OBRAZOVANJE

Član 51.

Odabrani kandidati pohađaju osnovnu obuku kao kadeti. Kadeti koji se obrazuju za čin mlađeg inspektora imaju različit nastavni plan i program od programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca. Međusobne obaveze kadeta i Ministarstva uređuju se posebnim ugovorom. Ministar na prijedlog direktora donosi pravilnik kojim se uređuje postupak osnovne obuke i obaveza kadeta u toku obuke.

Član 52.

Kadet koji je u skladu sa ovim zakonom upisan na osnovnu obuku, a samovoljno napustiti obuku ili je izbačen sa obuke svojom krivicom, nadoknađuje Ministarstvu troškove obuke.

Član 53.

Policijski službenik dužan je da se stručno osposobljava i usavršava. Policijski službenik učestvuje u obrazovnim aktivnostima, na kursevima i seminarima. Sadržaj i način stručnog usavršavanja za policijske službenike pravilnikom propisuje ministar na prijedlog direktora.

VII IMENOVANJE, POSTAVLJANJE I RASPOREĐIVANJE

1. Imenovanje i razrješenje direktora i zamjenika direktora

Član 54.

Kandidati za mjesto direktora i njegovog zamjenika moraju imati VII stepen stručne spreme, čin glavnog inspektora ili viši čin i najmanje tri godine rada u tom činu. Pored uslova iz stava 1. ovog člana, kandidati za mjesto direktora i zamjenika direktora moraju ispunjavati i druge uslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Član 55.

Zakonom o unutrašnjim poslovima uređuje se postupak izbora, imenovanja i razrješenja direktora i zamjenika direktora.

Član 56.

Mandat direktora i zamjenika direktora je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat.

Član 57.

Nadležni organ koji imenuje direktora i zamjenika direktora može ga razriješiti dužnosti prije isteka mandata:

a) na lični zahtjev,

b) ako trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti i odgovornosti,

v) ako ne provede mjere nadzora nad organizacionim jedinicama kojima rukovodi ili mjere nadzora nad primjenom policijskih ovlaštenja,

g) ako mu je konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost za težu povredu radne dužnosti ili

d) ako mu je izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo.

2. Postavljanje kadeta

Član 58.

Po uspješnom završetku osnovne obuke direktor postavlja kadeta na radno mjesto koje odgovara činu policajca ili mlađeg inspektora, što se objavljuje na oglasnoj ploči Ministarstva. Postavljeni kadet stupa na dužnost polaganjem zakletve. Tekst i način polaganja zakletve utvrđuje se Zakonom o unutrašnjim poslovima.

3. Probni rad

Član 59.

Po preuzimanju dužnosti policijski službenik je na probnom radu. Probni rad policijskog službenika se sastoji od uvođenja u posao u periodu koji ukupno traje 12 mjeseci, osim ako nije drugačije određeno ovim zakonom. Neposredno nadređeni policijskom službeniku određuje se kao starješina i odgovoran je za ocjenjivanje rada po isteku probnog rada. Za vrijeme probnog rada policijski službenik vrši redovne policijske dužnosti i odgovornosti. U slučaju da ocjena rada bude:

a) „zadovoljava“ ili viša – Ministarstvo potvrđuje zapošljavanje policijskog službenika i

b) „ne zadovoljava“ – Ministarstvo otpušta policijskog službenika koji gubi svoj status, bez prava na nadoknadu zbog otpuštanja iz službe. Otpušteni policijski službenik ima pravo podnošenja žalbe Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana po prijemu rješenja o otpuštanju.

4. Interni premještaj i raspoređivanje

Član 60.

Policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto istog čina unutar Ministarstva. Takav premještaj može uključivati i premještaj u drugu organizacionu jedinicu van mjesta u kojem trenutno radi. Premještaj iz stava 1. ovog člana koji je 60 ili više kilometara udaljen od njegovog radnog mjesta može se izvršiti:

a) kada je policijskog službenika izabrao direktor nakon što se policijski službenik prijavio na upražnjeno radno mjesto koje je interno objavljeno ili

b) kada policijski službenik primi naredbu o internom premještaju. Naredbu o internom premještaju donosi direktor kada je to u interesu Ministarstva i kada ni jedan policijski službenik nije mogao biti odabran u skladu sa stavom 2. tačka a) ovog člana. Premještaj policijskog službenika prema stavu 2. tačka b) ovog člana ne može trajati duže od jedne godine i ne može se ponoviti. Na dobijenu naredbu o internom premještaju policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana po prijemu naredbe. Žalba ne odlaže izvršenje naredbe o internom premještaju. Policijski službenik dužan je da postupi u skladu sa naredbom o internom premještaju. Postupak internog premještaja podzakanskim aktom detaljnije propisuje ministar na prijedlog direktora.

Član 61.

Policijski službenik može biti privremeno premješten, u drugi organ, organizacionu jedinicu, ustanovu za policijsku obuku ili drugu instituciju u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: privremeni eksterni premještaj) na vremenski period od najduže četiri godine. Privremeni eksterni premještaj može se obnoviti samo u drugom uzastopnom periodu. Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika. Tokom trajanja privremenog eksternog premještaja policijski službenik zadržava čin i prava. Pravilnik o privremenom eksternom premještaju donosi ministar na prijedlog direktora.

Član 62.

Kada interes Ministarstva to zahtijeva, policijski službenik se može uputiti na rad izvan područja Bosne i Hercegovine u okviru svojih redovnih poslova i zadataka ili u okviru saradnje sa inostranim nadležnim organima ili međunarodnim organizacijama. Upućivanje u inostranstvo moguće je samo uz saglasnost policijskog službenika. Upućivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa propisima koje donosi organ nadležan za regulisanje takvih pitanja u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Način upućivanja određuje se u skladu sa sporazumom između Ministarstva i navedenog nadležnog organa.

Član 63.

Izuzetno, direktor može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu saglasnost na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji policijski službenik ima. Direktor može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim slučajevima:

a) kada potrebe Ministarstva nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u ograničenom vremenskom periodu ili

b) kada je neophodno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnog policijskog službenika. Raspoređivanje iz st. 1. i 2. ovog člana može trajati najduže šest mjeseci i takva se vrsta rasopređivanja može izvršiti jednom u četiri godine. Za vrijeme raspoređivanja iz st. 1. i 2. ovog člana policijski službenik zadržava svoj čin, platu, povećanje i naknade u skladu sa zakonom.

Član 64.

Višak policijskih službenika može se pojaviti isključivo u slučaju reorganizacije ili smanjenja obima rada Ministarstva. Direktor može proglasiti policijskog službenika viškom samo onda kada taj policijski službenik ne može biti interno premješten prema članu 60. ovog zakona. Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten na upražnjeno radno mjesto sa istim činom u drugi organ u Bosni i Hercegovini. Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten uz pristanak i na upražnjem radno mjesto za koje je predviđen niži čin. Ako ne postoji mogućnost premještaja, policijskom službeniku koji je proglašen viškom može biti ponuđeno prijevremeno penzionisanje u skladu sa posebnim zakonom. Ako ne postoji mogućnost prijevremenog penzionisanja, Ministarstvo otpušta policijskog službenika koji je proglašen viškom. Otpušteni policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana po prijemu rješenja o otpuštanju. Podzakonski akt kojim se utvrđuju prava i postupak u slučaju viška policijskih službenika donosi ministar na prijedlog direktora.

VIII ČINOVI, PROCJENA RADA I UNAPREĐENJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

1. Činovi

Član 65.

Policijskim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposleni u Ministarstvu dodjeljuje se čin u skladu sa odredbama ovog člana. U smislu ovog člana, policijski službenik iz stava 1. je lice koje na dan stupanja na snagu ovog zakona ima policijski čin dodijeljen u skladu sa prethodno važećim propisima i ima pravo da primjenjuje policijska ovlaštenja, te da postupa u svojstvu ovlaštenog službenog lica prema zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Uslovi za dobijanje čina su sljedeći:

a) godine radnog iskustva u policiji koje propisuje član 74. ovog zakona za lice koje ispunjava uslove za dati čin,

b) prethodna radna mjesta,

v) godine staža na trenutnom radnom mjestu,

g) stepen školske spreme propisan ovim zakonom za dati čin i

d) disciplinska evidencija. U smislu ovog člana radno iskustvo u policiji se odnosi na efektivni radni staž koji je ostvarilo lice koje ima pravo da primjenjuje policijska ovlaštenja i postupa kao ovlašteno službeno lice prema zakonima o krivičnom postupku koji su trenutno na snazi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ili prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu navedenih zakona. Radno iskustvo iz stava 4. ovog člana se ne odnosi na radno iskustvo koje je steklo lice bez prava da vrši policijska ovlaštenja, a koje je obavljalo određene poslove i zadatke u vezi sa policijskim poslovima. Radno iskustvo policijskog službenika sa VI i VII stepenom školske spreme se računa od dana sticanja pomenutog stepena školske spreme. Policijski službenik zadržava čin koji je stekao prema prethodno važećim propisima.

Član 66.

Policijski službenici stiču početni čin zavisno od nivoa pristupanja Ministarstvu, kao što je propisano čl. 43. i 67. ovog zakona. Policijski službenik stiče svoj sljedeći čin kroz unapređenje u skladu sa ovim zakonom. Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:

a) policajac,

b) viši policajac,

v) narednik,

g) viši narednik,

d) mlađi inspektor,

đ) inspektor,

e) viši inspektor,

ž) samostalni inspektor,

z) glavni inspektor,

i) generalni inspektor policije i

j) glavni generalni inspektor policije. Kandidati koji prolaze obuku radi zasnivanja radnog odnosa u Ministarstvu nemaju činove, nego tokom obuke imaju zvanje kadeta. Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima detaljnije propisuje Vlada podzakonskim aktom. Svako radno mjesto policijskog službenika biće usklađeno sa njegovim činom, kao što je to propisano u podzakonskom aktu iz stava 5. ovog člana i iste odredbe se ugrađuju u pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva.

Član 67.

Policijski službenik sa najmanje IV stepenom stručne spreme dobija početni čin policajca. Policijski službenik sa najmanje VI stepenom stručne spreme dobija početni čin mlađeg inspektora. Dodjela početnog čina policajca ili mlađeg inspektora potvrđuje se nakon uspješno završenog probnog rada iz člana 59. ovog zakona.

Član 68.

Čin glavnog generalnog inspektora policije stiče isključivo policijski službenik koji je imenovan za direktora, a čin generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor imenovan za zamjenika direktora. Direktor i zamjenik direktora gube čin iz stava 1. ovog člana po okončanju svog mandata i vraćaju se u čin glavnog inspektora i raspoređuju se na radno mjesto koje odgovara navedenom činu. Ako su direktor i zamjenik direktora prije imenovanja bili zaposleni u organu na koji se ovaj zakon ne primjenjuje, njihov radno-pravni status uređuje se u skladu sa važećim zakonima.

Član 69.

Dodijeljeni čin se ne može oduzeti, osim u slučaju iz člana 68. stav 2. ovog zakona ili nakon prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom. Izuzetno, policijski službenik može odlukom ministra, nakon penzionisanja zadržati čin koji je imao u vrijeme penzionisanja kao počasni čin.

Član 70.

Komisija za dodjelu činova u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom daje prijedlog za dodjelu činova za sve policijske službenike. U sastavu Komisije za dodjelu činova je pet policijskih službenika zaposlenih u Ministarstvu, a imenuje ih direktor. Predsjednik i najmanje dva člana Komisije za dodjelu činova moraju imati najmanje 10 godina radnog iskustva u policiji, a najmanje jedan član komisije mora biti diplomirani pravnik. U vršenju svojih zadataka Komisija za dodjelu činova prvo ispituje da li policijski službenik ispunjava uslove propisane članom 65. ovog zakona za čin koji je predviđen na radnom mjestu na kojim radi u momentu dodjele čina. Ako policijski službenik ne ispunjava uslove propisane članom 65. ovog zakona za čin propisan za radno mjesto na kojem radi u vrijeme dodjele čina, dodjeljuje mu se odgovarajući čin, a direktor ga raspoređuje na upražnjeno radno mjesto. Ako policijski službenik ima radno iskustvo u trajanju dužem od traženog za čin koji mu je dodijeljen u skladu sa članom 65., razlika se računa kao vrijeme već provedeno u činu koje mu se dodjeljuje, a u svrhu unapređenja u sljedeći viši čin.

Član 71.

Izgled činova je sljedeći:

a) policajac – jedan širit žute boje, širine 8 mm prišivena paralelno sa spoljnom ivicom naramenice od koje je udaljen 20 mm,

b) viši policajac – dva širita žute boje širine 8 mm, međusobnog rastojanja 5 mm, ušiveni paralelno sa spoljnom ivicom naramenice od koji je prvi udaljen 20 mm,

v) narednik – dva paralelna širita žute boje, širine 15 mm međusobnog rastojanja 5 mm, koji su u obliku tupog ugla ušiveni na naramenici. Kraci uglova okrenuti su prema spoljnoj ivici naramenice, od koje su kraci pravog ugla udaljeni 20 mm,

g) viši narednik – tri paralelna širita žute boje širine 15 mm, koji su u obliku tupog ugla ušiveni na naramenicu. Kraci uglova okrenuti su spoljnoj ivici naramenice, od koje su kraci prvog ugla udaljeni 20 mm,

d) mlađi inspektor – na sredini naramenice 20 mm udaljen od spoljne ivice naramenice nalazi se jedna zvjezdica,

đ) inspektor – na sredini naramenice nalaze se dvije zvjezdice međusobnog rastojanja od kojih je prva udaljena 20 mm od spoljne ivice naramenice,

e) viši inspektor – na sredini naramenice nalaze se tri zvjezdice međusobnog rastojanja 5 mm od kojih je prva udaljena 20 mm od spoljne ivice naramenice,

ž) samostalni inspektor – na sredini naramenice nalaze se četiri zvjezdice međusobnog rastojanja 5 mm od kojih je prva udaljena 20 mm od spoljne ivice naramenice,

z) glavni inspektor – na sredini naramenice nalaze se grb Ministarstva i jedna zvjezdica međusobnog rastojanja 5 mm, grb je udaljen 20 mm od spoljne ivice naramenice,

i) generalni inspektor policije – na sredini naramenice nalaze se grb Ministarstva i dvije zvjezdice, međusobnog rastojanja 5 mm, grb je udaljen 20 mm od spoljne ivice naramenice i

j) glavni generalni inspektor policije – na sredini naramenice nalaze se grb Ministarstva i tri zvjezdice međusobnog rastojanja 5 mm, grb je udaljen 20 mm od spoljne ivice naramenice. Boja ramenog pošivka iz stava 1. ovog člana je tamnoplava širine 50 mm i dužine 100 mm.

2. Unapređenje policijskih službenika

Član 72.

Unapređenje policijskog službenika u viši čin vrši se isključivo po postupku propisanom ovim zakonom. Policijski službenik koji se prijavi za unapređenje u čin narednika, u čin mlađeg inspektora i u čin samostalnog inspektora, obavezan je da položi interni ispit za unapređenje u Ministarstvu u skladu sa ovim zakonom. Ako policijski službenik koji je proveo tri godine u Ministarstvu stekne viši stepen školske spreme tokom rada u Ministarstvu i ispuni uslove iz člana 73. stav 2. t.

a) i b) ovog zakona, može se prijaviti za početni čin koji odgovara njegovoj školskoj spremi, pod uslovima da postoji slobodno radno mjesto.

Član 73.

Policijski službenik dobija naredni viši čin kada se ispune sljedeći uslovi:

a) da je za čin u koji bi policijski službenik mogao biti unapređen u skladu sa ovim zakonom oglašeno slobodno mjesto i to internim oglasom,

b) da se policijski službenik prijavio za slobodno mjesto iz tačke a) ovog stava i

v) da je policijski službenik od Komisije za unapređenje predložen za unapređenje u skladu sa članom članu 75. stav 5. ovog zakona. Pri davanju preporuke iz stava 1. tačka v) ovog člana, Komisija za unapređenje vodi računa da policijski službenik ispunjava sljedeće kriterije:

a) da je proveo zakonom propisano vrijeme u prethodnom činu,

b) da je bio ocijenjen ocjenom „dobar“ ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri godine,

v) da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili disciplinski postupak za težu povredu radne dužnosti,

g) da je uspješno završio interne ispite iz člana 72. stav 2. ovog zakona i

d) da njegovo unapređenje nije suspendovano po osnovu teže povrede radne dužnosti. Pri davanju prijedloga iz stava 1. tačka v) ovog člana Komisija za unapređenje uzima u obzir i disciplinske mjere izrečene policijskom službeniku. Interno objavljivanje slobodnog radnog mjesta iz stava 1. tačka a) ovog člana detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog direktora.

Član 74.

Najkraće vrijeme provedeno u prethodnom činu koje je potrebno da bi policijski službenik ispunio kriterije za unapređenje iz člana 73. stav 2. tačka a) ovog zakona jeste:

a) za unapređenje iz čina policajca u čin višeg policajca – tri godine,

b) za unapređenje iz čina višeg policajca do čina mlađeg inspektora – četiri godine u svakom činu,

v) za unapređenje iz čina mlađeg inspektora do čina višeg inspektora – četiri godine u svakom činu za policijske službenike sa VI stepenom stručne spreme i dvije godine u svakom činu za policijske službenike sa VII stepenom stručne spreme i

g) za unapređenje iz čina višeg inspektora do čina glavnog inspektora policije – tri godine u svakom činu. Pored najkraćeg propisanog vremena provedenog u prethodnom činu, za unapređenje iz stava 1. tačka g) ovog člana policijski službenik koji aplicira za unapređenje iz čina višeg inspektora u čin samostalnog inspektora, iz čina samostalnog inspektora u čin glavnog inspektora, mora da ima najmanje VII stepen školske spreme. Pri računanju vremena iz stava 1. ovog člana priznaje se samo stvarno vrijeme provedeno na dužnosti u Ministarstvu. Izuzetno od stava 3. ovog člana, kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznaće se i vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju u skladu sa članom 61. ovog zakona ili u inostranstvu u skladu sa članom 62. ovog zakona. Vrijeme koje je policijski službenik proveo raspoređen na radno mjesto za koje je propisan niži čin, u skladu sa članom 63. ovog zakona, smatra se vremenom koje je proveo u svom činu. Pri raspoređivanju uzima se u obzir izrečena sklonost unapređenog policijskog službenika i daje mu se prioritet.

Član 75.

Nadležna organizaciona jedinica Ministarstva zadužena za kadrovska pitanja priprema godišnju listu slobodnih radnih mjesta za sve činove za unapređenje, sa izuzetkom početnih činova. Lista iz stava 1. ovog člana dostavlja se direktoru koji odlučuje o pokretanju postupka za unapređenje. Na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana, direktor formira Komisiju za unapređenje i imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za radno mjesto za koje se kandidati razmatraju za unapređenje, a imaju najmanje čin višeg inspektora. Prije objavljivanja slobodnih radnih mjesta iz člana 73. stav 1. tačka a) ovog zakona, Komisija za unapređenje razmatra sve slučajeve vanrednih unapređenja u skladu sa članom 72. ovog zakona. Komisija za unapređenje preporučuje direktoru kandidate koji su dobili najviše bodova na internim ispitima iz člana 72. stav 2. ovog zakona u skladu sa brojem slobodnih radnih mjesta koja su interno objavljena. Za policijske službenike koji ne moraju pristupiti internim ispitima iz člana 72. stav 2. ovog zakona, kao osnovni kriteriji za unapređenje uzimaju se ocjene rada i te ocjene se navode u odluci o unapređenju.

Član 76.

Policijski službenik čiji je rad u prethodne tri godine ocijenjen najvišom ocjenom, koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju bezbjednosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini i bezbjednosti njenih građana, te koji je proveo u trenutnom činu najmanje pola vremena propisanog za sticanje višeg čina i koji ispunjava uslove iz člana 73. ovog zakona, može biti unapređen u sljedeći viši čin. Na način iz stava 1. ovog člana policijski službenik može biti unapređen najviše dva puta u toku trajanja policijske službe. Policijski službenik ne može biti unapređen na način iz stava 1. ovog člana u čin višeg inspektora i više. Sve slučajeve vanrednog unapređenja razmatra Komisija za unapređenje, osnovana u skladu sa članom 75. stav 3. ovog zakona. Odluku o vanrednom unapređenju iz stava 1. ovog člana donosi direktor na osnovu prijedloga Komisije za unapređenje.

Član 77.

Odluke o unapređenju u viši čin, vanrednim unapređenjima i sticanju višeg čina iz člana 72. stav 3. ovog zakona pismeno se obrazlažu. Lista unapređenih policijskih službenika objavljuje se na oglasnoj tabli Ministarstva. Policijski službenik koji se prijavio za unapređenje može podnijeti žalbu Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana nakon objavljivanja liste iz stava 2. ovog člana. Kada Policijski odbor odluči o svim podnesenim žalbama, Komisija za unapređenje objavljuje konačnu listu kandidata predloženih za unapređenje na oglasnoj tabli Ministarstva. Policijskog službenika koji bude unaprijeđen u viši čin na radno mjesto u novom činu raspoređuje direktor. Pri raspoređivanju uzima se u obzir izrečena sklonost unapređenog policijskog službenika i daje priritet sklonostima policijskog službenika koji je dobio najviše bodova Komisije za unapređenje. Dodjela bodova za unapređenje vrši se na način propisan u članu 72. stav 1. ovog zakona.

3. Ocjena rada policijskih službenika

Član 78.

Ministarstvo najmanje jednom godišnje vrši ocjenu rada svih policijskih službenika, kako bi se utvrdilo ispunjavaju li poziv službe i naredbe koje izda nadređeni i zadovoljavaju li profesionalne standarde neophodne u izvršavanju policijskih poslova i zadataka. Ocjena rada preduzima se radi:

a) osiguravanja efikasnog načina procjene rada policijskih službenika,

b) podsticanja službenika da iskažu maksimum svojih sposobnosti,

v) uočavanje nedostataka u radu i

g) priznavanja istaknutog rada, davanja podsticaja za bolji rad, te postavljanja novih radnih ciljeva. Pravilnik o postupku i kriterijumima za ocjenu rada policijskog službenika donosi ministar na prijedlog direktora.

Član 79.

Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama:

a) ne zadovoljava,

b) zadovoljava,

v) dobar,

g) vrlo dobar i

d) odličan. Ocjenjivanje rada policijskog službenika vrši neposredno nadređeni koji ima najmanje čin višeg narednika i najmanje za jedan viši čin policijskog službenika koji se ocjenjuje. Ocjene odobrava rukovodilac organizacione jedinice nadređenog koji pokreće postupak ocjenjivanja, a ima najmanje čin inspektora. Policijski službenik dobija kopiju ocjene svog rada i potpisuje je. Policijski službenik koji se ne slaže sa ocjenom svog rada može podnijeti žalbu Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema kopije ocjene rada.

Član 80.

U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada „ne zadovoljava“ ponovo se ocjenjuje tri mjeseca nakon godišnje procjene rada. Ako nije došlo do zadovoljavajućeg stepena poboljšanja u radu, policijskom službeniku prestaje radni odnos.

Član 81.

Organizaciona jedinica zadužena za kadrovske poslove ispunjene i potpisane obrasce o ocjeni rada evidentira i pohranjuje u dosije policijskog službenika. Policijski službenik ima slobodan pristup svojim ocjenama rada. Obrazac iz stava 1. ovog člana ocjene rada ostaje u ličnom dosijeu policijskog službenika, a kada policijskom službeniku prestane radni odnos u Ministarstvu po bilo kojem osnovu, pohranjuje se u arhivu.

IX RADNI USLOVI

Član 82.

Zakon o radu Republike Srpske i ostali zakoni i opšti akti kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa primjenjuju se na policijske službenike i kadete ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.

Član 83.

Prosječno radno vrijeme je 40 sati sedmično, uključujući i odmor u toku radnog dana propisan važećim zakonom. Uobičajeno radno vrijeme je osam sati dnevno, a direktor može odrediti duže radno vrijeme u sljedećim slučajevima:

a) kada je potreban kontinuitet rada i

b) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili planiranom vremenskom periodu. U slučaju kada je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom vremenskom periodu izdaje se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad. Prekovremeni rad iz stava 2. ovog člana može trajati do četiri sata dnevno i ne više od 20 sati sedmično, odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.

Član 84.

Policijski službenik obavezan je raditi u posebnim uslovima kada su takvi uslovi neophodni za izvršenje zadatka Ministarstva. Posebnim uslovima smatraju se: po vanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni, rad u smjenama, rad subotom, nedjeljom, praznicima i ostalim slobodnim danima, rad noću i rad na pojedinim lokacijama. Drugi način rada u posebnim uslovima mogu biti određeni ako to zahtijeva bezbjednosna situacija ili ako je to jedini način da se izvrše određeni zadaci koji ne mogu biti odgođeni ili se moraju završiti u određenom roku. Direktor detaljnije određuje razloge zbog kojih se drugi način rada u posebnim uslovima iz stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti druge policijske službenike koji rade na rukovodnim radnim mjestima da to odrede. Za poslove iz st. 2. i 3. ovog člana policijski službenici imaju pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane.

Član 85.

Policijski službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, plaćeno odsustvo i neplaćeno odsustvo u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar u skladu sa zakonom i drugim opštim aktima.

Član 86.

Pitanje plate, naknade plate i ostalih naknada policijskih službenika reguliše se posebnim zakonom.

Član 87.

Izuzetno, direktor može promijeniti raspored godišnjih odmora zbog izuzetno važnih operativnih razloga. U slučaju da promjena o rasporedu godišnjeg odmora ima za rezultat prekid korištenja godišnjeg odmora policijskog službenika, navedeni policijski službenik dobija nadoknadu za putne i druge troškove koji su nastali prekidanjem korištenja godišnjeg odmora. Na prijedlog direktora, ministar određuje vrstu troškova koji se utvrđuju na osnovu dostavljenih dokaza. Policijski službenik ne gubi dane godišnjeg odmora zbog prekida iz stava 2. ovog člana i takav godišnji odmor može se kasnije koristiti.

Član 88.

Policijski službenici imaju pravo na benificirani penzijski staž po kojem se 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe.

X DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 89.

Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede radne dužnosti propisane ovim zakonom. Policijski službenik se smatra nevinim za disciplinsku povredu radne dužnosti ako ta povreda ili propust nije predstavljala disciplinsku povredu radne dužnosti u vrijeme kada je bila učinjena i policijskom službeniku se ne izriče sankcija teža od one koja je bila propisana u vrijeme kada je ta disciplinska povreda učinjena. Krivična odgovornost za krivično djelo ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog službenika ukoliko je činjenje krivičnog djela takođe i povreda radne dužnosti. Oslobađanje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobođenje od disciplinske odgovornosti. Disciplinski postupak mora biti pravedan i transparentan. Tokom trajanja disciplinskog postupka policijski službenik ima prava koja se detaljnije uređuje podzakonskim aktom i to:

a) pravo da bude blagovremeno obaviješten o zahtjevu za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti za povredu radne dužnosti i o dokazima, kao i pravo da se izjasni na zahtjev,

b) pravo na pravedno i javno saslušanje u razumnom roku od organa utvrđenih ovim zakonom. Javnost može biti isključena sa saslušanja ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne bezbjednosti u demokratskom društvu, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena u posebnim okolnostima kad bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenju organa utvrđenih ovim zakonom,

v) pravo na davanje izjave, pravo da se od navoda iz zahtjeva brani sam ili uz stručnu pomoć advokata kojeg izabere, te pravo prisustvovanja svakom saslušanju u disciplinskom postupku,

g) pravo na javno izricanje odluke i

d) pravo na podnošenje žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti.

Član 90.

Lakše povrede radna dužnosti jesu:

a) nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme,

b) nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena,

v) nesavjesno i neuredno čuvanje dokumenata i podataka,

g) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu,

d) izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa na poslu,

đ) neljubazano i nepristojno ponašanje prema radnim kolegama, drugim radnicima ili strankama i

e) nemaran odnos prema povjerenim stvarima koji za posljedicu nema težu povredu službene dužnosti.

Član 91.

Teže povrede radne dužnosti su:

a) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje poslova i zadatka,

b) izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje,

v) četiri ili više lakših povreda radne dužnosti u vremenskom periodu od dvije godine,

g) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od dva dana u mjesecu,

d) neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja poslova i zadataka,

đ) vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima Ministarstva ili bez prethodnog odobrenja direktora,

e) radnja odnosno propuštanje radnje kojom se onemogućava, ometa ili otežava izvršenje poslova i zadataka,

ž) nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarenju njihovih zakonskih prava,

z) ponašanje koje narušava ugled Ministarstva,

i) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera u okviru dužnosti neophodnih za osiguravanje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari,

j) sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku,

k) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera ili nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć neophodna za izvršavanje radnih dužnosti,

l) prikrivanje činjenica o načinu izvršavnja radne dužnosti ili upotrebi sile od drugog policijskog službenika koji je načinom izvršenja radne dužnosti ili upotrebom sredstava sile učinilo težu povredu radne dužnosti, lj) činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju tajnih podataka,

m) samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta obezbjeđenja određenog objekta ili lica,

n) dolazak na posao u alkoholisanom stanju, dovođenje u takvo stanje u toku radnog vremena ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena, nj) sprečavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja unutrašnjeg ili disciplinskog postupaka,

o) narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, fizičkim napadom na drugog na javnom mjestu ili bilo kojom drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i tom radnjom narušava ugled Ministarstva, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja,

p) davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne posljedice,

r) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri i više uzastopna dana ili ukupno pet dana u toku jedne kalendarske godine,

s) zloupotreba korištenja bolovanja,

t) upotreba sile, u suprotnosti sa ovim zakonom,

ć) zloupotreba službenog položaja,

u) odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u svrhu izvršavanja poslova i zadataka,

f) učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili van dužnosti,

h) vršenje diskriminacije pri vršenju dužnosti na osnovu: rase, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili po bilo kojem drugom osnovu,

c) bilo koja druga povreda radne dužnosti za koju prema važećim propisima može biti izrečena kazna zatvora,

č) propuštanje rokova određenih za pokretanje i vođenje disiplinskog postupka, prekidanje disciplinskog postupka usljed čega nastupa zastara, od strane nadležnih disciplinskih organa i dž) neizricanje disciplinske mjere prestanka radnog odnosa, kada je ona ovim zakonom propisana kao obavezna.

Član 92.

Organi disciplinskog postupka su disciplinska komisija, glavni disciplinski tužilac i disciplinski tužilac. Disciplinsku komisiju imenuje ministar, a članovi su predsjednik, dva člana i isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin višeg inspektora ili viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Predsjednik disciplinske komisije mora biti policijski službenik sa najvišim činom. Glavnog disciplinskog tužioca, disciplinskog tužioca i zamjenika imenuje ministar. Najmanje jedan član disciplinske komisije, glavni disciplinski tužilac, disciplinski tužilac i njegov zamjenik moraju biti diplomirani pravnici.

Član 93.

Za lakše povrede radne dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

a) pismena opomena i

b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plate policijskog službenika. Za teže povrede radne dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

a) novčana kazna,

b) obustavljanje unapređenja u viši čin i

v) prestanak radnog odnosa.

Član 94.

Disciplinske sankcije za lakše povrede radne dužnosti izriče rukovodilac osnovne organizacione jedinice Ministarstva nakon provedenog unutrašnjeg postupka. Disciplinske sankcije za teže povrede radne dužnosti izriče disciplinska komisija nakon provedenog disciplinskog postupka. Odluka o disciplinskoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.

Član 95.

Protiv odluke o diciplinskoj odgovornosti policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prjema odluke. Policijski odbor o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.

Član 96.

Policijski službenik može biti privremeno suspendovan sa poslova i zadataka koje vrši ili suspendovan iz Ministarstva ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak i ako se, uzimajući u obzir prirodu krivičnog djela ili prirodu teže povrede radne dužnosti, kao i okolnosti pod kojim je učinjeno krivično djelo, odnosno teža povreda radne dužnosti, može osnovano vjerovati da bi njegovo prisustvo u Ministarstvu štetilo interesima službe ili provođenju unutrašnjeg postupka. Rukovodilac osnovne organizacione jedinice je odgovoran za donošenje odluke o privremenoj suspenziji u skladu sa stavom 1. ovog člana. Suspenzija policijskog službenika određena u skladu sa stavom 1. ovog člana može trajati do okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka. Tokom suspenzije službeno oružje, značka i službena legitimacija policijskog službenika se oduzimaju i zabranjuje nošenje službene uniforme. Policijski službenik koji je primio odluku o suspenziji iz stava 1. ovog člana može podnijeti žalbu na odluku o suspenziji Policijskom odboru iz člana 106. ovog zakona u roku od 15 dana od prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke o suspenziji.

Član 97.

Tokom suspenzije iz Ministarstva policijski službenik ima pravo na naknadu u visini od 55% plate koju bi ostvario da je bio na radu. Policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plate i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu radne dužnosti, niti za izvršenje krivičnog djela.

Član 98.

Vođenje postupka zbog lakše povrede radne dužnosti zastarjeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu radne dužnosti i učinioca, a najduže u roku od šest mjeseci od dana izvršenja povrede. Vođenje postupka zbog teže povrede radne dužnosti zastarjeva u roku od šest mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i učinioca, a najduže u roku od godinu dana od dana izvršenja povrede. Izvršenje disciplinske sankcije za lakšu povredu radne dužnosti zastarjeva u roku od tri mjeseca, a za težu povredu radne dužnosti u roku od šest mjeseci, računajući od pravosnažnosti rješenja kojim je disciplinska sankcija izrečena. U pogledu prekida zastare pokretanja postupka, odnosno izvršenja odgovarajuće disciplinske sankcije primjenjuju se odredbe o prekidu zastare pokretanja, odnosno izvršenja propisane Krivičnim zakonom Republike Srpske. Ako policijski službenik u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je izrečena disciplinska sankcija za lakšu povredu radne dužnosti ne učini novu povredu, izrečena sankcija se briše iz evidencije. Ako policijski službenik u roku od pet godina od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je izrečena disciplinska sankcija za težu povredu radne dužnosti ne učini novu povredu, izrečena sankcija se briše iz evidencije.

Član 99.

Ministarstvo vodi evidenciju o izrečenim disciplinskim sankcijama. Kopije svih odluka koje se odnose na disciplinski postupak ulažu se u lični dosije policijskog službenika.

Član 100.

Disciplinski postupak, organ za vođenje disciplinskog postupka, način rada, glasanja i donošenja odluka, disciplinske sankcije za lakše i teže povrede radne dužnosti, način stepenovanja teže povrede radne dužnosti, pokretanje unutrašnjeg postupka, te pokretanje disciplinskog postupka, kao i trajanje unutrašnjeg i disciplinskog postupka reguliše se pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog direktora.

XI ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Član 101.

Policijski službenik obavezan je da Ministarstvu nadoknadi materijalnu štetu na imovini Ministarstva koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom vršenja poslova i zadataka. Policijski službenik obavezan je da Ministarstvu nadoknadi štetu koje Ministarstvo mora nadoknaditi oštećenim građanima i pravnim licima, a koju je namjerno ili iz grube nepažnje prouzrokovao policijski službenik tokom vršenja poslova i zadataka. Svaki policijski službenik Ministarstva obavezan je, odmah po saznanju, podnijeti izvještaj o pričinjenoj šteti.

Član 102.

Komisija koju imenuje ministar utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta prouzrokovana. Na osnovu izvještaja Komisije iz stava 1. ovog člana ministar donosi odluku o naknadi štete, iznosu, roku i načinu isplate naknade, a u skladu sa iznosom naknade i na osnovu zahtjeva policijskog službenika ministar može dozvoliti isplatu u ratama. Ministar i policijski službenik mogu zaključiti pismeni sporazum o iznosu, roku i načinu naknade štete. Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika ministar može odobriti da šteta bude nadoknađena uspostavljanjem pređašnjeg stanja na trošak policijskog službenika u određenom roku.

Član 103.

U skladu sa zakonom, Republika je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadatka Ministarstva. Republika ima pravo zahtijevati od policijskog službenika za kojeg se utvrdi da je odgovoran za štetu iz stava 1. ovog člana da nadoknadi iznos isplaćen trećim osobama, ako je prouzrokovana šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih radnji ili postupaka.

XII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 104.

Radni odnos policijskog službenika prestaje u sljedećim slučajevima:

a) kada policijski službenik svojevoljno da otkaz,

b) kada policijski službenik dobije ocjenu rada „ne zadovoljava“ na kraju probnog rada u skladu sa članom 59. ovog zakona,

v) kada policijski službenik ispuni uslove za penzionisanje,

g) kada dva puta uzastupno dobije ocjenu „nezadovoljava“ prema članu 80.,

d) gubitkom državljanstva Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine,

đ) ako je policijski službenik proglašen viškom u skladu sa članom 64. ovog zakona,

e) ako je policijskom službeniku odlukom suda izrečena pravosnažna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci ili teža kazna zbog počinjenog krivičnog djela i

ž) kada je policijskom službeniku izrečena pravosnažna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa zbog teže povrede radne dužnosti. Po prestanku radnog odnosa gubi se status policijskog službenika.

Član 105.

Policijski službenik kojem je prestao radni odnos obavezan je u roku od sedam dana od dana prijema konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa, razdužiti sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio u toku trajanja radnog odnosa. Na dan prestanka radnog odnosa policijskom službeniku se oduzima službeno oružje, službena legitimacija i policijska značka i zabranjuje nošenje službene uniforme.

XIII POLICIJSKI ODBOR

Član 106.

Policijski odbor imenuje Vlada. Policijski odbor nadležan je za preispitivanje svih žalbi koje ovaj zakon predviđa, kao i bilo koje druge odluke i radnje preduzete ili nepreduzete od strane Ministarstva, a koje se odnose na status policijskih službenika u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, a na zahtjev:

a) policijskog službenika koji smatra da je oštećen osporavanom odlukom, preduzimanjem ili nepreduzimanjem radnji i

b) organizacione jedinice Ministarstva u kojoj je oštećeni policijski službenik zaposlen. Policijski odbor:

a) saslušava policijskog službenika ili predstavnike organa koji je podnio zahtjev ako je to potrebno,

b) poziva svjedoke i vještake kada je to neophodno,

v) traži i prikupiti od nadležnih tijela sve relevantne podatke i

g) usvaja poslovnik koji se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Odluke Policijskog odbora zasnivaju se na zakonu i na pravilno utvrđenim činjenicama. Odluke Policijskog odbora su konačne, s tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa važećim zakonima i dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana donošenja. Policijski odbor donosi odluku u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za preispitivanje iz stava 2. ovog člana, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Žalba podnesena Policijskom odboru odlaže izvršenje odluke ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom.

Član 107.

Policijski odbor čine dva policijska službenika sa činom samostalnog inspektora ili višim činom koji predstavljaju Ministarstvo i jedan državni službenik iz Ministarstva. Najmanje jedan član Policijskog odbora mora biti diplomirani pravnik, a zasjedanjem Policijskog odbora predsjedava policijski službenik sa najvišim činom ili policijski službenik koji je proveo duže vremena u tom činu ukoliko oba policijska službenika imaju isti čin. Ministar predlaže Vladi dva državna službenika, a direktor četiri policijska službenika za kandidate za Policijski odbor. Vlada od predloženih kandidata imenuje članove Policijskog odbora na mandat od dvije godine, sa mogućnošću drugog uzastopnog mandata. Član Policijskog odbora mora biti nezavisan u svom radu i nepristrasan. Član Policijskog odbora može biti razriješen dužnosti prije kraja svog mandata samo po odluci Vlade zbog izuzetnih okolnosti.

XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 108.

Ministarstvo može, u periodu od jedne godine nakon stupanja na snagu ovog zakona, zapošljavati policijske službenike koji su trenutno zaposleni u nekom policijskom organu u Bosni i Hercegovini na osnovu javnog konkursa za sve činove, uključujući i čin policajca i mlađeg inspektora. U smislu ovog člana, policijski službenik iz stava 1. je lice koja je dan prije dana stupanja na snagu ovog zakona imalo policijski čin prema prethodno važećem zakonodavstvu i ovlaštenje da primjenjuje policijska ovlaštenja, te da postupa u svojstvu ovlaštenog službenog lica u skladu sa zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, isključujući lica koje su bila ovlaštena da vrše određene poslove i zadatke koji su u vezi sa policijskim poslovima. Ministarstvo će u periodu od jedne godine nakon stupanja na snagu ovog zakona raspoređivati policijske službenike u skladu sa činom stečenim prema prethodno važećim propisima. Odredbe čl. 51. i 58. ovog zakona se ne odnose na lica zaposlena u skladu sa stavom 1. ovog člana. Tokom prelaznog perioda iz stava 1. ovog člana Ministarstvo zapošljava kadete iz poglavlja V i VI ovog zakona za nivoe pristupa iz člana 43. ovog zakona. Na prijedlog direktora, ministar donosi pravilnik o zapošljavanju i selekciji policijskih službenika tokom prelaznog perioda iz stava 1. ovog člana. Pravilnik će biti usklađen sa opštim ciljem i svrhom ovog zakona i određuje, između ostalog, odnos broja policijskih službenika i broja kadeta zaposlenih u skladu sa st. 1. i 5. ovog člana.

Član 109.

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada će formirati Policijski odbor i imenovati članove Policijskog odbora. U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada će donijeti propise o:

a) obliku policijske legitimacije i značke (član 5. stav 5) i

b) činovima policijskih službenika (član 66. stav 5).

Član 110.

U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona, ministar će donijeti propise o:

a) jedinstvenoj policijskoj uniformi i opremi (član 5. stav 3),

b) načinu držanja i nošenja oružja i municije (član 6),

v) nadoknadi za štetu (član 25. stav 4),

g) upotrebi sile (član 27. stav 5),

d) način obrade tajnih podataka koje koristi Ministarstvo (član 37. stav 2),

đ) postupku zapošljavanja (član 50),

e) postupku osnovne obuke i obaveza kadeta tokom osnovne obuke (član 51. stav 4),

ž) usavršavanju policijskih službenika (član 53. stav 3),

z) postupku internog premještaja policijskih službenika (član 60. stav 7),

i) privremenom eksternom premještaju (član 61. stav 4),

j) postupku u slučaju viška policijskih službenika (član 64. stav 6),

k) interno objavljivanje slobodnih radnih mjesta (član 73. stav 4),

l) ocjeni rada (član 78. stav 3), lj) disciplinskom postupku (član 100) i

m) zapošljavanju policijskih službenika tokom prelaznog perioda (član 108. stav 6).

Član 111.

U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona direktor će donijeti propise o:

a) specijalnim policijskim zadacima koji će se izvršavati u civilnoj odjeći, posebnoj policijskoj odjeći i sa odgovarajućom opremom (član 5. stav 4) i

b) načinu obrade ličnih podataka (član 33. stav 2).

Član 112.

Ako ovim zakonom nije drugačije propisano i u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine nijedno lice, ni pod kojim okolnostima, ne može biti u radnom odnosu po osnovu ovog zakona ako su mu Međunarodne policijske snage Ujedinjenih nacija (u daljem tekstu: UN/IPTF) odbile certifikaciju ili mu je UN/IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlaštenja. Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine, i pored osnova koji su propisani ovim zakonom u pogledu prekida radnog odnosa policijskog službenika, radni odnos policijskog službenika prekida se i ne produžuje se ni u kojem obliku, niti na bilo koji način, i ni pod kojim okolnostima, ako je policijskom službeniku UN/ IPTF odbio certifikaciju, odnosno ako mu je UN/ IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlaštenja. St. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se na lica kojima je UN/IPTF odbio certifikaciju, a koja će u skladu sa odredbama ovog zakona, biti zaposlena u Ministarstvu nakon stupanja na snagu ovog zakona. Lica iz stava 3. ovog člana izuzimaju se od primjene tačke b) člana 47. ovog zakona. Da bi se smatralo „licem kojem je UN/IPTF odbio certifikaciju“ u smislu odredbe stava 3. ovog člana, lice je u vrijeme podnošenja prijave za prijem u radni odnos dužno da priloži dokaz o tome da mu je UN/IPTF odbio certifikaciju. Dokaz iz stava 5. ovog člana smatra se „traženom dokumentacijom“ koja se podnosi pri provođenju postupka izbora. Navedeni dokaz podnosi se:

a) u pisanoj formi i

b) uz njega se podnosi primjerak odgovarajućeg dokumenta UN/IPTF -a kojim se potvrđuje odbijanje certifikacije.

Član 113.

Izuzetno od člana 38. ovog zakona, lice koje je na dan stupanja na snagu ovog zakona vršilo javnu funkciju na kojoj je izabrano može u roku od 30 dana od isteka ili prekida mandata na toj funkciji ponovo stupiti u Ministarstvo kao policijski službenik, ako ispunjava sljedeće uslove:

a) da je bilo zaposleno kao policijski službenik u Ministarstvu neposredno prije nego što je bilo izabrano na funkciju,

b) da ga je registrovao IPTF kao policijskog službenika i

v) da se na to lice ne odnosi član 112. ovog zakona.

(2) Lica iz stava 1. ovog člana po povratku u Ministarstvo kao policijski službenici dobijaju čin u skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona.

Član 114.

Stupanjem na snagu ovog zakona, svi disciplinski predmeti koji su bili u postupku rješavanja pred disciplinskim organom nadležnim za njihovo rješavanje, prema ranijem važećim zakonima i propisima, rješavaju se u skladu sa zakonima i propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka navedenom disciplinskom organu. Svi predmeti koji su u postupku rješavanja pred Jedinicom na dan stupanja na snagu ovog zakona rješavaju se u skladu sa ovim zakonim.

Član 115.

Do donošenja novih ili usklađivanja postojećih podzakonskih akata sa odredbama ovog zakona primjenjivaće se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima.

Član 116.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju primjena čl. 20, 21, 27, čl. 32–37, čl. 39, 52, 64, 66. i čl. 68–78. Zakona o unutrašnjim poslovima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 48/03), kao i primjena Zakona o radnim odnosima u državnim organima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 11/94 i 96/03) u odnosu na policijske službenike.

Član 117.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Mr Igor Radojičić