Zakon o porezu na dodatu vrijednost

ZAKON O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Teritorijalna primjena Ovim zakonom uvodi se obaveza i regulira se sistem pla ćanja poreza na dodatu vrijednost (u daljem tekstu: PDV) na teritoriji Bosne i Hercegovine. Teritoriju Bosne i Hercegovine čini teritorija koja se nalazi pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, uklju čujući i zra čni prostor i morsko podru čje koje se, prema dr žavnom i međunarodnom zakonu, nalazi pod suverenitetom ili jurisdikcijom Bosne i Hercegovine.

Član 2.

Raspodjela prihoda po osnovu PDV-a Sistem raspodjele i metod izra čunavanja udjela prikupljenih prihoda po osnovu PDV -a uređuju se Zakonom o uplatama na jedinstveni ra čun i raspodjeli prihoda, prema kriterijima utvrđenim u članu 21. stav 3. ta č. (i), (ii) i (iii) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

II - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3.

Predmet oporezivanja PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona, plaća na:

1. promet dobara i usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;

2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

III - PROMET DOBARA I USLUGA

Član 4.

Promet dobara Promet dobara je, u smislu ovog zakona, prijenos prava raspolaganja na stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija ili slično. Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:

1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke dr žavnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;

Ovaj prečišćeni tekst predstavlja neslužbenu verziju i na njega se ne može pozivati u zvanične svrhe.

2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se pla ća provizija pri prodaji ili kupovini dobara;

3. isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odre đeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgo đenim plaćanjem kojim je predvi đeno da se pravo vlasn ištva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;

4. prijenos prava raspolaganja na novosagra đenim gra đevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata (u daljem tekstu: objekti);

5. prijenos poslovne imovine poreskog o bveznika od strane ovla štenog lica, uklju čujući likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike, osim slučajeva iz stava 2. člana 7. ovog zakona;

6. upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe;

7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.

Član 5.

Upotreba dobara u vanposlovne svrhe Kada dobra koja čine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspola že besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove mo že u potpunosti ili djelimi čno odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu:

1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budu ćim kupcima u uobi čajenim količinama za tu namjenu, pod uslovom da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne stave u prodaju, odnosno da su u obliku koji onemogućava njihovu prodaju;

2. davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapre đivanja poslovne djelatnosti poreskog obveznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima. Poklonima male vrijednosti, u smislu stava 2. ta čke 2. ovog člana, smatraju se pokloni čija pojedinačna cijena ne prelazi 20,00 KM.

Član 6.

Upotreba lično proizvedenih dobara, promjena svrhe i zadržavanje dobara nakon prestanka poslovanja Prometom dobara uz naknadu smatra se i:

1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgra đuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti;

2. korištenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimi čno odbijen a koja poreski obveznik u potpunosti ili djelimi čno koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene od plaćanja PDV-a;

3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen. Prometom dobara uz naknadu smatra se i prodaja ili iznajmljivanje zgrada koje je poreski obveznik izgradio od vlastitih sredstava i na vlastitom ili iznajmljenom zemljištu (gradilištu). Izgradnja zgrada, u smislu stava 2. ovog člana, znači svaku izmjenu ili renoviranje vlastitih ili iznajmljenih zgrada poreskog obveznika u vrijednosti većoj od 10.000,00 KM. Odredbe stava 2. ovog člana odnose se i na zgrade koje poreski obveznik izgradi radi unapređivanja njegovih privrednih djelatnosti.

Član 7.

Prijenos imovine poreskog obveznika Prijenosom dobara uz naknadu smatra se prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, ako je ulazni porez mogu će u cijelosti ili djelimi čno odbiti, kada je ta imovina kupljena, proizvedena ili na drugi način stečena. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, koja tvori zaseban poslovni s ubjekt, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik i ako produ ži da obavlja istu privrednu djelatnost, pod uslovom da kupac ima mogućnost dobiti istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac. Odredbe stava 2. ovog člana primjenju se bez obzira da li je prijenos izvr šen uz nov čanu ili neku drugu naknadu. Prodavac poslovne imovine du žan je da, u roku od osam dana od dana prodaje, obavijesti Upravu za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: UIO) o identitetu novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju.

Član 8.

Promet usluga Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvr šene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara iz čl. 4. - 7. ovog zakona. Prometom usluga smatra se:

1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, za štitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava (u daljem tekstu: imovinska prava);

2. pružanje usluga uz nakn adu na osnovu odluke dr žavnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;

3. pružanje usluga koje poreski obveznik bez naknade izvr ši u vanposlovne svrhe osniva ča, zaposlenih i drugih lica;

4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.

Član 9.

Korištenje usluga u vanposlovne svrhe Prometom usluga uz naknadu smatra se i:

1. upotreba dobara koja čine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreskog obveznika, zaposlenih ili drugih lica, kada je PDV na takva dobra mogu će u potpunosti ili djelimično odbiti;

2. pružanje usluga koje poreski obveznik izvr ši bez naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osniva ča, zaposlenih i drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovanjem;

3. pružanje usluga koje poreski obveznik vr ši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi poreski obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti.

Član 10.

Vršenje usluga u svoje ime a za račun drugog lica Kada poreski obveznik vr ši usluge u svoje ime a za ra čun drugog lica, smatra se da je istovremeno i sam primio i pružio te usluge. Stav 2. člana 7. se na sličan način primjenjuje na pružanje usluga.

Član 11.

Uvoz dobara "Uvoz dobara" je svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. PDV se obračunava na sva dobra koja se uvoze. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, PDV se ne obračunava na dobra za koja je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladi štenje, carinski odobreni postupak ili upotrebu dobara prema članu 30. stav 1. tačka 2. ovog zakona, a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza, odnosno carinski postupak prijevoza.

IV - PORESKI OBVEZNICI

Član 12.

Definicije Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Pod pojmom djelatnosti, u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se djelatnost proizvođača, trgovca ili pru žaoca usluga koja se vr ši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti. Pod "privrednom djelatnošću" podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda. Obveznik je lice u čije ime i za čiji ra čun se vr ši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara. Obveznik je i lice koje vr ši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara u svoje ime, a za račun drugog lica. Država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobar a i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave. Organi iz stava 6. ovog člana smatraju se obveznicima ako obavljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije obavljaju se kao konkurencija firmama u privatnom vlasništvu.

Član 13.

Lica koja podliježu plaćanju PDV-a Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV-a su:

1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV;

2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedi šte ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini;

3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapre đivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika;

4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji slu ži kao faktura (u daljem tekstu: faktura) iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;

5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski du žnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i

6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema Poglavlju

XII. ovog zakona.

V - MJESTO OPOREZIVANJA

Član 14.

Mjesto prometa dobara PDV se obra čunava, napla ćuje i pla ća na mjestu prometa dobrima i uslugama, a Bosna i Hercegovina smatra se jednim mjestom za vršenje prometa. Za mjesto prometa dobrima smatra se da je u BiH ako je to mjesto:

1. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prijevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do tre ćeg lica, ako dobra šalje ili prevozi isporu čilac, primalac ili tre će lice, po njegovo m nalogu;

2. ugradnje ili monta že dobara, ako se ona ugra đuju ili montiraju od strane isporu čioca, primaoca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica;

3. gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporu čuju bez otpreme, odnosno prijevoza;

4. gdje dobra ulaze u carinsko područje Bosne i Hercegovine.

Član 15.

Mjesto prometa usluga Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik:

1. ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge, ili

2. u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH. Uz odredbe stava 1. ovog člana, mjestom gdje se vr ši takav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje:

1. se nalazi nepokretna imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom, uklju čujući djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom, kao i projektiranje, pripremu i izvo đenje gra đevinskih radova i nadzor nad njima;

2. se obavlja prijevoz, a ako se prijevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu (u daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prijevoza izvršen u Bosni i Hercegovini;

3. je usluga stvarno izvršena, ako se radi o:

a) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i sli čne usluge;

b) uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke, sporta, zabavno -estradnim i sličnim uslugama, uklju čujući usluge organiziranja manifestacija, kao i s njima povezane usluge;

c) uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine;

d) uslugama izvršenim na pokretnoj imovini.

4. primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedi šte, ispostavu, staln u adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama:

a) prijenosa, ustupanja, propu štanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, za štitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;

b) reklamiranja;

c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, ra čunovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka;

d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimi čno odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;

e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;

f) stavljanja osoblja na raspolaganje;

g) pružanja telekomunikacionih uslug a, što zna či prijenos, emitiranje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, opti čkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uklju čujući i pravo na kori štenje takvog prijenosa, emitiranja ili prijema;

h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava;

i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtač.

a) do h).

5. Ako usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedi šte ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivali šte u BiH, mjestom pru žanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.

Član 16.

Posebna pravila UIO, radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, mo že u preciziranim slučajevima odrediti mjesto pru žanja usluga za usluge iz člana 15. stav 2. ta čka 4., kao i za usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava.

VI - NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 17.

Opće Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvr ši jedna od sljede ćih radnji, koja god bude najranija:

1. isporuka dobara ili vršenje usluga;

2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;

3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;

4. nastanak obaveze pla ćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;

5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5., 6. i 9., po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i

6. za svaku izmjenu u poreskoj o snovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.

Član 18.

Nastanak poreske obaveze na promet dobara Poreska obaveza na promet dobara nastaje u momentu:

1. otpreme ili po četka prijevoza dobara primaocu ili tre ćem licu, po nalogu isporučioca, primaoca ili trećeg lica o kojem se radi;

2. preuzimanja vlasni štva nad dobrima od strane primaoca u slu čaju ugradnje ili monta že dobara od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica;

3. prijenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobra isporu čuju bez otpreme, odnosno prijevoza;

4. očitanja stanja primljene vode, elektri čne energije, plina ili toplotne energije s ciljem obračuna potrošnje;

5. uvoza dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. U slučajevima iz st. 2. i 3. člana 11., PDV postaje zara čunljiv kada dobra vi še ne podlije žu carinski odobrenom postupanju. Izuzetno od odredbi stava 1. ta čke 5. i stava 2. ovog člana, kada uvezena dobra podlije žu carinskim dažbinama ili drugim da žbinama s podjednakim u činkom, PDV se obra čunava u momentu kada bi obaveza naplate uvoznih dažbina nastala da je tako propisano. Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na djelimične isporuke dobara. Djelimične isporuke iz stava 4. ovog člana postoje ako je z a isporuku odre đenih dijelova ekonomski djeljive cjeline posebno ugovorena naknada.

Član 19.

Nastanak poreske obaveze na pružanje usluga Usluga se smatra pruženom u momentu kada je izvršeno pojedinačno pružanje usluge. Ako se za pružanje usluga izdaju periodične fakture, za promet usluga smatra se da je zavr šen posljednjeg dana perioda za koji se izdaje faktura. Djelimična usluga smatra se zavr šenom u momentu kada je okon čano pru žanje tog dijela usluge. Djelimična usluga iz stava 3. ovog člana postoji ako je za odre đene dijelove ekonomski djeljive usluge posebno ugovorena naknada.

VII - PORESKA OSNOVICA

Član 20.

Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga Poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporu čena dobra ili pru žene usluge, uklju čujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. U osnovicu se uračunavaju i:

1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;

2. svi sporedni tro škovi koje obveznik obra čunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);

3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;

4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obra čunavaju kupcu od strane isporu čioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvr ši promet dobara i usluga. Ako naknada ili dio naknade nije pla ćen u novcu, ve ć u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tr žišna vrijednost tih dobara i usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije uključen PDV. Pri razmjeni dobara i usluga, osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene. Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje izvr ši poreski obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini čini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje izvr ši promet dobara ili pru ži usluge, uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa. U slučaju prometa dobara iz čl. 5. i 6. ovog zakona, osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa, bez PDV-a. Osnovica za promet usluga iz člana 9. ovog zakona je iznos naknade za izvršene usluge. Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tr žišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tr žišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a. Ako je naknada za promet dobara ili usluga vi ša od iznos a na koji je poreski obveznik imao pravo, osnovicu čini iznos primljene naknade, u koju nije uključen PDV. Sljedeće se ne uključuje u osnovicu:

1. popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;

2. iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu tro škova pla ćenih u ime i za ra čun drugog, a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi;

3. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama mo že utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate. Ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vra ćanja dobara isporu čiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne mo že naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana 55.stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a. Obveznik koji je izvr šio promet dobara i usluga mo že ispraviti iznos PDV -a samo ako obveznik kome je izvr šen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV -a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga. Ako se mijenja PDV obra čunat i napla ćen na uvoz dobara, koji poreski obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza mo že se ispraviti za razliku koja se javlja, na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UIO. Ako je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao ulazni porez, pove ćan, smanjen ili je obveznik oslobođen obaveze plaćanja, obveznik je dužan, na osnovu carinskog dokumenta ili rješenja UIO, ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom. Ako se ambalaža na koju je PDV obračunat i plaćen vrati, vrši se ispravka osnovice u periodu u kojem je ambalaža vraćena. UIO može:

1. odrediti norme utvrđivanja osnovice kada se određena vrsta dobara izuzimaju za privatnu upotrebu; i

2. utvrditi standardne vrijednosti za odre đena dobra koja s e izuzimaju za privatnu upotrebu od strane određenih grupa poreskih obveznika.

Član 21.

Poreska osnovica kod uvoza dobara Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvr đena u skladu sa carinskim propisima. U osnovicu iz stava 1. ovog člana uračunava se i:

1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;

2. svi zavisni tro škovi (provizija, tro škovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini. Prvim odredištem, u smislu stava 2. ta čke 2. ovog člana, smatra se mjesto koje je navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Prilikom uvoza dobara u osnovicu se ne ura čunava smanjena cijena i popusti u skladu s članom 20. stav 10. tačka 1. ovog zakona. Kod uvoza dobara koje je obveznik privremeno izvezao radi popravka, prerade, dorade ili druge obrade izvan Bosne i Hercegovine, osnovicu čini vrijednost te pop ravke, prerade, dorade ili druge obrade.

Član 22.

Pretvaranje vrijednosti strane valute u domaću valutu Ako je osnovica za uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu izra žena u stranoj valuti, za obra čun te vrijednosti u doma ćoj valuti primjenjuju se carinski propisi za obra čunavanje carinske vrijednosti koji važe na dan nastanka poreske obaveze. Ako je vrijednost dobara ili usluga izra žena u stranoj valuti, za obra čun te vrijednosti u domaćoj valuti primjenjuje se srednji devizni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine koji važi na dan nastanka poreske obaveze.

VIII - PORESKA STOPA

Član 23.

Standardna stopa Standardna stopa PDV -a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%.

IX - OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV-A

Član 24.

Djelatnosti u javnom interesu Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a:

1. javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih usluga;

2. medicinske usluge i usluge zdravstvene za štite, uključujući davanje ljudskih organa, krvi i mlijeka, koje se vr še u skladu sa zakonom kojim se regulira oblast zdravstvene za štite, te usluge koje pružaju stomatolozi, zubotehničari i protetičari;

3. usluge socijalnog osiguranja, kao i s njima neposredno povezani promet dobara, p od uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast socijalnog osiguranja;

4. usluge obrazovanja (pred školsko, osnovno, srednje, vi še i visoko), kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, pod uslovom da se vr še u skla du s propisima kojima je regulirana ta oblast;

5. usluge iz oblasti sporta i fizi čkog vaspitanja, a koje pojedincima pru žaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti;

6. usluge lica koje anga žiraju vjerske organizacije ili filozofsk a udru ženja za obavljanja djelatnosti u tač. 2.-4. ovog člana;

7. promet dobara i usluga koje su neposredno povezane s vjerskim obredima, a koje vr še registrirane vjerske organizacije, u skladu s propisima kojima je regulirano obavljanje te djelatnosti;

8. promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pru žaju politi čke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i sli čne organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu s propisima kojima su regulirane te djelatnosti, pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja konkurencije na tržištu;

9. usluge iz oblasti kulture, uklju čujući i karte za kulturne manifestacije, kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast kulture;

10. promet dobara i usluga koji vr še lica čije su djelatnosti oslobo đene prema ta č. 2. i 9. ovog člana, pod uslovom da je takav promet izvr šen isključivo za nj ihove vlastite potrebe i pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja u konkurenciji;

11. usluge javnih radio i televizijskih servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera.

Član 25.

Finansijske i novčane usluge Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a:

1. usluge osiguranja i reosiguranja, uklju čujući i prate će usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju;

2. promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom;

3. usluge izdavanja pod zakup i podzakup ku ća za stanovanje, stanova i stambenih objekata na period du ži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registriranog u zemljišnim knjigama;

4. finansijske usluge, uključujući:

a) odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim oblicima kreditnog osiguranja od strane kreditora;

b) usluge koje su povezane s upravljanjem depozitima, u šteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija, prijenosom i izvr šavanjem dospjelih obaveza, unov čavanjem čekova ili drugih finansijskih instrumenata, izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa;

c) transakcije, uključujući vrijednosne papire, koje se odnose na nov čanice i kova nice koje predstavljaju zakonsko sredstvo pla ćanja u svakoj zemlji, osim kolekcionarskih predmeta (kovanica od zlata, srebra i drugih materijala, nov čanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja i kovanica numizmatičke vrijednosti);

d) trgovanje dionicama ili drugim vidovima u češća u preduze ćima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanja vrijednosnih papira;

e) upravljanje investicionim fondom;

5. isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine;

6. važeće poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse;

7. igre na sreću.

Član 26.

Uvoz dobara Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a:

1. konačni uvoz dobara čiji bi svaki daljnji promet od strane poreskog obveznika bio oslobođen od PDV-a u Bosni i Hercegovini;

2. konačni uvoz dobara koja su oslobođena plaćanja carine, osim ako nije drugačije propisano Zakonom o carinskoj politici u Bosni i He rcegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15). Oslobađanje se ne primjenjuje na dobra oslobođena plaćanja carine prema članu 207. tačka a) alineje od 1) do 6) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini";

3. dobra u tranzitu kroz carinsko područje Bosne i Hercegovine;

4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju ponovo uvoze, pod uslovom da su takva dobra oslobo đena od plaćanja carine u skladu sa carinskim propisima;

5. uvezena dobra koja su oslobođena od plaćanja carine, a namijenjena za:

a) službene potrebe diplomatskih ili konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine;

b) službene potrebe me đunarodnih organizacija, ako je to regulirano me đunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina;

c) lične potrebe stranih lica diplomatskih i konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine, uključujući i članove njihovih porodica;

d) lične potrebe stranih lica me đunarodnih orga nizacija, uklju čujući i članove njihovih porodica, ako je to regulirano me đunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina;

6. uvoz ulova s ribarskih brodova u lukama, pod uslovom da je takav ulov neprera đen ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za o čuvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije izvršen nikakav promet;

7. usluge povezane s uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga uklju čena u osnovicu, u skladu s članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona;

8. zlato i dragocjeni metali, nov čanice i kovanice koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Član 27.

Izvoz dobara Sljedeće se oslobađa od plaćanja (oporezuje nultom stopom) PDV-a:

1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca;

2. pružanje usluga, uklju čujući i prijevoz i druge pomo ćne usluge, koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara, u skladu s članom 11. stav 3. ovog zakona;

3. dobra koja iz Bosne i Hercegovine izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, osim dobara koja su namijenjena za opremanje privatnih brodova, zrakoplova ili bilo kojih drugih prijevoznih sredstava koja se koriste za li čne potrebe;

4. usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u Bosnu i Hercegovinu i izvezena od strane lica koja su izvr šila te usluge licu koje nema stalno sjedi šte, a ni stalno ili uobi čajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini;

5. usluge isporuke d obara ovla štenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti;

6. pružanje usluga koje vr še predstavnici i drugi posrednici u ime i za ra čun drugog, pod uslovom da te usluge čine dio usluga koje su navedene u ovom članu ili usluge koje se vr še van BiH;

7. izvoz zlata centralnim bankama.

Član 28.

Međunarodni prijevoz Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a:

1. snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima:

a) koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putnike uz naknadu, odnosno koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti;

b) koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru.

2. snabdijevanje, popravak, održavanje i iznajmljivanje objekata prema podta č.

a) i b) ta čke

1. ovog člana, kao i snabdijevanje, iznajmljivanje, davanje u zakup, popravak i odr žavanje opreme, uključujući i opremu za ribarenje, koja je ugra đena ili se koristi na takvim plovnim objektima;

3. kupovina, popravak i davanje u zakup zrakoplova koje avioprijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama uz naknadu, kao i opticaj, davanje u zakup, poprav ak i održavanje opreme koja je ugrađena ili se koristi u takvim zrakoplovima;

4. snabdijevanje gorivom i drugim dobrima zrakoplova iz tačke 3. ovog člana;

5. pružanje usluga, osim usluga iz ta čke 2. ovog člana, u svrhe zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata iz tačke 2. ovog člana ili njihovog tereta;

6. pružanje usluga, osim usluga iz ta čke 3. ovog člana, za zadovoljavanje direktnih potreba zrakoplova iz tačke 3. ovog člana ili njihovog tereta.

Član 29.

Diplomatske i međunarodne organizacije Sljedeće podliježe povratu PDV-a plaćenom za snabdijevanje dobrima i uslugama:

1. diplomatskih ili konzularnih predstavništava;

2. međunarodnih organizacija, ako je to regulirano me đunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina;

3. članova me đunarodnih organizacija, uklju čujući i članove njihovih porodica, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

4. snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.

Izuzetno od odredbe stava 1. tačka 4. ovog člana, snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru projekata koji se finansiraju iz in strumenta pretpristupne pomoći (IPA fond) oslobađa se od plaćanja PDV-a.

UIO donosi propise kojima regulira pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine dobara.

Član 30.

Posebna oslobađanja Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a:

1. uvozi dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta, osim carinskih;

2. isporuka dobara, pod uslovom da su:

a) prijavljena UIO, da je prethodno odobrenje za takvu isporuku izdato u skladu sa carinskim propisima i da su privremeno uskladištena;

b) isporučena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta;

c) isporučena unutar slobodne zone i slobodnih skladišta;

d) isporučena za carinska skladišta.

3. svako pružanje usluga koje su povezane s prometom dobara iz tačke 2. ovog člana. Mjesta iz tačke 2. podtač.

a) do d) definirana su carinskim propisima. Svako osloba đanje od PDV -a po odredbama ovog člana priznaje se samo pod uslovom da određena dobra nisu puštena u slobodan promet i da je iznos PDV -a koji dospijeva puštanjem robe u slobodni promet jednak iznosu koji bi bio obra čunat i napla ćen da su takva dobra oporeziva njihovim uvozom u Bosnu i Hercegovinu i unutar teritorije Bosne i Hercegovine. PDV se ne pla ća na promet dobara koji je izvr šen u bescarinskim prodavnicama na međunarodnim aerodromima ili me đunarodnim lukama koje su registrirane za me đunarodni promet, pod uslovom da ta dobra iz Bosne i Hercegovine iznose putnici, u propisanim količinama, u drugu zemlju. Pojam "putnik", kako je naveden u stavu 4. ovog člana, znači svako lice koje posjeduje kartu na kojoj je naznačen odredišni aerodrom ili odredišna luka u drugoj zemlji. UIO bliže propisuje uslove za primjenu stava 4. ovog člana, uključujući i PDV na izvoz na malo.

Član 31.

Uslovi za primjenu oslobađanja UIO propisuje uslove za primjenu oslobađanja propisanih čl. 24. - 30. ovog zakona.

X - ODBITAK ULAZNOG POREZA

Član 32.

Opće Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos PDV -a koji mu je obra čunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vrši. Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a. Obveznik mo že ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji izvrši u inozemstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvršen u Bosni i Hercegovini. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

1. promet dobara i usluga koje su oslobo đene od plaćanja PDV-a, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano;

2. promet dobara i usluga izvr šenih u inozemstvu, ako za taj promet ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvršen u Bosni i Hercegovini;

3. promet dobara i usluga kupljenih od lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a koji nije registriran u skladu s ovim zakonom. Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koje su oslobo đene plaćanja PDV-a prema:

1. članu 26. tačka 7. ovog zakona i

2. članovima 27. i 28. ovog zakona.

3. članu 29. stav 2. ovog zakona. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:

1. nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s kori štenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra korist i isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti;

2. izdatke za poslovne zabave i smještaj;

3. izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao o bjekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom;

4. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;

5. isplate zaposlenim u naturi. Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje:

1. fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV u skladu s članom 55. ovog zakona;

2. dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvr đuje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan;

3. ako ne raspolaže osnovnim sredstvima u skladu s članom 36. stav 2. i ako prijava za PDV sadrži sve podatke iz člana 39. stav 4. ovog zakona. Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog PDV -a, ako ga i ma, u poreskom periodu u kojem je PDV obračunat u skladu s čl. 17. i 38. ovog zakona. Ako obveznik za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane lica koje, u skladu sa zakonom, ne može izdati takvu fakturu, on ne može ostvariti pravo na odbitak PDV- a koji je iskazan kao ulazni porez, bez obzira što je taj porez platio u dobroj namjeri. Ako obveznik primi fakturu na kojoj je iskazan iznos PDV -a u višem iznosu od iznosa koji je trebalo da bude obra čunat i napla ćen u s kladu s ovim zakonom, obveznik ne mo že vi še obračunati iznos odbiti kao ulazni porez, čak i ako je PDV plaćen.

Član 33.

Obračunavanje dijela ulaznog poreza koji se može odbiti - djelimično oslobađanje Ako obveznik koristi isporu čena ili uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvr šio promet dobara i usluga s pravom ili bez prava na odbitak ulaznog poreza, može da koristi pravo na odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza. Srazmjerni dio ulaznog poreza odgo vara onom dijelu prometa dobara i usluga s pravom na odbitak ulaznog poreza u ukupnom prometu u koji nije uključen PDV. Srazmjerni poreski odbitak utvr đuje se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos koji obveznik nema pravo odbiti. U dio PDV-a koji se može odbiti ne ulazi:

1. iznos za promet koji se odnosi na opremu koju obveznici koriste u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti;

2. iznos za pružanje finansijskih usluga, ako se vrše kao povremene transakcije i

3. iznos za promet nepokretne imovine, ako se promet vrši kao povremene transakcije. Iznos PDV-a koji se mo že odbiti utvr đuje se godi šnje kao procenat i zaokru žuje se na cijeli broj. Iznos koji se mo že odbiti za teku ću godinu odre đuje se na osnovu podataka dostavljenih u prethodnoj godini, a ako nema podataka o prometu iz prethodne godine ili ako se radi o zanemarivom (minimalnom) iznosu, iznos koji se može odbiti određuje UIO na osnovu izjave obveznika. Izuzetno od odredbe stava 2. ovo g člana, obveznik mo že, posebno za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio koji se mo že odbiti, pod uslovom da odvojeno vodi knjige za svaku djelatnost i da dobije odobrenje od UIO. UIO mo že od obveznika zahtijevati da odvojeno vodi knjige za svaku p ojedinu oblast privrednih djelatnosti koje obavlja.

Član 34.

Zgrade s dvostrukom namjenom PDV koji se odnosi na izgradnju zgrade, uključujući i njeno proširenje, a koja, uz prostorije za obavljanje privrednih djelatnosti obveznika, obuhvata i druge prostorije, mo že se odbiti u srazmjeri troškova za izgradnju prostorija firme u odnosu na ukupne troškove izgradnje. Poslovnim prostorijama ne smatraju se:

1. prostorije koje se koriste za boravak vlasnika ili njegovih zaposlenika, bez obzira da li se te prostorije koriste i kao poslovne prostorije;

2. prostorije koje se iznajmljuju, osim u slu čaju kada je obveznik dobrovoljno registriran za iznajmljivanje u smislu člana 61. ovog zakona. PDV se mo že u potpunosti odbiti, pod uslovom da je dobavlja č dobara, odnosno davalac usluga u fakturi jasno izvr šio podjelu tro škova koji se odnose na poslovne prostorije i druge prostorije. PDV na bilo kakav popravak, renoviranje, izmjenu i održavanje zgrada iz stava 1. ovog člana, a koji se ne mo že direktno pripisati poslovnim prostorijama, mo že se odbiti u srazmjeri površine poslovnih prostorija u odnosu na ukupnu površinu zgrade. PDV na bilo kakvu izgradnju, p opravak ili odr žavanje nepokretne imovine, osim zgrada, može se odbiti saglasno općim odredbama zakona.

Član 35.

Drugi slučajevi dvostruke namjene UIO može propisati način obračunavanja i odbijanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti za one vrste dobara koje često služe dvostrukoj namjeni.

Član 36.

Ispravka odbitka ulaznoga poreza Obveznik koji izvr ši odbitak ulaznog poreza u skladu s odredbama ovog zakona du žan je da isti ispravi ako:

1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obra čunat u ve ćem ili manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo;

2. je nakon obračunavanja poreza došlo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena. Obveznik, koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti, du žan je izvr šiti ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane ispunjavati uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je po čela upotreba opreme, a u slu čaju nepokretne imovine, deset godina od momenta početka upotrebe objekata. Momenat po četka upotrebe opreme i objekata iz stava 2. ovog člana smatra se poreskim periodom u kojem je izvršen odbitak ulaznog poreza. Opremom iz stava 2. ovog člana smatraju se stalna sredstva koja podlije žu amortizaciji, čija nabavna cijena prelazi iznos od 10.000,00 KM, a koja se, prema propisima o ra čunovodstvu, klasificiraju kao stalna materijalna aktiva obveznika. Ispravka odbitka ulaznog poreza ne vr ši se ako je iznos ispravke dijela PDV -a koji se mo že odbiti manji od pet procenata (najniži nivo). UIO može bliže regulirati primjenu odredbi ovog člana u pogledu ispravke odbitaka ulaznog poreza.

Član 37.

Odbitak ulaznog poreza prilikom početka obavljanja oporezivih djelatnosti Dobra na zalihama Svako lice koje se registrira kao PDV obveznik ima pravo na proporcionalni odbitak ulaznog poreza na dobra koja ima na zalihama na dan prije nego što se prvi put registrira kao PDV obveznik. Proporcionalni odbitak ulaznog poreza odre đuje UIO na osnovu ra čunovodstvenih podataka koje obveznik dostavi i podataka o zalihama robe drugih poreskih obveznika koji obavljaju sličnu djelatnost. Obveznik iz stava 1. ovog člana može odbiti ulazni porez srazmjerno prometu dobara i usluga koje izvrši, ali nema pravo na povrat PDV-a po tom osnovu.

XI - PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA PDV-A

Član 38.

Period obračunavanja PDV-a Poreski period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznik je du žan obra čunati PDV za odgovaraju ći poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu.

Član 39.

Podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza Obveznici su du žni svoju PDV obavezu obra čunatu za odre đeni poreski period navesti u mjesečnoj PDV prijavi. Prijavu iz stava 1. ovog člana obveznik podnosi do 10 -og u mjesecu po isteku poreskog perioda. Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena. Prijava za PDV sadrži sve neophodne podatke za obračunavanje poreske obaveze obveznika. Lica iz Poglavlja III. ovog zakona, koja podlije žu obavezi plaćanja PDV-a, također plaćaju PDV u rokovima iz stava 2. ovog člana. Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obra čunava se, napla ćuje i pla ća u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih da žbina koje dospijevaju prilikom uvoza. Oblik i sadr žaj prijave za PDV propisuje UIO prema propisima donesenim prema ovom zakonu.

XII - POSEBNA SHEMA ZA NAPLATU PDV-A NA PROMET POVEZAN S

GRAĐEVINSKIM RADOVIMA

Član 40.

Opseg Posebne sheme Obaveza pla ćanja PDV -a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine prebacuje se na lice kojem je izvr šen promet u vezi sa izgradnjom te imovine (u daljem tekstu: Posebna shema). Posebna shema odnosi se na gra đevinske radove na izgradnji novih zgrada , kao i radove na renoviranju, pro širivanju i odr žavanju postoje ćih zgrada, a čija ukupna vrijednost prelazi iznos od 25.000,00 KM.

Član 41.

Funkcioniranje Posebne sheme Izvođač radova koji je anga žirao kooperanta za promet dobrima i uslugama, koje utiču na izvođenje gra đevinskih radova koje vr ši izvo đač, obveznik je pla ćanja PDV -a koji mu obračuna kooperant. Plaćanje PDV-a koji kooperant obračuna izvođaču, izvođač radova vrši s pozivanjem na PDV identifikacioni broj kooperanta. Dokaz da je izvršio plaćanje izvođač radova dostavlja kooperantu.

Član 42.

Prava i obaveze prema Posebnoj shemi Kooperant i izvođač radova su solidarno i pojedina čno odgovorni za pla ćanje PDV-a, dok se ne primi dokaz da je fakturirani PDV plaćen. Kooperant obra čunava, pla ća i podnosi prijavu za PDV prema Posebnoj shemi u skladu s odredbama ovog zakona, na isti način kao i za bilo koju drugu privrednu djelatnost. Plaćanje PDV-a od strane izvo đača radova, koji obra čunava kooperant, tretira se kao ulazni porez, a dokaz o pla ćanju istog je osnov za odbitak ulaznog poreza za dobavlja ča robe, odnosno davaoca usluga.

Član 43.

Produžetak primjene Posebne sheme UIO može propisima produžiti primjenu Posebne sheme, tako da pravdanje i pla ćanje PDV-a u ime isporu čioca dobara, odnosno davaoca usluga postane obaveza registriranog PDV obveznika koji prima građevinske radove.

XIII - POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

Član 44.

Male firme Lice čiji ukupan promet dobara ili usluga (u daljem tekstu: ukupan promet) u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno da će preći iznos određen članom 57. stav 1. ovog zakona nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na obveznika koji je prethodno registriran, odnosno čiji je ukupan promet bio veći od iznosa određenog u članu 57. stav 1. ovog zakona. Lice koje kao predstavnik domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost za koju se porez na dohod ak plaća u skladu s katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumskog zemljišta (u daljem tekstu: poljoprivrednik) nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži od 15.000 KM. Pojam "domaćinstvo" znači zajednica življenja, privređivanja i trošenja zajednički ostvarenih prihoda. Lica iz st. 1. do 3. ovog člana nemaju pravo iskazivanja PDV -a u fakturama ili odbitka ulaznog poreza i nisu dužna voditi knjige na način propisan ovim zakonom. Lica iz st. 1. do 3. ovog člana mogu, u bilo kom momentu, podnijeti zahtjev UIO za pla ćanje PDV-a. UIO, na osnovu zahtjeva od strane lica iz stava 6. ovog člana, donosi rje šenje o njihovoj registraciji za PDV, a obaveza plaćanja PDV-a za takva lica traje najmanje 60 mjeseci.

Član 45.

Poljoprivrednici Svi poljoprivrednici opisani u stavu 3. člana 44. koji nisu poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni porez (u daljem tekstu: pau šalna naknada) prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat djelatnosti na koje se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, pod uslovima i na na čin utvrđen ovim članom i pod uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO. Paušalna naknada plaća se poljoprivredniku koji izvr ši promet koji uklju čuje poljoprivredna i šumarska dobra i usluge licima koja se smatraju obveznicima u smislu ovog zakona. Obveznici iz stava 2. ovog člana, kojima poljoprivrednici vr še promet dobara ili usluga, obavezni su pau šalnu naknadu dodati na iznos koji pla ćaju za promet dobara ili izvr šene usluge. Obveznici iz stava 3. ovog člana imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim zakonom. Bliže uslove za primjenu ovog člana donosi UIO. UIO prije isteka tekuće godine utvrđuje iznos godišnje naknade za narednu godinu. Iznos naknade utvr đuje se tako da se obveznicima prema ovom članu kompenzira PDV koji su im za promet dobara i usluga obračunali poljoprivrednici.

Član 46.

Usluge koje pružaju putničke agencije i turoperatori Putničkim agencijama i turoperatorima (u daljem tekstu: putni čke agencije), u smislu ovog zakona, smatraju se obveznici koji pru žaju turisti čke usluge i koji, u vezi s tim uslugama, postupaju u svoje ime, pri čemu za organizaciju putovanja koriste dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljem tekstu: putni čke pogodnosti) i pla ćaju PDV u skladu s ovim članom. Sve usluge koje putni čka agencija izvr ši za organizaciju putni čkih pogodnosti smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom. Mjesto vršenja jedinstvene turističke usluge utvrđuje se u skladu s članom 15. st. 1. i 2. ovog zakona. Osnovica jedinstven e usluge koju vr ši turisti čka agencija je iznos koji predstavlja razliku između ukupne naknade koju pla ća putnik i stvarnih tro škova koje putnička agencija plaća za primljena dobra i izvršene usluge od strane drugih obveznika, bez PDV-a. Ako se lica koja vrše promet dobara i usluga turisti čkoj agenciji nalaze izvan Bosne i Hercegovine, PDV se ne plaća saglasno članu 28. stav 1. tačka 6. ovog zakona. Ako se promet dobara i usluga djelimi čno vr ši u Bosni i Hercegovini, a djelimi čno izvan Bosne i Hercegovi ne, PDV se pla ća samo na onaj dio prometa koji se vr ši u Bosni i Hercegovini. Putnička agencija nema pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obra čunat od strane obveznika koji su izvršili promet dobara i usluga za neposrednu korist putnika.

Član 47.

Korištena roba, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti Svaki obveznik koji, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica prema ugovoru, na osnovu kojeg se provizija pla ća za kupovine i prodaje, a koji kupi ili dobije kori štenu robu, umjetni čka djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, s namjerom da ih preproda (u daljem tekstu: preprodavac), mo že se opredijeliti da PDV obračuna na transakcije koje se odnose na pojedine stavke, u skladu s ovim članom i čl. 48. i 49. Pojam "korištena roba" zna či svaki pokretni predmet koji je pogodan za daljnju upotrebu u postojećem stanju ili nakon popravka, osim umjetni čkih djela, kolekcionarskih predmeta, antikviteta, plemenitih metala i dragog kamenja. Sljedeće se smatra plemenitim metalima: srebro (uklju čujući srebro kombinirano sa zlatom ili platinom), zlato (uključujući zlato kombinirano s platinom), platina i svi predmeti izra đeni od tih metala, pod uslovom da naknada za promet ovih metala ne prelazi tržišnu vrijednost. Dragim kamenjem smatraju se: dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, bez obzira da li su u obrađenom ili neobrađenom stanju, pod uslovom da nisu ugrađeni ili povezani u niske. "Umjetnička djela', kolekcionarski predmeti' i 'antikviteti" slijede definicije pojmova navedene u Aneksu 1. ovog zakona. Ako preprodavci istovremeno obračunavaju, naplaćuju i plaćaju PDV prema općim uslovima, obavezni su u svojim knjigama posebno knjižiti nabavku. Preprodavci mogu obra čunati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima, ako su kupili ili dobili dobra iz stava 1. ovog člana:

1. od lica koja nisu obveznici;

2. od drugih obveznika koji, u skladu s ovim zakonom, nisu imali pravo na odbitak ula znog poreza za promet takvim dobrima, a koji su oslobođeni prema čl. 24. i 25. ovog zakona;

3. od obveznika iz člana 44. st. 1. i 2. ovog zakona, ako je u pitanju poslovna imovina;

4. od drugih preprodavaca, u mjeri u kojoj promet podlije že pla ćanju PDV -a prema posebnim uslovima prema ovom članu. Ako su ispunjeni uslovi precizirani u članu 27. ovog zakona, promet dobara prema ovom članu također je oslobođen od PDV-a. Preprodavci koji obra čunavaju PDV u skladu s ovim članom i čl. 48. i 49. ovog zakona ne mogu na ispostavljenim fakturama iskazati PDV ili navesti bilo koji podatak na osnovu kojeg se može PDV obračunati. UIO izdaje bli že propise kojima se propisuje primjena posebnih uslova, uklju čujući zahtjeve za fakturiranjem i vođenjem knjigovodstva itd.

Član 48.

Osnovica za promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta Osnovica za promet dobara iz člana 47. ovog zakona je razlika izme đu prodajne i nabavne cijene dobra, uz odbitak PDV-a koji je sadržan u toj razlici. Nabavna cijena za preprodavca je ukupno pla ćeni iznos u gotovini, dobrima ili uslugama, u koji ulaze svi porezi, provizije, tro škovi i da žbine koje preprodavac plati licu od kojeg je nabavio ta dobra. Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos koji je preprodavac primio ili treba primiti od kupca ili trećeg lica, a u koji ulaze i subvencije koje su direktno povezane s takvim prometom, porezi, provizije, tro škovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavac obra čunava kupcu, uključujući i PDV. Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene, oporezivi iznos je nula. Preprodavac koji se odlu či za vr šenje obra čuna izlaznog poreza prema op ćim uslovima propisanim ovim zakonom ima pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s općim odredbama u momentu kada je obračunata obaveza PDV-a postala naplativa.

Član 49.

Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta Preprodavac može također odabrati da obračunavanje PDV-a vrši na razliku između prodajne i nabavne cijene za promet sljedećih dobara:

1. umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koje on sam uvozi;

2. umjetničkih djela koja dobije direktno od umjetnika ili njegovog pravnog nasljednika;

3. umjetničkih djela koja dobije po nižoj stopi od obveznika koji nije preprodavac. Osnovica za promet dobara prema ovom članu je razlika između prodajne cijene preprodavca za takva dobra i nabavne cijene preprodavca za ta dobra, umanjena za PDV na tu razliku. Nabavna cijena za uvoze je iznos koji je jednak osnovici za uvoz dobara, uve ćan za PDV koji je obračunat i naplaćen ili plaćen na takav uvoz. Nabavna cijena prema stavu 1. ta č. 2. i 3. ovog člana je ukupno pla ćeni iznos, u koji su uračunati svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje je preprodavac platio licu od kojeg je ta dobra dobio. Prodajna cijena preprodavca je ukupno pla ćeni iznos koji preprodavac primi ili treba primiti od kupca ili trećeg lica, u koji su uključene subvencije koje su direktno povezane s prometom, porezi i sve druge dažbine i zavisni troškovi nabavke, provizije, troškovi pakiranja, isporuke i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, u koji je uključen PDV. Ako je nabavna cijena ve ća od prodajne cijene za ista d obra, za osnovicu se smatra da je nula. Preprodavac koji vrši promet dobara prema ovom članu ne može odbiti ulazni porez na dobra koja je dobio ili uvezao na ovaj način. Odredbe člana 48. st. 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i na promet dobara u smis lu ovog člana. U slučajevima kada nije moguće obračunati PDV na svaki isporučeni artikal, jer su kupovina i prodaja izvršene u cijelosti, obveznik mo že odrediti mar žu za oporezivanje prema posebnim uslovima za odre đeni poreski period, kao razliku izme đu ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara navedenih u članu 47. stav 2. ovog zakona. UIO može izdati detaljnije propise u vezi s primjenom ovog člana.

Član 50.

Promet dobara na javnoj aukciji Obveznik koji, prilikom unapre đivanja svoje djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica po ugovoru na osnovu kojeg se pla ća provizija za kupovinu ili prodaju kori štene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta na javnoj aukciji (u daljem tekstu: aukcionar), s namje rom da ih proda najboljem ponu đaču, mo že obra čunavati i napla ćivati PDV saglasno ovom članu i članu 51. Zakona. Ako aukcionar istovremeno obra čunava i naplaćuje PDV prema op ćim i posebnim uslovima, obavezan je u svojim knjigama navesti odvojene podatke o prometu i obra čunati i naplatiti PDV za svaki posebno. Aukcionar može obračunati i naplatiti PDV u skladu sa stavom 1. ovog člana ako radi u ime nalogodavca koji je:

1. lice koje nije oporezivo lice;

2. drugi obveznik koji prema ovom zakonu ne ma pravo na odbitak ulaznog PDV -a za ta dobra;

3. obveznik prema st. 1. i 2. člana 44. ovog zakona, ako se radi o njegovim stalnim sredstvima;

4. preprodavac prema članu 47. ovog zakona. Definicije iz st. 2. i 3. člana 47. primjenjuju se i na slučajeve navedene u ovom članu.

Član 51.

Osnovica za promet dobara na javnoj aukciji Osnovica za promet dobara iz člana 50. ovog zakona je razlika izme đu cijene koja je postignuta na javnoj aukciji i iznosa koji je aukcionar platio nalogodavcu za izvršeni promet dobara, u koji je uključen PDV koji je aukcionar platio na proviziju. Iznos koji aukcionar treba platiti nalogodavcu jednak je razlici izme đu cijene postignute na javnoj aukciji i iznosa provizije koju aukcionar primi ili treba primiti od nalogodavca, prema ugovoru kojim se provizija plaća pri prodaji. Cijena koja je postignuta na aukciji je ukupni iznos u koji su uklju čeni porez i direktni troškovi, kao što su: provizija, tro škovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, a koje kupac pla ća aukcionaru za robu. Aukcionar je obavezan kupcu i nalogodavcu ispostaviti fakturu za svaki promet dobara na javnoj aukciji. U fakturi koja se ispostavlja kupcu mora se navesti cijena dobara postignuta na aukciji, porezi i druge dažbine, te direktni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koje aukcionar obračunava kupcu dobara. PDV se ne može posebno iskazivati na fakturi. U fakturi koju aukcionar ispostavlja nalogodavcu mora odvojeno biti navedena cijena postignuta na aukciji i iznos provizije koju aukcionar treba primiti ili je primio od nalogodavca. Ako je aukcionar fakturu navedenu u stavu 7. ovog člana ispostavio nalogodavcu koji je obveznik, takva faktura zadovoljava uslove za izdavanje fakture predvi đene u članu 55. ovog zakona. Smatra se da je nalogodavac izvr šio promet dobara kada aukcionar ta dobra proda na javnoj aukciji.

XIV - POVRAT PDV-A

Član 52.

Povrat ulaznog poreza Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu ve ći od iznosa izlazne poreske obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike. Ako obveznik odlu či da mu se ne izvr ši povrat razlike iz stava 1. ovog člana, ta razlika se priznaje kao poreski kredit. Svaki poreski kredit, koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci, vraća se. Svaki dospjeli povrat iz stava 1. ovog člana, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. Povrat ulaznog poreza zbog ispravke gre ške u plaćanju vrši se u roku iz stava 3. ovog člana, nakon što obveznik obavijesti UIO o nastaloj gre šci ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način. Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza k oji je ve ći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV. Obveznik, koji ne primi razliku u PDV-u u roku iz st. 3. i 4. ovog člana, ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom kojim se regulira stopa zatezne kamate, po čevši od prvog dana nakon isteka roka od 30 dana od dana podnošenja prijave za PDV. Ako je obvezniku dospio rok za pla ćanje drugih poreza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga. Propise kojima se obuhvataju detaljni uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO.

Član 53.

Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini Svaki obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini ima pravo na povrat ulaznog poreza koji mu je obra čunat na promet dobara i usluga izvr šenih od strane obveznika iz Bosne i Hercegovine ili koji je obra čunat na uvezenu robu u Bosnu i Hercegovinu, pod uslovima i na način propisan ovim zakonom. Obveznik iz stava 1. ovog člana ima pravo na povrat ulaznog poreza ako:

1. dobra kupi ili uveze, odnosno primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju strani obveznik obavlja u inozemstvu, pod uslovom da bi strani obveznik imao pravo na odbitak ulaznog poreza na tu djelatnost da je obavlja u Bosni i Hercegovini;

2. u toku perioda u kojem se priznaje pravo na povrat ulaznog poreza, ne vrši promet dobara i usluga koji bi se smatrao prometom izvršenim u Bosni i Hercegovini, osim:

a) usluga u vezi s uvozom dobara povezanim s članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona;

b) usluga u vezi s uvozom u skladu s članom 26. i izvozom u skladu s članom 27. ovog zakona;

c) usluga na koje je PDV plaćen od strane lica za koje su te usluge izvršene.

3. Obveznici imaju p ravo na povrat ulaznog poreza u odre đenom periodu na osnovu zahtjeva koji podnesu UIO. Propise kojima će se bliže regulirati uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO.

Član 54.

Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika Fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivali šta u Bosni i Hercegovini imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana. Propise kojima će se bliže regulirati uslovi i način povrata PDV-a donosi UIO.

XV - ISPOSTAVLJANJE FAKTURE, KNJIGOVODSTVO I ČUVANJE DOKUMENATA

Član 55.

Poreske fakture Obveznik je du žan klijentu izdati fakturu ili drugi dokument koji slu ži kao faktura (u daljem tekstu: faktura) za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobo đen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25. ovog zakona. Obaveza izdavanja fakture iz stava 1. ovog člana postoji i ako je nastala obaveza pla ćanja za dio prometa, odnosno prije nego što je izvršen cijeli promet. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o pla ćanju mora osigurati da je dobavlja č robe, odnosno davalac usluga obveznik. Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaćanju, koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi opskrbljivača. UIO izdaje bli že propise o uslovima za poresko fakturiranje, uklju čujući i dopu štanje da se blagajnički ra čuni ispostavljaju samo u maloprodaji, osim ako kupac ne tra ži fakturu, utvrđujući ograničenja za korištenje platnih izvoda klijenta. Knjižno obavještenje izdaje se u sljedećim slučajevima kada:

1. se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;

2. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga na kon ispostavljanja fakture odobri sni ženje cijene ili popust; i

3. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporu čena dobra, odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture. Lica koja nisu registrirana kao obveznici, ka o i registrirani obveznici koji vr še promet dobara i usluga koji je oslobo đen od PDV-a, ne mogu na fakturi iskazati iznos PDV -a ili na bilo koji drugi način naznačiti da je u fakturi sadržan iznos PDV-a. Obveznik prema stavu 7. ovog člana, koji primi potvrdu o plaćanju na kojoj je nazna čeno da iznos uklju čuje PDV, obavje štava lice koje je ispostavilo potvrdu o pla ćanju o ovim okolnostima i vraća primljeni iznos PDV-a. Obveznik koji, suprotno st. 7. i 8. ovog člana, prikaže iznos PDV-a na fakturi ili na bilo koji drugi način naznači da je u iznosu fakture uključen PDV, naznačeni iznos PDV-a plaća UIO. Isto tako, PDV se pla ća UIO ako obveznik iska že previsok iznos PDV -a na fakturi ili na fakturi koja se odnosi na promet na koji se PDV ne treba pla ćati u iznosu iskazanog PDV-a ili ako na drugi način naznači da fakturirani iznos uključuje PDV. Plaćanje UIO pogrešno fakturiranog ili dobijenog iznosa može se izbjeći ako se greška ispravi u korist kupca. U kalkulaciji cijena jasno se navodi da u cijenu nije uključen PDV.

Član 56.

Knjigovodstvo Svaki obveznik obavezan je voditi knjige s dovoljno podataka koji će omogu ćiti urednu primjenu PDV -a, uklju čujući i obra čunavanje obaveze PDV -a za svaki period PDV -a i inspekciju od strane UIO. Navedene knjige vode se u skladu s propisima o računovodstvu. Dobavljač dobara, odnosno davalac usluga du žan je čuvati kopije svih faktura, knji žnih obavještenja i izvoda o plaćanju. UIO može donijeti bli že propise o ra čunovodstvu i knjigovodstvu, uklju čujući i utvrđivanje zahtjeva i uslova za pretvaranje ra čunovodstva i knjigovodstva koje se vodi u stranoj valuti u državnu valutu u svrhu utvrđivanja poreske obaveze i drugih podataka koji se obavezno vode.

XVI - REGISTRACIJA OBVEZNIKA

Član 57.

Registracija za PDV Svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobo đenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000 KM dužno je da se registrira prema ovom zakonu kao poreski obveznik. Kada se odre đuje da li je ili nije pređen prag od 50.000 KM, uzima se u obzir i promet povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica, ili na bilo koji drugi na čin, pod zajedni čkom neposrednom ili posrednom kontrolom. Bliže propise za registraciju obveznika, uklju čujući i registracije dozvoljene prema članu 44. stav 6. zakona, donosi UIO. Registrirani obveznici ili lica koja raspola žu dobrima u pogledu kojih se prema ovom zakonu smatra da s njima raspola žu obveznici zavode se u j edinstveni registar (u daljem tekstu: poreski registar) koji vodi UIO, a koji služi u svrhu provođenja ovog zakona. Bliže propise o zavo đenju u jedinstveni registar obveznika, kao i o uno šenju i ispravljanju podataka u tom registru donosi UIO. Obveznik je du žan obavijestiti UIO o izmjenama podataka koji uti ču na obra čunavanje i plaćanje PDV-a, a koji su vezani za početak, mijenjanje ili prestanak djelatnosti, osim ako nije drukčije propisano ovim zakonom. UIO izdaje rje šenje o registraciji obaveze pla ćanja PDV-a u poreski registar za svako lice iz stava 1. ovog člana. Uvjerenje o registraciji jasno se izlaže na istaknutom mjestu u poslovnim prostorijama. Obveznici podnose zahtjev za registraciju najkasnije osam dana prije zapo činjanja oporezivog poslovanja. Sva lica koja prvi put postaju ili mogu postati obveznici du žna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do 20 -og u kalendarskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem su ostvarila ili je vjerovatno da će ostvariti promet dobara ili uslug a u iznosu koji je ve ći od iznosa propisanog u stavu 1. ovog člana. Ta lica postaju registrirani obveznici danom koji utvrdi UIO u rje šenju o registraciji koje se izdaje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, UIO po slu žbenoj dužnosti određuje PDV obavezu poljoprivrednika čiji katastarski prihod prelazi iznos predvi đen stavom 3. člana 44. ovog zakona. Sva lica koja raspola žu dobrima, koja se prema ovom zakonu tretiraju kao da su isporu čena od strane obvezn ika koji obavljaju svoju poslovnu djelatnost, obavezna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju u roku od 15 dana od dana kada steknu pravo na raspolaganje takvim dobrima. Oblik i sadržaj zahtjeva za registraciju propisuje UIO.

Član 58.

Registracija zasebnih poslovnih subjekata Kada obveznik ima više od jednog poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini, podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Na zahtjev obveznika prema prethodnom stavu, UIO može posebno registrirati svaki poslovni subjekt, pod uslovom da se knjigovodstvo vodi odvojeno za svaki od njih.

Član 59.

Zajednička registracija Kada vi še obveznika zajedni čki obavlja djelatnosti koje su oporezive prema ovom zakonu, UIO može, na zahtjev tih obveznika, odobriti zajedničku registraciju. Zajednička registracija mo že se odobriti i u slu čaju kada dva ili vi še obveznika obavljaju djelatnosti koje su i oporezive i oslobođene prema ovom zakonu. Uslov za zajedničku registraciju je da j edan obveznik, pravno lice ili mati čna firma, direktno ili indirektno, kroz posjedovanje svih dionica, u potpunosti posjeduje podružnu firmu ili firme drugog obveznika koje su uključene u zajedničku registraciju.

Član 60.

Registracija poreskih punomoćnika Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, registrira se kod poreskog punomo ćnika koji ima sjedi šte u Bosni i Hercegovini. Obveznik i punomo ćnik su solidarno i pojedina čno odgovorni za porez koji se obra čunava u skladu s ovim zakonom. Prava i obaveze koje imaju obveznici u Bosni i Hercegovini, u skladu s ovim zakonom, odnose se i na punomoćnika.

Član 61.

Dobrovoljna registracija UIO mo že dati odobrenje za dobrovoljnu registraciju licima koja vr še iznajmljivanje, poljoprivrednu obradu posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela. Dobrovoljna registracija mo že se odobriti licu koje iznajmljuje prostorije, osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje. Dobrovoljna registr acija ne uklju čuje ve ć ustanovljene zakupe osim ako to zakupac ne prihvati. UIO mo že uslovno dati rje šenje za dobrovoljnu registraciju licu koje kupuje i izgra đuje objekte i vrši unapređenja zemljišta u svrhu prodaje obvezniku. Dobrovoljna registracija iz stava 1. ovog člana daje se na period od najmanje dvije kalendarske godine. U slučaju da se dobrovoljna registracija odobri prije nego što se završi izgradnja objekata koji se izdaju u zakup, vrijeme registracije počinje teći od početka prvog zakupa. UIO može bliže propisati postupak dobrovoljne registracije prema ovom članu.

Član 62.

Prestanak registracije UIO, na zahtjev obveznika ili po slu žbenoj du žnosti, mo že donijeti rje šenje o brisanju obveznika iz jedinstvenog registra kada obveznik u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario ukupan promet ve ći od iznosa utvr đenog odredbama st. 1. do 3. člana 44. i stava 1. člana 57. ovog zakona. Ako obveznik prestane obavljati poslovne djelatnosti, UIO po slu žbenoj du žnosti donosi rješenje o prestanku registracije za PDV. Prije donošenja rješenja o prestanku registracije, obveznik je du žan obračunati i platiti PDV na sve nabavke koje je izvr šio do dana obavještavanja UIO o prestanku obavljanja djelatnosti i izvršiti popis svih dobara na zalihama. Obveznik je du žan obračunati PDV na dobra koja su popisana na zalihama, kao da se radi o kupovini dobara za njegove vlastite potrebe. UIO donosi rješenje o prestanku registracije nakon izmirivanja poreskih obaveza iz st. 3. i 4. ovog člana.

XVII - NADZOR OBRAČUNAVANJA, PLAĆANJA I NAPLATE PDV-A

Član 63.

Nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a Nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a vrši UIO, u skladu s posebnim zakonom. Kod uvoza robe, obra čunavanje, napla ćivanje i pla ćanje PDV -a nadzire UIO u skladu sa carinskim propisima kao da PDV predstavlja uvoznu carinsku dažbinu.

XVIII - PREVENTIVNE MJERE PROTIV OBVEZNIKA KOJI VRŠE FIKTIVNI

PROMET

Član 64.

Tumačenje "Fiktivni promet" zna či obavljanje poslovnih djelatnosti s ciljem da se prijevarom izbjegne plaćanje PDV-a.

Član 65.

Promet i poslovanje zasnovani na ugovorima koji su suprotni javnom redu i interesu Izuzetno od odredbi propisanih u Poglavlju X. ovog zakona, UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a, ako do prometa na kojem je zasnovan zahtjev nije do šlo zbog toga što se ugovorni osnov između dobavljača i primaoca osnovano smatra nevažećim. UIO odbija zahtjeve iz stava 1. ovog člana, bez obzira na dobre namjere lica koje vr ši potraživanje, a u vezi s nevaženjem ugovorne osnove.

Član 66.

Solidarna odgovornost UIO odbija zahtjeve za povrat PDV -a u slu čaju kada je podnosilac zahtjeva znao ili mogao znati da je isporučilac dobara, odnosno davalac usluga nepravilno izvr šio obračun svog PDV- a. Za podnosioca zahtjeva smatra se da je znao ili imao razloga znati da je promet izvr šen pod uslovima koji ukazuju na to da su poslovne djelatnosti isporu čioca dobara, odnosno davatelja usluga neprofitabilne ako su svi troškovi poslovanja, uključujući i PDV, plaćeni. UIO je ovlaštena naložiti za određene registrirane poreske obveznika koji su u dugu - dužnike da PDV na isporuke registriranim obveznicima PDV-a, plati od strane primaoca isporuke. Članovi 41. do 43. ovog zakona u vezi s prometom koji se odnosi na gra đevinske radove također se primjenjuju na primaoce i isporu čioce dobara i usluga prema posebnoj shemi za poreske obveznike - dužnike, propisanoj u prethodnom stavu. Posebna shema za poreske obveznike -dužnike mo že se primijeniti na odre đenog poresk og obveznika - dužnika ako je u opasnosti zna čajan iznos poreskih prihoda i ako UIO smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se sprije čilo akumuliranje dugova. UIO će svojim propisima odrediti dodatne uslove za primjenu ove posebne sheme na poreske obveznike - dužnike. Odluka o uvođenju posebne sheme za određenog poreskog obveznika-dužnika objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u najmanje tri naj čitanije dnevne novine i ne mo že se primjenjivati na bilo kog poreskog obveznika - primaoca isporuke prije njenog objavljivanja.

XIX - KAZNENE ODREDBE

Član 67.

Prekršaji Svaki poreski obveznik koji činjenjem ili ne činjenjem napravi prekr šaj podlije že nov čanoj kazni za prekršaj. Poreski obveznik koji:

1. obračuna i naplati PDV na prijenos imovine koja čini firmu ili dio firme, u suprotnosti sa stavom 2. člana 7. ovog zakona, bit će nov čano ka žnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od obračunatog iznosa;

2. ne obra čuna i ne plati PDV na osnovicu u skladu s članom 20. ovog zakona bit će novčano ka žnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobra čunatog ili nepla ćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

3. ne obračuna i ne plati ili pogre šno obračuna i plati PDV u skladu sa stavom 2. člana 38. i stavom 5. člana 39. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neplaćenog ili pogrešno obračunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa s t. 1. do 4. člana 39. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300 KM, osim u slu čajevima kada je prijava negativna;

5. pogrešno obra čuna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu od 50% od nezakonski stečene dobiti;

6. obračuna PDV, iska že PDV na fakturama i odbije ulazni porez suprotno članu 44. ovog zakona, bit će nov čano ka žnjen u iznosu od 100% od obra čunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

7. obračuna veću paušalnu naknadu od one koja je dozvoljena prema članu 45. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% od premašene naknade;

8. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s članom 46. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili nepla ćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

9. ne obra čuna i ne plati PDV u skladu s čl. 47. - 49. ovog zakona, kao preprodavac korištene robe, umjetni čkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta bit će nov čano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobra čunatog ili nepla ćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

10. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s čl. 50. i 51. ovog zakona, kao aukcionar, bit će novčano ka žnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobra čunatog ili nepla ćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;

11. ne ispostavi fakturu ili ne sačuva primjerak fakture, u skladu s članom 55. st. 1. i 2. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300 KM;

12. na fakturi ne iska že PDV ili druge podatke iz kojih se iznos PDV mo že odbiti saglasno čl. 47. i 51. i PDV ne prika že na fakturi ili u izvodima s cijenama jasno ne nazna či da PDV nije uključen u skladu s članom 55. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% iskazanog PDV-a ili iznosa PDV -a koji se mo že oduzeti, a u iznosu od 300 KM u ostalim slučajevima;

13. ne vodi i ne čuva knjige u skladu s članom 56. ovog zakona, podliježe novčanoj kazni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM;

14. ne obavijesti UIO o po četku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti saglasno čl. 57., 60. i 62. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a minimalno sa 1.000KM. Ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice kako je propisano prethodnim stavom. Kazne koje su propisane st. 1. i 2. ovog člana povećavaju se za 50%:

1. svaki put kada je počinilac povratnik (ranije kažnjavan);

2. u slučajevima kada je poreski obveznik sprečavao UIO u otkrivanju prekršaja, i

3. u slučajevima kada je poreski obveznik po činio prekršaj primjenom sredstava prevare ili kroz uplitanje trećeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi način.

XX - ŽALBENI POSTUPAK

Član 68.

Žalbe Kada obveznik od službenika primi rješenje koje:

1. utiče na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili

2. predstavlja rješenje kojim mu se nameće određena administrativna kazna; ili

3. predstavlja rje šenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadr žana, odnosno kojom se produžava rok za sačinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili

4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta,

5. utiče na registraciju ili poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu, od UIO može zahtijevati da izvrši reviziju tog rješenja. Zahtjev za reviziju rje šenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana od dana dono šenja rješenja putem pismenog obavje štenja potkrijepljenog materijalnim dokazima koje odre đeno lice želi predočiti. UIO mo že produ žiti rok u okviru kojeg se zahtjev za reviziju treba izvr šiti prema stavu 1. ovog člana za onoliko dugo koliko smatra da je potrebno. UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanom obliku obavje štava obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog člana o svojoj odluci u vezi s revizijom rješenja. Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila rješenje. U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rje šenje, obveznik koji je zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje. Žalba Osnovnom sudu za prekršaje sačinjava se u pisanom obliku i prate je materijalni dokazi koje obveznik (u daljem tekstu: podnosilac žalbe) želi predočiti. UIO, u roku od 30 dana od dana kada je obaviještena o žalbi, odgovara u pisanom obliku. Osnovni sud za prekr šaje vodi saslu šanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba podnesena. Podnosilac žalbe mo že usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekr šaje tokom saslušanja žalbe, a u slu čajevima kada do toga do đe i UIO se daje mogu ćnost da predo či usmene i pisane dokaze. Osnovni sud za prekršaje obavještava učesnike u postupku o svojoj odluci, zajedno s pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana okončanja saslušanja. Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke koju je donio Osnovni sud za prekršaje. Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na podnisiocu žalbe. Zahtjev za reviziju rje šenja od strane UIO koji je sa činjen u skladu sa stavom 1. ovog člana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog člana ili molba Vrhovnom sudu za reviziju rje šenja prema stavu 12. ovog člana ne obustavlja bilo kakvu obavezu plaćanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO, Osnovni sud za prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog pote škoća u poslovanju, ne nalo že da se obaveza pla ćanja obustavi dok ne donesu svoju odluku. Kada se spor konačno riješi u korist:

1. UIO, obveznik plaća neplaćeni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka kada je ta stvar riješena, i

2. podnosioca žalbe, UIO: (a) vrši povrat vi še upla ćenog poreza zajedno s kamatom na taj iznos koja je narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i (b) u slučaju kada je bilo šta vraćeno vlasniku, prodano ili uništeno - (i) vraća se iznos koji je jednak iznosu plaćenom od strane vlasnika za vraćanje te stvari, ili (ii) u slučaju kada je određena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od prodaje; ili (iii) izvr šiti povrat iznosa koji je jednak tr žišnoj vrijednosti te stvari u momentu njenog oduzimanja prije uništenja. UIO u predviđenim propisima donosi bliže odredbe prema ovom članu.

XXI - POSEBNE I DODATNE ODREDBE

Član 69.

Odobrenje UIO može izmijeniti iznose precizirane u članu 44. stav 3. i članu 57. stav 1. ovog zakona, ako se kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine za KM prema EUR -u značajno mijenja, ili ako se propisi o utvrđivanju katastarskog prihoda izmijene.

Član 70.

Detaljni propisi Kombinirana nomenklatura tarifnih oznaka koristi se za razvrstavanje proizvoda, dok se standardna klasifikacija djelatnosti koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti. UIO donosi propise za provođenje ovog zakona, uključujući i kriterije u vezi s oslobađanjima, te način na koji se mogu ostvariti. UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako fizi čko lice koje krši odredbe propisa podlije že novčanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno lice u pravnom licu podliježe novčanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podlije že novčanoj kazni do 10.000 KM.

Član 71.

Tumačenje U ovom zakonu "poslovanje" uključuje svaki oblik trgovine, profesije ili zanimanja. Sljedeće se smatra obavljanjem poslovanja:

1. stavljanje objekata od strane kluba, udru ženja ili organizacije (za članarinu ili drugu naknadu) na raspolaganje njihovim članovima;

2. ulaz lica u prostorije uz naknadu. "Stalna sredstva" obuhvataju kompjutersku opremu, zemlji šte i zgrade, gr ađevinske radove, renoviranje i radove na postavljanju instalacija. "Dokument" znači sve na čemu su zabilježeni podaci bilo kakvog opisa. "Ulazni porez" u vezi s poreskim obveznikom zna či iznos PDV-a koji se zaračunava prilikom isporuke dobara ili usluga tom obvezniku, i PDV koji je on platio ili treba da plati prilikom uvoza dobara, pri čemu se (u oba slu čaja) radi o dobrima ili uslugama koje se koriste ili se trebaju koristiti u poslovne svrhe tog obveznika. "Faktura" obuhvata i svaki dokument koji je sličan fakturi. "Izlazni porez", u pogledu poreskog obveznika, zna či PDV koji obra čunava na promet koji vrši. "Propisan" znači propisan propisima. "Propisi" znači propisi koje donese UIO prema ovom zakonu. "Promet" ima značenje koje je dato čl. 4. i 8. "Porez" znači porez na dodatu vrijednost. "Poreska faktura" ima značenje dato članom 55. "Poreski obveznik" ima zna čenje dato članom 12. i predstavlja lice koje je obavezno da bude registrirano u svrhe PDV-a prema članu 57. ovog zakona. U članovima ovog zakona, gdje je dato ovla štenje UIO da izdaje propise, "UIO" se tako đer odnosi i na Upravni odbor, uspostavljen prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), uz poštivanje podjele odgovornosti između Odbora i UIO, kako je propisano navedenim zakonom.

XXII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 72.

Povrat PDV-a u periodu do 31.12.2006.godine U periodu od 1.1.2006. do 31. 12 . 2006. godine, primjena člana 52. ovog zakona bit će suspendirana na način da se za iznose ulaznog poreza poreskih obveznika, koji prelaze iznose izlaznog poreza za bilo koji dati poreski period, ne će vršiti povrat, nego će se prenositi kao akontacija za buduće obaveze po PDV-u za period od šest mjeseci. U slučajevima gdje poreska akontacija nije iskori štena u okviru perioda navedenog u stavu 1. ovog člana, poreski obveznik će, po svom zahtjevu, imati pravo na povrat. UIO može produžiti period u kojem je su spendirana primjena člana 52. najvi še na jo š jedan period od 12 mjeseci. Primjena stava 6.člana 52. ovog zakona, bez obzira na prethodne stavove ovog člana, neće biti suspendirana.

Član 73.

Obračunavanje vrijednosti prometa dobara i usluga izvršenog do 31.12.2005. Dobavljač dobara i davalac usluga du žan je da, na dan 31.12.2005. godine, izvr ši obra čun vrijednosti dobavljenih dobara i izvr šenih usluga, a koja nije naplatio od kupaca i da ih obračuna navedenim kupcima. Obaveza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na usluge kooperanata glavnog izvođača radova. Ako je obra čun iz stava 1. ovog člana izvr šen poslije 1.1.2006., a u kojem je evidentirana ukupna vrijednost dostavljene robe i izvr šenih usluga, osnovica za obra čun PDV-a je samo ona vrijednost koja je obračunata za period poslije 1.1.2006. godine. Osnovica iz stava 3. ovog člana umanjuje se i za unaprijed pla ćene iznose koji su upla ćeni do 31.12.2005. godine i koji se odnose na promet investicione opreme, stalnih sredstava, izgradnju nekretnina i usluge koje treba da se izvr še nakon 1.1.2006. godine, ako je porez na promet proizvoda i usluga obra čunat i pla ćen u skladu s propisima koji reguliraju oporezivanje po navedenom osnovu. Svaka faktura koja se ispostavi do 31.12.2005., a u vezi s kojom se ne izvr ši promet dobrima ili uslugama, poništava se. Svaki dobavljač robe, odnosno davalac usluga koji vr ši kontinuirani promet dobara i usluga i koji ispostavlja naknadne fakture za takav promet, te izvr ši obračun do 31.12.2005. godine, obračunava porez na promet proizvoda i usluga u skladu s propisima koji su regulirali oporezivanje po navedenom osnovu.

Član 74.

Konačni obračun poreza na promet proizvoda i usluga i rokovi za plaćanje poreza Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su da, najkasnije do 20.2.2006. godine, UIO dostave konačan obračun poreza na promet proizvoda i usluga, za period poslovanja od 1.1. do 31.12.2005. godine. Porez na promet proizvoda i usluga u vezi s kojim se javlja obaveza obra čunavanja do 31.12.2005. godine plaća se u rokovima i na na čin propisan za pla ćanje tog poreza nakon podnesene prijave. Iznos poreza na promet koji je uklju čen u nenapla ćena potra živanja na dan 31.12.2005. godine, a koji nije pla ćen po podno šenju prijave za period od 1.1. do 31.12.2005. godine , plaća se istovremeno s naplatom potra živanja, i to u roku od pet dana od dana prijema upla te, ali ne kasnije od 30.6.2006. godine.

Član 75.

Popis nenaplaćenih faktura Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga du žni su sa činiti popis svih nenapla ćenih a ispostavljenih faktura, te izvr šenih avansnih pla ćanja na dan 31.12.2005. godine, koji uključuje obračunati porez za svaki okon čani promet dobrima i uslugama, te isti, zajedno s obračunom poreza na promet za period od 1.1. do 31.12.2005., dostaviti UIO.

Član 76.

Popis robe u maloprodaji Obveznici poreza na promet, koji vr še promet na malo, du žni su sa činiti popis proizvoda na zalihama na dan 31.12.2005. godine. Obveznici iz stava 1. ovog člana du žni su obra čunati PDV u skladu s odredbama ovog zakona. Obveznici su dužni UIO dostaviti inventurne liste zaliha do 10.1.2006. godine. Svaki obveznik iz stava 2. ovog člana, koji nije obavezan platiti PDV, podnosi svo j PDV račun do 31.1.2006. i plaća obračunati PDV do 28.2.2006. Prodajne cijene prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom.

Član 77.

Popis određenih dobara u maloprodaji i ugostiteljstvu Obveznici koji obavljaju trgovinsku i ugostiteljsku djelatnost, a obveznici su PDV -a u skladu s ovim zakonom, du žni su da na dan 31.12.2005. godine izvrše popis zaliha proizvoda (bezalkoholnih pi ća, piva, mineralnih voda, sokova, alkoholnih pi ća i vinskih destilata) po nabavnim cijenama s ura čunatim porezom na promet proizvoda. Ista obaveza va ži i za druge obveznike koji podlije žu obavezi pla ćanja poreza a koji svoje obaveze u pogledu poreza na promet obračunavaju na osnovu isporuka prodavnicama ili drugim poslovnim jedinicama. Ako se iznos poreza na prome t koji je uklju čen u nabavnu cijenu ne mo že utvrditi, porez na promet utvrđuje se iz stopa obračunatih na osnovu stopa prema Zakonu o porezu na promet. Liste popisanih zaliha s nazna čenim porezom na promet o bveznici dostavljaju UIO do 10.1.2006. godine. Kada UIO odobri inventurne liste dobara na zalihama prema stavu 1. ovog člana, porez na promet prikazan u inventurnoj listi tretira se, prema ovom zakonu, kao ulazni porez. Obveznik ima pravo izvr šiti odbitak ulaznog poreza iz stava 4. ovog člana u sr azmjeri s prometom, ali nema pravo na povrat ulaznog poreza po tom osnovu. Obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su izvršiti popis zaliha dobara - duhanskih prerađevina na dan 31.12.2005. godine, te taj popis dostaviti UIO do 10.1.2006. godine. Zalihe duhanskih prera đevina, koje su popisane na dan 31.12.2005. godine , obveznici su dužni prodavati po cijenama koje su važile na dan popisa dok se zalihe ne potroše. Prodaju zaliha po maloprodajnim cijenama prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom.

Član 78.

Zahtjev za registraciju za PDV Lica iz člana 12. ovog zakona postaju obveznici prema odredbama ovog zakona ako su u

2005. godini ostvarili ili procjenjuju da će ostvariti promet koji je ve ći od iznosa određenog u članu 57. stav 1. ili katastarski prihod ve ći od iznosa propisanog u članu 44. stav 3. ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog člana obavezna su zahtjev za registraciju podnijeti UIO najkasnije do 30.9.2005. godine, osim poljoprivrednika koje UIO registrira po službenoj dužnosti. UIO licima iz stava 2. ovog člana izdaje rje šenje o registraciji, najkasnije do 30.11.2005., a ostalim licima najkasnije do 31.12.2005. godine.

Član 79.

Kazne za prekršaje učinjene u periodu između stupanja na snagu Zakona i njegove primjene Poreski obveznici koji, činjenjem ili ne činjenjem, naprave prekr šaj u vezi sa samostalnim obavljanjem poslovne djelatnosti podlije žu nov čanoj kazni za prekr šaje. Poreski obveznik koji: (a) ne obra čuna vrijednost kupljenih dobara i izvr šenih usluga z a nabavke na dan 31.12.2005. godine (stav 1. člana 73. ovog zakona) bit će nov čano ka žnjen u iznosu koji odgovara 100% neobračunatog iznosa, a minimalno 500 KM; (b) ne plati porez na promet na propisani na čin i u propisanim rokovima (stav 2. člana 74. ovog zakona) bit će nov čano ka žnjen u iznosu koji odgovara 150% nepla ćenog poreza na promet, a minimalno 500 KM; (c) ne plati iznos poreza na promet uklju čen u nepla ćena potraživanja na dan 31.12.2005. godine do 30.6.2006. (stav 3. člana 74. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplaćenog iznosa, a minimalno 500 KM; (d) ne sačini popis na dan 31.12.2005. svih ispostavljenih, neplaćenih faktura ili ih ne preda UIO u propisanom roku ( član 75. ovog zakona) bit će nov čano ka žnjen u iznosu od 1.000

KM;

(e) ne sačini popis na dan 31.12.2005. svih dobara na zalihama, ili UIO ne preda inventurne liste u propisanim rokovima ( člana 76. ovog zakona) bit će nov čano ka žnjen u iznosu od

1.000 KM;

(f) ne sa čini popis na dan 31.12.2005. proizvoda po prodajnim cijenama gdje je porez na promet naveden odvojeno, ili ne podnese UIO inventurne liste u propisanom roku (st. 1. i 3. člana 77. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (g) ne podnese zahtjev za registraciju u propisanom roku (stav 2. člana 78. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 5.000 KM. Svaki zaposlenik, zastupnik ili posrednik obveznika koji je odgovoran za izvr šenje zadataka navedenih u prethodnom stavu podlije že istoj nov čanoj kazni kao i glavni obveznik za prekršaje prema stavu 1. u gornjem tekstu. Kazne propisane st. 1. i 2. ovog člana povećavaju se za 50% u slu čajevima kada je poreski obveznik:

1. pravio smetnje s ciljem sprečavanja UIO u otkrivanju prekršaja; i

2. počinio prekr šaj primjenom sredstava prijevare ili kroz uplitanje tre ćeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi način.

Član 80.

Obustava primjene člana 33. ovog zakona Izuzetno od odredbi člana 52. ovog zakona, odbitak dijela ulaznog poreza utvr đuje se na osnovu stvarnih podataka o izvr šenom prometu dobara i usluga na koje se PDV pla ća, do 30.6.2006. godine.

Član 81.

Primjena člana 37. ovog zakona Član 37. ovog zakona ne primjenjuje se na dobra na zaliha ma, koja su nabavljena prije 1.1.2006. godine.

Član 82.

Prestanak važenja propisa Od 1.1.2006. godine prestaje se primjenjivati Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik BiH", broj 62/04).

Član 83.

Stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1.1.2006. godine, izuzev odredbi sadržanih u čl. 72. do 79. ovog zakona, koje se primjenjuju od 1.7.2005. godine.

Ovaj zakon bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

*** "Službeni glasnik BiH", broj 35/05

Član 5.

"Član 83. Stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1.1.2006. godine, izuzev odredbi sadržanih u čl. 72. do 79. ovog zakona, koje se primjenjuju od 1.7.2005. godine.".

*** "Službeni glasnik BiH", broj 100/08

Član 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

*** "Službeni glasnik BiH", broj 33/17

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se danom početka primjene propisa iz člana 208. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini.

ANEKS 1.

UMJETNIČKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI I ANTIKVITETI

Stav 5. člana 47. (a) "Umjetnička djela" znači:

• slike, kola ži i sli čne dekorativne plo če, slike i crte ži, koje su u cijelosti izra đene rukom, ustima ili stopalima umjetnika, osim planova i crte ža za arhitektonske, inženjerske, industrijske, komercijalne, topografske ili sli čne svrhe, ru čno ukra šeni proizvedeni artikli, pozori šne dekoracije, stu dijska platna koja stoje u pozadini ili slična obojena platna. (oznaka KN 9701);

• originalne gravure, štampane slike i litografije, koje predstavljaju otiske koji su proizvedeni u ograni čenom broju primjeraka direktnu u crno -bijeloj boji ili u koloru od j edne od nekoliko plo ča koje su u cijelosti izra đene ru čno, ustima ili stopalima umjetnika, bez obzira na proces ili tehniku ili materijal koji je koristio, ali ne uključujući bilo kakav mehanički ili fotomehanički proces (oznaka KN 9702 00 00);

• originalne skulpture i statue, u bilo kom materijalu, pod uslovom da su u cijelosti izrađene od strane umjetnika;

• odljevci skulptura, čija je proizvodnja ograni čena na osam kopija koju nadzire umjetnik ili njegov nasljednik po pravu (oznaka KN 9703 00 00);

• tapiserije (oznaka KN 5805 00 00) i tekstilni proizvodi koji se stavljaju na zid (oznaka KN 6304 00 00) izra đeni rukom od originalnih nacrta koje su dali umjetnici, pod uslovom da nema više od osam kopija svakog od njih;

• pojedini predmeti od keramike u cijelosti izrađeni i potpisani od strane umjetnika,

• cakline na bakru izra đene isključivo rukom, ograničene na osam brojevima ozna čenih kopija koje nose potpis umjetnika ili studija, isključujući nakit, zlatninu i srebrninu;

• fotografije koje snimi umjetnik i koje od štampa on ili koje se od štampaju pod njegovim nadzorom, potpisane i ozna čene brojevima i ograni čene na 30 kopija, uključujući sve veličine i okvirove; (b) "kolekcionarski predmeti" znači:

• poštanske ili taksene marke, po štanski žigovi, kovert e prvog dana, prethodno oštambiljani uredski materijal i sli čno, frankirani ili, ako nisu frankirani, da ne predstavljaju zakonsko sredstvo pla ćanja i da nisu namijenjeni za upotrebu kao zakonsko sredstvo plaćanja (oznaka KN 9704 00 00);

• kolekcije i kole kcionarski primjerci od zoolo škog, botani čkog, mineralo škog, anatomskog, arheološkog, etnografskog ili numizmati čkog interesa (oznaka KN 9705 00 00); (c) "antikviteti" zna či objekti osim umjetni čkih djela i kolekcionarskih predmeta koji su stariji od 100 godina (oznaka KN 9706 00 00).