Zakon o pravosudnom ispitu

ZAKON O PRAVOSUDNOM ISPITU FEDERACIJE BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/1995, 35/1998, 29/2003 i 43/2013) (Integralni – neslužbeni tekst)

Član 1

Pravosudni ispit (u daljem tekstu: ispit) je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici radi sticanja uvjeta za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uvjetovano pravosudnim ispitom.

Član 2

Ispit mogu polagati osobe koje su prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekle zvanje diplomiranog pravnika, kao i osobe koje su zvanje diplomiranog pravnika stekle u bivšoj SFRJ do 06.04.1992. godine. Ispit mogu polagati i osobe koje su po obrazovnom sistemu prema Bolonjskom procesu završile četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da su stekle najmanje 240 ECTS bodova i koje su tokom školovanja u nastavnom planu i programu imale sve predmete navedene u članu 4. ovog zakona. Osobe iz st. 1. i 2. ovog člana mogu polagati ispit ak o su najmanje dvije godine nakon završetka školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskom ili uredu notara, u tijelima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim osobama. Ako su domaći il i strani državljani kao i osobe bez državljanstva stekle diplomu na pravnom fakultetu u inostranstvu, mogu polagati pravosudni ispit uz dokaz o važenju i priznavanju inostrane diplome u Bosni i Hercegovini i uz ispunjavanje uvjeta iz stava 3. ovog člana.

Član 3

(brisano)

Član 4

Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova i zadataka iz člana 1. ovog zakona. Ispit se polaže pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita polaže se iz krivičnog prava i iz građanskog prava, ili porodičnog ili radnog prava. Usmeni dio ispita polaže se iz:

1) krivičnog prava (materijalno i procesno),

2) građanskog prava (materijalno i procesno),

3) porodičnog prava,

4) privrednog prava,

5) upravnog prava,

6) radnog prava,

7) ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

Član 5

Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. ovog zakona. Program iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar pravde (u daljem tekstu: ministar pravde), na prijedlog Komisije za polaganje pravosudnog ispita. Program pravosudnog ispita objavljuje se u "Službenim novinama Federacije".

Član 6

Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača. Predsjednika Komisije, njegovog zamjenika i 13 ispitivača (u daljem tekstu: lista ispitivača) imenuje ministar pravde na vrijeme od dvije godine iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim tijelima ili advokaturi ili u državnim tijelima ili drugim tijelima ili u poduzećima (društvima) ili drugim pravnim licima stekli visok ugled pravnog stručnjaka. Predsjednik Komisije, njegov zamjenik i ispitivači s liste su ispitivači za određene predmete, a rješenjem o imenovanju određuje se ko je od njih ispitivač za pojedini predmet. Predsjednik Komisije ili njegov zamjenik određuju sastav Komisije za polaganje pojedinog kandidata ili za određeno vrijeme, ali ne duže od dva mjeseca. Rješenjem o imenovanju predsjednika Komisije, njegovog zamjenika i ispitivača određuje se i sekretar Komisije i njegov zamjenik iz reda diplomiranih pravnika ili pravnika.

Član 7

Administrativne poslove Komisije obavlja Federalno ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde).

Član 8

Komisija o svom radu podnosi izvještaj ministru pravde najmanje jedanput godišnje.

Član 9

Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik (u daljem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uvjete iz člana 2. ovog zakona o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenoj praksi licima iz člana 3. ovog zakona izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je lice upisano u imenik kao advokatski pripravnik. Ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

Član 10

Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

Član 11

Ispit počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti. Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandiat polaže pismeni dio ispita. Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.

Član 12

Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača. Pismeni rad se ocjenjuje ocjenom "položio" ili "nije položio".

Član 13

Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

Član 14

Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita. Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti. Usmeni dio ispita je javan.

Član 15

Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom "položio" ili "nije položio". Ako je kandidat na ispitu pokazao osobiti uspjeh i na pismenom i na usmenom dijelu ispita iz svih predmeta, ocjenjuje se ocjenom "položio s odličnim uspjehom". O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač. Ocjena o uspješnosti ispita saopćava se kandidatu po završenom ispitu.

Član 16

Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta, odnosn o kandidat koji nije dužan polagati neki od predmeta (član 23. ovog zakona), a ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog predmeta, ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta, polagati popravni ispit. Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca. Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispi ta a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta. Ako kandidat u roku iz stava 2. ovog člana ne položi popravni ispit, smatrat će se da ispit nije položio.

Član 17

Kandidatu koji je položio ispit Ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

Član 18

Kandidat koji nije položio ispit može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

Član 19

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatrat će se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita. Ako kandidat odustane od već započetog isp ita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu iz člana 11. stav 3. ovog zakona, smatrat će se da ispit nije položio.

Član 20

Započeti ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen nastaviti polaganje ispita. O odlaganju ispita odlučuje Komisija.

Rješenje o nastavku ispita donosi Komisija na molbu kandidata. Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odlaganju donesena. Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stava 3. ovog člana ili ako mu molba bude odbijena smatrat će se da ispit nije položio. Protiv rješenja Komisije kandidat može podnijeti žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odlaganja ispita.

Član 21

Predsjedniku Komisije, njegovom zamjeniku, članovima i sekretaru Komisije pripada naknada za rad u Komisiji. Ovlašćuje se ministar pravde da donese pravilnik o naknadama za rad u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita.

Član 22

Troškove Komisije snosi kandidat, ukoliko tijelo, poduzeće ili pravna osoba kojem je kandidat proveo potrebnu praksu ne odluči da ih ono snosi.

Čl. 23 i 24

(brisano)

Član 25

Diplomirani pravnik koji je obavljao dužnost redovnog i vanrednog profesora pravnih nauka na fakultetima, sudije Vrhovnog suda, sveznog i republičkog javnog tužioca i njihovih zamjenika ili saveznog i republičkog javnog pravobranioca, a kome je u smislu člana 27. Zakona o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95) Ministarstvo pravde izdalo rješenje izjednačen je u pravima sa diplomiranim pravnikom koji je položio ispit do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 26

Sa ispitom u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su bili na snazi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 06.04.1992. godine. O priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde, rukovodeći se načelom reciprociteta.

Član 27

(brisano)

Član 28

Ovlašćuje se ministar pravde da donese pravilnik o polaganju pravosudnog ispita kojim će se bliže propisati način prijavljivanja ispita, rad Komisije, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije osoba koje su položile pravosudni ispit.

Član 29

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. marta 1995.godine.

Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom ispitu ("Sl. novine FBiH", br. 35/1998)

Član 11

Na kandidata koji je podnio prijavu za polaganje ispita do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivat će se dosadašnje odredbe Zakona o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95).

Član 12

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom ispitu

("Službene novine FBiH", br. 29/2003)

Član 3

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom ispitu ("Službene novine FBiH", br. 43/2013)

Član 3

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".