Zakon o ribarstvu

ZAKON

O RIBARSTVU

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se ribolovne vode, način korišćenja ribolovnih voda i ribljeg fonda, privredni ribolov, sportski ribolov, privredno-sportski ribolov, akvakultura, zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama, evidencije u ribarstvu, nadzor i druga pitanja koja se odnose na korišćenje ribolovnih voda.

Član 2.

(1) Ribarstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korišćenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.

(2) Riblji fond u ribolovnim vodama je dobro od opšteg interesa u svojini Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) i ima posebnu brigu i zaštitu.

Član 3.

(1) Upravljanje ribarskim područjem i ribljim fondom ima funkciju zaštite ribljeg fonda i biološke ravnoteže, očuvanje zdrave životne sredine, divlje flore i faune i drugih uslova staništa riba.

(2) Ribljim fondom i drugim prirodnim ribolovnim resursima održivo upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), pod uslovima i na način koji je propisan ovim zakonom.

Član 4.

(1) Ciljevi ovog zakona su:

a) planiranje, efikasno upravljanje i unapređivanje ribljeg fonda i očuvanje biološke raznovrsnosti (biodiverziteta) u ribolovnim vodama,

b) održivo korišćenje ribljeg fonda i poštovanje etike ribolova,

v) planiranje, unapređivanje i nadzor uzgoja mlađi za poribljavanje ribolovnih voda,

g) razvoj ribarstva i akvakulture i podsticanje privredne, ekološke i socijalne djelatnosti i

d) jačanje razvoja i konkurentnosti preduzeća iz oblasti ribarstva.

(2) Realizacijom ciljeva ovog zakona postiže se:

a) očuvanje i zaštita ribljeg fonda, ugroženih ribljih vrsta, raznovrsnosti, starosne strukture i brojnosti,

b) plansko unošenje i praćenje novih vrsta riba u ribolovnim vodama,

v) zaštita i očuvanje prirodnog stanja salmonidnih i ciprinidnih voda koja doprinosi očuvanju diverziteta ihtiofaune i ekološkog integriteta vodenih eko-sistema,

g) osiguranje učešća zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva i

d) usklađivanje zakonodavstva Republike Srpske sa pravnom tekovinom Evropske unije i pravnim aktima Savjeta Evrope.

Član 5.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) alohtone (strane) vrste riba su one vrste riba koje primarno ne žive u određenoj ribolovnoj vodi,

b) autohtone vrste riba su one vrste riba koje primarno žive u određenoj ribolovnoj vodi, odnosno nalaze se na području svoje prirodne rasprostranjenosti,

v) biološka raznovrsnost (biodiverzitet) je raznovrsnost, raznolikost (različitost, varijabilnost) živih organizama u okviru vrste, između vrsta i između eko-sistema,

g) dnevni ulov je dozvoljeni ulov sportskog ribolovca u jednom ribolovnom danu,

d) juvenilni primjerci riba su razvojni oblici riba koje još nisu polno zrele,

đ) lovostaj je period u kojem se pojedine vrste riba, osim riba iz akvakulture ne mogu loviti, zadržavati, niti stavljati u promet,

e) održivo korišćenje ribljeg fonda je korišćenje i zaštita ribljeg fonda kojim se obezbjeđuje ista struktura i stopa njegovog korišćenja u dužem periodu,

ž) riblji fond su sve vrste riba, mekušaca, rakova i ostalih vodenih organizama u ribolovnoj vodi,

z) ribnjak, ribogojilište ili riblja farma je objekat na poljoprivrednom ili drugom zemljištu koji se koristi za akvakulturu, a može biti toplovodni i hladnovodni i

i) korisnik ribolovne zone je privredno društvo, organizacija sportskih ribolovaca i koncesionar kojem je dodijeljena ribolovna zona na korišćenje, u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju oblast koncesija.

(2) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

II RIBOLOVNE VODE

Član 6.

Ribolovne vode su sve kopnene (prirodne i vještačke) vode u kojima živi riblji fond na kojima se obavlja ribolov, osim voda:

a) u ribnjacima i

b) u akumulacijama (jezerima ili tekućim vodama) iz kojih se zahvata voda za piće za koje su u skladu sa zakonom koji uređuje oblast voda donesene odluke o zaštiti izvorišta. Ribolovne vode se dijele na stajaće i tekuće vode. Stajaće vode su prirodna i vještačka jezera, šljunkare, bare i starače koje nemaju vezu sa tekućom vodom, a tekuće vode su sve ostale ribolovne vode. Ministarstvo može izvršiti promjenu namjene ribolovne vode ili njenog dijela u slučaju proglašenja ribolovne vode ili njenog dijela zaštićenim dijelom prirode ili područjem iz koga se zahvata voda za javno snabdijevanje pitkom vodom.

Član 7.

Ribolovne vode dijele se na ribarska područja. Ribarska područja su prirodne ili vještačke ribolovne vode koje čine hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu za zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda. Ribarska područja dijele se na ribolovne zone. Ribolovna zona je dio ribarskog područja koja omogućava racionalno upravljanje, zaštitu i nadzor u korišćenju ribljeg fonda. Prema namjeni ribarska područja i ribolovne zone mogu biti za:

a) privredni ribolov,

b) sportski ribolov i

v) privredno-sportski ribolov. Ribarsko područje i ribolovnu zonu na ribolovnim vodama u nacionalnom parku ili drugom zaštićenom prirodnom dobru koristi javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom ili zaštićenim prirodnim dobrom.

Član 8.

Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva odlukom utvrđuje ribarska područja i ribolovne zone. Odluka o utvrđivanju ribarskog područja i ribolovne zone obavezno sadrži: naziv, namjenu, granice i površinu ribarskog područja i ribolovne zone, vrste riba i druge uslove potrebne za održivo korišćenje ribolovnih resursa. Granica između ribarskih područja ili ribolovnih zona na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih odbrambenih nasipa. Za ribolovne vode koje su istovremeno državne granice, granice ribarskog područja određuju se prema državnoj granici, upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih odbrambenih nasipa.

Član 9.

Ribolovna zona ustupa se na korišćenje uz naknadu. Vlada na prijedlog Ministarstva donosi odluku kojom se utvrđuje visina i način plaćanja naknade za korišćenje ribolovne zone za privredni i sportski ribolov. Naknada za korišćenje ribolovne zone za privredno-sportski ribolov utvrđuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast koncesija. Sredstva od naknade za korišćenje ribolovne zone iz stava 2. ovog člana uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike.

Član 10.

(1) Radi unapređivanja i razvoja ribolovnih resursa i osiguravanja dugoročne politike upravljanja donosi se Ribarska osnova za teritoriju Republike Srpske (u daljem tekstu: Ribarska osnova Republike) kao stručna studija koja obezbjeđuje dugoročnu politiku upravljanja u ribarstvu.

(2) Vlada na prijedlog Ministarstva donosi odluku o usvajanju Ribarske osnove Republike na period od 20 godina.

(3) Prilikom izrade Ribarske osnove Republike obavezno se uvažavaju specifičnosti eko-sistema ribarskih područja i ribolovnih zona.

(4) Revizija Ribarske osnove Republike vrši se prije isteka perioda iz stava 2. ovog člana u slučaju da su trajno ili bitno izmijenjeni uslovi i okolnosti na kojima se zasniva Ribarska osnova Republike.

Član 11.

Ribarska osnova Republike sadrži:

a) procjenu stanja ribljeg fonda po vrstama i kategorijama,

b) ciljeve i politike za zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda,

v) zadatke i mjere za postizanje ciljeva i politika,

g) namjenu korišćenja ribolovnih voda na bazi prirodnih i drugih mogućnosti,

d) granice i površine ribarskih područja, ribolovnih zona, ribarskih revira i prirodnih staništa,

đ) procjena očekivanih učinaka i potrebnih finansijskih sredstava za dostizanje ciljeva i

e) mjere za zaštitu staništa ugroženih vrsta riba.

Član 12.

Ribarsku osnovu Republike mogu izrađivati ustanove koje su registrovane za stručna i naučna istraživanja iz oblasti ribarstva ili ekologije voda (u daljem tekstu: Ustanova). Rješenje o raspisivanju javnog konkursa za izradu Ribarske osnove Republike i uslove za učešće na konkursu donosi ministar poljoprirede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar). Ministar imenuje Komisiju za sprovođenje postupka javnog konkursa iz stava 2. ovog člana, iz reda državnih službenika, koja nakon sprovedenog postupka sastavlja zapisnik o svom radu i dostavlja ga ministru sa prijedlogom za izbor Ustanove za izradu Ribarske osnove Republike. Ministar donosi rješenje o izboru Ustanove za izradu Ribarske osnove Republike. Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Ugovor o izradi Ribarske osnove Republike zaključuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja iz stava 4. ovog člana. Pri imenovanju članova Komisije iz stava 3. ovog člana treba da se ima u vidu ravnopravna zastupljenost oba pola.

Član 13.

Ribolov je lov riba uz upotrebu ribolovnih alata i opreme. Ribolov se dijeli na:

a) privredni ribolov,

b) sportski ribolov i

v) privredno-sportski ribolov.

III PRIVREDNI RIBOLOV

Član 14.

Privredni ribolov je izlov riba na ribarskom području i ribolovnoj zoni uz upotrebu ribolovnih alata i opreme, a radi stavljanja u promet i sticanja dobiti. Privredni ribolov može se obavljati samo na području rijeke Save od državne granice sa Republikom Hrvatskom do državne granice sa Republikom Srbijom, prema državnoj granici, upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih odbrambenih nasipa.

(3) Privredni ribolov može da obavlja privredno društvo, odnosno preduzetnik (u daljem tekstu: ribar) koji je registrovan za privredni ribolov i ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

Član 15.

Ribar obavlja privredni ribolov i ulovljenu ribu stavlja u promet na osnovu rješenja kojim se daje dozvola za obavljanje privrednog ribolova na određenoj ribolovnoj vodi. Ribar može početi da obavlja djelatnost privrednog ribolova, ako:

a) posjeduje rješenje iz stava 1. ovog člana i

b) ima zaposleno lice stručno osposobljeno za obavljanje privrednog ribolova. Dozvoljena količina ulova ribe može iznositi do 50% količine ulova određenog Ribarskom osnovom Republike. Ribar je obavezan da plaća naknadu za obavljanje privrednog ribolova. Sredstva od naknade za korišćenje ribolovne zone uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike. Vlada odlukom utvrđuje naknadu za obavljanje privrednog ribolova.

Član 16.

Rješenje kojim se dozvoljava obavljanje privrednog ribolova donosi se nakon sprovedenog javnog konkursa. Rješenje o raspisivanju javnog konkursa za obavljanje privrednog ribolova i uslove za učešće na konkursu donosi ministar. Ministar imenuje Komisiju za sprovođenje postupka javnog konkursa iz stava 2. ovog člana, iz reda državnih službenika, koja nakon sprovedenog postupka sastavlja zapisnik o svom radu i dostavlja ga ministru sa prijedlogom za izbor ribara. Ministar donosi rješenje kojim se dozvoljava obavljanje privrednog ribolova, a koje podliježe reviziji nakon isteka roka od godinu dana od dana njegovog donošenja. Pored sadržaja propisanog zakonom kojim se uređuje upravni postupak, rješenje kojim se daje dozvola za privredni ribolov obavezno sadrži:

a) naziv preduzetnika ili privrednog društva kojem se daje dozvola za privredni ribolov,

b) naziv ribarskog područja i ribolovne zone u kojoj će se obavljati privredni ribolov,

v) vrstu i broj ribolovnih alata i opreme kojima će se obavljati privredni ribolov i

g) registracionu oznaku plovnog sredstva kojim će se obavljati privredni ribolov. Rješenjem iz stava 4. ovog člana ovlašćuje se jedno zaposleno i osposobljeno lice kod ribara za neposredno obavanje poslova privrednog ribolova. Prilikom obavljanja privrednog ribolova ribar je dužan da nosi sa sobom dozvolu za ribolovnu zonu na kojoj obavlja privredni ribolov. Rješenje iz stava 4. ovog člana može se ukinuti, ako:

a) ribar prestane da ispunjava uslove za obavljanje privrednog ribolova,

b) se utvrdi da je rješenje doneseno na osnovu netačnih podataka,

v) ne plati naknadu za obavljanje privrednog ribolova u propisanom roku,

g) ne dostavlja dokumentaciju i podatke propisane odredbama ovog zakona i

d) privredni ribolov obavlja suprotno odredbama ovog zakona. Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

Član 17.

Ribar obavlja privredni ribolov mrežarskim, udičarskim i samolovnim alatima koji ne ugrožavaju jedinke riba u periodu razvića između završetka metamorfoze larvi i sticanja polne zrelosti i životinja kojima se ribe hrane. Korisnik ribolovne zone može godišnjim planom ograničiti ili zabraniti upotrebu pojedinih alata za privredni ribolov. Radi zaštite ribljeg fonda korisnik može privremeno, a najduže na period od godinu dana, zabraniti privredni ribolov na određenom dijelu ribolovne zone, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. O ograničenjima iz st. 2. i 3. ovog člana, korisnik je dužan da obavijesti ribare koji obavljaju privredni ribolov. Ribari koji obavljaju privredni ribolov dužni su da poštuju ograničenja iz st. 2. i 3. ovog člana. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove obavljanja privrednog ribolova, namjenu, vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme koji se koriste u privrednom ribolovu i količinu i vrstu dozvoljenog ulova ribe.

Član 18.

Privredni ribolov kod ribara može obavljati isključivo lice koje je za to stručno osposobljeno. Stručna osposobljenost za obavljanje privrednog ribolova dokazuje se uvjerenjem o položenom ispitu za obavljanje poslova privrednog ribolova. Ministar imenuje Komisiju za sprovođenje ispita iz stava 2. ovog člana od najmanje tri člana iz reda stručnjaka iz oblasti ribarstva. Članovima Komisije pripada naknada za rad, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Ministarstvo izdaje uvjerenje o položenom ispitu i vodi Registar lica osposobljenih za obavljanje privrednog ribolova. Uvjerenje o položenom ispitu iz stava 2. ovog člana bez obaveze polaganja izdaje se licu koje je položilo ispit iz predmeta ribarstva na Vl ili Vll stepenu obrazovanja u oblasti prirodnih nauka. Kandidat snosi troškove polaganja ispita za obavljanje poslova privrednog ribolova, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Sredstva od naknade za polaganje ispita za obavljanje poslova privrednog ribolova uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja ispita za obavljanje poslova privrednog ribolova, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja Registra lica osposobljenih za obavljanje privrednog ribolova.

Član 19.

Ribar koji obavlja privredni ribolov obavezan je da svakodnevno vodi evidenciju o ulovu ribe. Ribar dostavlja korisniku ribolovne zone mjesečni izvještaj o ulovu ribe najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnji izvještaj dostavlja Ministarstvu najkasnije do 31. januara za prethodnu godinu. U slučaju da ribar ne dostavi Ministarstvu godišnji izvještaj o radu iz stava 2. ovog člana, ministar rješenjem odbija zahtjev ribara za reviziju rješenja iz člana 16. stav 4. ovog zakona. Evidencija o ulovu ribe je sastavni dio godišnjeg izvještaja korisnika ribolovne zone o radu i aktivnostima na ribolovnoj zoni koja mu je dodijeljena na korišćenje. Ministar donosi pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o ulovu ribe u privrednom ribolovu.

IV SPORTSKI RIBOLOV

Član 20.

Sportski ribolov je ribolov uz upotrebu udičarskih alata i opreme za ribolov radi sporta ili rekreacije. Sportski ribolov obavlja se na ribolovnim vodama u ribolovnim zonama u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 21.

Ribolovna zona u kojoj se obavlja sportski ribolov ustupa se na korišćenje posredstvom javnog konkursa organizaciji sportskih ribolovaca i privrednom društvu (u daljem tekstu: korisnik) koji ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Ministar donosi rješenje o raspisivanju javnog konkursa za davanje na korišćenje ribolovne zone za obavljanje sportskog ribolova i uslove za učešće na konkursu. Ministar imenuje Komisiju za sprovođenje postupka javnog konkursa iz stava 2. ovog člana, iz reda državnih službenika, koja nakon sprovedenog postupka sačinjava zapisnik o svom radu i dostavlja ga ministru sa prijedlogom za izbor korisnika ribolovne zone. Pri imenovanju članova Komisije iz stava 3. ovog člana treba da se ima u vidu ravnopravna zastupljenost oba pola.

Član 22.

Ministar donosi rješenje o dodjeli ribolovne zone na korišćenje, koje podliježe reviziji nakon isteka roka od pet godina od dana njegovog donošenja. Ministarstvo po službenoj dužnosti brine o isteku roka iz stava 1. ovog člana. Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Ribolovnu zonu korisnik ne može ustupati drugim subjektima. Ministar može ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana, ako korisnik:

a) ne koristi ribolovnu zonu u skladu sa Ribarskom osnovom Republike i ne sprovodi mjere utvrđene ugovorom o korišćenju ribolovne zone,

b) i pored pisanog upozorenja u ostavljenom roku ne plati naknadu za korišćenje,

v) zbog nezakonitog načina upravljanja prouzrokuje pogoršanje hidroloških, fizičko-hemijskih i bioloških osobina ribolovne vode,

g) ne dostavlja dokumentaciju i podatke propisane odredbama ovog zakona i

d) u propisanom roku ne obezbijedi stručno obavljanje poslova ili ne organizuje ribočuvarsku službu. Korisnik kojem je ukinuto rješenje iz stava 1. ovog člana nema pravo na vraćanje materijalnih sredstava koje je uložio u ribolovnu zonu.

Član 23.

Ugovor o korišćenju ribolovne zone zaključuje se najkasnije u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja iz člana 22. stav 1. ovog zakona. Ribolovna zona može se dodijeliti na korišćenje na period do pet godina, uz mogućnost produženja ugovora. Ugovor iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

a) naziv ribarskog područja i ribolovne zone i predmet ugovora,

b) granice ribarskog područja i ribolovne zone,

v) period korišćenja,

g) način i rok plaćanja naknade,

d) mjere koje je korisnik dužan da preduzme radi poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda i uslova za život riba u ribolovnim vodama,

đ) uslove održivog korišćenja ribljeg fonda i

e) uslove pod kojima se mijenja, dopunjava ili raskida ugovor, kao i druge odredbe.

Član 24.

Ribarsko područje ili ribolovna zona koja javnim konkursom nije ustupljena na korišćenje ili je ugovor iz člana 23. ovog zakona raskinut, Ministarstvo privremeno ustupa na korišćenje bez javnog konkursa korisniku najbliže zone koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom, do raspisivanja konkursa, a najduže na period do godinu dana.

Član 25.

(1) Korisnik je obavezan da u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora iz člana 23. ovog zakona, obezbijedi stručno obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i organizuje ribočuvarsku službu u skladu sa ovim zakonom.

(2) O ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana korisnik je dužan da dostavi Ministarsvu ugovor o angažovanju stručnog lica za obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i dokaz o zaposlenju ribočuvara.

Član 26.

Stručno obavljanje poslova iz člana 25. ovog zakona može vršiti lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu i položen stručni ispit za upravljanje ribolovnom zonom. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja stručnog ispita iz stava 1. ovog člana. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz stava 1. ovog člana, bez obaveze polaganja izdaje se licu koje je položilo ispit iz predmeta ribarstvo na Vl ili Vll stepenu obrazovanja u oblasti prirodnih nauka. Ministarstvo izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu i vodi Registar o položenim stručnim ispitima. Ministar imenuje Komisiju za polaganje ispita iz stava 1. ovog člana od najmanje tri člana iz reda stručnjaka iz oblasti ribarstva i ekologije. Članovima Komisije pripada naknada za rad, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Kandidat snosi troškove polaganja stručnog ispita, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Sredstva od naknade za polaganje stručnog ispita uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike.

Član 27.

Korisnik je dužan da vidno obilježi granice ribarskog područja i ribolovne zone u roku od tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora o ustupanju na korišćenje, kao i ribarskih revira i posebnih staništa. Ministar donosi pravilnik o načinu obilježavanja granica ribarskog područja, ribolovnih zona, ribarskih revira i posebnih staništa.

Član 28.

Korisnik je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora o korišćenju ribolovne zone donese Program upravljanja ribolovnom zonom (u daljem tekstu: Program) za period na koji mu je dodijeljena ribolovna zona na korišćenje. Program je osnova za sveobuhvatno upravljanje ribljim fondom u ribolovnoj zoni u skladu sa Ribarskom osnovom Republike i specifičnim karakteristikama eko-sistema. Program iz stava 1. ovog člana je usaglašen sa Ribarskom osnovom Republike i obavezno sadrži:

a) podatke o korisniku,

b) podatke o ribolovnoj zoni,

v) osnovne hidrološke, biološke, fizičke, hemijske i druge karakteristike vode ribolovne zone,

g) podatke o vrstama i količinama riba utvrđene Ribarskom osnovom Republike,

d) mjere za zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda i mogućnosti i načine njegovog godišnjeg povećanja,

đ) program poribljavanja po vrstama i količini riba, te vremenu i mjestu poribljavanja,

e) mjere za zaštitu posebnih staništa, staništa ugroženih vrsta riba u skladu sa propisima za zaštitu prirode, riba i riblje mlađi sa plavnih i sušnih područja,

ž) maksimalnu dnevnu i godišnju količinu dopuštenog ulova po vrstama riba, određenu na osnovu veličine i godišnjeg prirasta ribljeg fonda,

z) period u kojem je dozvoljen lov riba i najmanju veličinu ribe ispod koje je lov zabranjen,

i) podatke o revirima i posebnim staništima i njihovu lokaciju,

j) organizaciju ribočuvarske službe,

k) procedure za otkrivanje i suzbijanje zagađivanja voda ribolovne zone i

l) ekonomske pokazatelje korišćenja ribolovne zone i sredstva potrebna za sprovođenje Programa, te način obezbjeđivanja i korišćenja tih sredstava.

(4) Korisnik dostavlja Program na saglasnost Ministarstvu.

(5) Ministar donosi rješenje kojim imenuje Komisiju od najmanje tri člana, iz reda državnih službenika, koja vrši pregled i ocjenu izrađenog Programa, sačinjava zapisnik o svom radu i dostavlja ga ministru sa prijedlogom za davanje saglasnosti.

(6) U slučaju da dostavljeni Program nije u skladu sa Ribarskom osnovom Republike, korisnik je dužan da dostavi dopunjen Program u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja kojim se traži dopuna.

(7) Ministar je dužan da u roku od 60 dana od dana prijema Programa donese rješenje o saglasnosti na Program.

(8) Rješenje iz stava 7. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

(9) Pri imenovanju članova Komisije iz stava 5. ovog člana treba da se ima u vidu ravnopravna zastupljenost oba pola.

Član 29.

Do dobijanja saglasnosti na Program, korisnik upravlja ribolovnom zonom na osnovu privremenog godišnjeg plana na koji Ministarstvo daje saglasnost. Privremeni godišnji plan korisnik donosi u roku od mjesec dana od dana potpisivanja ugovora.

Član 30.

Korisnik je dužan da u skladu sa Programom i stanjem na ribolovnoj zoni donese godišnji plan korišćenja. Godišnji plan sadrži:

a) procjenu količine riba i njihovog prirasta u ribolovnoj zoni,

b) dozvoljeni godišnji i dnevni ulov ribe po vrstama,

v) broj dozvola potrebnih u toku godine za ribolov,

g) kalendar takmičenja,

d) plan poribljavanja ribolovne zone po vrstama i količini riba, vremenu i mjestu poribljavanja, kao i potrebna novčana sredstva,

đ) mjere i način zaštite ribolovne zone i životne sredine i organizaciju rada ribočuvarske službe i

e) planirana novčana sredstva i namjenu korišćenja tih sredstava. Korisnik je dužan da Ministarstvu dostavi godišnji plan najkasnije do 1. novembra tekuće godine za narednu godinu. U slučaju da dostavljeni godišnji plan nije u skladu sa Programom, korisnik je dužan da dostavi dopunjen plan u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja kojim se traži dopuna. Ministar je dužan da u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana donese rješenje o saglasnosti na godišnji plan. Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Zabranjen je ribolov ako korisnik nije pribavio saglasnost iz stava 5. ovog člana.

Član 31.

Korisnik ribolovne zone dužan je da Ministarstvu dostavi godišnji izvještaj o realizaciji godišnjeg plana najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. Korisnik je dužan da Ministarstvu dostavi finalni izvještaj o realizaciji Programa najkasnije 90 dana prije isteka perioda na koji mu je ribolovna zona dodijeljena na korišćenje. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje sadržaj godišnjeg i finalnog izvještaja o korišćenju ribolovne zone.

Član 32.

Sportskim ribolovom može se baviti fizičko lice – sportski ribolovac (u daljem tekstu: ribolovac) koji je položio ispit za lov ribe u sportskom ribolovu (u daljem tekstu: ribolovački ispit) i ima dozvolu za lov ribe. Ribolovac je dužan da ribočuvarima omogući obavljanje ribočuvarskog nadzora, pruži sve potrebne podatke i obavještenja i pomogne im u radu. Ribolovci se mogu dobrovoljno udružiti u organizacije sportskih ribolovaca radi organizovanog bavljenja ribolovom, očuvanja i zaštite životne sredine, njegovanja ribolovačke etike i običaja i drugih sportskih aktivnosti.

Član 33.

Sportsko-ribolovni savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Savez) je udruženje dobrovoljno učlanjenih korisnika ribolovnih zona, privrednih društava, udruženja, organizacija i pojedinaca, čija je djelatnost povezana sa ribarstvom. Pored poslova koje obavlja za svoje članove, Savez u skladu sa zakonom obavlja i sljedeće poslove:

a) organizuje i sprovodi aktivnosti unapređivanja i zaštite ribljeg fonda,

b) učestvuje u ekološkim aktivnostima na području svog djelovanja,

v) imenuje komisiju za provjeru znanja prema programima za polaganje ribolovačkih i ribočuvarskih ispita, organizuje i sprovodi ispite i izdaje uvjerenje o položenim ispitima,

g) vodi registre o položenim ribolovačkim i ribočuvarskim ispitima,

d) distribuira dozvole za ribolov korisnicima,

đ) organizuje, sprovodi i izdaje odobrenja za sva takmičenja u sportskom ribolovu prema godišnjem programu takmičenja, osim za međunarodna takmičenja,

e) prikuplja podatke od korisnika o količini i sastavu ulova u sportskom i privrednom ribolovu,

ž) izdaje ribočuvarske značke i legitimacije na zahtjev korisnika uz naknadu,

z) angažuje i upućuje ribočuvare sa jedne ribolovne zone na drugu ribolovnu zonu radi obavljanja poslova ribočuvara u dogovoru sa korisnikom ribolovne zone kod kojeg je ribočuvar u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme i

i) obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i Statutom. Poslove iz stava 2. t. v), g), d), đ) i ž) ovog člana, Savez obavlja kao povjerena javna ovlašćenja. Uvjerenja o položenom ribolovačkom i ribočuvarskom ispitu koja izdaje Savez pri vršenju javnih ovlašćenja su javne isprave. Registri o položenim ribolovačkim i ribočuvarskim ispitima su javne evidencije. Savez za dobijanje javnih ovlašćenja iz stava 2. ovog člana obavezan je da ispunjava minimalno sljedeće uslove:

a) da djeluje na području cijele Republike,

b) da ima osposobljena lica za sprovođenje javnih ovlašćenja,

v) da ima potrebnu infrastrukturu za efikasno sprovođenje javnih ovlašćenja i

g) da dostavi Ministarstvu plan troškova za sprovođenje javnih ovlašćenja. Savez dostavlja Ministarstvu godišnji izvještaj o sprovođenju poslova iz ovog člana, do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. Sredstva za svoje djelovanje Savez obezbjeđuje kroz članarinu, doprinose članova, doprinose sponzora, donacija, vršenje javnih ovlašćenja, osposobljavanje sportskih ribolovaca i ribočuvara i iz drugih izvora.

Član 34.

Ribolovački ispit polaže se pred stručnom komisijom od najmanje tri člana koju imenuje Savez, uz saglasnost Ministarstva. Savez izdaje uvjerenje o položenom ribolovačkom ispitu i vodi Registar o položenim ispitima. Uvjerenje o položenom ribolovačkom ispitu bez obaveze polaganja izdaće se licu koje je:

a) položilo ispit iz predmeta ribarstva na VI ili VII stepenu obrazovanja u oblasti prirodnih nauka,

b) položilo ribočuvarski ispit,

v) evidentirano kao ribolovac u neprekidnom trajanju od pet godina protiv koga nisu podnesene prijave za nezakonit ribolov,

g) invalid od I do IV kategorije i

d) starije od 60 godina. Kandidat snosi troškove polaganja ribolovačkog ispita, a odluku o visini troškova donosi Savez, uz prethodno pribavljenu sagasnost Ministarstva. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja ribolovačkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja registra položenih ispita, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu životne sredine i Saveza.

Član 35.

Ministarstvo izdaje dozvole za ribolov (u daljem tekstu: dozvola), i to za:

a) kalendarsku godinu (u daljem tekstu: godišnja dozvola),

b) mjesec dana (u daljem tekstu: mjesečna dozvola),

v) najviše do sedam dana (u daljem tekstu: sedmična dozvola),

g) jedan dan (u daljem tekstu: dnevna dozvola) i

d) dodatna dozvola (u daljem tekstu: talon). Dozvole iz stava 1. ovog člana korisnicima distribuira Savez, a prodaju ribolovcima vrši korisnik. Ribolovci koji kupuju dnevnu, sedmičnu i mjesečnu dozvolu nisu obavezni da imaju položen ribolovački ispit. Lica mlađa od 14 godina mogu obavljati sportski ribolov bez dozvole i ribolovačkog ispita samo u prisustvu punoljetnog lica sa dozvolom. Vlada odlukom utvrđuje visinu naknade za dozvole iz stava 1. ovog člana. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje oblik, sadržaj i obrazac dozvole.

Član 36.

Korisnik prodaje godišnje dozvole za ribolovnu zonu koja mu je dodijeljena na korišćenje, ribolovcima koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi ribolovna zona, po cijeni koja je utvrđena odlukom iz člana 35. stav 5. ovog zakona. Izuzetno od stava 1. ovog člana godišnja dozvola za sportski ribolov za ribolovce invalide od I do IV kategorije vrijedi na svim ribolovnim vodama na području Republike. Godišnja dozvola važi na ribolovnoj zoni drugog korisnika ako korisnici zaključe ugovor o pravu reciprociteta. Ako korisnici nemaju zaključen ugovor iz stava 3. ovog člana, a ribolovac želi da obavlja sportski ribolov na ribolovnoj zoni drugog korisnika, pored godišnje dozvole mora imati i talon. Talon iz stava 4. ovog člana ribolovac je dužan da kupi kod korisnika koji upravlja ribolovnom zonom na kojoj obavlja sportski ribolov.

Član 37.

Ribolovci obavljaju lov ribe uz upotrebu dozvoljenih ribolovnih alata ili opreme i mamaca. Korišćenje plovnih sredstava (plovila) prilikom obavljanja sportskog ribolova na ribolovnoj vodi dozvoljeno je isključivo ako je određeno Ribarskom osnovom Republike. Prilikom obavljanja lova ribe ribolovci su dužni da nose sa sobom dozvolu za ribolovnu zonu na kojoj obavljaju ribolov. Zabranjeno je stavljati u promet ribe ulovljene u sportskom ribolovu. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način obavljanja sportskog ribolova, vrstu i količinu ribolovnih alata, opreme i mamaca koje ribolovci mogu da koriste.

Član 38.

Ribolovac je obavezan da vodi evidenciju o ulovu ribe, te sačini i dostavi godišnji izvještaj korisniku do 31. decembra za tekuću godinu. Korisnik ne izdaje dozvolu za tekuću godinu ribolovcu koji nije dostavio godišnji izvještaj za prethodnu godinu. Podaci iz evidencije ulova ribolovaca sastavni su dio godišnjeg izvještaja korisnika o radu i aktivnostima na ribolovnoj zoni, koja mu je ustupljena na korišćenje. Ministar donosi pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o ulovu ribe u sportskom ribolovu.

Član 39.

Takmičenje ribolovaca organizuje se i sprovodi na osnovu pravila takmičenja Saveza, koja moraju biti usklađena sa pravilima Svjetske ribarske konfederacije (SIPS). Savez izrađuje godišnji kalendar republičkih takmičenja u saradnji sa korisnicima ribolovne zone. Korisnik je dužan da pribavi saglasnost Saveza za organizovanje klupskih takmičenja u sportskom ribolovu, na osnovu godišnjeg kalendara takmičenja Saveza. Korisnik je dužan da na ribolovnoj zoni dozvoli takmičenje u sportskom ribolovu pod uslovima utvrđenim godišnjim planom korišćenja. Organizatori takmičenja obavezni su da za sprovođenje takmičenja usaglase plan aktivnosti sa korisnikom ribolovne zone na kojoj se obavlja takmičenje. Štetu koja nastane za vrijeme takmičenja korisniku nadoknađuje organizator takmičenja.

V PRIVREDNO-SPORTSKI RIBOLOV

Član 40.

Privredno-sportski ribolov je ribolov u kojem se riblji fond održivo koristi i unapređuje na osnovu uloženog domaćeg ili stranog kapitala, čiji je cilj ostvarivanje dobiti. Obavljanje privredno-sportskog ribolova vrši se uz obavezu održavanja i poboljšanja kvaliteta ribolovnih resursa, a u skladu sa Ribarskom osnovom Republike i ovim zakonom.

Član 41.

Privredno-sportski ribolov može da obavlja privredno društvo koje je registrovano za privredno-sportski ribolov i koje za obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i ribočuvara ima zaposlene radnike na neodređeno vrijeme koji ispunjavaju propisane uslove u pogledu stepena stručne spreme, položenih ispita i druge uslove propisane ovim zakonom. Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana provjerava Republička uprava za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Inspektorat) u postupku redovnog inspekcijskog nadzora.

Član 42.

Riblji fond u ribolovnoj zoni daje se na korišćenje i upravljanje privrednom društvu dodjelom koncesije, ako je odlukom Vlade utvrđena namjena ribolovne zone za obavljanje privredno-sportskog ribolova. Koncesija za privredno-sportski ribolov može se dodijeliti najduže do 20 godina. Postupak dodjele koncesije i način plaćanja koncesione naknade vrši se na osnovu zakona koji uređuje oblast koncesija.

Član 43.

Koncesionar je obavezan da u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora o koncesiji obezbijedi stručno obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom u skladu sa članom 26. ovog zakona i organizuje ribočuvarsku službu u skladu sa ovim zakonom. O ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana koncesionar je dužan da Ministarstvu dostavi dokaz o zaposlenju stručnog lica za obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i ribočuvara.

Član 44.

Koncesionar je dužan da vidno obilježi granice ribarskog područja i ribolovne zone u roku od tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora o koncesiji, kao i ribarskih revira i posebnih staništa u skladu sa propisima o obilježavanju granica ribarskih područja i ribolovnih zona.

Član 45.

Koncesionar je obavezan da izradi godišnji plan korišćenja ribolovne zone za narednu godinu i izvještaj o realizaciji plana za prethodnu godinu. Plan iz stava 1. ovog člana dostavlja se Ministarstvu najkasnije do 1. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a izvještaj o realizaciji plana do 31. januara naredne godine za prošlu godinu. Godišnji plan iz stava 1. ovog člana sadrži:

a) procjenu količine riba i njihovog prirasta u ribarskoj zoni,

b) dozvoljeni godišnji i dnevni ulov ribe po vrstama,

v) broj dozvola potrebnih u toku godine za ribolov,

g) plan poribljavanja ribolovne zone po vrstama i količini riba, vremenu i mjestu poribljavanja,

d) mjere i način zaštite ribolovne zone i životne sredine i organizaciju rada ribočuvarske službe,

đ) ekonomske efekte i

e) koncesionu naknadu. U slučaju da dostavljeni godišnji plan nije u skladu sa Studijom ekonomske opravdanosti, koncensionar je dužan da dostavi dopunjen godišnji plan u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja kojim se traži dopuna. Ministar je dužan da u roku od 60 dana od dana prijema godišnjeg plana donese rješenje o saglasnosti na godišnji plan. Rješenje iz stava 5. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Zabranjen je ribolov ako koncesionar nije pribavio saglasnost iz stava 5. ovog člana.

Član 46.

Koncesionar je obavezan da prodaje dozvole za ribolov u skladu sa čl. 35. i 36. ovog zakona.

Član 47.

Koncesionar je dužan da sprovodi sve mjere koje se preduzimaju radi očuvanja i osiguranja uslova za održivo i dugoročno korišćenje ribljeg fonda i staništa, uključujući poribljavanje, organizovanje ribočuvarske službe, utvrđivanje ribarskih revira i posebnih staništa, zabrane, ograničavanje i sanacioni ribolov i druge mjere koje doprinose zaštiti i unapređivanju ribljeg fonda u ribolovnim vodama u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. U pogledu mjera zaštite, koje nisu uređene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, primjenjuju se propisi doneseni u oblasti zaštite životne sredine i voda.

VI AKVAKULTURA

Član 48.

Akvakultura je privredna djelatnost proizvodnje i uzgoja riba, mlađi, oplođene ikre i drugih vodenih organizama u objektima za gajenje (ribnjak) i kavezima. Akvakulturu može obavljati privredno društvo, odnosno preduzetnik koji su registrovani za obavljanje djelatnosti akvakulture, ako je akvakultura planirana Ribarskom osnovom Republike za ribolovnu vodu i ispunjava uslove propisane ovim zakonom. Privredno društvo, odnosno preduzetnik može početi da obavlja djelatnost akvakulture, ako:

a) posjeduje rješenje kojim se dozvoljava obavljanje djelatnosti akvakulture,

b) ima upotrebnu dozvolu za objekat i kavez i

v) ima zaposleno lice stručno osposobljeno za obavljanje poslova akvakulture.

Član 49.

Ministar donosi rješenje kojim se daje odobrenje za obavljanje djelatnosti akvakulture na osnovu zahtjeva privrednog društva ili preduzetnika. Zahtjev za donošenje rješenja i rješenje iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

a) naziv privrednog društva, odnosno preduzetnika,

b) prijedlog godišnje kvote hrane za uzgoj u hladnovodnim ribnjacima,

v) površinu ribnjaka, ograđenog vodenog prostora ili zapreminu kaveza koji će se koristiti za akvakulturu i

g) vrste riba ili drugih vodenih organizama koje će se uzgajati. Privredno društvo, odnosno preduzetnik može uzgajati samo one vrste riba ili drugih vodenih organizama koji su upisani u rješenje iz stava 1. ovog člana. Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Ministarstvo vodi Registar privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju djelatnost akvakulture iz stava 1. ovog člana. Ministar donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju djelatnost akvakulture.

Član 50.

U slučaju izmjene podataka na osnovu kojih je doneseno rješenje iz člana 49. stav 1. ovog zakona privredno društvo, odnosno preduzetnik podnosi zahtjev za izdavanje novog rješenja. Rješenje iz člana 49. stav 1. ovog zakona stavlja se van snage u slučaju:

a) prestanka obavljanja djelatnosti akvakulture,

b) brisanjem iz Registra privrednog društva, odnosno preduzetnika i

v) na zahtjev privrednog društva ili preduzetnika. Ministar ukida rješenje iz člana 49. stav 1. ovog zakona u slučajevima ako:

a) imalac dozvole uzgaja vrste riba ili drugih vodenih organizama koje nisu upisane u rješenje,

b) je rješenje doneseno na osnovu netačnih podataka,

v) u naknadno ostavljenom roku nije dostavljen godišnji izvještaj o radu,

g) se ne pridržava propisanih uslova zaštite prirode i

d) prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

Član 51.

Na ribolovnoj vodi na kojoj se uzgaja riba u kavezima ili ribnjaku zabranjeno je loviti ribu i obavljati druge radnje koje mogu ometati obavljanje djelatnosti akvakulture na udaljenosti manjoj od 50 metara od granica kaveza ili vodene površine ribnjaka. Na ribnjaku na kojem se obavlja djelatnost akvakulture zabranjeno je loviti ribu bez odobrenja imaoca rješenja iz člana 49. stav 1. ovog zakona.

Član 52.

Djelatnost akvakulture može obavljati isključivo lice koje je za to stručno osposobljeno. Stručna osposobljenost za obavljanje akvakulture dokazuje se uvjerenjem o položenom ispitu za obavljanje poslova akvakulture. Ministar imenuje Komisiju za polaganje ispita iz stava 2. ovog člana, od najmanje tri člana iz reda stručnjaka iz oblasti ribarstva. Članovima Komisije pripada naknada za rad, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Ministarstvo izdaje uvjerenje o položenom ispitu i vodi Registar lica osposobljenih za obavljanje akvakulture. Uvjerenje o položenom ispitu bez obaveze polaganja izdaće se licu koje je položilo ispit iz predmeta ribarstva na VI ili VII stepenu obrazovanja u oblasti prirodnih nauka. Kandidat snosi troškove polaganja ispita za obavljanje poslova akvakulture, a rješenje o visini troškova donosi ministar. Sredstva od naknade za polaganje ispita za obavljanje poslova akvakulture uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja ispita za obavljanje poslova akvakulture, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja registra lica osposobljenih za obavljanje akvakulture.

Član 53.

Privredno društvo, odnosno preduzetnik koji obavlja djelatnost akvakulture obavezan je da vodi evidenciju o proizvodnji i uzgoju riba, mlađi, oplođene ikre i drugih vodenih organizama i dostavi je Ministarstvu uz godišnji izvještaj do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. Ministar donosi pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o proizvodnji i uzgoju riba, mlađi, oplođene ikre i drugih vodenih organizama u akvakulturi.

VII ZAŠTITA RIBLJEG FONDA

Član 54.

Zaštita ribljeg fonda je skup mjera koje se preduzimaju radi očuvanja i osiguranja uslova za održivo i dugoročno korišćenje ribljeg fonda i staništa.

Član 55.

Riblji fond se štiti kroz posebno propisane mjere zaštite, kao što su organizovanje ribočuvarske službe, utvrđivanje ribarskih revira i posebnih staništa, te poribljavanjem, zabranama, ograničavanjem i sanacionim ribolovom i drugim mjerama koje doprinose zaštiti i unapređivanju ribljeg fonda u ribolovnim vodama.

Član 56.

Radi zaštite ribolovne zone, korisnik ribolovne zone i koncesionar dužni su da obezbijede i organizuju ribočuvarsku službu. Korisnik ribolovne zone i koncesionar dužni su da organizuju ribočuvarsku službu na način kojim se osigurava nadzor nad svim ribolovnim vodama u ribolovnoj zoni kojom upravljaju. Ribočuvarsku službu obavlja službeno lice koje je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod korisnika ribolovne zone ili koncesionara (u daljem tekstu: ribočuvar). Ribočuvar treba da ima najmanje treći stepen stručne spreme, tri godine bavljenja sportskim ribolovom i položen ispit za ribočuvara (u daljem tekstu: ribočuvarski ispit). Korisnik ribolovne zone može, pored ribočuvara iz stava 3. ovog člana, da obezbijedi čuvanje ribolovne zone preko svojih članova. Ribočuvar ima ovlašćenja propisana ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način obavljanja ribočuvarske službe.

Član 57.

Ribočuvarski ispit polaže se pred Komisijom od najmanje tri člana koju imenuje Savez, iz reda stručnjaka iz oblasti ribarstva, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Savez izdaje uvjerenje o položenom ribočuvarskom ispitu i vodi Registar o položenim ispitima. Uvjerenje o položenom ribočuvarskom ispitu bez obaveze polaganja izdaje se licu koje je:

a) položilo ispit iz predmeta ribarstvo na VI ili VII stepenu obrazovanja u oblasti prirodnih nauka,

b) zaposleno na neodređeno vrijeme na poslovima ribočuvara najmanje tri godine i ako ima ostvaren staž osiguranja u trajanju od najmanje deset godina bez obzira na stepen obrazovanja i

v) zaposleno na neodređeno vrijeme na poslovima ribočuvara u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina i ima treći stepen stručne spreme. Kandidat snosi troškove polaganja ribočuvarskog ispita, a odluku o visini troškova donosi Savez, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja ribočuvarskog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja registra položenih ispita.

Član 58.

(1) Ribočuvar prilikom vršenja poslova obavezno nosi sa sobom ribočuvarsku legitimaciju i značku kojom se dokazuje njegovo svojstvo službenog lica, identitet i ovlašćenje.

(2) Ribočuvarsku legitimaciju i značku izdaje Savez na zahtjev korisnika ribolovne zone ili koncesionara.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje obrazac ribočuvarske legitimacije i izgled ribočuvarske značke.

Član 59.

Ribočuvar je u vršenju svojih poslova ovlašćen da preduzme sljedeće radnje:

a) zatraži dozvolu za obavljanje ribolova i ličnu kartu ili drugu ispravu na osnovu koje se može utvrditi identitet lica,

b) izvrši pregled objekata, plovnih objekata, ribolovnog alata, opreme za ribolov i ulova,

v) pristupi ribolovnoj vodi na ribarskom području i ribolovnoj zoni u cilju kontrole,

g) prodaje dnevne, sedmične i mjesečne dozvole za sportski ribolov,

d) privremeno oduzme dozvolu za ribolov, sredstva, alat i opremu za ribolov na ribolovnoj vodi ili u njenoj neposrednoj blizini, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršavanje radnji koje su zabranjene ovim zakonom,

đ) oduzme ulov ako postoji osnovana sumnja da je riba ulovljena suprotno odredbama ovog zakona,

e) da u ime i za račun korisnika ribolovne zone ili koncesionara izda prekršajni nalog ili podnese nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja čijim je izvršenjem oštećen korisnik ribolovne zone ili koncesionar,

ž) da utvrdi da li se ribolov obavlja u skladu sa ovim zakonom i

z) obavlja i druge poslove u skladu sa Programom i godišnjim planom. O preduzetim mjerama i radnjama iz stava 1. t. a), b), d) i đ) ovog člana ribočuvar sačinjava zapisnik i izdaje potvrdu o privremeno oduzetim stvarima ili ulovu. Licu od kojeg se oduzimaju dozvola za ribolov, sredstva, alat, opremu za ribolov ili ulov, izdaje se potvrda sa tačno naznačenim predmetima ili ulovom po vrsti i količini ribe. Korisnik ribolovne zone ili koncesionar dužan je da obezbijedi uslove za čuvanje i održavanje oduzete dozvole za ribolov, sredstava, alata, opreme za ribolov ili ulova do njihove predaje nadležnom organu. Nije dozvoljeno raspolagati (uništiti ih, prodati, predati, darovati, zamijeniti i slično) sa privremeno oduzetim predmetima ili ulovom do predaje nadležnom organu korisniku ribolovne zone ili koncesionaru.

Član 60.

Poseban oblik zaštite ribljeg fonda obezbjeđuje se uspostavljanjem ribarskih revira. Ribarski revir je dio ribolovne zone sa dobro očuvanim ribljim fondom i eko-sistemom u cjelini koju korisnik može da koristi pod posebnim uslovima upravljanja i režimima ribolova. Vrste ribarskih revira i njihove granice određuju se Ribarskom osnovom Republike. Ribarski revir rješenjem utvrđuje ministar na zahtjev korisnika ili koncesionara, ako je to planirano Ribarskom osnovom Republike.

Član 61.

Ribarski revir s obzirom na način upravljanja može biti:

a) zaštićeni,

b) u kojem je dozvoljen ribolov – ribolovni,

v) bez aktivnog upravljanja u prirodnom okruženju i

g) ugroženi reviri (pogođeni reviri). Zaštićeni reviri su:

a) uzgojni reviri za održivi uzgoj riba,

b) rezervati za osnivanje ili očuvanje (održavanje) populacije domaćih vrsta ribe,

v) rezervati za matice domaćih vrsta riba i

g) rezervati genetskog materijala domaćih vrsta riba. Ugroženi revir je onaj revir u kojem je život riba zbog loših uslova života ili kvaliteta vode onemogućen. Revir bez aktivnog upravljanja je revir koji je pod direktnim uticajem prirodnih procesa. Ribolovni revir je revir u kojem je dozvoljen ribolov u skladu sa ovim zakonom.

Član 62.

Posebna i specifična zaštita ribljeg fonda obezbjeđuje se uspostavljanjem posebnih staništa. Posebno stanište je dio ribolovne zone u kojem nije dozvoljen ribolov i uživa posebnu zaštitu zbog svoje uloge u obnavljanju prirodnih populacija riba. Posebnim staništima smatraju se prirodna riblja mrestilišta i plodišta, rastilišta, hranilišta, zimovališta i migracioni putevi riba. Posebno stanište rješenjem utvrđuje ministar na zahtjev korisnika ili koncesionara ako je to planirano Ribarskom osnovom Republike. U posebnim staništima trajno je zabranjen ribolov, osim sanacionog i selektivnog ribolova planiranog Ribarskom osnovom Republike, nije dozvoljeno vađenje šljunka, pijeska, kamena i panjeva, zahvatati ili crpiti vodu. U vrijeme mrijesta i lovostaja u posebnim staništima zabranjeno je vršiti i druge radnje koje ometaju mrijest.

Član 63.

S ciljem očuvanja optimalne strukture i veličine populacija riba obavlja se poribljavanje unošenjem riba u ribolovne vode u skladu sa Programom i godišnjim planom korišćenja ribolovne zone. Poribljavanje se vrši autohtonim vrstama riba. Ribolovne vode mogu se poribljavati zdravom ribom, oplođenom ikrom i ribljom mlađi za poribljavanje, proizvedenom u mrestilištu koje je registrovano za obavljanje proizvodnje ribe, oplođene ikre, uzgoj ribe i mlađi. Poribljavanje ribolovnih voda obavlja korisnik ribolovne zone ili koncesionar i snosi troškove poribljavanja. Zabranjeno je poribljavanjem unositi alohtone vrste riba u ribolovnu vodu.

Član 64.

Izuzetno, poribljavanje ribolovnih voda vrstama riba koje su nestale iz tih voda (reintrodukcija ili ponovno naseljavanje), kao i autohtonim vrstama riba porijeklom iz uvoza, ministar može rješenjem odobriti na osnovu zahtjeva korisnika ili koncesionara i studije uticaja na životnu sredinu, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode. Prenošenje autohtonih vrsta ribe iz jedne u drugu ribolovnu vodu ministar može rješenjem odobriti na osnovu zahtjeva korisnika ili koncesionara. Poribljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana obavlja se u prisustvu nadležnog inspektora. Korisnik je dužan da obavijesti Inspektorat i Ministarstvo o vremenu obavljanja poribljavanja iz st. 1. i 2. ovog člana i o obavljenom poribljavanju dostavi izvještaj Ministarstvu.

Član 65.

Radi očuvanja i zaštite ribljeg fonda utvrđuje se lovostaj za sve ili pojedine vrste riba na ribolovnoj zoni, kao i zabrana lova riba koje nemaju propisanu veličinu. Ministar naredbom može prema meteorološkim, hidrološkim i biološkim pokazateljima promijeniti režim ribolova ili perioda lovostaja za pojedine vrste riba u ribolovnoj zoni. U cilju održivog korišćenja ribljeg fonda ministar određuje vrste alata, način upotrebe i namjenu pojedinih vrsta alata, opreme i mamaca za ribolov, broj dozvola za privredni ribolov u određenoj ribolovnoj zoni. Ministar donosi pravilnik o lovostaju, alatima, opremi i sredstvima za ribolov.

Član 66.

Zabranjeno je loviti ribu na ribolovnoj vodi u sljedećim slučajevima:

a) bez važeće ribolovne dozvole,

b) u posebnim staništima i ribarskim revirima, izuzev ribolovnih u skladu sa ovim zakonom,

v) koja je nedorasla, odnosno ispod minimalno propisanih veličina,

g) u vrijeme mrijesta i lovostaja,

d) neposredno rukom i potezanjem, odnosno kačenjem udicom za tijelo – grabuljanjem,

đ) salmonidnih vrsta (pastrmka, lipljen i mladica) noću i iz čamaca,

e) harpunom, ostima, podvodnom puškom, eksplozivom, vatrenim oružjem, električnom strujom (elektroribolov), vještačkim izvorom svjetlosti, hemijskim i drugim sredstvima koja ih ubijaju, truju ili omamljuju, mrežama, korpama i drugim zabranjenim ili nedozvoljenim sredstvima,

ž) uz upotrebu strane vrste ribe (žive ili mrtve) kao mamca,

z) na način i uz upotrebu ribolovnih alata i opreme koji nisu dozvoljeni,

i) sa mosta i pod ledom,

j) u depresijama, barama, poplavljenim površinama i drugim vodenim površinama koje nastaju povlačenjem vode i

k) tako da se pregradi, zatvori ili ispumpa voda.

Član 67.

Na ribolovnoj zoni zabranjeno je:

a) bez ribolovne dozvole ili posebnog odobrenja imati u svojoj neposrednoj blizini na ribolovnoj vodi raspakovan ribarski pribor,

b) uloviti više ribe od dnevno dozvoljenog ulova,

v) neovlašćeno koristiti riblji fond,

g) loviti ribu unutar, uzvodno i nizvodno 100 metara od ograde hidroenergetskog objekta,

d) prenositi žive ulovljene ribe u druge vode,

đ) ometati, odnosno uznemiravati ribe u vrijeme mrijesta u posebnim staništima i revirima,

e) zatvarati, odvraćati i iscrpljivati vodu iz ribolovne vode ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe,

ž) postavljanje kaveznih sistema ili drugih objekata za uzgoj ribe ako to nije planirano Ribarskom osnovom Republike i ako nema rješenje za to,

z) postavljanje ograda ili bilo kakvih prepreka kojima se sprečava pristup ribolovnoj vodi lica koja posjeduju dozvolu za privredni ili sportski ribolov i ribočuvara,

i) koristiti ribolovne vode, njihova korita i obale kao saobraćajnice za prevoz drvene građe i kretanje mehanizacije,

j) izvoditi radove koji dovode do mućenja ribolovnih voda u trajanju dužem od 48 časova,

k) sprečavati na bilo koji način ribočuvara u izvršavanju dužnosti i

l) ometati postavljanje znakova ili skidati znakove kojima se označava ribarsko područje, ribolovna zona, posebno stanište, revir i ribnjak.

Član 68.

Korisnik ribolovne zone ili koncesionar dužan je da preduzme neophodne mjere za vraćanje ribe u ribolovnu vodu sa poplavljenog i sušnog zemljišta. Vlasnik ili drugi korisnik vodnog ili priobalnog zemljišta obavezan je da korisniku dopusti nesmetan prolaz preko svog zemljišta i zadržavanje radi sprovođenja plana upravljanja i spasavanja ribe i riblje mlađi sa poplavljenog i sušnog područja. Pri sprovođenju plana upravljanja korisnik je obavezan da obezbijedi minimalan uticaj na zemljište iz stava 2. ovog člana, a ako prouzrokuje štetu dužan je da je nadoknadi.

Član 69.

Radi zaštite, uzgoja ili razmnožavanja riba, ministar može rješenjem zabraniti ili ograničiti upotrebu pojedinih ribolovnih alata i opreme za pojedine vrste ribolova na određenoj ribolovnoj vodi, zabraniti ribolov ili sanacioni ribolov, promijeniti režim ribolova ili perioda lovostaja za pojedine vrste riba u ribolovnoj zoni.

Član 70.

Za naučna ili stručna istraživanja (u daljem tekstu: ribolov u naučnoistraživačke svrhe), ministar može na osnovu zahtjeva i dostavljenog istraživačkog programa, rješenjem odobriti ribolov, uz uslov da se takvim ribolovom ne nanosi šteta ribljem fondu, korisniku ili koncesionaru. Ribolov u naučnoistraživačke svrhe obavlja se u prisustvu nadležnog inspektora i ovlašćenog lica korisnika ribolovne zone ili koncesionara. Pored sadržaja utvrđenog propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak, rješenje za ribolov u naučnoistraživačke svrhe sadrži i:

a) naziv ribarskog područja, ribolovne zone i ribolovne vode gdje će se obavljati ribolov,

b) svrhu ribolova,

v) period u kojem će se obavljati ribolov,

g) imena lica koja obavljaju ribolov, sa podacima o naučnoistraživačkim ustanovama iz kojih su ta lica,

d) slučajeve i obim odstupanja od propisa o lovostaju i

đ) vrstu i način upotrebe sredstava i alata za obavljanje ribolova. Ribolov u naučnoistraživačke svrhe može se obavljati svim mrežarskim, udičarskim, samolovnim alatima i aparatom za ribolov električnom strujom, u mjeri i obimu koji ne narušava sastav ihtiofaune i ne umanjuje bitno postojeći ribnji fond. Ribolov u naučnoistraživačke svrhe mogu obavljati Ustanove koje su registrovane za stručna i naučna istraživanja iz oblasti ribarstva, ihtiologije, ribarstvene biologije ili ekologije voda. Lice kojem je odobren ribolov u naučnoistraživačke svrhe dužno je da obavijesti korisnika ribolovne zone ili koncesionara, Inspektorat i Ministarstvo o vremenu obavljanja ribolova iz stava 1. ovog člana, te da o obavljenom ribolovu dostavi izvještaj Ministarstvu.

Član 71.

Ministar može rješenjem odobriti ribolov električnom strujom (u daljem tekstu: elektroribolov) u svrhu naučnoistraživačkog i sanacionog ribolova, a izuzetno i u slučaju izlovljavanja ribe, radi poribljavanja i spasavanja ribe sa poplavljenog područja, na osnovu zahtjeva i dostavljenog programa. Dozvoljeno je korišćenje aparata za elektroribolov koji ne izaziva uginuće riba, a mogu ga posjedovati samo naučnoistraživačke i stručne organizacije. Elektroribolov mogu da vrše samo lica koja su stručno osposobljena za tu vrstu ribolova. Elektroribolov se obavlja u prisustvu nadležnog inspektora i ovlašćenog lica korisnika ili koncesionara. Lice kojem je odobren elektroribolov dužno je da obavijesti korisnika ribolovne zone ili koncesionara, Inspektorat i Ministarstvo o vremenu obavljanja elektroribolova, aparatima za elektroribolov koje će koristiti, te da o obavljenom ribolovu dostavi izvještaj Ministarstvu.

Član 72.

Radi sprečavanja razvoja i širenja alohtonih i manje vrijednih vrsta riba ili prenamnožavanja pojedinih vrsta riba koje ugrožavaju druge vrste na ribolovnoj zoni ministar rješenjem može na zahtjev korisnika ili koncesionara i dostavljenog stručnog mišljenja Ustanove odobriti sanacioni ribolov. Rješenje iz stava 1. ovog člana pored sadržaja utvrđenog propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak obavezno sadrži: vrstu ribolovnog alata i opreme, vrijeme i način obavljanja ribolova, količinu i vrstu ribe koju treba izloviti i dalje postupanje sa ulovljenom ribom. Korisnik ili koncesionar dužan je da obavijesti Inspektorat i Ministarstvo o vremenu obavljanja sanacionog ribolova i o obavljenom ribolovu dostavi izvještaj Ministarstvu. Sanacioni ribolov obavlja se u prisustvu nadležnog inspektora.

Član 73.

Lica koja obavljaju djelatnost na vodnom dobru dužna su da prije početka bilo kakvih radova na ribolovnoj vodi obavijeste korisnika ili koncesionara. Pri izgradnji ili rekonstrukciji hidroenergetskih ili drugih objekata ili postrojenja na ribolovnim vodama, investitor je obavezan da sa korisnikom ribolovne zone sklopi ugovor u cilju očuvanja ribljeg fonda. Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su da ugrade i održavaju uređaje koji sprečavaju ulaz ribe u kanale, a korisnici brana su dužni da obezbijede nesmetan prolaz ribe. Lica iz stava 2. ovog člana dužna su da osiguraju da se kotom minimalnog radnog uspora obezbijede optimalni uslovi za život riba u skladu sa Ribarskom osnovom Republike. U slučaju da nije izrađen sistem koji osigurava nesmetan prolaz riba na već izgrađenim objektima, korisnik iz st. 2. i 3. ovog člana dužan je da vrši poribljavanje ribolovnih voda, u skladu sa godišnjim planom korisnika ribolovne zone ili koncesionara. Zabranjen je ribolov u sistemu kojim se osigurava nesmetan prolaz riba.

Član 74.

Štetom pričinjenom ribljem fondu smatra se svako uništavanje ribljeg fonda ili staništa u ribolovnoj vodi. Fizička i pravna lica koja pričine štetu ribljem fondu kontaminacijom, zagađenjem ili nezakonitim korišćenjem vodnog dobra, bespravnim ulovom ribe, ispuštanjem vode iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija, pregrađivanjem vodotoka ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak riba, kao i na bilo koji drugi način, dužni su da korisniku nadoknade štetu, u skladu sa pravilnikom o visini naknade za štetu pričinjenu ribljem fondu i odredbama propisa kojim se uređuje oblast obligacionih odnosa. Visina naknade utvrđuje se na osnovu nastalih troškova i smanjenja prihoda nastalih prouzrokovanjem štete koji uključuju:

a) vrijednost uginulih riba,

b) troškove za poribljavanje,

v) troškove angažovanja korisnika ribolovne zone ili koncesionara na otklanjanju štete i

g) troškove za uspostavljanje prvobitnog stanja vode. Ministar donosi pravilnik o visini naknade za štetu pričinjenu ribljem fondu. Novčana sredstva dobijena na ime naknade štete prihod su korisnika ribolovne zone ili koncesionara i koriste se isključivo za otklanjanje nastale štete.

VIII EVIDENCIJA U RIBARSTVU

Član 75.

Evidencija u ribarstvu se vodi u ribarskom katastru. Ribarski katastar uspostavlja, vodi i ažurira Ministarstvo. Ribarski katastar sadrži: spisak ribarskih područja, ribolovnih zona, ribarskih revira i posebnih staništa, podatke o stanju populacije riba, evidenciju korisnika ribolovnih zona, ribara, ribnjaka i lica koja se bave akvakulturom, evidenciju o licima koja su položila stručni ispit, ispit za neposredno obavljanje privrednog ribolova i akvakulture, lica osposobljenih za elektroribolov, evidenciju pomora riba, evidenciju o vještačkom mrijestu i drugo.

Član 76.

Ribarski katastar, pored podataka iz člana 75. ovog zakona sadrži i podatke o akvakulturi:

a) kapacitet i karakteristike ribnjaka (hladnovodni ili toplovodni, betonski, zemljani ili kavezni i drugi),

b) vrsta ribe,

v) lokacija objekta i

g) sjedište/mjesto prebivališta preduzetnika, odnosno privrednog društva i drugo. Ministar donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja ribarskog katastra.

IX NADZOR

Član 77.

Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo sprovođenje vrši Inspektorat, posredstvom poljoprivrednih inspektora i komunalne policije i poljoprivrednih i vodnih inspektora u sastavu jedinica lokalne samouprave.

Član 78.

U vršenju poslova inspekcijskog nadzora nadležni inspektor, pored opštih ovlašćenja propisanih zakonom kojim se uređuje oblast inspekcija, ima pravo i dužnost da utvrđuje da li:

a) se ustupljena ribolovna zona koristi u skladu sa Programom i planom upravljanja,

b) je korisnik ribolovne zone ili koncesionar obilježio granice ribarskog područja, ribolovne zone, ribarskih revira i posebnih staništa,

v) korisnik ribolovne zone ili koncesionar, ribar i lice koje obavlja djelatnost akvakulture dostavlja izvještaje Ministarstvu,

g) koncesionar koristi ribolovnu zonu u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima,

d) se na ribolovnim vodama primjenjuju propisane zabrane lova riba i druge radnje,

đ) korisnik ribolovne zone ili koncesionar na kojoj se nalaze ribarski reviri i posebna staništa sprovodi propisane mjere zaštite,

e) se na ribolovnoj zoni na kojoj se nalazi posebno stanište primjenjuju zabrane vađenja šljunka, pijeska, kamena i panjeva, zahvatanja ili crpljenja vode i druge radnje koje ometaju mrijest,

ž) se poribljavanje ribolovnih voda vrši na propisan način,

z) se primjenjuju propisane zabrane i ograničenja korišćenja i očuvanja eko-sistema ribolovnih voda, odnosno mjere i aktivnosti za spasavanje ribe i riblje mlađi sa poplavljenog i sušnog područja,

i) se primjenjuje zabrana unošenja novih vrsta riba bez propisanog odobrenja,

j) se sprovode mjere očuvanja ribljeg fonda,

k) se privredni, sportski i privredno-sportski ribolov, prenošenje riba, ribolov u naučnoistraživačke svrhe, elektroribolov i sanacioni ribolov vrše u skladu sa propisanim uslovima i

l) se sprovode i druge propisane mjere u skladu sa ovim zakonom.

Član 79.

U vršenju poslova inspekcijskog nadzora nadležni inspektor, pored opštih ovlašćenja propisanih zakonom kojim se uređuje oblast inspekcija, ovlašćen je i da naloži:

a) otklanjanje nepravilnosti u primjeni ovog zakona i propisa donesenih za njegovo sprovođenje i odredi način i rok za njihovo otklanjanje,

b) da se obustavi dalje obavljanje djelatnosti ako u ostavljenom roku nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti i nedostaci,

v) preduzimanje mjera kojima se sprečava nanošenje štete ribljem fondu ili staništu i

g) preduzme druge mjere i druge radnje u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim za njegovo sprovođenje.

XI KAZNENE ODREDBE

Član 80.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj privredno društvo, korisnik ribolovne zone i koncesionar, ako:

a) omogući da se privredni ribolov vrši na područjima na kojima se ne može vršiti (član 14. stav 2),

b) omogući da privredni ribolov obavlja ribar koji ne ispunjava uslove za privredni ribolov propisane ovim zakonom (član 15. stav 2),

v) količina ulova u privrednom ribolovu premaši dozvoljenu (član 15. stav 3),

g) ribolovnu zonu za sportski ribolov ustupi na korišćenje drugom subjektu (član 22. stav 4),

d) zbog načina upravljanja prouzrokuje pogoršanje hidroloških, fizičko-hemijskih i bioloških osobina ribolovne vode (član 22. stav 5. tačka v),

đ) ne obezbijedi stručno obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i ribočuvarsku službu (član 25. stav 1),

e) ne obilježi granice ribarskog područja u propisanom roku, kao i ribarskih revira i posebnih staništa (član 27. stav 1),

ž) u propisanom roku ne donese Program za period na koji mu je dodijeljena ribolovna zona na korišćenje (član 28. stav 1),

z) ne donese godišnji plan korišćenja u skladu sa Programom (član 30. stav 1),

i) omogući sportski ribolov ribolovcima koji nemaju položen ispit za lov riba u sportskom ribolovu i koji nemaju dozvolu za lov riba u sportskom ribolovu (član 32. stav 1),

j) stavlja u promet ribu ulovljenu u sportskom ribolovu (član 37. stav 4),

k) obavlja privredno-sportski ribolov, a ne ispunjava propisane uslove (član 41. stav 1),

l) ne obezbijedi stručno obavljanje poslova upravljanja ribolovnom zonom i ribočuvarsku službu (član 43. stav 1), lj) ne obilježi granice ribarskog područja u roku od tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora o koncesiji, kao i ribarskih revira i posebnih staništa (član 44),

m) ne koristi ribolovnu zonu u skladu sa godišnjim planom (član 45. stav 1),

n) ne sprovede propisane mjere (član 47), nj) ne ispunjava propisane uslove (član 48. stav 3),

o) ne vodi propisane evidencije i ne dostavi godišnji izvještaj (član 53. stav 1),

p) ne organizuje ribočuvarsku službu i ne obezbijedi da ribočuvarske poslove obavlja lice koje ispunjava propisane uslove (član 56. st. 1. i 4),

r) ne vrši poribljavanje ribolovnih voda i prenošenje riba na propisan način (čl. 63. i 64),

s) nedozvoljeno lovi ribu na ribolovnoj vodi i obavlja zabranjene radnje na ribolovnoj zoni (čl. 66. i 67),

t) vrši ribolov u naučnoistraživačke svrhe bez rješenja Ministarstva (član 70. stav 1),

ć) lice kojem je odobren ribolov u naučnoistraživačke svrhe ne postupa na propisan način (član 70. stav 6),

u) obavlja ili omogući elektroribolov suprotno odredbama (član 71) i

f) vrši ili omogući ribolov u sistemu kojim se osigurava nesmetan prolaz riba (član 73. stav 6).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu, odnosno kod korisnika ribolovne zone ili koncesionara.

Član 81.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kazniće se za prekršaj privredno društvo, korisnik ribolovne zone i koncesionar, ako:

a) ne plati naknadu za korišćenje ribarolovne zone (čl. 9. i 42),

b) privredni ribolov ribar vrši na područjima na kojima se ne može vršiti (član 14. stav 2),

v) ribar obavlja privredni ribolov, a ne ispunjava propisane uslove (član 15. stav 2),

g) količina ulova ribara u privrednom ribolovu premaši dozvoljenu (član 15. stav 3),

d) ribar ne obavlja privredni ribolov propisanim alatima i ne poštuje zabranu ribolova (član 17. st. 1. i 5),

đ) ne obavijesti ribara o ograničenjima (17. st. 2. i 3),

e) ne vodi propisane evidencije i ne dostavi godišnji izvještaj (član 19. stav 1),

ž) ne dostavi godišnji plan u propisanom roku i dozvoli ribolov bez saglasnosti (član 30. st. 3. i 7. i član 45. st. 1, 2. i 7),

z) ne dostavi godišnji i finalni izvještaj u propisanom roku (član 31. st. 1. i 2),

i) ne prodaje dozvole na propisan način (član 36. stav 1. i član 46),

j) omogući sportski ribolov uz upotrebu nedozvoljenih ribolovnih alata, opreme ili plovnih sredstava (član 37. st. 1. i 2),

k) izda dozvolu za tekuću godinu sportskom ribolovcu koji nije dostavio godišnji izvještaj za prethodnu godinu (član 38. stav 2),

l) ne organizuje takmičenje na propisan način (član 39), lj) uzgaja vrste riba ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u rješenje (član 49. stav 3),

m) lovi ribu i obavlja druge radnje na udaljenosti manjoj od 50 metara od granice kaveza ili ograde (član 51. stav 1),

n) omogući da neposredno obavljanje poslova akvakulture vrši lice koje nije stručno osposobljeno (član 52. stav 1), nj) ne obezbijedi uslove za oduzimanje, čuvanje i održavanje dozvole za ribolov, sredstava, alata, opreme za ribolov ili ulova do njihove predaje nadležnom sudskom organu ili ako raspolaže sa privremeno oduzetom opremom ili ulovom do predaje nadležnom sudskom organu (član 59. st. 4. i 5),

o) ne obavlja sanacioni ribolov na propisan način (član 72. st. 1. i 2),

p) korisnik ili koncesionar ne obavijesti Inspektorat i Ministarstvo (član 72. stav 3) i

r) ne ispunjava propisane uslove (član 73. st. 1, 3. i 4).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 400 KM do 1.200 KM i odgovorno lice u privrednom društvu, odnosno kod korisnika ribolovne zone ili koncesionara.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM i preduzetnik.

Član 82.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako lovi ribu harpunom, ostima, podvodnom puškom, eksplozivom, vatrenim oružjem, električnom strujom (elektroribolov), vještačkim izvorom svjetlosti, hemijskim i drugim sredstvima koja ih ubijaju, truju ili omamljuju, mrežama, korpama i drugim zabranjenim ili nedozvoljenim sredstvima (član 66. tačka e),

(2) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

a) obavlja ribolov uz upotrebu nedozvoljenih ribolovnih alata ili opreme i mamaca, koristi plovila na ribolovnoj vodi na kojoj nije dozvoljeno, ili stavlja ulovljenu ribu u promet (član 37. st. 1, 2. i 4. i član 66. tačka z),

b) obavlja zabranjene radnje na ribolovnoj zoni (član 67),

v) ne dozvoli prolaz preko vodnog ili priobalnog zemljišta (član 68. stav 2) i

g) obavlja elektroribolov, a nije stručno osposobljen za tu vrstu ribolova (član 71. stav 3).

(3) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako postupi suprotno odredbama člana 66. t. b), v), g), d), đ), ž), i), j) i k).

(4) Novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

a) postupi suprotno propisima (član 32. stav 1),

b) ribočuvarima onemogućava obavljanje ribočuvarskog nadzora i ne pruži im sve potrebne podatke i obavještenja (član 32. stav 2),

v) lovi ribu i obavlja druge radnje na udaljenosti manjoj od 50 metara od granice kaveza ili ograde ili lovi ribu na ribnjaku (član 51),

g) lovi ribu bez važeće ribolovne dozvole, i uz upotrebu većeg broja štapova od dozvoljenog broja (član 66. tačka a) i

d) ne poštuje zabrane propisane rješenjem ministra (član 69).

(5) Novčanom kaznom od 200 KM do 600 KM kazniće se za prekršaj ribočuvar, ako:

a) prilikom vršenja poslova ne nosi ribočuvarsku legitimaciju i značku (član 58. stav 1) i

b) ne postupa na propisan način (član 59. st. 1, 2. i 3).

(6) Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

a) obavlja sportski ribolov na ribolovnoj zoni drugog korisnika bez talona (član 36. st. 4. i 5) i

b) ne vodi propisane evidencije i ne dostavi godišnji izvještaj (član 38. stav 1).

Član 83.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj Savez, ako:

a) ne obavlja poslove koji su mu povjereni ovim zakonom (član 33. stav 2),

b) Ministarstvu ne podnese godišnji izvještaj (član 33. stav 7) i

v) izdaje dozvole korisnicima ili koncesionarima sa kojima Ministarstvo nema sklopljen ugovor o korišćenju ribolovne zone ili koncesiji (član 35. stav 2).

XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 84.

Postupci početi prije stupanja na snagu ovog zakona završiće se po odredbama Zakona o ribarstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 58/09).

Član 85.

(1) Vlada Republike Srpske će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:

a) Odluku o utvrđivanju ribarskih područja i ribolovnih zona (član 8. stav 2),

b) Odluku o visini i načinu plaćanja naknade za korišćenje ribolovne zone, obavljanje privrednog ribolova i visini naknade za dozvole (član 9. stav 2, član 16. stav 6. i član 35. stav 5) i

v) Ribarsku osnovu Republike Srpske (član 10. stav 2),

(2) Ministar će u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise:

a) Pravilnik o uslovima obavljanja privrednog ribolova, namjeni, vrsti i količini ribolovnih alata i opreme koji se koriste u privrednom ribolovu i količinu i vrstu dozvoljenog ulova ribe (član 17. stav 6),

b) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja ispita za obavljanje poslova privrednog ribolova, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja Registra lica osposobljenih za obavljanje privrednog ribolova (član 18. stav 9),

v) Pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o ulovu ribe u privrednom ribolovu (član 19. stav 5),

g) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja stručnog ispita (član 26. stav 2),

d) Pravilnik o načinu obilježavanja granica ribarskog područja, ribolovnih zona, ribarskih revira i posebnih staništa (član 27. stav 2),

đ) Pravilnik o sadržaju godišnjeg i finalnog izvještaja o korišćenju ribolovne zone (član 31. stav 2),

e) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja ribolovačkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja Registra položenih ispita (član 34. stav 5),

ž) Pravilnik o obliku, sadržaju i obrascu dozvole (član 35. stav 6),

z) Pravilnik o načinu obavljanja sportskog ribolova, vrsti i količini ribolovnih alata, opreme i mamaca koju ribolovci smiju da koriste (član 37. stav 5),

i) Pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o ulovu ribe u sportskom ribolovu (član 38. stav 4),

j) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju djelatnost akvakulture (član 49. stav 6),

k) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja ispita za obavljanje poslova akvakulture, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja Registra lica osposobljenih za obavljanje akvakulture (član 52. stav 9),

l) Pravilnik o obliku i sadržaju evidencije o proizvodnji i uzgoju riba, mlađi, oplođene ikre i drugih vodenih organizama u akvakulturi (član 53. stav 2), lj) Pravilnik o načinu obavljanja ribočuvarske službe (član 56. stav 6),

m) Pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja ribočuvarskog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu i oblik, sadržaj i način vođenja Registra položenih ispita (član 57. stav 5),

n) Pravilnik o obrascu ribočuvarske legitimacije i izgled ribočuvarske značke (član 58. stav 5), nj) Pravilnik o lovostaju, alatima, opremi i sredstvima za ribolov (član 65. stav 4),

o) Pravilnik o visini naknade za štetu pričinjenu ribljem fondu (član 74. stav 4) i

p) Pravilnik o sadržaj i načinu vođenja ribarskog katastra (član 76. stav 5).

Član 86.

Srednjoročni program unapređivanja ribarstva i godišnji plan upravljanja doneseni po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivaće se do isteka njihovog perioda važenja.

Član 87.

Organizacije sportskih ribolovaca dužne su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Korisnik ribolovne zone ili koncesionar, privredno društvo, odnosno preduzetnik koji obavljaju djelatnost privrednog, sportskog i privredno-sportskog ribolova i akvakulture dužni su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Lica koja su obavezna da polože ispit iz čl. 18, 26, 34, 52. i 57. ovog zakona, dužna su da ga polože u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 88.

Do donošenja podzakonskih akata iz člana 85. ovog zakona primjenjivaće se propisi koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 89.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o ribarstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 4/02 i 58/09).

Član 90.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Mr Igor Radojičić