ZAKON o stečajnom postupku

Z A K O N

O STEČAJNOM POSTUPKU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se: uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.

Član 2.

Ciljevi stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

(2) U toku stečajnog postupka može se provesti i reorganizacija stečajnog dužnika po odredbama glave V ovog zakona radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naročito radi održavanja njegovog poslovanja.

Član 3.

Organi stečajnog postupka

Organi stečajnog postupka su: stečajni sud, stečajni sudija, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik, skupština povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

Član 4.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka. Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice organ ovlašten za zastupanje je, u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti, dužan, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Organ ovlašten za zastupanje dužan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja preduzeta s pažnjom dobrog privrednika.

(3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlagač vrati sudu prijedlog koji nije uređen po uputstvu suda, sud će prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatrat će se da ga je povukao. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagač.

(4) Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka.

(5) Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka i pravosnažnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga u kom slučaju troškove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni potraživanje podnosioca prijedloga, koje je bilo razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik.

Član 5.

Stečajni dužnik

(1) Stečajni postupak može se provesti nad imovinom pravnog lica, kao i nad imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac, u smislu ovog zakona, jeste: komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidranom odgovornošću.

(2) Stečaj se može otvoriti i nad imovinom javnih pravnih lica, izuzev nad imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), općine, grada, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta.

(3) Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane (u daljnjem tekstu: federalni ministar odbrane).

(4) Ako federalni ministar odbrane ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

(5) Ako federalni ministar odbrane ne da svoju saglasnost za obaveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija.

Član 6.

Stečajni razlozi

(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

(3) U pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.

(4) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Ova nesposobnost postoji ako stečajni dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

II - OPĆE PROCESNE ODREDBE

Član 7.

Nadležnost

(1) Stečajni postupak provodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište pravnog lica ili prebivalište dužnika pojedinca.

(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu taj sud će bez odlaganja donijeti rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

(4) Stečajni sud je stvarno i mjesno nadležan i za sljedeće pravne sporove:

1) za pravne sporove o utvrđivanju u tabeli prema čl. od 115. do 117. ovog zakona,

2) pravne sporove pobijanja prema čl. od 80. do 87. ovog zakona,

3) prava na naknadu prema članu 4. stav 2.; članu 26. stav 1.; članu 29. stav 5.; članu 43. stav 5.; članu 58. stav 3. i članu 64. ovog zakona.

(5) Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao sudija pojedinac.

Član 8.

Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku

U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 9.

Načela postupka

(1) Stečajni postupak je hitan.

(2) Odluke stečajnog suda donose se u formi rješenja. Stečajni sudija može odrediti usmenu raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja stečajnog dužnika ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a saslušanje se mora bez odlaganja naknadno provesti.

(3) Stečajni sudija mora, po službenoj dužnosti, istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak. On u tu svrhu naročito može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.

Član 10.

Obaveze učestvovanja i prinudne mjere

(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose osiguranju stečajne mase i da se uzdržavaju od štetnih radnji.

(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija koje, prema zakonu, postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za osiguranje mase, stečajni sudija može, prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog upravnika, narediti odgovarajuća sredstva prinude.

(3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog člana su:

1) prisilno privođenje pred sud, izricanje novčane kazne u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM koja može uslijediti nakon neuspješnog privođenja.

Rješenjem kojim se naređuje privođenje istovremeno se može i zaprijetiti izricanje novčane kazne.

(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prinude može se uložiti žalba. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 11.

Pravna sredstva

(1) Protiv odluka stečajnog suda, u slučajevima predviđenim ovim zakonom, dopuštena je žalba.

(2) Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena.

(3) Stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam udovoljiti žalbi.

(4) Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbi dužan je da je bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odlučivanje drugostepenom sudu. Za odlučivanje o žalbi nadležno je vijeće sačinjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijeće je dužno odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema.

(5) Žalba odlaže izvršenje rješenja ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(6) U stečajnom postupku ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

Član 12.

Dostave i javno oglašavanje

(1) Stečajni sud vrši dostavu odluka po službenoj dužnosti.

(2) Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem uključujući i slučajeve u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra izvršenom istekom dva sljedeća radna dana od oglašavanja.

III - PRETHODNI POSTUPAK

Član 13.

Predujam za troškove prethodnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi stečajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudija za pokriće troškova prethodnog postupka.

(2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudija će rješenjem odbaciti prijedlog.

(3) Ako stečajni postupak bude otvoren prema prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.

(4) Ako je podnosilac prijedloga dužnik stečajni sudija ga može osloboditi uplate predujma ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka.

Član 14.

Utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka

(1) Nakon prijema dopuštenog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudija dužan je bez odlaganja utvrditi da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka i da li je prijedlog osnovan. On može u tu svrhu imenovati privremenog stečajnog upravnika ili odgovarajućeg vještaka. Naknada za vještaka određuje se prema posebnim propisima u skladu sa članom 237. ovog zakona.

(2) Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici dužni su omogućiti potpuni uvid u poslovnu dokumentaciju, a na zahtjev stečajnog sudije tu dokumentaciju i predati.

Član 15.

Mjere osiguranja

(1) Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi osiguranja buduće stečajne mase, a i ukinuti te mjere. Stečajni sudija naročito može:

1) odrediti mjere radi osiguranja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako ova podliježu razlučivanju ili izlučivanju;

2) uvjetovati raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograničiti na drugi način;

3) postaviti privremenog stečajnog upravnika,

4) narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 61. ovog zakona.

(2) Ukoliko poslovanje stečajnog dužnika još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno postavlja privremenog stečajnog upravnika.

(3) Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika privremeno se moraju obustaviti. Izlučna i razlučna prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku.

(4) Ukoliko je stečajni sudija, u skladu sa stavom 1. tačka 3. ovog člana, postavio privremenog stečajnog upravnika može i dalje, prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika, narediti:

1) da privremeni stečajni upravnik može preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika, uz uvjet da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužniku, niti potencijalne stečajne povjerioce. Privremenom stečajnom upravniku u tom slučaju nije potrebna saglasnost stečajnog dužnika koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva;

2) da pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.

(5) Ako postoje posebne okolnosti, naročito u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudija može stečajnom dužniku narediti opću zabranu raspolaganja. U tom slučaju ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravnika. Žalba protiv ove odluke ne odlaže njeno izvršenje.

(6) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja, shodno se primjenjuju odredbe čl. 52. i 53. ovog zakona.

(7) Protiv odluke stečajnog sudije donesene na osnovu st. od 1. do 5. ovog člana, žalbu mogu uložiti stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravnik. Žalba stečajnog dužnika ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 16.

Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika

(1) Privremeni stečajni upravnik dužan je osigurati imovinu stečajnog dužnika i starati se o njoj.

(2) Privremeni stečajni upravnik dužan je ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od dana svog imenovanja.

(3) Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu mogu uložiti dužnik kao i privremeni stečajni upravnik.

(4) Privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom. Privremeni stečajni upravnik dužan je osigurati da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.

(5) Privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraživanja predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

(6) Privremeni stečajni upravnik ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i provede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

(7) Privremeni stečajni upravnik dužan je stečajnom sudiji položiti račun i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave.

(8) Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad koja se određuje u skladu sa članom 237. ovog zakona.

Član 17.

Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraživanja i potraživanja zaposlenika

(1) Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos.

(2) Potraživanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti. Takva potraživanja su stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

(3) Privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti potraživanja zaposlenika kao i doprinose po osnovu rada zaposlenika samo u slučaju ako su zaposlenici ostali u radnom odnosu. U protivnom, prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraživanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao stečajna potraživanja. Potraživanja zaposlenika koje je zaposlio privremeni stečajni upravnik mogu se finansirati zajmom.

(4) Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom, takva potraživanja su stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

Član 18.

Djelovanje i oglašavanje mjera osiguranja

(1) Ograničenja raspolaganja u skladu sa članom 15. ovog zakona kao i postavljanje privremenog stečajnog upravnika, moraju se oglasiti. Odluka kojom su određene ove mjere dostavlja se stečajnom dužniku.

(2) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saopće koje će mjere osiguranja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i osnov nastajanja prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje moraju se naznačiti. Ko propusti dati saopćenje ili to namjerno odugovlači, ne može protiv privremenog stečajnog upravnika po pitanju prava osiguranja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava osiguranja.

(3) U pogledu ukidanja mjera osiguranja, shodno se primjenjuje stav 1. ovog člana.

Član 19.

Javni registar

Stečajni sudija određuje upise u odgovarajuće javne registre ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja.

Član 20.

Odgovornost privremenog stečajnog upravnika

Na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe člana 26. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju stečajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se stara privremeni stečajni upravnik.

Član 21.

Prestanak službe privremenog stečajnog upravnika

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika. Privremeni stečajni upravnik koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravnika, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti stečajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.

(2) Ukoliko stečajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravnik ostvario u skladu sa čl. 16. i 17. ovog zakona, dužan je iz naplaćenog potraživanja prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u stečajnu masu.

(3) Ukoliko stečajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, ili kada osigura osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.

IV - STEČAJNI POSTUPAK

1. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA

Član 22.

Stečajni sudija

(1) Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

(2) Stečajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.

(3) Stečajni sudija imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 23.

Lica koja mogu biti imenovana za stečajnog upravnika

(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati samo fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.

(2) Stečajni upravnik mora imati završeno stručno obrazovanje i položen stručni ispit. Bliže odredbe o vrsti obrazovanja i sadržaju stručnog ispita propisat će federalni ministar pravde.

(3) Federalno ministar pravde će za period do završetka stručnog obrazovanja i polaganja stručnog ispita imenovati dovoljan broj stečajnih upravnika, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika sudova nadležnih za vođenje stečajnog postupka, te utvrditi privremenu listu stečajnih upravnika.

(4) Za stečajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:

1) bi morala biti izuzeta kao sudije u stečajnom postupku;

2) su bliski srodnici stečajnog sudije;

3) su odgovorna za obaveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog dužnika,

4) su povjerioci stečajnog dužnika ili koja su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom;

5) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana nadzornog organa ili organa za zastupanje stečajnog dužnika;

6) su bila ili jesu zaposlena kod stečajnog dužnika ili su bila ili jesu član nekog njegovog organa;

7) su za stečajnog dužnika radila savjetodavno ili su učestvovala u poslovima vezanim za imovinu i kapital stečajnog dužnika.

Član 24.

Listu stečajnih upravnika sa završenim stručnim obrazovanjem i položenim stručnim ispitom utvrđuje federalni ministar pravde i ona se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 25.

Prava i obaveze stečajnog upravnika

(1) Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njom, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i unovčiti je u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete naročito robu. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica.

(2) Stečajni upravnik je obavezan odmah izvršiti detaljan popis stečajne mase i taj popis predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti očekivani iznos iz unovčavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Stečajni upravnik dužan je sastaviti popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika.

(3) Stečajni upravnik dužan je voditi poslovne knjige, naročito sačiniti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima.

(4) Nagrada za rad stečajnog upravnika određuje se prema odredbama člana 237. ovog zakona.

Član 26.

Odgovornost i osiguranje stečajnog upravnika

(1) U slučaju da stečajni upravnik svojom krivicom povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu dužan izvršavati, obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu štetu svim učesnicima stečajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(2) Stečajni upravnik obavezan je neposredno nakon preuzimanja službe zaključiti kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike odgovornosti koji su povezani s njegovom djelatnošću. Visinu osigurane sume određuje stečajni sudija uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti postupka. Stečajni sudija može u opravdanim slučajevima osloboditi stečajnog upravnika ove obaveze.

Član 27.

Nadzor nad radom stečajnog upravnika

Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru stečajnog sudije. Stečajni sudija može zahtijevati od stečajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko stečajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, stečajni sudija može nakon prethodne opomene stečajnom upravniku odrediti novčanu kaznu u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM. Ako postoji važan razlog stečajni sudija može stečajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog stečajnog upravnika. Protiv odluke stečajnog sudije stečajni upravnik ima pravo žalbe. Žalba u ovom slučaju ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 28.

Skupština povjerilaca

(1) Stečajni sudija saziva skupštinu povjerilaca. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to zatraži stečajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja.

(2) Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca s pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih povjerilaca je, u smislu člana 39. ovog zakona, ograničeno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci.

(3) Stečajni sudija može u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim odlučiti o priznavanju prava glasa. Na ročištu prisutni povjerioci, stečajni dužnik i stečajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudija mora odmah, na osnovu stanja u spisu, donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo žalbe.

(4) Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. Odluke se donose većinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca.

(5) Na prvoj skupštini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika, skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika kome je potrebno postavljenje od stečajnog sudije. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može odbiti postavljanje izabranog stečajnog upravnika ako postoje razlozi koji upućuju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uvjete iz člana 23. ovog zakona. Stečajni sudija rješenjem odlučuje o imenovanju novog stečajnog upravnika i smjeni dosadašnjeg stečajnog upravnika. Protiv ovog rješenja dosadašnji stečajni upravnik, stečajni dužnik i svaki povjerilac mogu uložiti žalbu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 29.

Odbor povjerilaca

(1) U skladu sa odredbama ovog člana, skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira odbor povjerilaca.

(2) Radi zaštite interesa povjerilaca stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor povjerilaca. Članove privremenog odbora povjerilaca skupština povjerilaca može promijeniti.

(3) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca: stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, stečajni povjerioci s malim potraživanjima, predstavnici zaposlenika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci. Za članove odbora mogu biti određena i lica koja nisu povjerioci ako bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti radu odbora.

(4) Odbor povjerilaca sastoji se od neparnog broja članova koji nije veći od sedam.

(5) Odbor povjerilaca dužan je podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravnika podnošenje izvještaja i polaganje računa, kao i pravo da vrši neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom većinom glasova prisutnih članova.

(6) Za značajne pravne poslove stečajnog upravnika, uključujući preuzimanje obaveza, otuđenje i sticanje nekretnina preduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije njegovog podnošenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika, koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skupštine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost može dati stečajni sudija.

(7) Stečajni sudija može smijeniti člana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana odbora ili na zahtjev skupštine povjerilaca. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju stečajni sudija treba da sasluša tog člana odbora povjerilaca. Član odbora povjerilaca ima pravo žalbe na odluku stečajnog sudije, a žalba ne odlaže izvršenje odluke.

(8) Odbor povjerilaca na sjednicama odlučuje o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. Stečajni sudija po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog stečajnog upravnika ili većine članova odbora povjerilaca. Članovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(9) Stečajni sudija i stečajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca. Odbor povjerilaca je dužan da pozove stečajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca može da odluči da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva stečajnog upravnika.

(10) Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna većina ukupnog broja članova odbora. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni odlučuje stečajni sudija.

(11) Članovi odbora povjerilaca dužni su naknaditi štetu učesnicima ako su povrede obaveza koje imaju, u skladu s ovim zakonom, prouzrokovali svojom krivicom.

(12) Naknada za rad članova odbora povjerilaca, kao i članova privremenog odbora povjerilaca određuje se prema posebnim propisima u skladu sa članom 237. ovog zakona.

2. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA

Član 30.

Pojam stečajne mase

Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Član 31.

Isplatni redovi stečajnih povjerilaca

(1) Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veličini svojih potraživanja.

(2) Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:

1) stečajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa članom 33. ovog zakona,

2) stečajni povjerioci općeg isplatnog reda u skladu sa članom 32. ovog zakona,

3) stečajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa članom 34. ovog zakona.

Član 32.

Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda

Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci općeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 33. ili 34. ovog zakona.

Član 33.

Stečajni povjerioci viših isplatnih redova

(1) Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se ona potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi člana 16. stav 4. i člana 17. st. 3. i 4. ovog zakona nije mogao namiriti privremeni upravnik, ni stečajni upravnik, u skladu sa članom 21. stav 2. ovog zakona.

(2) Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog člana namiruju se zaposlenici stečajnog dužnika sa cjelokupnim potraživanjima iz radnog odnosa. Isto vrijedi i za plaćanje naknade štete za povrede na radu koja se isplaćuje u punom iznosu.

Član 34.

Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova

(1) Iza ostalih potraživanja stečajnih povjerilaca namiruju se sljedećim redoslijedom potraživanja i to, ako su u istom rangu, srazmjerno njihovom iznosu:

1) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja stečajnih povjerilaca,

2) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku,

3) novčane kazne i prekršajne novčane kazne, kao i imovinsko-pravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja,

4) potraživanja koja se odnose na neku besplatnu uslugu stečajnog dužnika,

5) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su s tim izjednačena.

(2) Potraživanja za koja je između povjerioca i stečajnog dužnika ugovoren niži rang u stečajnom postupku namiruju se u slučaju sumnje nakon potraživanja navedenih u stavu 1. ovog člana.

(3) Kamate na potraživanja nižerangiranih stečajnih povjerilaca i troškovi nastali povjeriocima zbog učešća u postupku imaju isti rang kao potraživanja tih povjerilaca.

Član 35.

Izdržavanje stečajnog dužnika

(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština povjerilaca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih prihoda odobrava iz stečajne mase. Pri tome se odgovarajuće uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji treća lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja. Ukoliko skupština povjerilaca ne donese nikakvu odluku, stečajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje. U ostalim slučajevima dužnikove obaveze izdržavanja za vrijeme nakon otvaranja stečaja ne mogu se ostvarivati iz stečajne mase.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pojedinac stečajni sudija za period do prve skupštine povjerilaca, u skladu sa stavom 1. ovog člana, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili u njihovom nedostatku iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju izvršenja.

Član 36.

Nedospjela, uvjetna i nenovčana potraživanja

(1) Potraživanja koja nisu dospjela s otvaranjem postupka smatraju se dospjelim potraživanjima.

(2) Potraživanja vezana za raskidni uvjet u stečajnom postupku, sve dok raskidni uvjet ne nastupi, uzimaju se u obzir kao bezuvjetna potraživanja.

(3) Potraživanja vezana za odložni uvjet učestvuju u raspodjeli u koliko je taj odložni uvjet nastupio prije konačne podjele stečajne mase.

(4) Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u času otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.

(5) Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u stečajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Član 37.

Izlučivanje i naknada za izlučna prava

(1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripadaju stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac. Njegovo pravo na izlučenje tog predmeta regulira se posebnim zakonom.

(2) Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period do 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlučivanja u sljedećih 90 dana potreban za nastavak poslovanja za ovo je potrebna saglasnost stečajnog sudije. Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu. Učesnici mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu.

(3) Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja tog predmeta. Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost te stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, onda izlučni povjerilac ima pravo da izluči tu stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana.

(4) Ukoliko je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodat od stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protuuslugu, ako ona još nije izvršena. On može zahtijevati protuuslugu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.

(5) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stava 4. ovog člana, izlučni povjerilac može, kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar, i kao trošak stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način.

Član 38.

Razlučni povjerioci

(1) Povjerioci koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove, u skladu sa odredbama čl. od 102. do 107. ovog zakona.

(2) Razlučni povjerioci su:

1) hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga;

2) povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo;

3) povjerioci kojima je stečajni dužnik radi osiguranja prenio neko pravo;

4) povjerioci kojima pripada pravo zadržanja.

Član 39.

Razlučni povjerioci kao stečajni povjerioci

Razlučni povjerioci mogu biti stečajni povjerioci ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično, u kom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Član 40.

Povjerioci stečajne mase

Iz stečajne mase, prije stečajnih povjerilaca, namiruju se troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

Član 41.

Troškovi stečajnog postupka

Troškovi stečajnog postupka su:

1) sudski troškovi stečajnog postupka,

2) nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, stečajnog upravnika i članova privremenog odbora i odbora povjerilaca,

3) drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.

Član 42.

Dugovi stečajne mase

Dugovi stečajne mase su obaveze:

1) koje budu zasnovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,

2) iz dvostranoobavezujućih ugovora ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako njihovo ispunjenje mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka,

3) iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase.

3. OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA

Član 43.

Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudija zakazat će ročište vezano za uvjete za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno s mišljenjem vještaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika. Na ročište se poziva predlagač, a ako je to moguće i stečajni dužnik i privremeni stečajni upravnik, te ako je neophodno i vještaci.

(2) Stečajni sudija donijet će odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja stečajnog ročišta.

(3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučit će o troškovima postupka.

(4) Stečajni sudija otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika, prema predviđanju, biti dovoljna da pokrije troškove postupka. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti postupak ako zainteresirano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obavezu stečajne mase.

(5) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini.

Član 44.

Direktno otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez izvršenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio likvidator.

(2) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća, dokazana.

Član 45.

Rješenje o otvaranju postupka

(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

1) firmu ili lično ime, te sjedište pravnog lica ili prebivalište fizičkog lica stečajnog dužnika,

2) lično ime i adresu stečajnog upravnika,

3) datum i sat otvaranja stečajnog postupka.

(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije u rješenju naveden, trenutkom otvaranja smatra se podne onog dana kada je rješenje iz stava 2. ovog člana doneseno.

Član 46.

Pozivi povjeriocima i dužnicima

(1) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja u skladu sa članom 110. ovog zakona.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da stečajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika. Potrebno je navesti predmet na kom se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje.

(3) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku da te obaveze, bez odlaganja, izvršavaju prema stečajnom dužniku.

Član 47.

Određivanje ročišta

(1) U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija određuje ročišta za:

1) skupštinu povjerilaca na kojoj se na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljnjem toku stečajnog postupka (izvještajno ročište). Skupština povjerilaca koja je sazvana da bi saslušala izvještaj stečajnog upravnika (izvještajno ročište) ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, a ni kasnije od 15 dana od ročišta za ispitivanje podnesenih potraživanja.

2) skupštinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja (ročište za ispitivanje). Period između isteka roka za prijave i ročišta za ispitivanje potraživanja treba da iznosi najmanje osam dana a najviše 30 dana.

(2) Ročišta iz stava 1. ovog člana mogu se održati istovremeno.

Član 48.

Objavljivanje i dostavljanje rješenja o otvaranju stečaja

(1) Stečajni sud dužan je javno oglasiti rješenje o otvaranju stečajnog postupka na dan donošenja rješenja isticanjem rješenja na oglasnoj tabli suda. Rješenje se mora objaviti i u "Službenim novinama Federacije BiH".

(2) Stečajni sud obaviještava povjerioce i dužnikove dužnike slanjem kopije rješenja.

(3) Podnosiocu prijedloga za otvaranje stečaja i stečajnom dužniku mora se izvršiti lično dostavljanje rješenja iz stava 1. ovog člana.

(4) Kopija rješenja dostavlja se nadležnom tužilaštvu. Nadležno tužilaštvo obaviještava se i u slučaju ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase.

Član 49.

Javni registri

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud dužan je narediti sljedeće upise u odgovarajuće registre:

1) upis otvaranja stečajnog postupka,

2) upis odbijanja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka mase u slučaju da je stečajni dužnik pravno lice koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati,

3) upis okončanja stečajnog postupka.

Član 50.

Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen podnosilac prijedloga može uložiti žalbu, a ako prijedlog bude prihvaćen žalbu može uložiti stečajni dužnik.

(2) Pravosnažna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka javno se oglašava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje ostaju na snazi. U ovom slučaju na odluku o ukidanju rješenja na odgovarajući način primjenjuje se član 48. stav 1. ovog zakona.

4. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

a. Opće djelovanje otvaranja stečajnog postupka

Član 51.

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Član 52.

Raspolaganja stečajnog dužnika

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika predmetom stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka bez pravnog su učinka osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige i druge javne registre. Stečajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protuusluge ukoliko ta protuusluga još postoji u stečajnoj masi.

(2) Za raspolaganja stečajnog dužnika učinjena na dan otvaranja stečajnog postupka pretpostavlja se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Član 53.

Usluge u korist stečajnog dužnika

(1) Ako nakon otvaranja stečajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obaveze da izvrši uslugu stečajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znao za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Pretpostavlja se da lice koje je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka nije znalo za otvaranje stečajnog postupka.

Član 54.

Podjela imovine pravne zajednice

(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećim licem (kao npr. suvlasništvo, zajedničko vlasništvo, ortakluk) razvrgnuće pravne zajednice provodi se izvan stečajnog postupka.

(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobivenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3) U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog člana, isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Član 55.

Preuzimanje sporova

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

(2) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:

1) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,

2) odvojenog namirenja ili

3) dugova stečajne mase.

(4) Pravne sporove koji se odnose na stečajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako stečajni upravnik na ročištu za ispitivanje ta potraživanja ospori.

(5) Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.

Član 56.

Potraživanja stečajnih povjerilaca

Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Član 57.

Izvršenje prije otvaranja stečajnog postupka

Ako stečajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon isteka tog roka tokom prinudnog izvršenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razlučno pravo ili neko drugo osiguranje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo osiguranja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Član 58.

Zabrana izvršenja i osiguranja

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Postupci iz stava 1. ovog člana, koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, prekidaju se.

(3) Stečajni sudija odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog člana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja.

(4) Nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni povjerioci mogu da pokrenu postupak protiv dužnika da bi izvršili svoja prava izvršenja i osiguranja po općim pravilima izvršnog postupka. Svi prekinuti postupci izvršenja i osiguranja koje su ti povjerioci pokrenuli prije otvaranja stečajnog postupka bit će ponovo pokrenuti i vođeni na izvršnom sudu u skladu s pravilima izvršnog postupka.

(5) Nakon prijema prijedloga za izvršenje razlučnog povjerioca, sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak u skladu sa stavom 4. ovog člana, ili da izvršenje odloži ako stečajni upravnik osigura odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjerioca. Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda pri čemu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvršnog postupka neće dovesti do toga da će povjerilac biti oštećen na bilo koji način.

Član 59.

Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi

(1) Prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravnika nije dopušteno u roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka.

(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

1) obaveze stečajne mase iz dvostranoobaveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik,

2) obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravnik mogao da otkaže ugovor, u skladu s ovim zakonom,

3) obaveze iz radnog odnosa ili drugog trajnog obligacionog odnosa ukoliko je stečajni upravnik tražio ispunjenje protuusluge u korist stečajne mase.

Član 60.

Isključivanje sticanja prava na imovinu koja ulazi u stečajnu masu

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, čak i u slučaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju stečajnog dužnika, ni na prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjerioca.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na slučajeve sticanja povjerenjem u zemljišne knjige i druge javne registre.

Član 61.

Zabrana pošte

(1) Ukoliko se to čini potrebnim da bi se razjasnile ili spriječile pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, stečajni sudija, na zahtjev stečajnog upravnika ili po službenoj dužnosti, donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika moraju dostavljati stečajnom upravniku. To rješenje mora biti obrazloženo.

(2) Stečajni upravnik ovlašten je otvarati pošiljke koje su mu dostavljene. Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti stečajnom dužniku. Prispjela pošta protokoliše se po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uručenje naslovljenom licu.

(3) Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može uložiti žalbu. Stečajni sudija dužan je ukinuti rješenje nakon saslušanja stečajnog upravnika ukoliko pretpostavke za njega prestanu da postoje.

Član 62.

Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje

(1) Stečajni dužnik obavezan je stečajnom sudu, stečajnom upravniku, odboru povjerilaca I, prema naređenju stečajnog sudije, skupštini povjerilaca davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavještenja data prema odredbama stava 1. ovog člana mogu se koristiti u krivičnom ili prekršajnom postupku protiv stečajnog dužnika ili njegovih bliskih srodnika, samo uz njegov pristanak.

(3) Stečajni dužnik dužan je stečajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka.

(4) Stečajni dužnik obavezan je da se po naređenju stečajnog sudije u svako doba stavi na raspolaganje da bi ispunio svoje obaveze obavještavanja i saradnje. On je dužan da se uzdržava od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obaveza.

(5) Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza čini potrebnim, stečajni sudija naložit će stečajnom dužniku da na zapisnik pred stečajnim sudijom izjavi da je traženu informaciju dao tačno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti.

(6) Stečajni sudija može protiv stečajnog dužnika odrediti prinudne mjere u slučaju da:

1) stečajni dužnik odbija davanje informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa stečajnim upravnikom u ispunjavanju njegovih zadataka,

2) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavještenja i saradnju, a naročito ako unatoč zabrane udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo,

3) je to potrebno da bi se spriječile radnje stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavještavanja i učestvovanja, a naročito radi osiguranja stečajne mase.

(7) Određivanje sredstava prinude, njihovo provođenje, kao i pravni lijekovi protiv određivanja sredstava prinude vrše se na osnovu člana 10. st. od 2. do

5. ovog zakona.

Član 63.

Zastupnici organa

(1) U slučaju da je stečajni dužnik pravno lice, odredbe čl. 61. i 62. ovog zakona, shodno se primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornog organa, kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom u slučaju da su ovlašteni za zastupanje.

(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na lica koja su navedene funkcije napustila prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Član 64.

Lična odgovornost članova društva

Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi lično odgovaraju za obaveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovu njihove lične odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravnik.

b. Ispunjenje pravnih poslova

Član 65.

Pravo stečajnog upravnika na izbor

(1) Stečajni upravnik može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.

(2) Stečajni upravnik dužan je bez odlaganja izjaviti da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. U protivnom, stečajni upravnik ne može zahtijevati ispunjenje.

(3) Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana može da ostvaruje svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao stečajni povjerilac.

Član 66.

Fiksni poslovi

(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se birati ispunjenje.

(2) Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja kao stečajni povjerilac.

(3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.

Član 67.

Djeljive usluge

Ako je dugovana usluga djeljiva, te ako je druga ugovorna strana svoju uslugu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelimično ispunila, ona će svoje potraživanje na protuuslugu koja odgovara njenoj djelimično ispunjenoj uslugi moći ostvariti kao stečajni povjerilac, čak i u slučaju da stečajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela usluge. Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protuuslugu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimičnim ispunjenjem njene usluge prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.

Član 68.

Predbilježba

(1) Ukoliko je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraživanje može namiriti kao povjerilac stečajne mase. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo daljnje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.

(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se na odgovarajući način i na predbilježbe upisane u druge javne registre kao što su npr. upisnik brodova i aviona.

Član 69.

Zadržavanje prava vlasništva

(1) Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo i daljnje obaveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.

(2) Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, stečajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona.

Član 70.

Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima

(1) Najamni i zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje sa djelovanjem za stečajnu masu.

(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni povjerilac.

Član 71.

Stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

(1) Ako je stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnog postupka raspolagao potraživanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Ako je otvaranje stečajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu raspolaganje proizvodi pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.

(2) Raspolaganje iz stava 1. ovog člana smatra se naročito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvršenja izjednačeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora.

(3) Najmoprimac ili zakupac može potraživanje najamnine odnosno zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog člana prebiti sa potraživanjem koje mu pripada prema stečajnom dužniku. Ova odredba ne utiče na primjenu odredaba člana 78. i člana 79. tač. od 2. do 4. ovog zakona.

Član 72.

Stečajni dužnik kao najmoprimac i zakupac

(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je stečajni dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac stečajni upravnik može otkazati, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako stečajni upravnik izjavi otkaz druga strana može kao stečajni povjerilac da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.

(2) Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, stečajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako stečajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može kao stečajni povjerilac zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana dužna je u roku od 15 dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

Član 73.

Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu

Najamni ili zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zbog:

1) docnje u plaćanju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,

2) pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.

Član 74.

Ugovori o radu

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka ne prestaju ugovori o radu zaposlenika stečajnog dužnika.

(2) Otvaranje stečajnog postupka je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkazni rok iznosi 30 dana.

(3) Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava, u skladu sa odredbama Zakona o radu.

(4) Stečajni upravitelj može, na osnovu odobrenja stečajnog sudije, zaključiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme s licima koja su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka.

(5) Plaće i ostala pitanja iz radnog odnosa određuje stečajni upravitelj, na osnovu odobrenja stečajnog sudije, u skladu sa Zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa, iz stava 4. ovog člana, namiruju se kao obaveze stečajne mase.

(7) Zahtjevi koji za zaposlenike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao što su naknada štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpremnina, mogu se ostvariti samo kao stečajne tražbine općeg isplatnog reda, u skladu sa članom 32. ovog zakona.

Član 75.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

(1) Nalog stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2) Nalogoprimac dužan je radi otklanjanja štete da nastavi s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka sve dok stečajni upravnik ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Potraživanja nalogoprimca nastala nastavljanjem obavljanja posla nakon otvaranja stečajnog postupka namiruju se kao potraživanja povjerilaca stečajne mase.

(3) Ako nalogoprimac koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje stečajnog postupka nastavi sa obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje potraživanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni povjerilac.

Član 76.

Prestanak punomoći

(1) Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema članu 75. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomoć data na osnovu tog ugovornog odnosa.

(3) Punomoćnik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje stečajnog postupka ne odgovara za štetu, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 77.

Nedopuštene odredbe ugovora

Ništave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba čl. od 65. do 76. ovog zakona.

c. Prebijanje i pobijanje

Član 78.

Dopuštenost prebijanja potraživanja

(1) Ako je stečajni povjerilac u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje stečajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo.

(2) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka potraživanje koje se treba prebiti vezano za odložni uvjet, do prebijanja će doći tek kada se taj uvjet ispuni. Povjerilac koji ima potraživanje pod odložnim uvjetom može spriječiti realizaciju protupotraživanja stečajnog upravnika ako pruži odgovarajuće osiguranje.

(3) Prebijanje nije isključeno time što potraživanja glase na različite valute ili obračunske jedinice ako se ove valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje mogu slobodno mijenjati. Preračunavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju.

Član 79.

Nedopuštenost prebijanja potraživanja

Prebijanje potraživanja je nedopušteno ako je:

1) obaveza stečajnog povjerioca prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,

2) stečajni povjerilac svoje potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca,

3) stečajni povjerilac stekao mogućnost prebijanja pravnom radnjom koja se može pobijati,

4) povjerilac, čije potraživanje treba biti ispunjeno iz imovine stečajnog dužnika koja ne ulazi u stečajnu masu, duguje nešto stečajnoj masi,

5) povjerilac povezano lice u smislu člana 87. ovog zakona, a stečajnom dužniku prema tom licu pripada neko potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

Član 80.

Opća odredba o pobijanju

(1) U skladu sa odredbama ovog zakona, pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjerilaca (oštećenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjerilaca).

(2) Pravna radnja smatra se preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna djelovanja. Kod pravne radnje ograničene rokom ili uvjetom ne uzima se u obzir nastupanje uvjeta ili roka.

(3) S pravnom radnjom izjednačeno je propuštanje kao i mjere prinudnog izvršenja.

Član 81.

Opći razlozi pobijanja

(1) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje ako je:

1) preduzeta u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je u vrijeme radnje stečajni dužnik bio platežno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao ili

2) preduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platežnu nesposbnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.

(2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu neuobičajeno osiguranje ili namirenje kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način, ili u to vrijeme imao pravo zahtijevati ako je:

1) pravna radnja preduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja ovog prijedloga,

2) pravna radnja preduzeta u toku trećeg ili drugog mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban.

(3) Smatrat će se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4) Za lice koje je sa stečajnim dužnikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne radnje, shodno odredbi člana 87. ovog zakona, pretpostavlja se da je znalo za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Član 82.

Pobijanje pravnih radnji bez naknade

(1) Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Smatra se da postoji pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu onda kada je stečajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuću protuuslugu kao naknadu.

(3) Ako se radi o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti radnja se ne može pobijati.

Član 83.

Namjerno oštećenje

Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon tog roka s namjerom da ošteti povjerioca, pod uvjetom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju povjerioci.

Član 84.

Zajam kojim se nadomještava kapital

(1) Zajam kojim se nadomještava kapital postoji onda ako neki član društva u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, u kome bi ponašanje članova društva kao dobrih privrednika nalagalo unošenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(2) Pravna radnja kojom se za potraživanje člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neko njemu odgovarajuće potraživanje dalo osiguranje, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon tog roka, može se pobijati.

(3) Pravna radnja kojom je za potraživanje nekog člana društva na povrat zajma koji nadomješta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon tog roka, može se pobijati.

Član 85.

Pokretanje postupka pobijanja

(1) Ovlašten na pobijanje pravnih radnji iz člana 80. ovog zakona, jeste stečajni upravnik u ime stečajnog dužnika.

(2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uvjetom da stečajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca.

(3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka. Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protivtužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju ne važi navedeni rok.

(4) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv lica prema kome je ili u čiju korist je pobojna radnja preduzeta.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovu pobijane radnje.

(6) Primalac usluge bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom uslugom oštećuju povjerioci.

Član 86.

Protuzahtjevi protivnika pobijanja

(1) Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na osnovu pobojne radnje njegovo potraživanje ponovo oživljava.

(2) Protuusluga će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz nje, ili ako je masa obogaćena za vrijednost te usluge. Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protuusluge da ostvaruje kao stečajni povjerilac.

Član 87.

Povezana lica

(1) Povezanim licima stečajnog dužnika pojedinca, u smislu ovog zakona, smatraju se:

1) bračni drug stečajnog dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje,

2) srodnici stečajnog dužnika ili bračnog druga iz tačke 1. ovog stava u pravoj liniji, te braća i sestre odnosno polubraća i polusestre stečajnog dužnika ili bračnog druga iz tačke 1. ovog stava, kao i bračni drugovi tih lica,

3) lica koja žive u domaćinstvu sa stečajnim dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjela u domaćinstvu sa stečajnim dužnikom.

(2) Povezanim licima stečajnog dužnika ili pravnog lica, u smislu ovog zakona, smatraju se:

1) članovi upravnih i nadzornih tijela i lično odgovorni članovi stečajnog dužnika, kao i lica koja u kapitalu stečajnog dužnika učestvuju sa više od 10 %,

2) lice ili društvo koje zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa stečajnim dužnikom imaju priliku biti upoznati s privrednim položajem stečajnog dužnika,

3) lice koje je u ličnoj vezi, opisanoj u stavu 1. ovog člana, s jednim od lica iz tač. 1. ili 2. ovog stava zakonom obaveznog na čuvanje tajne o poslovima stečajnog dužnika,

4) treća lica koja su, faktički, u poziciji da na stečajnog dužnika vrše uticaj koji je izjednačen sa uticajem člana društva sa većinskim udjelom ili organa za zastupanje. Ako se kod navedenih trećih lica radi o pravnim licima ovo vrijedi i za organe ovlaštene za zastupanje trećeg lica.

5. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE

a. Osiguranje stečajne mase

Član 88.

Preuzimanje stečajne mase

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik dužan je ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati.

(2) Stečajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika - pravno lice ili dužnika - pojedinca iz člana 62. ovog zakona.

Član 89.

Računi stečajnog dužnika

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na tim računima.

(2) Stečajni upravnik otvorit će nove račune stečajnog dužnika i odrediti lica koja će biti ovlaštena da raspolažu sredstvima na tim računima.

(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune.

Član 90.

Firma stečajnog dužnika

Nakon otvaranja stečajnog postupka uz firmu ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka "u stečaju".

Član 91.

Predmeti od vrijednosti

(1) Odbor povjerilaca može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti može da donose stečajni sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako još nije donio odgovarajuću odluku.

(2) Ako je osnovan odbor povjerilaca stečajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše jedan član odobra povjerilaca. Uputstva koje je stečajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno djelovanje samo ako ih je potpisao i jedan član odbora povjerilaca.

(3) Skupština povjerilaca može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 92.

Pečaćenje

Stečajni upravnik može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službeno lice suda popiše i zapečati dužnikove stvari.

Član 93.

Popis predmeta stečajne mase

(1) Stečajni upravnik dužan je da sastavi popis predmeta stečajne mase.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo preduzeće nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može da se povjeri vještacima.

Član 94.

Popis povjerilaca

(1) Stečajni upravnik dužan je da sastavi popis svih dužnikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih tražbina ili na neki drugi način.

(2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i stečajni povjerioci po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti adresu, kao i osnov i iznos njegovog potraživanja. Za razlučne povjerioce potrebno je dodatno označiti i predmet na kojem postoji razlučno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca stečajni upravnik može, po potrebi, da povjeri i vještacima.

(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obaveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.

Član 95.

Pregled imovine

(1) U roku koji ne može biti duži od 45 dana od dana imenovanja stečajni upravnik dužan je napraviti uređen pregled u kome se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obaveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka. Pregled imovine mora sadržavati procjenu sa kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje povjerilaca stečajnog dužnika.

(2) Stečajni sudija će na zahtjev stečajnog upravnika ili nekog povjerioca naložiti odgovornim licima stečajnog dužnika da nakon sačinjavanja pregleda imovine daju izjavu pred stečajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

Član 96.

Stavljanje popisa i pregleda na uvid

Popis predmeta stečajne mase i popis povjerilaca, kao i pregled imovine stečajni upravnik dužan je da izloži u službenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.

Član 97.

Poslovne knjige i poreske obaveze

(1) Poslovne knjige stečajnog dužnika poslije otvaranja stečajnog postupka vodi stečajni upravnik ili lice koje on odredi.

(2) Otvaranjem stečajnog postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnog računa.

(3) Revizora za ocjenu završnog računa u stečajnom postupku postavlja stečajni sudija nakon što je omogućio stečajnom upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da bude postavljeno za revizora.

b. Odluka o unovčenju stečajne mase

Član 98.

Izvještajno ročište

(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravnik dužan je da podnese izvještaj o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja. Stečajni upravnik posebno je dužan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelimično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slučaju nastupile po namirenje povjerilaca.

(2) Stečajnom dužniku i povjeriocima na izvještajnom ročištu omogućit će se da se izjasne o izvještaju stečajnog upravnika.

Član 99.

Odluka o daljnjem poslovanju stečajnog dužnika

(1) Skupština povjerilaca odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu stečajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima postići. Povjerioci mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.

(2) Skupština povjerilaca određuje način i uvjete unovčavanja dužnikove imovine.

Član 100.

Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

(1) Ako stečajni upravnik smatra da poslovanje stečajnog dužnika treba obustaviti prije izvještajnog ročišta, dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je on osnovan.

(2) Prije nego što odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, stečajni upravnik je prije obustave poslovanja dužan o tome da obavijesti stečajnog dužnika. Stečajni sudija će na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.

Član 101.

Unovčavanje stečajne mase

(1) Nakon izvještajnog ročišta stečajni upravnik dužan je bez odlaganja unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjerilaca.

(2) Prilikom unovčenja imovine stečajne mase stečajni upravnik dužan je da se pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uvjetima i načinu prodaje.

Član 102.

Unovčavanje nekretnina

(1) Nekretnine se unovčavaju po odredbama izvršnog postupka za izvršenje o nepokretnosti, a ako se ne uspije na taj način stečajni upravnik može da ih unovči slobodnom pogodbom.

(2) Ako je pokušaj unovčenja određene nekretnine ostao bezuspješan, stečajni upravnik može tu nekretninu da izdvoji iz stečajne mase tako što će je predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako je oni prihvate.

(3) Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima, u smislu stava 2. ovog člana, predaje se licima koja imaju udjela u stečajnom dužniku, ako je on pravno lice odnosno dužniku - pojedincu.

(4) Ako su nekretnine opterećene razlučnim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlučnog povjerioca. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada razlučnom povjeriocu izdvaja se 5 % za stečajnu masu.

(5) Razlučni povjerilac ima pravo pogledati stvar.

Član 103.

Unovčavanje pokretnih stvari i prava

(1) Stečajni upravnik može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu.

(2) Stečajni upravnik može naplatiti ili na drugi način unovčiti potraživanje koje je stečajni dužnik ustupio ili založio radi osiguranja nekog prava.

(3) Ako stečajni upravnik ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu sa stavom 1. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu, na njegov zahtjev, dati obavještenje o stanju te stvari. Umjesto obavještenja on može dozvoliti da povjerilac razgleda stvar.

(4) Ako je stečajni upravnik ovlašten za naplatu potraživanja u skladu sa stavom 2. ovog člana dužan je razlučnom povjeriocu, na njegov zahtjev, dati obavještenje o potraživanju. Umjesto obavještenja on može povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Član 104.

Obavijest o namjeri otuđenja

(1) Prije nego stečajni upravnik otuđi trećem licu pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašten u skladu sa članom 103. ovog zakona, dužan je razlučnog povjerioca obavijestiti na koji način namjerava da otuđi taj predmet. On je dužan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčenje predmeta uz predočavanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca.

(2) Ako razlučni povjerilac u roku iz stava 1. ovog člana ili blagovremeno prije otuđenja predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravnik dužan je iskoristiti mogućnost unovčavanja koju je naveo povjerilac ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio.

(3) Druga mogućnost unovčavanja može se sastojati i u tome da razlučni povjerilac sam preuzme predmet.

Član 105.

Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojima postoji razlučno pravo

(1) Nakon što stečajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo ostvareni iznos od prodaje će se najprije koristiti da se namire troškovi stečajne mase vezani za identifikaciju prava i unovčavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristit će se za namirenje razlučnih povjerilaca bez odlaganja.

(2) Ako je stvar spomenutu u članu 103. ovog zakona stečajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac će biti obavezan da u stečajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava potraživanja i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena.

(3) Troškovi iz stava 2. ovog člana, kao i troškovi identifikacije stvari i određivanja razlučnih prava vezanih za nju određuju se paušalno u iznosu od 5% od ostvarene prodajne cijene.

(4) Ako stvarni troškovi budu veći od paušalne stope od 5% odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčavanja stečajna masa opterećena porezom iznos tog poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.

Član 106.

Zaštita povjerioca od odugovlačenja unovčavanja

Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo i ako odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, povjeriocu se mora iz stečajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.

Član 107.

Unovčavanje od povjerioca

(1) Povjerilac je ovlašten za unovčavanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlučno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je stečajni upravnik prepustio potraživanje na unovčavanje.

(2) Na zahtjev stečajnog upravnika i nakon saslušanja povjerioca stečajni sudija može odrediti rok unutar kojeg povjerilac mora unovčiti predmet. Nakon isteka roka pravo na unovčavanje stiče stečajni upravnik.

Član 108.

Pravne radnje od posebne važnosti

(1) Stečajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skupština povjerilaca.

(2) Saglasnost iz stava 1. ovog člana potrebna je naročito ako se:

1) namjerava otuđiti preduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, brodovi, avioni, udio stečajnog dužnika u nekom drugom preduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim preduzećem, ili pravo na povremena primanja,

2) namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znato opterećena,

3) namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.

Član 109.

Pravna valjanost radnje

Kršenje odredbe člana 108. ovog zakona ne utiče na pravnu valjanost radnje stečajnog upravnika.

6. NAMIRENJE POVJERILACA

Član 110.

Prijava potraživanja

(1) Povjerilac pisano prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu. U prijavi se navodi:

1) firma i sjedište odnosno ime, prebivalište ili boravište povjerioca;

2) pravni osnov i iznos potraživanja;

3) broj žiroračuna ili nekog drugog računa povjerioca.

(2) Povjerioci koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u domaćoj valuti.

(3) Stečajni upravnik sastavit će popis svih potraživanja zaposlenika i ranijih zaposlenika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečaja i predočiti im na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka. Zaposlenici i raniji zaposlenici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom stečajnog upravnika njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhvaćena.

(4) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku parnični postupak u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.

(5) Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojega njihova potraživanja po predviđanju neće biti pokrivena tim razlučnim pravom.

(6) Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.

(7) Potraživanja nižerangiranih povjerilaca prijavljuju se samo ukoliko stečajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja. U prijavi takvih potraživanja naznačuje se da se radi o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo. U protivnom, nižerangirana potraživanja neće biti uzeta u obzir prilikom diobe.

(8) Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka s dokazima o osnovanosti potraživanja.

Član 111.

Tabela

Stečajni sud dužan je svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u članu 110. ovog zakona unijeti u tabelu. Tabela se zajedno s priloženim prijavama i ispravama izlaže u službenim prostorijama suda na uvid svim učesnicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.

Član 112.

Tok ispitnog ročišta

(1) Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni sudija na ročištu za ispitivanje potraživanja.

(2) Na ročištu za ispitivanje potraživanja učestvuju stečajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja.

(3) Ročište za ispitivanje potraživanja održat će se i ako mu ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.

Član 113.

Naknadne prijave

(1) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ročištu, ako to predloži stečajni upravnik.

(2) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom ročištu, te potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjerilaca koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraživanje, odrediti stečajni sudija rješenjem, uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova tog ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku posebno ispitno ročište se neće održati, a neblagovremene prijave bit će odbačene.

(3) Povjerioci čija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka drugim povjeriocima.

(4) Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog člana odbacit će se.

(5) O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. ovog člana odlučuje rješenjem stečajni sudija. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja podnosiocu prijave, stečajnom upravniku i stečajnom povjeriocu koji je predložio odbacivanje prijave.

(6) Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na žalbu ima podnosilac prijave, a protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava blagovremena, stečajni upravnik i bilo koji od stečajnih povjerilaca.

(7) Ako je sud, u skladu sa odredbama člana 110. ovog zakona, pozvao povjerioce nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja tako da rok određen za te prijave ističe kasnije od osam dana prije ispitnog ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročište.

(8) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni upravnik i dužnik pojedinac.

Član 114.

Uvjeti i djelovanja utvrđivanja

(1) Stečajni upravnik mora izjaviti da li potraživanje priznaje ili ga osporava. Ako razlučni povjerioci prijavljuju svoja potraživanja kao stečajni povjerioci, u skladu sa članom 39. ovog zakona, stečajni upravnik može da utvrdi takva potraživanja određujući da takav povjerilac mora dokazati u kojoj mjeri dobro koje služi za osiguranje nije dovoljno za namirenje.

(2) Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog povjerioca ne sprečava priznavanje. Stečajni sudija u listu s tabelom unosi bilješku o rezultatu ispitivanja i ko je uložio prigovor.

(3) U pogledu iznosa i ranga priznatih potraživanja upis u tabelu ima djelovanje kao pravosnažna presuda.

(4) Greške u pisanju i ostale očigledne greške u tabeli moraju se po službenoj dužnosti ispraviti.

(5) Ako stečajni povjerilac naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu to će se pribilježiti u tabelu. Stečajni upravnik može osporena potraživanja na ročištu za ispitivanje, na zahtjev stečajnog povjerioca, priznati na naknadnom ročištu za ispitivanje. Potraživanja osporena na ročištu za ispitivanje stečajni upravnik može naknadno priznati pisanim saopštenjem stečajnom sudu.

Član 115.

Sporna potraživanja

Ako je stečajni upravnik osporio neko potraživanje povjerilac se upućuje na parnicu radi utvrđenja osporenog potraživanja. Ukoliko je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, stečajni upravnik dužan je podići tužbu da dokaže osnovanost osporavanja. Ako su stečajni dužnik ili povjerilac na ročištu za ispitivanje osporili prijavljeno potraživanje mogu pokrenuti parnicu da dokažu osnovanost osporavanja. Stranka koja je dužna da pokrene parnicu vezanu za osporeno potraživanje mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana ročišta za ispitivanje na kojem je potraživanje osporeno. Ako stranka koja je dužna da pokrene parnicu to ne učini u tom roku smatrat će se da se odrekla prava na pokretanje parnice.

Član 116.

Djelovanje odluke

(1) Pravosnažna odluka kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima djelovanje prema stečajnom upravniku i svim stečajnim povjeriocima.

(2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu može tražiti od stečajnog upravnika da ispravi tabelu potraživanja.

Član 117.

Namirenje stečajnih povjerilaca

(1) S namirenjem stečajnih povjerilaca može se početi tek nakon ročišta za ispitivanje.

(2) Stečajni upravnik može prema vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe. Povjerioci nižih isplatnih redova prema članu 34. ovog zakona ne uzimaju se u obzir prilikom djelimičnih dioba.

(3) Diobe obavlja stečajni upravnik. Prije svake diobe stečajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav postavljen, ili skupštine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije postavljen.

Član 118.

Diobni popis

Prije diobe stečajni upravnik sačinit će popis potraživanja koja se uzimaju u obzir prilikom diobe. Taj popis stavlja se na uvid svim učesnicima u prostorijama stečajnog suda. Stečajni upravnik dužan je da javno objavi zbir potraživanja i iznos stečajne mase koji je na raspolaganju za diobu.

Član 119.

Uzimanje u obzir spornih potraživanja

(1) Stečajni povjerilac čije potraživanje nije priznato i za čije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili konačna presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javnog objavljivanja u skladu sa članom 118. ovog zakona, dokazati stečajnom upravniku da je i za koji iznos podigao tužbu za utvrđivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog povjerioca nije od uticaja, osim ako u zakonskom roku sud utvrdi da je prigovor osnovan.

(2) Ako se dokaz iz stava 1. ovog člana blagovremeno podnese onda se dio koji otpada na to potraživanje zadržava kod diobe sve dok je parnica u toku.

Član 120.

Uzimanje u obzir razlučnih povjerilaca

(1) Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje dužan je najkasnije u zakonskom roku predviđenom u članu 119. ovog zakona podnijeti dokaz stečajnom upravniku da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja, ili da nije odvojeno namiren, ili da unovčavanje dobra koje služi za osiguranje nije dovelo do namirenja ličnog potraživanja. Ako se dokaz ne podnese blagovemeno njegovo potraživanje kod diobe ne uzima se u obzir.

(2) Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo, ili ako taj predmet još nije unovčio neće se primijeniti stav 1. ovog člana.

Član 121.

Naknadno uzimanje u obzir

Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimične diobe, a koji naknadno ispune uvjete iz čl. 119. i 120. ovog zakona, dobijaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava sa ostalim povjeriocima.

Član 122.

Izmjene diobnog popisa

Stečajni upravnik dužan je da izvrši promjene popisa koje su potrebne na osnovu čl. 119., 120. i 121. ovog zakona u roku od tri dana nakon isteka zakonskog roka propisanog odredbom člana 119. stav 1. ovog zakona.

Član 123.

Prigovori protiv diobnog popisa

(1) Kod diobe diobnog popisa povjerioci mogu stečajnom sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka zakonskog roka predviđenog članom 119. stav 1. ovog zakona.

(2) Odluka stečajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku. Povjerilac može protiv te odluke da uloži žalbu u roku od osam dana neposredno višem sudu.

(3) Odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku i u prostorijama suda stavlja na uvid učesnicima. Protiv rješenja o prigovoru, pravo na žalbu imaju stečajni upravnik i povjerilac. Rok za žalbu počinje sa danom kada je odluka stavljena na uvid učesnicima.

Član 124.

Glavna dioba

(1) Prilikom davanja saglasnosti za glavnu diobu stečajni sudija određuje ročište za glavnu diobu. Na ročištu za glavnu diobu stečajni sudija će sa povjeriocima i stečajnim upravnikom razmotriti prijedlog diobe. U slučaju prigovora povjerioca primjenjuju se odredbe člana 123. stav 1. ovog zakona. Na ročištu za glavnu diobu prijedlog diobe se može mijenjati ili dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon što su oni usvojeni, stečajni sudija daje saglasnost na prijedlog diobe.

(2) Stečajni upravnik dužan je izvršiti diobu nakon što je stečajni sudija dao saglasnost na prijedlog diobe. Stečajni sudija vraćanjem podnesene dokumentacije obavještava povjerioce čija potraživanja nisu u cjelini ili djelimično ispunjena da se neispunjena potraživanja prema stečajnom dužniku mogu ostvarivati u redovnom izvršnom postupku. Obavještenje se vrši po pravilima o ličnom dostavljanju.

(3) Uz navedeno obavještenje povjeriocima se dostavljaju izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudija dao saglasnost.

(4) Stečajni upravnik dužan je na ročištu za glavnu diobu položiti završni račun i podnijeti izvještaj.

(5) Stvari koje se ne mogu unovčiti mogu se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja ukoliko oni na to pristanu. U protivnom se one imaju da izruče stečajnom dužniku odnosno članu društva.

(6) Stečajni upravnik podnosi dokaz stečajnom sudu o izvršenoj diobi.

(7) Između objavljivanja poziva za ročište za glavnu diobu i njegovog održavanja mora proći rok od najmanje 15 dana, a najviše 30 dana.

Član 125.

Polaganje zadržanih iznosa

Stečajni upravnik dužan je da položi kod suda iznose koji su bili zadržani kod glavne diobe.

7. ZAKLJUČENJE STEČAJNOG POSTUPKA

Član 126.

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka

(1) Odmah nakon okončanja glavne diobe, stečajni sudija donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.

(2) Rješenje, kao i razlozi za zaključenje stečajnog postupka objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 127.

Prava stečajnih povjerilaca nakon zaključenja postupka

(1) Stečajni povjerioci mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu po općim pravilima građanskog prava.

(2) Stečajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka provoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele. Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele može se podnijeti tek nakon zaključenja stečajnog postupka. Za izdavanje izvršne isprave nadležan je stečajni sud.

Član 128.

Naknadna dioba

(1) Stečajni sudija će na prijedlog stečajnog upravnika, stečajnih povjerilaca ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu ako se nakon zaključnog ročišta:

1) ispune uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim povjeriocima,

2) iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,

3) naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Zaključenje stečajnog postupka ne sprečava određivanje naknadne diobe.

(3) Stečajni sudija može odustati od određivanja naknadne diobe te iznos koji je na raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronađenu imovinu prepustiti stečajnom dužniku ako to smatra primjerenim, s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe stečajni sudija može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Član 129.

Pravni lijek

(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagaču. Protiv tog rješenja predlagač ima pravo na žalbu.

(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo na žalbu.

Član 130.

Provođenje naknadne diobe

Nakon određivanja naknadne diobe raniji stečajni upravnik će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobijen unovčenjem naknadno pronađenog predmeta stečajne mase podijeliti prema diobnom popisu. Stečajni upravnik polaže račun stečajnom sudiji.

Član 131.

Isključenje povjerilaca mase

(1) Povjerioci stečajne mase mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi.

(2) Ovo pravo imaju povjerioci stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravnik saznao:

1) kod djelimične diobe tek nakon podnošenja diobnog popisa,

2) kod glavne diobe tek nakon zaključenja ročišta za glavnu diobu ili

3) kod naknadne diobe tek nakon javnog oglašavanja.

Član 132.

Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna ni za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudija zaključit će postupak. Postupak se neće zaključiti ako se predujmi dovoljan novčani iznos. U odnosu na ovaj predujam na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 13. i člana 43. stav 4. ovog zakona.

(2) Prije zaključenja stečajnog postupka stečajni sudija saslušat će predstavnika skupštine povjerilaca, stečajnog upravnika i povjerioce stečajne mase. Ako to predloži stečajni upravnik, navedeno saslušanje moguće je provesti već na izvještajnom ročištu.

(3) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravnik je, prije zaključenja, dužan da namiri troškove postupka. Stečajni upravnik neće dalje biti obavezan na unovčavanje predmeta stečajne mase.

Član 133.

Prijava nedovoljnosti stečajne mase

(1) Ako su troškovi stečajnog postupka pokriveni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze stečajne mase, stečajni upravnik prijavit će stečajnom sudu da postoji nedovoljnost stečajne mase. Tako će postupiti i ako stečajna masa prema predviđanjima neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obaveze mase u trenutku dospjelosti.

(2) Stečajni sud će javno objaviti prijavu nedovoljnosti stečajne mase. Prijava će se posebno dostaviti povjeriocima stečajne mase.

(3) Obaveza stečajnog upravnika na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Član 134.

Namirenje povjerilaca stečajne mase u slučaju nedovoljnosti mase

(1) Stečajni upravnik dužan je izmiriti obaveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:

1) troškove stečajnog postupka,

2) dugove stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,

3) ostale dugove stečajne mase.

(2) Dugovima stečajne mase, u smislu odredbe stava 1. tačka 2. ovog člana, smatraju se i obaveze:

1) iz dvostranoobavezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,

2) iz trajnog obligacionog odnosa nakon prvog termina u kojem je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos,

3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase zahtijevao protuuslugu za stečajnu masu.

Član 135.

Zabrana izvršenja

Nakon što je stečajni upravnik prijavio nedovoljnost stečajne mase nedopušteno je izvršenje namirenja stečajne mase, u smislu člana 134. stav 1. tačka 3. ovog zakona.

Član 136.

Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase

(1) Stečajni sudija zaključit će stečajni postupak čim je stečajni upravnik izvršio diobu stečajne mase u skladu sa članom 134. ovog zakona.

(2) Stečajni upravnik dužan je za svoju djelatnost nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase da posebno položi račun stečajnom sudiji.

(3) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudija će, na prijedlog stečajnog upravnika, povjerioca stečajne mase ili po službenoj dužnosti, odrediti naknadnu diobu. U ovom slučaju na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 128. stav 3., čl. 129. i

130. ovog zakona.

Član 137.

Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka

Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost, kao ni prijeteća platežna nesposobnost. Prijedlogu će se udovoljiti samo ako se učini vjerovatnim nepostojanje razloga za otvaranje stečajnog postupka.

Član 138.

Obustava uz saglasnost povjerilaca

(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog stečajnog dužnika ako on nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi saglasnost svih stečajnih povjerilaca koji su prijavili potraživanja. Sud će prema slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna saglasnost stečajnih povjerilaca čija su potraživanja osporili stečajni upravnik ili stečajni dužnik, te razlučnih povjerilaca, odnosno da li je tim povjeriocima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

(2) Postupak će se na prijedlog stečajnog dužnika obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje potraživanja, ako nisu poznati drugi povjerioci, osim onih čiju saglasnost stečajni dužnik podnese.

Član 139.

Postupak kod obustave

(1) Prijedlog za obustavu stečajnog postupka prema čl. 137. i 138. ovog zakona javno se objavljuje. On se u službenim prostorijama suda stavlja na uvid učesnicima. U slučaju predviđenog u članu 138. ovog zakona uz prijedlog se prilažu i izjave o saglasnosti povjerilaca. Stečajni povjerioci mogu u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga, pisano ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv tog prijedloga.

(2) Stečajni sudija odlučuje o obustavi stečajnog postupka nakon saslušanja podnosioca prijedloga, stečajnog upravnika i predstavnika odbora povjerilaca, ako je ovaj odbor osnovan, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja povjerioca koji je uložio prigovor.

(3) Prije obustave stečajnog postupka stečajni upravnik dužan je izmiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne dati osiguranje.

Član 140.

Oglašavanje i djelovanje zaključenja i obustave

(1) Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak prema čl. 132. i 136. ovog zakona, odnosno obustavlja prema čl. 137. i 138. ovog zakona, kao i razlozima zaključenja, odnosno obustave javno se objavljuje. Stečajni dužnik, stečajni upravnik i članovi odbora povjerilaca moraju biti unaprijed obaviješteni o trenutku kada će zaključenje, odnosno obustava početi proizvoditi pravne posljedice u skladu sa članom 12. stav 2. ovog zakona. U ovom slučaju na odgovarajući način primjenjuje se odredba člana 126. ovog zakona.

(2) Sa obustavom stečajnog postupka, stečajni dužnik ponovo stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu. U ovom slučaju na odgovarajući način primjenjuje se odredba člana 127. ovog zakona.

(3) Po pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni sudija naređuje brisanje stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi stečajnog postupka stečajni sudija naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Član 141.

Pravni lijek

(1) Ako se postupak zaključi prema odredbama čl. 132. i 136. ovog zakona, odnosno obustavi postupka prema odredbama čl. 137. i 138. ovog zakona, svaki stečajni povjerilac, a ako je zaključenje uslijedilo prema odredbi čl. 132. i 136. ovog zakona i stečajni dužnik ima pravo na žalbu protiv odluke suda.

(2) Ukoliko sud odbije prijedlog iz čl. 137. i 138. ovog zakona pravo na žalbu ima stečajni dužnik.

V - REORGANIZACIJA

1. PRIPREMA REOGRANIZACIJE DUŽNIKA

Član 142.

Osnovna odredba

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

(2) Stečajnim planom naročito se može:

1) ostaviti stečajnom dužniku sva ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika;

2) prenijeti dio ili sva imovina stečajnog dužnika na jedno ili više već postojećih lica ili lica koja će tek biti osnovana;

3) stečajni dužnik pripojiti drugom licu ili spojiti s jednim ili više lica;

4) prodati sva ili dio imovine stečajnog dužnika sa ili bez razlučnih prava;

5) raspodijeliti sva ili dio imovine stečajnog dužnika između povjerilaca;

6) izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge;

7) odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca;

8) namiriti ili izmijeniti razlučna prava;

9) smanjiti ili odgoditi isplata obaveza stečajnog dužnika;

10) obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit;

11) preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika;

12) urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka,

13) izdati nove akcije i sl.

Član 143.

Podnošenje plana

(1) Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom otvaranja stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sudu podnijeti stečajni upravnik i stečajni dužnik. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon završnog ročišta.

(2) Ako je na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku naložena izrada stečajnog plana on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca. Sud može produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima. Sa stečajnim upravnikom u izradi plana savjetodavno sarađuje odbor povjerilaca, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Član 144.

Sadržaj plana

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za provođenje. Uz plan se prilažu i isprave navedene u čl. 154. i 155. ovog zakona.

Član 145.

Pripremna osnova

(1) U pripremnoj osnovi stečajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili se još trebaju da preduzmu, kako bi se stvorio osnov za planirano ostvarivanje prava učesnika.

(2) Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Član 146.

Osnova za provođenje

(1) Osnova za provođenje sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj stečajnog dužnika i drugih učesnika u postupku.

(2) Stečajni plan uključuje: opis načina, vremena i iznosa do kog povjerioci s osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca trebaju biti isplaćeni ili namireni na neki drugi način, konverzije potraživanja povjerilaca u kapital stečajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora, kao i način na koji će oni biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od šteta koje mogu biti rezultat primjene plana, stepena do kog se dužniku može oprostiti njegov dug; načina kompenzacije koji se nudi svim kategorijama, te razlika u smislu raspodjele u slučaju likvidacije dužnika; finansijskih prognoza i vrsta mjera koje trebaju da se preduzmu da bi se povratila profitabilnost preduzeća dužnika; načina izvršenja reorganizacije, posebno u vezi sa organizacionim, upravljačkim, finansijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih; izvora finansiranja i finansijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje osnovnog kapitala i duga, kao i drugih mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom.

Član 147.

Razvrstavanje učesnika u stečajnom planu

(1) Učesnici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u grupe. Povjerioci s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne grupe. Kod toga treba razlikovati:

1) povjerioce s pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,

2) stečajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog reda,

3) stečajne povjerioce pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova potraživanja ne prestaju prema članu 150. ovog zakona.

(2) Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svrstavati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa. Takvo razvrstavanje mora da se temelji na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriterijumi za razvrstavanje.

(3) Posebnu grupu činit će zaposleni ako učestvuju kao stečajni povjerioci s potraživanjima koja nisu neznatna. Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca s malim potraživanjima.

Član 148.

Prava razlučnih povjerilaca

(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izričito određeno.

(2) Ako je stečajnim planom drugačije određeno u osnovi za provođenje za razlučne povjerioce, posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Član 149.

Prava stečajnih povjerilaca

Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za provođenje navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Član 150.

Prava stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno smatrat će se da su njegovim prihvatanjem potraživanja stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova prestala.

(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stava 1. ovog člana, u osnovi, za provođenje će se za svaku grupu povjerilaca nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u članu 149. ovog zakona.

(3) Stečajnim planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i sa njime izjednačene obaveze.

Član 151.

Načelo jednakog postupanja prema svim učesnicima

(1) Svim učesnicima pojedine grupe stečajnim planom moraju da se osiguraju ista prava.

(2) Različito postupanje prema učesnicima iste grupe dopušteno je samo uz saglasnost svih učesnika koji su time pogođeni. U tom slučaju stečajnom planu potrebno je priložiti izjave o saglasnosti dotičnih učesnika.

(3) Ništavan je svaki dogovor stečajnog upravnika, dužnika i drugih lica s pojedinim učesnicima kojim se tim učesnicima za njihovo ponašanje pri glasanju ili inače u vezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja stečajnim planom nije predviđena.

Član 152.

Odgovornost stečajnog dužnika

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjerilaca u skladu s osnovom za provođenje oslobađa svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima.

(2) Ako je stečajni dužnik javno privredno društvo, komanditno društvo ili društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću, stav 1. ovog člana, na odgovarajući se način primjenjuje na ličnu odgovornost članova društva.

Član 153.

Stvarnopravni odnosi

Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, potrebne izjave volje učesnika mogu se unijeti u osnovu za provođenje. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati u skladu sa zemljišnoknjižnim odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.

Član 154.

Pregled imovine

Ako se predviđa da će se povjerioci namiriti iz prihoda preduzeća koje će nastaviti voditi stečajni dužnik ili treće lice, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom razdoblju tokom koga bi povjerioce trebalo namiriti i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost preduzeća za plaćanje tokom tog vremenskog razdoblja.

Član 155.

Daljnji prilozi

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja da vodi preduzeće planu treba priložiti izjavu stečajnog dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem preduzeća na osnovu plana. Ako je stečajni dužnik društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, stečajnom planu treba priložiti odgovarajuću izjavu lično odgovornih članova društva. Izjava stečajnog dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik.

(2) Ako je stečajnim planom predviđeno da neki povjerioci dobiju udjele u dužniku-pravnom licu, ili da postanu njegovi članovi, ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika-pojedinaca planu treba priložiti izjavu o saglasnosti svakoga od tih povjerilaca.

(3) Ako je treće lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za slučaj da stečajni plan bude odobren planu treba priložiti i izjavu tog trećeg lica.

(4) Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i sl.) planu treba da se prilože i izjave pravnih lica koja će učestvovati u statusnim promjenama.

Član 156.

Odbacivanje plana

(1) Stečajni sud će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti ako:

1) nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, te ako podnosilac plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio,

2) očito nema izgleda da plan koji je stečajni dužnik podnio povjerioci prihvate ili sud potvrdi,

3) prava koja bi sudionici trebali steći prema osnovi za provođenje plana koji je stečajni dužnik podnio očito se ne mogu ostvariti.

(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio stečajni plan koji su povjerioci odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan stečajnog dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je taj odbor osnovan.

(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnosilac plana ima pravo na žalbu.

Član 157.

Izjašnjenja o stečajnom planu

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen stečajni sud zatražit će da se o njemu u roku od 30 dana izjasne:

1) odbor povjerilaca, ako je osnovan,

2) dužnik, ako je plan podnio stečajni upravnik,

3) stečajni upravnik, ako je plan podnio stečajni dužnik.

(2) Stečajni sud može pozvati organe uprave nadležne za predmet poslovanja stečajnog dužnika, te nadležnu privrednu komoru da se izjasne o predloženom stečajnom planu.

Član 158.

Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja povjerilaca

Ako bi provođenje podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajni sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravnika, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase. Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti van snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Član 159.

Izlaganje stečajnog plana

Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

2. PRIHVATANJE I POTVRDA PLANA

Član 160.

Ročište za raspravljanje i glasanje o stečajnom planu

(1) Stečajni sud zakazat će ročište na kojem će se raspravljati i glasati o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih povjerilaca. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.

(2) Ročište za raspravljanje i glasanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaći da se u stečajni plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u pisarnici stečajnog suda.

(3) Stečajni povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, razlučni povjerioci, stečajni upravnik i dužnik posebno će se pozvati na ročište za raspravljanje i glasanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja koji je podnosilac plana na zahtjev suda dužan da podnese sudu.

Član 161.

Spajanje s ispitnim ročištem

Ročište za raspravljanje i glasanje o stečajnom planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja. Ta se dva ročišta mogu spojiti.

Član 162.

Pravo glasa stečajnih povjerilaca

(1) Na pravo glasa stečajnih povjerilaca pri glasanju o stečajnom planu na odgovarajući način primjenjuju se pravila ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca. Razlučni povjerioci imaju pravo glasa kao i stečajni povjerioci samo ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.

(2) Povjerioci na čija potraživanja stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Član 163.

Pravo glasa razlučnih povjerilaca

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih povjerilaca na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razlučni povjerioci čija razlučna prava nije osporio stečajni upravnik, ni koji od razlučnih povjerilaca, niti koji od stečajnih povjerilaca. Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odložni uvjet na odgovarajući način primjenjuju se pravila ovog zakona o utvrđivanju prava glasa tih povjerilaca.

(2) Razlučni povjerioci na čiji pravni položaj stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Član 164.

Popis prava glasa

Na osnovu rasprave na ročištu stečajni sudija će da utvrdi popis povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.

Član 165.

Izmjena plana

Podnosilac stečajnog plana ima pravo, na osnovu rasprave o planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana. O izmijenjenom planu može da se glasa na istom ročištu.

Član 166.

Posebno ročište za glasanje

(1) Stečajni sud može odrediti posebno ročište za glasanje o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasanje ne smije biti duže od 30 dana.

(2) Na ročište za glasanje pozivaju se svi povjerioci s pravom glasa i stečajni dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je da se posebno ukaže na tu izmjenu.

Član 167.

Glasanje pisanim putem

(1) Ako je određeno posebno ročište za glasanje o stečajnom planu povjerioci mogu i pisano da glasaju.

(2) Stečajni sud će povjeriocima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o stečajnom planu, dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovom pravu glasa. Pisano glasanje uzet će se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasanje. Sud će na to upozoriti povjerioce dostavljajući im glasačke listiće.

Član 168.

Glasanje po grupama

Svaka grupa povjerilaca s pravom glasa odvojeno glasa o stečajnom planu.

Član 169.

Potrebne većine

(1) Smatrat će se da su povjerioci prihvatili stečajni plan ako je u svakoj grupi većina povjerilaca glasala za plan i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv tog da se plan prihvati.

(2) Povjerioci koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasanju kao jedan povjerilac. Na odgovarajući način postupit će se i s nosiocima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Član 170.

Zabrana opstrukcije

(1) Smatrat će se da je glasačka grupa prihvatila stečajni plan, iako potrebna većina unutar grupe nije postignuta ako:

1) povjerioci te grupe stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema,

2) primjereno učestvuju u privrednim koristima koje bi učesnicima trebale pripasti na osnovu stečajnog plana,

3) je većina glasačkih grupa plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno učestvovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima u smislu stava 1. ovog člana postoji ako:

1) prema stečajnom planu ni jedan drugi povjerilac ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja,

2) imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza povjerioca grupe, niti stečajni dužnik ili lice koje u njemu ima udjela,

3) ako se nijedan od povjerilaca koji bi u slučaju da stečajnog plana nema bio u istom isplatnom redu s povjeriocima te grupe, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti povjerioci.

Član 171.

Pristanak stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

(1) Smatrat će se da su grupe povjerilaca koji potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i povjerilaca koji potražuju naknadu troškova svog učestvovanja u stečajnom postupku pristale na stečajni plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen tih obaveza ili se, u skladu s odredbom člana 150. ovog zakona, uzima da je stečajni dužnik oslobođen tih obaveza, te ako prema planu čak ni glavna potraživanja tih stečajnih povjerilaca neće biti podmirena u cijelosti.

(2) Smatrat će se da su grupe koje su za jedan isplatni red iza obaveza stečajnog dužnika po osnovu novčanih kazni i sličnih obaveza pristale na stečajni plan ako nijedan stečajni povjerilac planom nije stavljen u bolji položaj od povjerilaca tih grupa.

(3) Ako u glasanju ne sudjeluje niti jedan povjerilac pojedine grupe smatrat će se da je ta grupa pristala na stečajni plan.

Član 172.

Pristanak stečajnog dužnika

(1) Smatrat će se da je stečajni dužnik dao svoj pristanak na stečajni plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasanje pisano ili usmeno na zapisnik.

(2) Stečajni sud prigovor iz stava 1. ovog člana neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik stečajnim planom nije stavljen u teži položaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac ne dobiva privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja.

(3) Odredba st. 1. i 2. ovog člana na odgovarajući način primjenjuje se i na akcionare, nosice udjela, te na nosioce drugih osnivačkih prava pravnih lica.

Član 173.

Potvrda stečajnog plana

(1) Nakon što stečajni plan prihvate povjerioci i nakon što na njega pristane stečajni dužnik, stečajni sud će da odluči o tome hoće li plan potvrditi.

(2) Stečajni sud će prije toga saslušati stečajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i stečajnog dužnika.

(3) Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži osnovu za provođenje plana koju su povjerioci prihvatili.

Član 174.

Uvjetni plan

Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju izvršiti određene radnje ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka koji je odredio.

Član 175.

Povreda procesnih odredbi

Stečajni sud će po službenoj dužnosti da uskrati potvrdu stečajnog plana ako:

1) su pri njegovoj izradi bitno povrijeđeni propisi o njegovom sadržaju, obradi i prilozima o prihvatanju od povjerilaca i o pristanku stečajnog dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili

2) je prihvatanje plana postignuto na nedopušten način, naročito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih povjerilaca.

Član 176.

Zaštita povjerilaca

(1) Na prijedlog povjerioca stečajni sud će odbiti potvrđivanje stečajnog plana ako je povjerilac:

1) planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasanje pisano ili usmeno na zapisnik i

2) ako je planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana dopušten je samo ako povjerilac učini vjerovatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Član 177.

Objava odluke

(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.

(2) Ako se stečajni plan potvrdi sud će stečajnim povjeriocima koji su prijavili svoje potraživanje i razlučnim povjeriocima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili sažetak njegovog kratkog sadržaja.

Član 178.

Pravni lijek

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje, povjerioci i stečajni dužnik imaju pravo na žalbu.

3. UČINCI POTVRĐENOG STEČAJNOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA

Član 179.

Osnovni učinci plana

(1) Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje prema svim učesnicima od svoje pravosnažnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatrat će se da su u rješenju sadržane izjave volje učesnika date u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne povjerioce koji svoja potraživanja nisu prijavili, te za učesnike koji su planu prigovorili.

(2) Rješenje o potvrdi stečajnog plana ne djeluje na prava stečajnih povjerilaca protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, te na prava tih povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na osnovu predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Stečajni dužnik se, međutim, na osnovu rješenja oslobađa od obaveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim povjeriocima.

(3) Ako je neki povjerilac namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema stečajnom planu on nema obavezu vratiti primljeno.

Član 180.

Prestanak odredbe o odlaganju namirenja i oslobađanju duga

(1) Ako je na osnovu rješenja o potvrdi stečajnog plana namirenje potraživanja stečajnih povjerilaca odloženo ili je stečajni dužnik djelimično oslobođen obaveze na namirenje, odlaganje odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca prema kojem je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenog plana. Smatrat će se da je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pisano opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(2) Ako se prije potpunog ispunjenja stečajnog plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak odlaganje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne povjerioce.

Član 181.

Osporena potraživanja i odvojeno namirenje

(1) Ako je neko potraživanje osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina potraživanja razlučnog povjerioca koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena, neće se smatrati da stečajni dužnik kasni s ispunjenjem stečajnog plana u smislu odredbe člana 180. ovog zakona, ako stečajni dužnik to potraživanje do konačnog utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci stečajnoga suda o pravu glasa povjerioca pri glasanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud će, na prijedlog stečajnog dužnika ili povjerioca, naknadno utvrditi obim u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraživanje.

(2) Ako prema konačnom utvrđenju potraživanja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo dužan je da doplati manjak. U tom slučaju smatrat će se da stečajni dužnik znatno kasni s ispunjenjem stečajnog plana tek ako ne doplati manjak premda ga je povjerilac pisano opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(3) Ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je stečajni dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu stečajnog plana.

Član 182.

Izvršenje na rješenju o potvrdi stečajnog plana

(1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi stečajnog plana stečajni povjerioci čija su potraživanja utvrđena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika. S neosporenim potraživanjem izjednačeno je i ono čije je osporavanje otklonjeno.

(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv trećeg lica ako je rješenjem iz stava 1. ovog člana utvrđeno da je preuzela jemstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pritom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe.

(3) Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika s ispunjenjem stečajnog plana povjerilac može prinudno ostvariti na osnovu rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđeno njegovo potraživanje u stečajnom postupku, ako učini vjerovatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok koji je naknadno odredio stečajnom dužniku. Povjerilac nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.

Član 183.

Zaključenje stečajnog postupka

(1) Stečajni sud donijet će rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravosnažno.

(2) Prije zaključenja stečajnog postupka stečajni upravnik dužan je namiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom razloga za zaključenje stečajnog postupka. Sud će 15 dana unaprijed izvijestiti stečajnog dužnika, stečajnog upravnika i članove odbora povjerilaca o tome kada će nastupiti pravne posljedice zaključenja stečajnog postupka.

Član 184.

Učinci zaključenja stečajnog postupka

(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnog postupka prestaju službe stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stečajni dužnik ponovno stiče pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom.

(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnog plana.

(3) Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika vezane uz stečajni postupak, stečajni upravnik ili povjerilac koji je podigao pobojnu tužbu u skladu sa članom 85. stav 2. ovog zakona može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno stečajnim planom. U tom će se slučaju parnica voditi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Član 185.

Nadzor nad ispunjenjem plana

(1) Po pravilu, za provođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2) Ako je nadzor predviđen nakon zaključenja stečajnog postupka nadzirat će se stečajni dužnik da li ispunjava svoje obaveze prema povjeriocima u skladu sa rješenjem iz stava 1. ovog člana.

(3) Ako je to u rješenju iz stava 1. ovog člana predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje potraživanja koja povjerioci, u skladu s tim rješenjem, imaju prema privrednim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnog postupka radi preuzimanja, ili daljnjeg vođenja preduzeća, ili pogona stečajnog dužnika

- društvo preuzimalac.

Član 186.

Dužnosti i ovlaštenja stečajnog upravnika

(1) Nadzor iz člana 185. ovog zakona obavljaju stečajni upravnik i odbor povjerilaca, te stečajni sud na način predviđen stečajnim planom. U tom slučaju službe stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca neće prestati zaključenjem stečajnog postupka.

(2) Tokom trajanja nadzora stečajni upravnik dužan je da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utiče na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačna obavještenja ili podnošenje međuizvještaja.

Član 187.

Podnošenje prijave

Utvrdi li stečajni upravnik da se potraživanja čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti stečajni sud i sve povjerioce kojima, prema rješenju o potvrdi stečajnog plana, pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika ili društva preuzimaoca.

Član 188.

Poslovi za koje je potrebna saglasnost

U osnovni, za provođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika ili društva - preuzimaoca tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika. Na radnje stečajnog dužnika preduzete bez saglasnosti stečajnog upravnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika preduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka mimo stečajnog upravnika.

Član 189.

Krediti

(1) Po pravilu, za provođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će stečajni povjerioci biti u isplatnom redu iza povjerilaca s potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje će stečajni dužnik ili društvo-preuzimalac preuzeti tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac stečajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno da se utvrdi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni povjerioci iz stava 1. ovog člana namirivat će se samo iza onih povjerilaca s kojima je dogovoreno da će se i u kojoj visini kredit koji su odobrili, s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnog okvira i kojima je stečajni upravnik takav dogovor pisano potvrdio.

Član 190.

Kasniji isplatni red potraživanja novih povjerilaca

Potraživanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namirivat će se iza potraživanja povjerilaca po osnovu kredita iz člana 189. stav 1. ovog zakona. U istom su položaju i potraživanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Član 191.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

(1) Kasniji isplatni red stečajnih povjerilaca i povjerilaca iz člana 190. ovog zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2) U tom novom stečajnom postupku povjerioci iz stava 1. ovog člana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnog reda.

Član 192.

Objava nadzora

(1) Rješenje stečajnog suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnog postupka, s tim što će se objaviti, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovog zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika, visina predviđenog kreditnog okvira, te je li predviđen i nadzor nad društvom-preuzimaocem.

(2) Podaci iz stava 1. ovog člana upisat će se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.

Član 193.

Ukidanje nadzora

(1) Stečajni sud donijet će rješenje o ukidanju nadzora ako:

1) su potraživanja čije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili

2) je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog stečajnog postupka.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana će se objaviti. U tom rješenju će da se odredi brisanje u odgovarajućim javnim knjigama upisa nadzora i ograničenja određenih u vezi s nadzorom.

Član 194.

Troškovi nadzora

Troškove nadzora snosi stečajni dužnik. Društvo preuzimalac snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njime provodi.

VI - MEĐUNARODNI STEČAJ

1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA U FEDERACIJI

Član 195.

Isključiva nadležnost

(1) Nadležni stečajni sud u Federaciji isključivo je nadležan za provođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čije je sjedište na području Federacije. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedište upisano u Federaciji, nadležni stečajni sud u Federaciji isključivo je nadležan za provođenje stečajnog postupka protiv tog stečajnog dužnika ako se, prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi po tom osnovu.

(2) Postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to da li se ta imovina nalazi u Federaciji ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).

(3) Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a središte njegovog poslovnog djelovanja u Federaciji, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika.

Član 196.

Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Federaciji

(1) Ako stečajni sud u Federaciji nije nadležan prema odredbi člana 195. stav 1. ovog zakona, taj sud nadležan je za provođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako taj dužnik ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravnog lica u Federaciji.

(2) Kada se u Federaciji ne nalazi središte poslovnog djelovanja, a ni poslovna jedinica stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Federaciji moguće je otvoriti u ovim slučajevima kada:

1) se u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,

2) prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja stečajni postupak obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi,

3) se otvaranje stečajnog postupka u Federaciji predlaže na osnovu člana 233. ovog zakona;

4) se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

(3) Za provođenje postupka iz stava 1. i 2. tač. 1., 2. i 3. ovog člana, nadležan je stečajni sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Federaciji, stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika. Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4) Postupak iz st. 1. i 2. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji (poseban stečajni postupak).

(5) Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na osnovu stava 1. odnosno stava 2. ovog člana sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. OPĆE ODREDBE

Član 197.

Osnovno načelo

Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj zakon u daljnjim odredbama nešto drugo ne određuje.

Član 198.

Izlučna i razlučna prava

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranog stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima stečajne imovine unesena u javne registre smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javni registar.

Član 199.

Ugovor o radu

U pogledu učinaka stečajnog postupka na ugovore o radu zaposlenika isključivo je mjerodavno stečajno pravo države koje je mjerodavno za ugovore o radu.

Član 200.

Uračunavanje

Povjerilac smije da zadrži ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Tog uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

Član 201.

Saradnja stečajnih upravnika

(1) Stečajni upravnik stečajnog postupka otvorenog kod nadležnog stečajnog suda u Federaciji i upravnik stečajnog postupka otvorenog kod suda u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno će sarađivati. Ti upravnici međusobno su dužni jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za provođenje tih postupaka.

(2) Stečajni upravnik glavnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je potraživanje prijavljeno u tom postupku da prijavi u stranom stečajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac potraživanja.

3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU

STEČAJNOG POSTUPKA

Član 202.

Primjena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnog postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila prava Federacije o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugačije predviđeno.

Član 203.

Mjesna nadležnost i sastav suda

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se stečajnom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika u Federaciji, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Federaciji stečajnom sudu na području kojeg se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika.

(2) Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području različitih stečajnih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih stečajnih sudova za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(3) Ako se imovina stečajnog dužnika u Federaciji sastoji u potraživanju smatrat će se da se potraživanje stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje sjedište odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Federaciji, na osnovu strane odluke, odlučuje stečajni sud.

Član 204.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog nadležnog tijela o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravnik ili povjerilac stečajnog dužnika.

(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:

1) izvornik ili ovjereni prijepis odluke, te ovjereni prijevod na jedan od službenih jezika.

2) potvrdu nadležnog stranog tijela o njenoj izvršnosti,

3) popis poznate imovine stečajnog dužnika u Federaciji, te popis njegovih povjerilaca s odgovarajućim dokazima.

(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni prilozi iz stava 2. ovog člana, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Član 205.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznat će se ako:

1) je odluka donesena od suda odnosno tijela koji su prema pravu Federacije nadležani za rješavanje u stvarima s međunarodnim elementom,

2) je odluka izvršna prema pravu države u kojoj je donesena, čak i ako nije pravosnažna,

3) priznanje odluke ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Federacije.

(2) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznat će se pod uvjetom iz stava 1. tačka 2. ovog člana i ako nije pravosnažna.

(3) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako u povodu prigovora stečajnog dužnika ili kojeg drugog sudionika u postupku utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova osnovna prava na učešće u stečajnom postupku.

Član 206.

Određivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja

(1) Čim je prijedlog za priznanje strane odluke podnesen stečajni sud može da odredi mjere osiguranja odnosno da imenuje privremeno stečajnog upravnika, u skladu s odredbama ovog zakona o prethodnom postupku.

(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda, prema članu 207. stav 1. ovog zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka. Parnični postupci te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana izlučni i razlučni povjerioci iz člana 198. ovog zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa tim složi strani stečajni upravnik.

.

(4) Stečajni sud određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabilježi u odgovarajućim javnim registrima odnosno u javnim knjigama.

Član 207.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

(1) Pošto primi prijedlog za priznanje strane odluke stečajni sud će bez odlaganja da objavi oglas u "Službenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploči suda u kojem će navesti:

1) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,

2) podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,

3) podatke o stranom stečajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,

4) poziv povjeriocima,stranom stečajnom dužniku i svim drugim licima koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH" prijave stečajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju potraživanja u stranom stečajnom postupku.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke i objavljeni oglas iz stava 1. ovog člana stečajni sud dostavit će stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravniku, te onim povjeriocima čije je prebivalište odnosno sjedište u Federaciji poznato.

Član 208.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje strane odluke stečajni sud će se ograničiti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članu 205. st. 1. i 2. ovog zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje, te od učesnika u postupku.

(2) Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju stečajni sud može saslušati.

(3) Stečajni sud obratit će posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prijedloga za priznanje strane odluke.

Član 209.

Rješenje o priznanju

(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje stečajnog suda u Federaciji o otvaranju stečajnog postupka.

(2) U rješenju iz stava 1. ovog člana stečajni sud će navesti koje učinke ima priznata strana odluka.

(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objavit će se oglas u "Službenim novinama Federacije BiH". Oglas će se objaviti i isticanjem na oglasnoj tabli suda.

(5) Rješenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se predlagaču, stranom stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, pravnim licima koja za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužilaštvu. Rješenje će se dostaviti tijelima koja vode javne registre koja će po službenoj dužnosti, na osnovu dostavljenog rješenja zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Član 210.

Žalba protiv rješenja o priznanju

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo na žalbu.

(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Član 211.

Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju. U odnosu na ostale pravne posljedice na odgovarajući način se primjenjuje čl. od 213. do 218. ovog zakona.

4. DJELOVANJE PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOG POSTUPKA

a) Priznanje nakon otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Član 212.

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnog postupka u Federaciji

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članu 205. ovog zakona priznaT će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Federaciji prema odredbi člana 196. st. 1. ili 2. ovog zakona.

(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi djelovanje predviđeno u odredbama čl. od 221. do 225. ovog zakona. Strani stečajni upravnik ne može osporiti potraživanja koja su već utvrđena u ranije pokrenutom postupku u Federaciji. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istekao rok od 15 dana od dana javne objave prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Federaciji, dioba u stečajnom postupku u Federaciji neće se provoditi na osnovu odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

b) Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnog postupka u Federaciji BiH.

Član 213.

Opće pravilo

(1) Djelovanja priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren ukoliko nisu suprotni s osnovnim načelima stečajnog prava Federacije i ukoliko ovim zakonom nije šta drugo predviđeno.

(2) Djelovanje priznate strane odluke je od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda prema članu 209. stav 4. ovog zakona.

Član 214.

Izvršenje i osiguranje

(1) Namirenja koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Federaciji u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči prema članu 207. stav 1. ovog zakona kao i razlučna prava što su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Federaciji u tom vremenu nastala, gube pravno djelovanje.

(2) U slučaju gubitka pravnog djelovanja prema stavu 1. ovog člana povjerilac je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su nastali u izvršnom postupku odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravniku.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se na izvršna namirenja odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja nastala razlučna prava povjerilaca koji su navedeni u članu 198. i članu 220. stav 1. ovog zakona.

(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj tabli suda, prema članu 207. stavu 1. ovog zakona, prošlo više od godinu dana.

Član 215.

Raspolaganje stečajnog dužnika

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika koja su preduzeta u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema članu 209. stav 4. ovog zakona, gube pravni učinak ako su protivna interesima povjerilaca stečajnog dužnika i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protuuslugu iz strane stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2) Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenim novinama Federacije BiH" prema članu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat će se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(3) Raspolaganja stečajnog dužnika preduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne gube pravni učinak ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Član 216.

Usluge u korist stečajnog dužnika

(1) Lice sa sjedištem odnosno prebivalištem u Federaciji koje je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužno je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inozemstvu da obavijesti stranog stečajnog upravnika o postojanju svoje obaveze, te o trenutku njezinog dospjeća.

(2) Svoju dospjelu obavezu to je lice ovlašteno direktno ispuniti stranom stečajnom dužniku ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravniku proteklo osam dana, a sud u Federaciji nije do tog momenta, u skladu sa članom 206. stav 1. ovog zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravnika. Eventualni troškovi odlaganja ispunjenja dospjele obaveze smatraju se troškovima stečajne mase.

(3) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave, rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema član 209. stav 4. ovog zakona, a bez izvještavanja stranog stečajnog upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog člana neće biti oslobođeno svoje obaveze ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom stečajnom dužniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(4) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenim novinama Federacije BiH" prema članu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat će se da je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Član 217.

Prebijanje

(1) Prebijanje nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na sudskoj tabli prema članu 209. stav 4. ovog zakona, a bude dokazano da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(2) Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenim novinama Federacije BiH" prema članu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat će se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Član 218.

Privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjerioci

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utiče na pravo povjerilaca da svoja potraživanja, navedena u članu 220. stav 1., tač. 1. i

2. ovog zakona, namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika koji nije opterećen pravima trećih koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči, prema članu 209. stav 4. ovog zakona, nalazi u Federaciji.

(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava, povjerioci iz stava 1. ovog člana ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke izvršenja i osiguranja.

(3) Izlučni i razlučni povjerioci iz člana 198. ovog zakona ovlašteni su voditi u Federaciji parnične postupke i postupke izvršenja odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Federaciji otvoren stečajni postupak.

(4) Izvršni sud na prijedlog stranog stečajnog upravnika odgodit će izvršni postupak iz stava 2. ovog člana ako je to nužno da bi se postiglo namirenje povjerilaca stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odlaganje može trajati do tri mjeseca s mogućnošću određenja novog odlaganja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Izvršni sud može u svakom trenutku na prijedlog povjerioca ili stranog stečajnog upravnika opozvati odlaganje ako više ne postoje uvjeti za njega.

c) Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Član 219.

Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravnik ili povjerilac kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Federaciji. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji stečajni upravnik može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz člana 207. stava 2. ovog zakona. Otvaranje tog postupka povjerilac može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na osnovu člana 207. stav 1. tačka 4. ovog zakona.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana pravne posljedice određuje isključivo stečajno pravo Federacije, izuzev ako čl. od 197. do 201. i čl. od 220. do 225. ovog zakona izričito nešto drugo ne predviđaju. U ovom slučaju na odgovarajući način primjenjuju se čl. od 214. do 217. ovog zakona.

d) Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Član 220.

Otvaranje posebnog stečajnog postupka u

Federaciji na prijedlog povjerioca

(1) Sud će uvijek otvoriti stečajni postupak na prijedlog:

1) nadležnog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za potraživanja koja se, prema zakonu, obavezno izdvajaju iz prihoda odnosno iz plaća, te tijela Federacije i njezinih jedinica lokalne samouprave i uprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja čine prihod budžeta, i

2) zaposlenika stečajnog dužnika s redovnim mjestom rada u Federaciji.

(2) Na prijedlog povjerioca koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog člana sud će otvoriti stečajni postupak u Federaciji samo ako povjerilac učini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz posebne teškoće.

(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjerilaca na međunarodnom nivou, stečajni sud neće otvoriti stečajni postupak u Federaciji ako cijeni da bi otvaranje tog postupka, s obzirom na veličinu potraživanja povjerilaca iz st. 1. i 2. ovog člana bilo ekonomski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upravnikom.

Član 221.

Ovlaštenja stranog stečajnog upravnika

(1) Pored stečajnog upravnika posebnog stečajnog postupka i povjerilaca koji u njemu učestvuju i strani stečajni upravnik može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u Federaciji i stranom stečajnom upravniku.

(3) Troškovi stranog stečajnog upravnika koji nastanu u vezi sa vršenjem ovlaštenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Federaciji.

Član 222.

Namirenje povjerilaca

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obaveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih povjerilaca, te povjerilaca iz člana 220. stav 1. ovog zakona preostala stečajna masa podijelit će se povjeriocima u skladu s odlukom o diobi koju će stečajni sud donijeti na osnovu odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji, stečajni sud će preostalu stečajnu masu podijeliti na povjerioce čija su potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji vodeći pri tome računa u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2) Stečajni sud neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom porektu Federacije. Isto vrijedi kada strana odluka o diobi nije stečajnom sudu dostavljena unutar roka koji je on odredio.

(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana predat će se odmah stranom stečajnom upravniku.

(4) Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrđena potraživanja u stečajnom postupku u Federaciji prema st. 1. i 2. ovog člana povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.

Član 223.

Posebni stečajni postupak u stranoj državi

(1) Ako povjerilac djelimično namiri svoja potraživanja u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u nekoj stranoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u toj stranoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se nakon odbijanja troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku uračunati u stečajnu kvotu koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Federaciji. Tog uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana primjenit će se i kada je povjerilac djelimično namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u stranoj državi.

Član 224.

Prijava potraživanja u stranom stečajnom postupku

(1) Stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je potraživanje prijavljeno u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac tog potraživanja.

(2) Domaći stečajni upravnik ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na osnovu potraživana prijavljenog u posebnom stečajnom postupku u Federaciji, ako povjerilac tog potraživanja ne učestvuje u glasanju.

Član 225.

Saradnja stečajnih upravnika

(1) Osim međusobne izmjene obavještenja, prema članu 201. ovog zakona, stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka u Federaciji dužan je stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvata domaći posebni stečajni postupak.

(2) Stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka dostavit će se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Federaciji. On ima pravo i sam da predloži stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

5. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOG POSTUPKA

Član 226.

Odbijanje prijedloga za priznanje

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka stečajni sud će, na prijedlog povjerioca ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca, otvoriti stečajni postupak u Federaciji.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje strane odluke na oglasnoj tabli suda i "Službenim novinama Federacije BiH". Taj prijedlog može biti sadržan u podnesku koji se upućuje stečajnom sudu na osnovu člana 207. stav 1. tačka 4. ovog zakona.

(3) Stečajni postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

Član 227.

Žalba

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe.

(2) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 228.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati

(1) Svaki povjerilac kao i stečajni dužnik ovlašteni su da traže otvaranje stečajnog postupka u Federaciji nezavisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u stranoj državi ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti.

(2) Sud će dozvoliti otvaranje stečajnog postupka u Federaciji u slučaju iz stava 1. ovog člana ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca.

(3) Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stava 1. ovog člana stečajni sud će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4) Stečajni postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

6. STRANA PRINUDNA PORAVNANJA I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI

Član 229.

Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana

Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primjenit će se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

VII - KAZNENE ODREDBE

Član 230.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.700,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice stečajnog dužnika ako:

1) ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (član 4. stav 2.);

2) ne preda stečajnom upravniku svu potrebnu dokumentaciju i ne pomaže mu u radu (član 62. st. 3. i 4.);

3) ne da potpune i istinite informacije predviđenim subjektima (član 10. stav 1.);

4) ne omogući stečajnom sudiji uvid u poslovnu dokumentaciju i koju na zahtjev stečajnog sudije ne preda (član 14. stav 2.).

(2) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana a u skladu sa članom 63. ovog zakona, kaznit će se članovi uprave i nadzornog odbora stečajnog dužnika novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM.

Član 231.

Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj privremeni stečajni upravnik ako:

1) ne osigura imovinu i staranje o njoj (član 16. stav 1.);

2) ne namiri potraživanja u skladu sa članom 16. stav 4. ovog zakona;

3) ne položi račun i ne podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave (član 16. stav 7.);

4) ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva ( čl. 20. i 26. stav 2.).

Član 232.

Novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj stečajni upravnik ako:

1) ne sačini detaljan popis stečajne mase, popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (član 25. stav 2.);

2) ne vodi poslovne knjige, ne sastavi početni bilans stanja imovine dužnika (član 25. stav 3.);

3) ne podnese potrebne izvještaje nadležnim organima (član 25. stav 3.);

4) ne stara se o ostvarivanju potraživanja dužnika, ne preduzima mjere da unovči imovinu dužnika (član 25. stav 1.);

5) na zahtjev stečajnog sudije ne dostavi informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu (član 27.);

6) ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva (član

26. stav 2.).

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 233.

Postupak stečaja pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, ako je donesena odluka o otvaranju postupka stečaja i ako je stečajni upravnik preuzeo dužnost po odredbama ranijeg zakona, završit će se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 234.

Pravne radnje dužnika preduzete prije stupanja na snagu ovog zakona moći će se pobijati po odredbama ovog zakona ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o stečaju i likvidaciji.

Član 235.

(1) U postupcima stečaja koji su pokrenuti po prijedlozima Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, a u kojima nije otvoren stečajni postupak i u kojima stranke nisu preduzele ni jednu radnju u posljednje tri godine do dana donošenja ovog zakona, sud će, putem oglasa koji će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i oglasnoj tabli suda, pozvati zainteresirane stranke da preuzmu postupak u roku od 30 dana od dana objavljivanja, a troškovi objavljivanja će se predujmiti iz budžeta Federacije.

(2) Ukoliko zainteresirane stranke pisano zatraže vođenje postupka sud će postupak nastaviti, a zainteresirane stranke će smatrati predlagačem u postupku u smislu člana 4. ovog zakona.

(3) Ukoliko u ostavljenom roku prijedlog za vođenje postupka ne stavi ni jedna zainteresirana stranka sud će postupak obustaviti.

Član 236.

(1) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravnika i načinu njegovog polaganja donijet će federalni ministar pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Odredba člana 23. stav 2. ovog zakona počet će se primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika iz stava 1. ovog člana.

Član 237.

(1) Propis o naknadama i nagradama vještaka, privremenog stečajnog upravnika, stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca donijet će federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a visinu naknada odnosno nagrada rješenjem određuje stečajni sudija uzimajući u obzir obim poslova i rad, te vrijednost stečajne mase.

(2) Protiv rješenja o visini naknade i nagrade stečajni upravnik, stečajni dužnik, odbor povjerilaca, kao i svaki stečajni povjerilac imaju pravo na žalbu.

Član 238.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stečaju i likvidaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/98).

Član 239.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući

Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH

Slavko Matić, s. r.

Predsjedavajući

Predstavničkog doma

Parlamenta Federacije BiH

Muhamed Ibrahimović, s. r.