Zakon o stečaju

ZAKON

O STEČAJU

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se postupak restrukturiranja i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i sprovođenja postupka restrukturiranja i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.

Ciljevi postupka restrukturiranja i stečajnog postupka

Član 2.

(1) Postupak restrukturiranja sprovodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti.

(2) Stečajni postupak sprovodi se radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

(3) U toku stečajnog postupka može se sprovesti i reorganizacija stečajnog dužnika po odredbama ovog zakona u cilju održavanja njegove poslovne djelatnosti i očuvanja radnih mjesta.

Dužnik u postupku restrukturiranja i stečajni dužnik

Član 3.

(1) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak može se sprovesti nad imovinom pravnog lica i imovinom dužnika pojedinca.

(2) Dužnik pojedinac u smislu ovog zakona je komplementar u komanditnom društvu i osnivač ortačkog društva.

(3) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak može se otvoriti i nad imovinom pravnog lica u kojem je većinski kapital u vlasništvu Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, izuzev nad imovinom Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave, javnih fondova koji se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta.

(4) Nad stečajnim dužnikom, u kojem je većinski kapital u vlasništvu Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, za otvaranje postupka restrukturiranja i stečajnog postupka, u periodu do okončanja postupka restrukturiranja pokrenutog od ovlaštenog prodavca ili do okončanja započetog postupka prodaje ponuđenog državnog kapitala i isteka rokova za izvršenje ugovorenih uslova prodaje, potrebna je prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) ili jedinice lokalne samouprave.

(5) Ako Vlada ili jedinica lokalne samouprave ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana od dana dobijanja obavještenja stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data. Razlozi za otvaranje postupka restrukturiranja

Član 4.

(1) Postupak restrukturiranja može se otvoriti ako se utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana.

(2) Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obaveza neće biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci.

Razlozi za otvaranje stečajnog postupka

Član 5.

(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju da izvršava svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja.

(3) Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

(4) Stečajni dužnik je platežno nesposoban, ako:

1) 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili

2) je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno.

(5) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti koja će nastupiti u narednih 12 mjeseci.

(6) Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(7) Razlog za otvaranje stečajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili nezakonit način.

(8) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada stečajni dužnik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na način kojim se bitno ugrožava sprovođenje plana reorganizacije.

Načelo sudskog sprovođenja postupka

Član 6.

Postupak restrukturiranja i stečajni postupak pokreće se prijedlogom ovlaštenog subjekta kod nadležnog suda.

Načelo utvrđivanja činjenica

Član 7.

Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za postupak restrukturiranja i stečajni postupak i može izvoditi sve potrebne dokaze.

Načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti

Član 8.

U postupku restrukturiranja i stečajnom postupku svim povjeriocima obezbjeđuje se jednak tretman i ravnopravan položaj povjerilaca istog isplatnog reda.

Načelo zaštite povjerilaca

Član 9.

Postupak restrukturiranja i stečajni postupak omogućava najpovoljnije namirenje povjerilaca u skladu sa ovim zakonom.

Načelo zaštite stečajnih povjerilaca

Član 10.

Stečaj omogućava kolektivno i srazmjerno namirenje stečajnih povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom.

Načelo ekonomičnosti

Član 11.

Postupak restrukturiranja i stečajni postupak sprovodi se tako da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine dužnika u postupku restrukturiranja i stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca u što kraćem vremenu i sa što manje troškova.

Načelo imperativnosti i prekulzivnosti

Član 12.

(1) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak sprovodi se po odredbama ovog zakona.

(2) Rokovi propisani ovim zakonom su prekulzivni.

Načelo javnosti

Član 13.

(1) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak je javan.

(2) Svi učesnici u postupku restrukturiranja i stečajnom postupku imaju pravo uvida u podatke koji se odnose na sprovođenje stečaja, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.

Načelo hitnosti

Član 14.

(1) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak je hitan.

(2) Parnični i drugi sudski i upravni postupci koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i stečajnim postupkom su hitne prirode i prioritetno se rješavaju u odnosu na druge postupke.

(3) U postupku restrukturiranja i stečajnom postupku ne može se tražiti vra’awe u pređašnje stanje niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka.

Definicije pojmova

Član 15.

Izrazi i pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud sprovodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika da bi se obezbijedilo istovremeno i ravnomjerno namirenje svih njegovih povjerilaca, postupak restrukturiranja je sudski postupak koji sud sprovodi prije pokretanja i vođenja stečajnog postupka radi finansijskog i operativnog restrukturiranja dužnika, finansijsko i operativno restrukturiranje je postupak koji vodi sud u cilju zaključenja sporazuma između povjerilaca i stečajnog dužnika o načinu namirenja potraživanja povjerilaca radi poboljšanja likvidnosti dužnika i otklanjanja stečaja nad njim, povjerenik je operatini organ postupka restrukturiranja koga imenuje stečajni sudija iz reda stečajnih upravnika sa zadatkom da prati poslovanje dužnika, ispita materijalno i finansijsko stanje dužnika, prijavi potraživanja povjerilaca i sa tim upozna stečajnog sudiju, dužnika i povjerioce da bi imali uvid u ekonomsko i finansijsko stanje dužnika prije donošenja odluke o zaključenju sporazuma, predlagač je pravno ili fizičko lice koje je pokrenulo stečajni postupak, dužnik je pravno lice ili dužnik pojedinac nad kojim se vodi postupak restrukturiranja i nad kojim je pokrenut prethodni stečajni postupak, stečajni dužnik je pravno lice ili dužnik pojedinac nad kojim je otvoren i vodi se stečajni postupak, stečajni povjerioci su lični povjerioci dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju neko imovinsko i pravno potraživanje prema njemu, izlučni povjerioci su lica koja imaju pravo, na osnovu svog stvarnog ili obligacionog prava, tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izluči) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku, razlučni povjerioci su povjerioci koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase, povjerioci stečajne mase su sva lica koja su poslovala sa stečajnim dužnikom i za stečajnog dužnika tokom stečajnog postupka, stečajni sudija je sudija nadležnog suda i organ stečajnog postupka koji sprovodi stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, privremeni stečajni upravnik je organ prethodnog stečajnog postupka, koga imenuje stečajni sudija sa zadatkom da obezbijedi imovinu dužnika i utvrdi da li postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, stečajni upravnik je organ stečajnog postupka koji, pod nadzorom stečajnog sudije i povjerilaca obavlja poslove organa stečajnog dužnika, prikuplja i unovčava imovinu stečajnog dužnika, te priprema i sprovodi namirenje povjerilaca, skupština povjerilaca je najviši organ povjerilačke autonomije koji odlučuje o najvažnijim pitanjima stečajnog postupka, odbor povjerilaca je organ stečajnog postupka koji u stečajnom postupku zastupa interese povjerilaca, prateći i usmjeravajući rad stečajnog upravnika i uopšte odvijanje stečajnog postupka, stečajna masa je cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije, tabela potraživanja je akt suda u kojem su navedena prijavljena i ispitana potraživanja, vrsta potraživanja, isplatni red kod stečajnih povjerilaca i visina utvrđenog, odnosno osporenog potraživanja, diobni popis (prijedlog diobe) je akt stečajnog upravnika koji sadrži popis utvrđenih potraživanja koja se uzimaju u obzir prilikom diobe, stečajna masa kao subjekt postupka (postupak reorganizacije) je novi subjekt građanskog procesnog prava koji, nakon obustave stečajnog postupka usljed prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, staje na mjesto stečajnog dužnika i preuzima dugove stečajnog dužnika kao njegov procesni sljednik, stečajna masa kao subjekt postupka (stečajni postupak) je novi subjekt građanskog procesnog prava koga zastupa stečajni upravnik koji može, nakon zaključenja stečajnog postupka, nastaviti sudske i upravne postupke koje je vodio stečajni dužnik ili koji se vode protiv stečajnog dužnika, reorganizacija je poseban postupak koji se sprovodi u okviru stečajnog postupka radi utvrđivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a posebno radi održavanja njegove djelatnosti i očuvanja radnih mjesta, stečajni plan je akt (sporazum) koji je donesen saglasnošću kvalifikovane većine stečajnih povjerilaca, a na koji je dao saglasnost stečajni dužnik o modalitetima reorganizacije stečajnog dužnika i koji potvrđuje nadležni sud i ima snagu izvršnog naslova za sve neprivilegovane povjerioce, međunarodni stečaj je stečajni postupak sa elementom inostranosti, koji je povezan sa nekim od elemenata stečajnog postupka, kao što su stečajna masa, stečajni dužnik, povjerioci i drugi subjekti stečajnog postupka, strana stečajna odluka je odluka stranog stečajnog suda koja se odnosi na pokretanje ili zaključenje stečajnog postupka i koja mora biti priznata u posebnom postupku priznanja i izvršenja da bi bila primijenjena na domaćoj teritoriji, strani stečajni upravnik je lice koje je na to mjesto imenovano u stečajnom postupku pokrenutom na teritoriji strane zemlje, isključiva nadležnost domaćeg suda je nadležnost koja se određuje za dužnika koji ima središte poslovnog djelovanja na domaćoj teritoriji, posebna nadležnost je nadležnost koja se određuje za mogućnost pokretanja stečajnog postupka za dužnika koji na teritoriji jedne zemlje ima imovinu, odnosno poslovnu jedinicu, glavni stečajni postupak je postupak koji se pokreće u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja i kada se protiv tog istog dužnika vodi sekundarni, odnosno posebni stečajni postupak, sekundarni stečajni postupak je postupak zavisan od glavnog stečajnog postupka, a pokreće se u zemlji u kojoj se nalazi ili poslovna jedinica stečajnog dužnika ili njegova imovina, izvještajno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjerilaca na kojoj se, na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljem toku stečajnog postupka, ispitno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja i koju čine povjerioci koji su sudu prijavili svoja potraživanja.

GLAVA II

OPŠTE PROCESNE ODREDBE

Stvarna i mjesna nadležnost

Član 16.

(1) U postupku restrukturiranja i stečajnom postupku je stvarno i mjesno nadležan okružni privredni sud (u daljem tekstu: Sud) na čijem se području nalazi sjedište ili prebivalište stečajnog dužnika.

(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, mjesno nenadležni sud će bez odgađanja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

(4) Sud je stvarno i mjesno nadležan za pravne sporove proistekle iz stečaja i u vezi sa stečajem, kao i za pravne sporove pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika.

(5) Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao sudija pojedinac.

(6) Postupak restrukturiranja i stečajni postupak nad stečajnim dužnikom koji nema sjedište u Republici Srpskoj sprovodi Sud na čijem području se nalazi organizacioni dio dužnika u postupku restrukturiranja i stečajnog dužnika, ako su za to ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom.

Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku

Član 17.

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije predviđeno, u postupku restrukturiranja i stečajnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ciljevima i načelima stečajnog postupka.

Rok okončanja stečajnog postupka

Član 18.

(1) Stečajni postupak će se okončati u roku od godinu dana, a u složenom slučaju u roku od dvije godine. Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, stečajni postupak će se nastaviti, a o razlozima produženja roka stečajni sudija će obavijestiti predsjednika suda. Predsjednik suda je obavezan da vodi evidenciju o stečajnim postupcima koji nisu okončani u roku iz stava 1. ovog člana i tu evidenciju dostavi Ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Rok okončanja sudskih i upravnih postupaka

Član 19.

(1) Svi postupci pred sudom koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i stečajnim postupkom, hitne su prirode i moraju se završiti u razumnom roku da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim članom 18. ovog zakona.

(2) Svi upravni postupci koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i stečajnim postupkom hitne su prirode i moraju se završiti u roku od 30 dana, odnosno u roku od 60 dana u složenim predmetima, da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim članom 18. ovog zakona.

(3) Ukoliko se sudski i upravni postupci ne mogu završiti u rokovima iz st. 1. i 2. ovog člana, sudija, odnosno referent koji vodi postupak u vezi sa stečajnim postupkom dužan je da o razlozima zbog kojih postupak nije završen obavijesti predsjednika suda, odnosno starješinu organa uprave, a predsjednik suda i starješina organa uprave dužni su da dostave izvještaj predsjedniku okružnog privrednog suda i stečajnom sudiji o razlozima zbog kojih se postupak ne može okončati.

(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana predsjednik okružnog privrednog suda dužan je da dostavi Ministarstvu, koje preduzima zakonom propisane aktivnosti prema Visokom sudskom i tužilačkom savjetu kada je riječ o sudskim postupcima, a kada je riječ o upravnim postupcima, obavještava upravnu inspekciju.

Akti u stečajnom postupku

Član 20.

(1) U stečajnom postupku donose se rješenja i zaključci.

(2) U stečajnom postupku odlučuje se rješenjem.

(3) Zaključkom se odlučuje o određenim prigovorima i izdaje nalog službenom licu, organu koji sprovodi postupak restrukturiranja i stečajni postupak ili trećem licu za izvršenje pojedinih radnji, odlučuje o upravljanju stečajnim postupkom i drugim pitanjima kada je to određeno ovim zakonom.

(4) Protiv zaključka iz stava 3. ovog člana nije dozvoljena žalba ili prigovor.

(5) Ako zaključak sadrži očiglednu tehničku ili slovnu grešku, stečajni sudija, na zahtjev stečajnog upravnika, povjerioca ili drugog zainteresovanog lica, može bez odgađanja izvršiti ispravku zaključka, radi otklanjanja greške.

Izvođenje dokaza

Član 21.

(1) Stečajni sudija može, radi utvrđivanja uslova za otvaranje postupka restrukturiranja i stečajnog postupka, odrediti usmenu raspravu.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka donosi se nakon saslušanja stečajnog dužnika, ukoliko se time, zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja.

(3) Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo.

(4) Stečajni sudija po službenoj dužnosti istražuje sve okolnosti koje su od značaja za postupak restrukturiranja i stečajni postupak.

(5) U svrhu ispitivanja okolnosti iz stava 4. ovog člana stečajni sudija može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, povjerioca, ako je podnosilac prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, svjedoke i vještake, te izvesti druge dokaze.

Obaveze učestvovanja i prinudne mjere

Član 22.

(1) Dužnik i stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci obavezni su da Sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku dostave potpune i istinite informacije.

(2) Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su, osim informacija iz stava 1. ovog člana, obavezni da očuvaju stečajnu masu i da se uzdrže od štetnih radnji koje mogu umanjiti stečajnu masu.

(3) Ako stečajni dužnik ili lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija ili učestvovanja koje prema zakonu postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeđenje mase, stečajni sudija može prema vlastitoj procjeni i na prijedlog privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog upravnika narediti odgovarajuća sredstva prinude.

(4) Sredstva prinude u smislu stava 3. ovog člana Sud određuje rješenjem i ona su:

1) prisilno privođenje pred Sud,

2) izricanje novčane kazne za prekršaj.

(5) U rješenju kojim se naređuje privođenje istovremeno se može i zaprijetiti izricanje novčane kazne za prekršaj.

(6) Protiv rješenja kojim se naređuje privođenje može se izjaviti žalba drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(7) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Žalba na rješenje

Član 23.

Protiv odluka suda u slučajevima propisanim ovim zakonom dopuštena je žalba. Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od dana objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena. Rok za dostavljanje odgovora na žalbu je osam dana od dana dostavljanja žalbe na odgovor. Stečajni sudija može, ako utvrdi da je žalba osnovana i sam udovoljiti žalbi. Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbi, dužan je da bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odgovora na žalbu, odnosno isteka roka za odgovor, žalbu dostavi na odlučivanje drugostepenom sudu. Za odlučivanje o žalbi iz stava 5. ovog člana nadležno je vijeće sačinjeno od troje sudija Višeg privrednog suda (u daljem tekstu: drugostepeni sud). Vijeće iz stava 6. ovog člana dužno je da odluči o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema. Žalba odgađa izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Revizija

Član 24.

(1) Protiv odluka drugostepenog suda može se izjaviti revizija samo na rješenje kojim se preispituje odluka prvostepenog suda o otvaranju stečajnog postupka i odluka prvostepenog suda o zaključenju stečajnog postupka kada je na to rješenje dozvoljeno pravo žalbe.

(2) Prvostepeni sud dužan je da bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema revizije, reviziju sa spisom dostavi Vrhovnom sudu Republike Srpske na odlučivanje.

(3) Vrhovni sud Republike Srpske dužan je da odluku o reviziji donese u roku od 15 dana od dana njenog prijema.

Dostavljanje i javna oglašavanja

Član 25.

(1) Sudska pismena Sud dostavlja po službenoj dužnosti.

(2) Dostava se smatra izvršenom objavljivanjem na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“, uključujući i slučajeve za koje ovaj zakon propisuje ličnu dostavu.

(3) Stečajni sudija može odrediti da se odluka suda, oglas ili drugi akt objavi u javnom glasilu, odnosno da se objavljivanje ponovi.

(4) U slučaju ponovne objave, potrebno je naznačiti kada je i gdje prva objava objavljena.

(5) Rokovi koji se odnose na objavu teku od dana kada je prvi put izvršena objava.

(6) Dostava se smatra izvršenom istekom pet radnih dana od dana objavljivanja.

Troškovi postupka

Član 26.

U postupku restrukturiranja i stečajnom postupku svaki povjerilac snosi svoje troškove postupka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

GLAVA III

POSTUPAK RESTRUKTURIRANJA

Organi postupka restrukturiranja

Član 27.

Organi postupka restrukturiranja su Sud i povjerenik.

Trajanje postupka restrukturiranja

Član 28.

(1) Postupak restrukturiranja će se okončati u roku od pet mjeseci od dana njegovog otvaranja.

(2) U opravdanim slučajevima, rok iz stava 1. ovog člana Sud može produžiti najduže za 90 dana.

Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja

Član 29.

(1) Postupak restrukturiranja pokreće se na prijedlog dužnika ili na prijedlog povjerioca, ako je dužnik saglasan s tim prijedlogom.

(2) Ako prijedlog za pokretanje postupka restrukturiranja podnese povjerilac, dužan je da uz prijedlog dostavi i saglasnost dužnika.

(3) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja sadrži:

1) poslovno ime, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,

2) izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika,

3) plan finansijskog i operativnog restrukturiranja,

4) popis imovine i prava dužnika koja su upisana u odgovarajuće registre,

5) dokaz o ukupnoj aktivi i dokaz o ukupnom prihodu za prethodnu godinu i broj zaposlenih na dan sačinjavanja izvještaja.

(4) Uz prijedlog iz stava 1. ovog člana dostavlja se sadržaj pregovora sa povjeriocima, ako ih je bilo, a koji su prethodili prijedlogu za otvaranje postupka, uključujući i potrebna obavještenja dostavljena povjeriocima koji učestvuju u postupku da bi mogli donijeti odluku o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(5) Prijedlog za pokretanje postupka restrukturiranja dostavlja se na obrascu čiji izgled i sadržaj propisuje ministar pravde (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom.

Ispitivanje valjanosti prijedloga i povlačenje prijedloga

Član 30.

(1) Sud ispituje prihvatljivost prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja u roku od osam dana od dana podnošenja.

(2) Ako prijedlog iz stava 1. ovog člana nije potpun, Sud poziva podnosioca prijedloga da prijedlog dopuni u roku od osam dana od dana dostavljanja.

(3) Ako podnosilac ne dopuni prijedlog u roku iz stava 2. ovog člana, Sud rješenjem odbacuje prijedlog kao nedopušten.

(4) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja predlagač može povući do dana objavljivanja na oglasnoj tabli Suda rješenja o postizanju sporazuma o postupku restrukturiranja, odnosno rješenja o odbijanju postupka restrukturiranja.

(5) Ukoliko predlagač povuče prijedlog, on snosi troškove postupka restrukturiranja.

(6) Ukoliko su troškovi postupka manji od iznosa predujmljenih sredstava, sud, kada budu podmireni troškovi postupka restrukturiranja, neiskorištena sredstva vraća predlagaču.

(7) Prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja sa priloženom dokumentacijom objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli i internet stranici APIF-a.

Predujam troškova

Član 31.

(1) Podnosilac prijedloga dužan je da uplati predujam troškova postupka restrukturiranja u iznosu koji odredi sud.

(2) Ako podnosilac prijedloga ne uplati predujam iz stava 1. ovog člana u roku od 15 dana, Sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.

(3) Sud će donijeti odluku o otvaranju postupka restrukturiranja u roku od osam dana nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten i osnovan i da je uplaćen predujam za troškove postupka restrukturiranja.

(4) Iznos predujma iz stava 1. ovog člana Sud određuje u skladu sa Pravilnikom o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravnika iz člana 95. stav 2. ovog zakona.

Izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika

Član 32.

(1) Izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika dostavlja se sudu i sadrži:

1) finansijske izvještaje u skladu sa računovodstvenim propisima koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja sa uporednim podacima prezentovanim u finansijskim izvještajima iskazanim u posljednjem godišnjem finansijskom izvještaju,

2) popis potraživanja radnika po osnovu ugovora o radu u bruto iznosu nastalih do dana podnošenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja,

3) popis obaveza prema povjeriocima koji sadrži sljedeće:

1. poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj, odnosno ime, prezime, adresu prebivališta i lični identifikacioni broj povjerioca za svaku pojedinačnu obavezu,

2. ukupnu vrijednost svih pojedinačnih obaveza i učešće u ukupnim obavezama iskazanim u finansijskim izvještajima iz stava 1. tačka 1) ovog člana,

3. popis razlučnih prava razlučnih povjerilaca sa naznakom stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo i pravni osnov sticanja razlučnog prava, kao i pokrenutih izvršnih ili drugih sudskih ili vansudskih postupaka na stvarima ili pravima dužnika na kojima postoji razlučno pravo,

4. popis stvari ili prava na kojima postoji izlučno pravo,

4) popis dužnikovih dužnika sa potrebnim podacima iz člana 29. stav 3. tačka 1) ovog zakona pojedinačno za svakog dužnika, kao i ukupan iznos obaveza,

5) popis svih postupaka pokrenutih od dužnika pred sudovima i drugim nadležnim organima.

(2) Potraživanja radnika i drugih dužnikovih povjerilaca navedena u izvještaju iz stava 1. ovog člana smatraju se prijavljenim potraživanjima.

Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja

Član 33.

Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja dostavlja se sudu i sadrži:

1) činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje pretpostavki za otvaranje postupka restrukturiranja,

2) iznos nedostatka likvidnih sredstava utvrđen na bazi finansijskih izvještaja,

3) mjere finansijskog restrukturiranja i operativnog utvrđivanja njihovih efekata na nedostatak likvidnih sredstava, profitabilnost poslovanja i otklanjanja platežne nesposobnosti,

4) plan poslovanja za tekuću godinu i za najmanje dvije naredne kalendarske godine, uz detaljno obrazloženje svake pojedinačne pozicije plana,

5) bilans stanja na posljednji dan perioda za koji se sačinjava plan poslovanja,

6) analizu potraživanja prema veličini, kategoriji (potraživanja radnika, izlučna prava, razlučna prava i druga potraživanja), nivo očekivanog namirenja i prijedloge rokova za njihovo namirenje,

7) ponuda dužnika povjeriocima o načinu, rokovima i uslovima namirenja potraživanja,

8) obračun troškova restrukturiranja.

Odbacivanje prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja

Član 34.

Sud odbacuje prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja:

1) ako se vodi postupak restrukturiranja po prijedlogu koji je ranije podnesen,

2) ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obaveza iz prethodno potvrđenog postupka restrukturiranja,

3) ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog predlagača,

4) ako Agencija za bankarstvo Republike Srpske ne izda prethodnu saglasnost za pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika u postupku restrukturiranja, a dužnik ne predloži novi plan finansijskog i operativnog prestrukturiranja,

5) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.

Rješenje o otvaranju postupka restrukturiranja

Član 35.

(1) Ako Sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje postupka restrukturiranja, donosi rješenje o otvaranju postupka restrukturiranja i imenuje povjerenika.

(2) U rješenju o otvaranju postupka restrukturiranja obavezno se navode podaci o:

1) firmi, odnosno nazivu, ličnom identifikacionom broju dužnika, sjedištu i poslovnoj adresi, odnosno imenu i prezimenu dužnika, sjedištu i poslovnoj adresi i adresi prebivališta dužnika,

2) imenu, prezimenu, ličnom identifikacionom broju i adresi povjerenika.

(3) Rješenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva dužnikove dužnike da svoje obaveze bez odgađanja ispune prema dužniku.

(4) Rješenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva povjerioce da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Republike Srpske“, podneskom u dva primjerka sa dokazima prijave sudu svoja potraživanja, te u roku od osam dana od dana objave pismenog izvještaja o prijavljenim potraživanjima dužnika i povjerenika, podneskom u dva primjerka, nadležnom sudu ospore prijavljena potraživanja koja smatraju nepostojećim, uz obavezu navođenja razloga osporavanja.

(5) Rješenjem o otvaranju postupka restrukturiranja Sud poziva dužnika i povjerenika da u roku od osam dana od isteka roka za prijavu potraživanja sudu dostave pismeno izjašnjenje o svakom prijavljenom potraživanju, da li priznaje potraživanje ili ga osporava, uz obaveznu naznaku razloga osporavanja.

(6) Razlučni povjerioci dužni su, uz prijavu potraživanja, navesti podatke o svojim pravima, pravnom osnovu razlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.

(7) Izlučni povjerioci dužni su da navedu podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.

(8) Razlučni i izlučni povjerioci dužni su da, uz prijavu svoga potraživanja, daju i pismenu izjavu o odgađanju namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanje predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo, radi sprovođenja plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(9) Ako nije dostavljena izjava o odgađanju, smatra se da povjerilac nije pristao na odgađanje namirenja.

(10) Sud rješenjem o otvaranju postupka restrukturiranja zakazuje ročište radi ispitivanja potraživanja i poziva dužnika, povjerenika i povjerioce.

(11) Sud rješenjem nalaže da se po službenoj dužnosti u sudski registar i druge javne registre upiše zabilježba otvaranja postupka restrukturiranja.

(12) Dužnik je obavezan da u roku od osam dana od dana objave iz člana 36. ovog zakona obavijesti svoje povjerioce evidentirane u poslovnim knjigama o otvaranju postupka restrukturiranja da bi oni blagovremeno mogli prijaviti potraživanja.

(13) Rješenje o otvaranju postupka restrukturiranja Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a, te dostavlja poslovnoj banci kod koje dužnik ima otvoren glavni račun.

Obavještavanje povjerilaca

Član 36.

(1) O otvaranju postupka restrukturiranja Sud obavještava povjerioce.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži:

1) izreku rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja,

2) izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika,

3) plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i

4) dan i čas isticanja obavještenja.

(3) Obavještenje iz stava 2. ovog člana Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i internet stranici APIF-a istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju postupka restrukturiranja.

Prijava potraživanja

Član 37.

(1) Prijava potraživanja sadrži:

1) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj povjerioca, odnosno ime i prezime i adresu prebivališta povjerioca,

2) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika,

3) iznos dospjelih i nedospjelih potraživanja i pravni osnov potraživanja, kao i naznaku o postojanju izvršne isprave,

4) dokaz o postojanju potraživanja.

(2) Uz prijavu potraživanja može se priložiti i obrazac za glasanje o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(3) Prijavu potraživanja podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje Sud odbacuje rješenjem.

(4) Ministar pravilnikom propisuje obrazac za prijavu potraživanja iz stava 1. ovog člana.

Povjerenik

Član 38.

(1) Povjerenika imenuje Sud sa liste stečajnih upravnika, vodeći računa o broju postupaka restrukturiranja, odnosno stečajnih postupaka u kojima je već imenovan.

(2) Povjerenik prestaje da obavlja dužnost odlukom suda, zaključenjem postupka restrukturiranja, pokretanjem stečajnog postupka i odlukom povjerilaca.

Prava i obaveze povjerenika

Član 39.

Obaveze povjerenika su da:

1) ispita stanje imovine i poslovanje dužnika,

2) sačini popis potraživanja povjerilaca, unese u tabelu prijavljenih potraživanja i zajedno sa pristiglim prijavama potraživanja i prilozima, dostavi sudu radi objavljivanja na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a, u roku osam dana od dana isteka roka za prijavu potraživanja,

3) sačini popis radnika stečajnog dužnika i obračuna njihova potraživanja u skladu sa propisima i upozna ih sa visinom potraživanja unesenih u tabelu prijavljenih potraživanja,

4) objavi pismeno izjašnjenje o prijavljenim potraživanjima dužnika i povjerenika, u roku od osam dana od dana isteka roka za dostavljanje pismenog izjašnjenja o prijavljenim potraživanjima,

5) dostavi sudu prikupljenu dokumentaciju koja se odnosi na potraživanja povjerilaca u roku od osam dana od dana isteka roka u kojem povjerioci mogu osporiti prijavljena potraživanja,

6) objavi dokumentaciju koja naknadno pristigne,

7) izjasni se o potraživanjima, tj. da li prijavu potraživanja smatra osnovanom ili prijavu osporava, kao i razloge osporavanja prijave, te da unese podatke u tabelu prijavljenih potraživanja,

8) ospori potraživanja ako na osnovu saopštenja povjerilaca ili iz nekog drugog razloga posumnja u njihovo postojanje,

9) nadgleda poslovanje dužnika, a posebno finansijsko poslovanje dužnika, stvaranje obaveza prema trećim licima, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, poslovanje u prodaji robe, odnosno usluga, pazeći pri tome da se ne oštećuje imovina dužnika,

10) izvrši procjenu o stepenu namirenja povjerilaca u slučaju da je vođen stečajni postupak nad dužnikom,

11) daje mišljenje o tome da li su ispunjeni uslovi za zaključenje postupka restrukturiranja i sprovodivosti postupka restrukturiranja u praksi,

12) radi utvrđivanja činjenica iz t. 10) i 11) ovog stava, povjerenik može angažovati revizora, vještaka ili drugog stručnjaka,

13) podnese prijavu sudu ako dužnik postupa protivno odredbama ovog zakona,

14) nadzire pravovremenost i potpunost namirenja troškova postupka restrukturiranja,

15) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

(2) Odredbe ovog zakona koje uređuju imenovanje, nadzor nad njegovim radom, odgovornost, nagrade i naknade troškova za rad stečajnog upravnika primjenjuju se i na povjerenika.

Obustava postupka restrukturiranja

Član 40.

(1) Sud obustavlja postupak restrukturiranja:

1) ako utvrdi da više ne postoji razlog za otvaranje postupka restrukturiranja,

2) ako je vrijednost utvrđenih potraživanja veća za 20% od vrijednosti obaveza prema povjeriocima koje je dužnik naveo u prijedlogu,

3) ako vrijednost osporenih potraživanja prelazi 30% vrijednosti prijavljenih potraživanja,

4) ako dužnik u toku postupka restrukturiranja postupa suprotno odredbama člana 34. ovog zakona,

5) ako dužnik ispuni sve obaveze prema povjeriocima do ročišta za glasanje,

6) ako se istekom roka od pet mjeseci od dana otvaranja postupka restrukturiranja ne potvrdi postupak restrukturiranja, odnosno ako taj postupak ne bude sproveden, niti u produženom roku od još 90 dana nakon što je Sud na prijedlog dužnika ili povjerenika procijenio da je produženje roka korisno za okončanje postupka restrukturiranja,

7) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.

(2) Rješenje o obustavi postupka restrukturiranja Sud dostavlja strankama u postupku i APIF-u i objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

(3) Ako je riječ o postupku restrukturiranja manje vrijednosti, umjesto rješenja iz stava 2. ovog člana, Sud donosi obavještenje koje objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

Ispitno ročište

Član 41.

(1) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja ispituju se prijavljena potraživanja.

(2) Potraživanja prijavljena u roku propisanim ovim zakonom smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio povjerenik, dužnik ili neko od povjerilaca.

(3) Osporena potraživanja moraju se raspraviti.

(4) Sud sačinjava tabelu priznatih i osporenih potraživanja u kojoj za svaku pojedino potraživanje unosi u kojoj je mjeri priznato, odnosno osporeno, uz obavezno navođenje razloga osporavanja.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na potraživanja izlučnih i razlučnih povjerilaca na odgovarajući način primjenjuju se i u postupku restrukturiranja.

Izmjena i dopuna plana finansijskog i operativnog restrukturiranja

Član 42.

(1) Dužnik je dužan da najkasnije u roku od osam dana od utvrđivanja tabele priznatih i osporenih potraživanja dostavi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja, koji obuhvata sva utvrđena i osporena potraživanja prema tabeli priznatih i osporenih potraživanja, ako ona nisu obuhvaćena ranije dostavljenim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(2) Ne može se pristupiti glasanju za plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji ne obuhvata sva utvrđena i osporena potraživanja i koji nije u skladu s propisima.

(3) Ako dužnik ne dostavi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja u roku iz stava 1. ovog člana, Sud rješenjem obustavlja postupak.

(4) Rješenje iz stava 3. ovog člana Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

(5) Sud će u roku od tri dana od dana kada je dužnik dostavio plan finansijskog i operativnog restrukturiranja zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasati o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(6) Izmijenjeni plan finansijskog i operativnog restrukturiranja Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda kada se za to stvore uslovi i internet stranici APIF-a.

Razvrstavanje povjerilaca u postupku restrukturiranja

Član 43.

(1) Prema rezultatima finansijskog i operativnog plana restrukturiranja i pravu glasa, povjerioci postupka restrukturiranja razvrstavaju se u redove:

1) povjerioci kojima se utvrđena potraživanja umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o smanjenju potraživanja,

2) povjerioci kojima se utvrđena potraživanja umanjuje u skladu sa zakonom,

3) povjerioci kojima su potraživanja osporena,

4) povjerioci na čija potraživanja postupak restrukturiranja ne utiče.

(2) Povjeriocima koji su saglasni sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o smanjanju potraživanja.

(3) Izjava o smanjenju potraživanja iz stava 2. ovog člana sastavni je dio obrasca za glasanje.

(4) Povjeriocima koji nisu saglasni sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju za iznos do 10%, s tim da procenat umanjenja ne može biti nepovoljniji od očekivanog namirenja da do poravnanja u postupku restrukturiranja nije ni došlo.

(5) Potraživanja povjerilaca iz stava 4. ovog člana moraju se namiriti u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje postupak restrukturiranja, s tim da namirenje bude vremenski raspoređeno i da prvo dospijeće bude najkasnije u roku od tri mjeseca.

(6) Povjerioci spornih potraživanja, koji vode parnice radi utvrđivanja osporenog potraživanja osnovanim i kojima je Sud dozvolio da glasaju, mogu se izjasniti da su saglasni sa predloženim planom, a ako se ne izjasne, smatra se da su glasali protiv.

(7) Planom finansijskog i operativnog restrukturiranja moraju se osigurati sredstva za namirenje iznosa koji bi povjerioci čije je potraživanje osporeno dobili da njihovo potraživanje nije osporeno, uz odgovarajuću primjenu pravila o umanjenju iz stava 1. t. 2) i 3) ovog člana.

(8) Na pravo glasa povjerilaca osporenih potraživanja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na prava osporenih potraživanja u stečajnom postupku.

(9) O prihvatanju finansijskog i operativnog plana restrukturiranja za potraživanja Republike Srpske izjašnjava se Pravobranilaštvo Republike Srpske, u skladu sa zakonom.

Ročište za glasanje

Član 44.

(1) Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasa o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(2) Ročište će se održati u roku od 30 dana od dana zakazivanja.

(3) Poziv za raspravu, glasanje i plan finansijskog i operativnog restrukturiranja objavljuju se na oglasnoj stranici suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republlike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

(4) Na ročištu prijedlog plana finansijskog i operativnog restrukturiranja obrazlaže ovlašteni predstavnik dužnika, a nakon toga se izjašnjava povjerenik.

(5) Pravo učešća na raspravi imaju dužnik, povjerenik i povjerioci.

(6) Odluku o prihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja donose povjerioci.

(7) Povjerioci glasaju pismenim putem na obrascu za glasanje.

(8) Obrazac za glasanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka ročišta za glasanje, potpisan i ovjeren od ovlaštenog lica.

(9) Ako je povjerilac pravno lice, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisalo ovlašteno lice (izvod iz sudskog ili odgovarajućeg registra).

(10) Ako povjerioci do početka ročišta za raspravljanje i glasanje ne dostave obrazac za glasanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvosmisleno utvrditi kako su glasali, smatra se da su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(11) Povjeriocima prisutnim na ročištu, a koji nisu glasali do početka ročišta za glasanje, omogućava se pismeno glasanje na ročištu, a ako to ne učine, smatra se da su glasali protiv plana.

(12) Sud sačinjava popis prisutnih povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.

(13) Sud o obavljenom glasanju sačinjava poseban zapisnik, koji potpisuju dužnik, povjerenik i povjerioci.

(14) Obrazac iz stava 7. ovog člana propisuje ministar pravilnikom.

Poravnanje u postupku restrukturiranja

Član 45.

(1) Dužnik i natpolovična većina povjerilaca prisutnih na ročištu za glasanje mogu zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na period koji ne može biti duži od 15 dana.

(2) Ročište za glasanje može se odgoditi najviše jedanput.

(3) Ako se na ročištu za glasanje neko od povjerilaca izjasni da nije saglasan sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na rok od 15 dana radi izrade novog finansijskog i operativnog plana restrukturiranja.

(4) Plan iz stava 3. ovog člana dužnik je dužan da dostavi sudu i povjeriocima koji imaju pravo glasa u roku od osam dana od dana odgođenog ročišta.

(5) Ako dužnik ne dostavi novi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja sudu u roku iz stava 4. ovog člana, Sud rješenjem obustavlja postupak.

(6) Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji je dostavljen u roku iz stava 4. ovog člana Sud u roku od tri dana od dana dostavljanja objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

(7) Sud rješenjem prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u postupku restrukturiranja ako je za plan glasalo najmanje 25% povjerilaca i ako je zbir iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan finansijskog i operativnog restrukturiranja veći od zbira iznosa povjerilaca koji su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, osim:

1) ako neko od povjerilaca učini vjerovatnim da se planom finansijskog i operativnog restrukturiranja stavlja u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema,

2) ako iz plana finansijskog i operativnog restrukturiranja proizlazi da nije vjerovatno da će njegovo sprovođenje učiniti dužnika sposobnim za plaćanje do kraja tekuće i naredne dvije godine,

3) ako planom finansijskog i operativnog restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koje bi dobili povjerioci da njihova potraživanja nisu osporena.

(8) Ako nisu ispunjenje pretpostavke za vođenje postupka restrukturiranja, Sud rješenjem utvrđuje da se uskraćuje potvrda o poravnanju u postupku restrukturiranja i obustavlja postupak restrukturiranja.

(9) Rješenje kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u postupku restrukturiranja ili obustavlja postupak restrukturiranja objaviće se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a i dostavlja se strankama.

(10) Pravosnažno rješenje kojim se potvrđuje poravnanje u postupku restrukturiranja Sud dostavlja APIF-u, sudu i nadležnim organima radi upisa u javne registre.

(11) Ukoliko je dužnik organizovan kao akcionarsko društvo, rješenje iz stava 10. ovog člana dostavlja se berzi koja trguje akcijama tog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije narednog dana od dana donošenja.

(12) Smanjenje obaveze glavnog dužnika u postupku restrukturiranja ne povlači za sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obaveze, te jamac odgovara povjeriocu za cijeli iznos svoje obaveze.

(13) Dužnik kojem su na osnovu pravosnažnog poravnanja u postupku restrukturiranja otpisane obaveze, otpisane obaveze čine druge (posebne) rezerve društva i služe za pokriće gubitka iz poslovanja.

(14) Povjerilac koji, u skladu sa pravosnažnim poravnanjem u postupku restrukturiranja, otpiše potraživanje dužniku, ne plaća porez na iznos otpisanog potraživanja.

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica postupka restrukturiranja

Član 46.

(1) Pravne posljedice otvaranja postupka restrukturiranja nastupaju u momentu objavljivanja rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja na oglasnoj tabli suda.

(2) Pravne posljedice otvaranja postupka restrukturiranja nastupaju za sva potraživanja povjerilaca prema dužniku koja su nastala do momenta otvaranja postupka.

(3) Postupak restrukturiranja utiče na prava odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih povjerilaca i potraživanja radnika svrstanih u viši isplatni red u smislu čl. 87, 91. i 92. ovog zakona.

(4) Odredbe poglavlja V ovog zakona koje se odnose na efekte potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajući način na potvrđeno poravnanje u postupku restrukturiranja.

Poslovanje dužnika tokom postupka restrukturiranja

Član 47.

(1) Nakon podnošenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja do donošenja rješenja o potvrdi postupka restrukturiranja, odnosno rješenja o neprihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje.

(2) U periodu iz stava 1. ovog člana dužnik ne može otuđivati, niti opterećivati svoju imovinu.

(3) Radnici dužnika za period iz stava 1. ovog člana imaju pravo na platu koja ne može biti manja od najniže plate u Republici Srpskoj.

(4) Za sve pravne poslove koje dužnik obavlja u periodu iz stava 1. ovog člana dužnik ima obavezu da pribavi prethodnu pismenu saglasnost povjerenika ili suda ako je povjerenik odlukom suda razriješen dužnosti.

(5) Saglasnost iz stava 4. ovog člana daje se u najkraćem roku, a najduže u roku od tri dana od dana podnošenja.

(6) Pravni poslovi zaključeni suprotno stavu 4. ovog člana su ništavni.

(7) Mjenice, čekovi i drugi nalozi za plaćanje izdati prije otvaranja postupka restrukturiranja ne naplaćuju se na teret računa dužnika tokom trajanja postupka.

(8) Dopušteno je podnošenje mjenica na kojoj je utvrđen datum (dan) podnošenja i izdata potvrda da mjenica nije naplaćena jer je nad dužnikom otvoren postupak restrukturiranja.

Prekid sudskih i drugih postupaka

Član 48.

(1) Parnični, izvršni i upravni postupci pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja postupka restrukturiranja prekidaju se danom otvaranja postupka restrukturiranja.

(2) Postupak restrukturiranja ne utiče na privremene mjere osiguranja donesene u krivičnom postupku.

(3) Tokom trajanja postupka restrukturiranja ne mogu se pokretati parnični, izvršni i upravni postupci, niti teku rokovi u kojima se može podnijeti tužba ili drugi zahtjev.

(4) Prekinuti postupci iz stava 1. ovoga člana nastaviće se na prijedlog tužioca:

1) nakon pravosnažnosti rješenja o poravnanju u postupku restrukturiranja ili

2) nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi postupka restrukturiranja.

(5) Prijedlog za nastavak postupka može se podnijeti u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke iz stava 4. ovog člana, a ako tužilac ne ispoštuje rok, smatra se da je tužba povučena.

(6) Ako je neki od povjerilaca osporio potraživanje koje je priznao dužnik, takav povjerilac nastupa u ime i za račun dužnika.

(7) Na postupak za utvrđivanje osporenih potraživanja shodno se primjenjuju pravila postupka za utvrđivanje potraživanja u stečajnom postupku.

Postupak poslovnih banaka po osnovu plaćanja

Član 49.

(1) Danom dostave rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja poslovnoj banci kod kojih dužnik ima otvoren glavni račun, kao i druge banke kod kojih dužnik ima otvoren račun, prestaju izvršavati dospjele obaveze dužnika.

(2) Poslovne banke mogu vršiti plaćanja samo u skladu sa članom 47. ovog zakona.

Zastara

Član 50.

(1) Prijavom potraživanja u postupku restrukturiranja, rok za zastaru se prekida od dana podnošenja prijave do dana isteka roka za isplatu koji je određen u poravnanju u postupku restrukturiranja, osim onih potraživanja na koja postupak restrukturiranja ne utiče.

(2) Ako se postupak restrukturiranja ne potvrdi, rok za zastaru se prekida do dana pravosnažnosti rješenja o obustavi postupka restrukturiranja.

Umanjenje utvrđenih potraživanja i pravo na kamate

Član 51.

(1) Pod utvrđenim potraživanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se glavni dug i kamate koje dospijevaju na dan otvaranja postupka restrukturiranja, a ako je potraživanje sadržano u izvršnoj ispravi pod utvrđenim potraživanjem podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.

(2) Ako je poravnanjem u postupku restrukturiranja određeno da se potraživanja isplate u smanjenom iznosu, procenat koji se isplaćuje prema poravnanju u postupku restrukturiranja obračunava se na cijeli iznos utvrđenog potraživanja iz stava 1. ovog člana.

(3) Od dana otvaranja postupka restrukturiranja do njegovog okončanja, kamate ne teku, osim na potraživanja povjerilaca na koje ne utiče postupak restrukturiranja.

(4) Odredba stava 3. ovog ovog člana neće se primijeniti ako postupak restrukturiranja bude obustavljen, osim ako je postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.

(5) Ako se poravnanje u postupku restrukturiranja potpuno ne izvrši, povjerioci koji su namireni nisu dužni da vrate ono što su primili.

(6) Potraživanja povjerilaca iz stava 3. ovoga člana smatraju se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni poravnanjem u postupku restrukturiranja.

(7) Povjerioci koji su djelimično namireni u postupku restrukturiranja prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku umanjena za iznos koji su namirili u postupku restrukturiranja.

(8) Povjerioci koji ni djelimično nisu namireni u smislu poravnanja u postupku restrukturiranja prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku u iznosu zaključenog poravnanja u postupku restrukturiranja.

Pretvaranje potraživanja u osnovni kapital

Član 52.

(1) Ako je planom finansijskog i operativnog restrukturiranja ili izmijenjenim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja predloženo pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika, kojim bi kreditna institucija prešla ograničenje ulaganja u kapital nefinansijskih institucija, prije zakazivanja ročišta za glasanje, kreditna institucija dužna je da zatraži prethodnu saglasnost Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

(2) Uz obrazloženi zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava 1. ovog člana, kreditna institucija dužna je da priloži plan finansijskog i operativnog restrukturiranja.

(3) O izdavanju prethodne saglasnosti iz stava 1. ovog člana, Agencije za bankarstvo Republike Srpske dužna je da odluči u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva.

(4) Prethodna saglasnost iz stava 1. ovog člana ne obavezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasanje.

(5) Ako Agencija za bankarstvo Republike Srpske odbije da izda prethodnu saglasnost, dužnik je dužan da bez odgađanja o tome obavijesti sud, koji će postupiti u skladu sa članom 34. stav 5. ovog zakona.

GLAVA IV

STEČAJNI POSTUPAK

1. Pokretanje stečajnog postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Član 53.

Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, prilaganjem odgovarajuće dokumentacije, učini vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika. Stečajni dužnik je dužan da uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi svoje registarske podatke, kao i izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju, koji sadrži: finansijske izvještaje u skladu sa računovodstvenim propisima koji nisu stariji od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sa uporednim podacima u finansijskim izvještajima iskazanim u posljednjem godišnjem finansijskom izvještaju, potvrdu banke o stanju računa dužnika, drugu dokumentaciju iz koje proizlazi da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dopušten i da postoji stečajni razlog da se iz imovine dužnika mogu namiriti troškovi stečajnog postupka. Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice, organ ovlašten za zastupanje dužan je da u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti bez odgađanja podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Organ ovlašten za zastupanje dužan je da pravnom licu dužnika i drugim fizičkim i pravnim licima nadoknadi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama preduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja preduzeta sa pažnjom dobrog privrednika. Sud je obavezan da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka razmotri u roku od osam dana od dana prijema. Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije Sud vraća predlagaču i nalaže mu da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uredi i nedostatke otkloni u roku od osam dana. Ako predlagač vrati sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije uređen po uputstvu suda, Sud prijedlog rješenjem odbacuje. Ako predlagač ne vrati ispravljen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku iz stava 9. ovog člana, smatra se da je prijedlog povukao. U slučaju iz stava 11. ovog člana troškove postupka snosi predlagač. U roku od osam dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija je obavezan da donese odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka. Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje stečajnog postupka istog dužnika, Sud za sve prijedloge koji su podneseni sudu do donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, odnosno donošenju rješenja o direktnom otvaranju stečajnog postupka, sprovodi jedinstveni postupak i donosi zajedničku odluku. Ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, kazniće se novčanom kaznom za prekršaj. Ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka za utvrđeni prekršaj iz stava 15. ovog člana je APIF. Prekršajni postupak iz stava 16. ovog člana APIF pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Povlačenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka

Član 54.

(1) Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka predlagač može povoći do objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a, odnosno prije donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

(2) Ako predlagač povuče prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija obustavlja postupak.

(3) U tom slučaju troškove postupka snosi predlagač, osim ako je do povlačenja prijedloga došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu povjerioca i u tom slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.

Predujam za troškove prethodnog postupka

Član 55.

Predlagač je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi Sud za pokriće troškova prethodnog postupka. Ako stečajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka. Predujam troškova prethodnog postupka za predlagača može uplatiti bilo koje pravno ili fizičko lice. Iznos predujma iz stava 1. ovog člana Sud određuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnog upravnika iz člana 95. stav 2. ovog zakona.

2. Prethodni postupak

Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka

Član 56.

Na osnovu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka. Rješenjem iz stava 1. ovog člana stečajni sudija imenuje privremenog stečajnog upravnika, koji je dužan da utvrdi: da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vođenje stečajnog postupka, kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika. Da bi se utvrdilo da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vođenje stečajnog postupka, stečajni sudija može odrediti materijalno-finansijsko vještačenje. Rješenje iz stava 1. ovog člana, koje se odnosi na privredna društva koja su organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduzeća, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja. Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka Sud dostavlja strankama i objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a. Stečajni sudija može odlučiti o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka bez pokretanja prethodnog postupka ako predlagač uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi dokumentaciju propisanu članom 53. stav 4. ovog zakona.

Mjere obezbjeđenja

Član 57.

Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja buduće stečajne mase, a takođe ih i ukinuti. Stečajni sudija može da:

1) odredi mjere radi obezbjeđenja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako podliježu razlučivanju ili izlučivanju,

2) uslovi raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograniči na drugi način,

3) postavi privremenog stečajnog upravnika,

4) naredi privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 115. ovog zakona.

(3) Ukoliko poslovanje još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno postavlja privremenog stečajnog upravnika.

(4) Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti.

(5) Izlučna i razlučna prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku.

(6) Ukoliko je stečajni sudija u skladu sa stavom 2. tačka 3) ovog člana postavio privremenog stečajnog upravnika i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog stečajnog upravnika može narediti da:

1) privremeni stečajni upravnik može preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime stečajnog dužnika i sa dejstvom za njega, uz uslov da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužnika, niti potencijalne stečajne povjerioce,

2) privremenom stečajnom upravniku u slučaju iz tačke 1) ovog stava nije potrebna saglasnost stečajnog dužnika, koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva,

3) pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.

(7) Ako postoje posebne okolnosti u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudija može donijeti rješenje kojim će stečajnom dužniku narediti opštu zabranu raspolaganja.

(8) Ako sudija donese rješenje iz stava 7. ovog zakona, ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravnika.

(9) Žalba protiv rješenja iz stava 7. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.

(10) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe čl. 106. i 107. ovog zakona.

(11) Protiv rješenja stečajnog sudije donesenog na osnovu st. 1, 2, 3, 4, 6, 7. i 8. ovog člana, stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravnik mogu izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana.

(12) Žalba stečajnog dužnika iz stava 11. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.

Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika

Član 58.

Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika i brine se o njoj. Privremeni stečajni upravnik dužan je da ispita da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnese izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja. Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili u pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu može uložiti dužnik, kao i privremeni stečajni upravnik. Privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom. Privremeni stečajni upravnik dužan je da dostavi izvještaj stečajnom sudiji:

1) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili

2) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.

(8) Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi da se pravo povjerioca iz stava 6. ovog zakona zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka. Privremeni stečajni upravnik nije dužan da namiri poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Potraživanja iz stava 9. ovog člana predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa članom 86. ovog zakona. Privremeni stečajni upravnik ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i sprovede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravno lice, obavezni su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Privremeni stečajni upravnik dužan je da stečajnom sudiji položi račun i podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave. Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu koja se određuje u skladu sa tarifom.

Trajni obligacioni odnosi za vrijeme prethodnog postupka, javna potraživanja i potraživanja radnika

Član 59.

Tokom trajanja prethodnog postupka ugovorni partner stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos. Potraživanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravnik nije dužan da namiri. Potraživanja iz stava 2. ovog člana su stečajna potraživanja u skladu sa članom 86. ovog zakona. Privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri potraživanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slučaju ako su radnici ostali u radnom odnosu. Ako radnici ne ostanu u radnom odnosu, prava na naknadu iz radnog odnosa, kao i potraživanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao stečajna potraživanja. Potraživanja radnika koje je zaposlio privremeni stečajni upravnik mogu se pretfinansirati zajmom. Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor, u protivnom su takva potraživanja stečajna potraživanja u skladu sa članom 86. ovog zakona.

Dejstvo i oglašavanje mjera obezbjeđenja

Član 60.

Ograničenja raspolaganja u skladu sa članom 57. ovog zakona, kao i postavljanje privremenog stečajnog upravnika Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a. Odluka kojom su određene mjere iz člana 57. ovog zakona dostavlja se stečajnom dužniku. Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odgađanja saopšte koje mjere obezbjeđenja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevaju. Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbjeđenja, vrsta i osnov nastajanja prava obezbjeđenja, kao i obezbijeđeno potraživanje moraju se naznačiti. Povjerioci koji propuste da daju saopštenje iz stava 3. ovog člana ili to svojom krivicom odugovlače ne mogu protiv privremenog upravnika o pitanju prava obezbjeđenja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokažu da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava obezbjeđenja. U pogledu ukidanja mjera obezbjeđenja shodno se primjenjuje stav 1. ovog člana.

Javni registar

Član 61.

Stečajni sudija određuje upise u odgovarajuće javne registre ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja. Ograničenja iz stava 1. ovog člana upisuju se po službenoj dužnosti.

Odgovornost privremenog stečajnog upravnika

Član 62.

(1) Stečajni sudija može, ako to nalažu posebne okolnosti, naložiti privremenom stečajnom upravniku da se osigura i u tom slučaju se na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravnika shodno primjenjuju odredbe člana 74. ovog zakona koje se odnose na odgovornosti i osiguranje stečajnog upravnika.

(2) Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se brine privremeni stečajni upravnik.

Prestanak službe privremenog stečajnog upravnika

Član 63.

Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika. Privremeni stečajni upravnik, koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravnika, dužan je da izvrši primopredaju dužnosti stečajnom upravniku i preda mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio. Ukoliko stečajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravnik ostvario u skladu sa čl. 58 i 59. ovog zakona, dužan je iz stečenog prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u stečajnu masu. Ukoliko stečajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost ili kada obezbijedi osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.

3. Organi stečajnog postupka

Organi stečajnog postupka

Član 64.

Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština povjerilaca i odbor povjerilaca.

Stečajni sudija

Član 65.

Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje do završetka stečajnog postupka. Stečajni sudija pri postupku iz stava 1. ovog člana vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona. Stečajni sudija imenuje: vještake i revizore u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika, te vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona. Stečajni sudija može odluke stečajnog upravnika kojim se krše odredbe ovog zakona i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjerilaca, staviti van snage.

Uslovi za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravnika i uvrštavanje na listu stečajnih upravnika

Član 66.

(1) Polaganje stručnog ispita za stečajnog upravnika vrši se na osnovu javnog poziva ministra.

(2) Javni poziv se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“, u jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom području Republike Srpske i na internet stranici Ministarstva.

(3) Stručni ispit za stečajnog upravnika polaže se pred komisijom od tri člana koju imenuje ministar, a na osnovu pravilnika kojim se propisuje program stručnog ispita za stečajnog upravnika i način njegovog polaganja, kao i način stručnog usavršavanja stečajnih upravnika.

(4) Lice koje podnosi zahtjev za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravnika mora da ispunjava sljedeće uslove:

1) da je državljanin BiH, odnosno Republike Srpske,

2) da ispunjava opšte zdravstvene uslove,

3) da nije navršilo 70 godina života,

4) da ima završen ekonomski ili pravni fakultet ili fakultet tehničkog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci,

5) da nije osuđivan za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, kao i za krivična djela koja ga čine nedostojnim da obavlja dužnost stečajnog upravnika,

6) da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, kao i za krivična djela koja ga čine nedostojnim da obavlja dužnost stečajnog upravnika,

7) da nije razriješen dužnosti direktora ili drugog odgovornog lica u pravnom subjektu zbog nesavjesnog rada i da nije počinio prekršaj iz člana 291. ovog zakona,

8) da nema negativnih rezultata rada u privrednoj ili drugoj organizaciji, o čemu prilaže potvrdu Privredne komore Republike Srpske.

(5) Lice koje položi stručni ispit za stečajnog upravnika ministar uvrštava na listu stečajnih upravnika u skladu sa članom 67. stav 1. ovog zakona.

(6) Pravilnik iz stava 3. ovog člana donosi ministar.

Lista stečajnih upravnika

Član 67.

(1) Ministar za područje nadležnosti svakog Suda utvrđuje listu stečajnih upravnika, koja se se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici Ministarstva.

(2) Lista stečajnih upravnika iz stava 1. ovog člana se obnavlja svake četiri godine nakon ispunjenja uslova iz člana 70. ovog zakona.

(3) Ministarstvo listu i dopune liste stečajnih upravnika dostavlja okružnim privrednim sudovima nadležnim za vođenje stečajnog postupka.

(4) Ministar, nakon prijema dva pravosnažna rješenja o razrješenju dužnosti stečajnog upravnika iz člana 75. stav 4. ovog zakona, koja se odnose na isto lice, donosi rješenje kojim briše to lice sa liste stečajnih upravnika.

(5) Ministar donosi rješenje kojim briše lice sa liste stečajnih upravnika, ako je to lice osuđeno za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, ako je osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim da obavlja dužnost stečajnog upravnika ili ako se protiv njega vodi krivični postupak za ta krivična djela.

(6) Ministar donosi rješenje kojim se briše lice sa liste stečajnih upravnika kada to lice navrši 70 godina života.

(7) Rješenje ministra kojim se briše lice sa liste stečajnih upravnika dostavlja se predlagaču i licu na koje se odnosi.

(8) Protiv rješenja kojim se briše lice sa liste stečajnih upravnika ne može se izjaviti žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravi spor, u roku od 30 dana od dana njegovog prijema.

(9) Rješenje ministra kojim se briše lice sa liste stečajnih upravnika objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici Ministarstva.

Imenovanje stečajnog upravnika

Član 68.

(1) Stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.

(2) Stečajni sudija za stečajnog upravnika može imenovati lice koje se nalazi na listi stečajnih upravnika za područje mjesno nadležnog Suda.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, za stečajnog upravnika može biti imenovano lice koje se nalazi na listi sa područja drugog mjesno nadležnog Suda u Republici Srpskoj, ako na području nadležnog okružnog privrednog suda nema dovoljan broj stečajnih upravnika, odnosno ako su stečajni upravnici sa područja nadležnog okružnog privrednog suda već imenovani u dva stečajna predmeta.

Ograničenje u imenovanju stečajnih upravnika

Član 69.

Za stečajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:

1) moraju biti izuzeta kao sudije u stečajnom postupku,

2) su bliski srodnici stečajnog sudije,

3) su odgovorna za obaveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog dužnika,

4) su povjerioci stečajnog dužnika ili koja su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom,

5) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana nadzornog organa ili za zastupanje stečajnog dužnika,

6) su bila ili jesu zaposlena kod stečajnog dužnika ili su bila ili jesu član nekog njegovog organa,

7) su za stečajnog dužnika radila savjetodavno ili su učestvovala u poslovima u vezi sa imovinom i kapitalom stečajnog dužnika.

Stručno usavršavanje stečajnih upravnika

Član 70.

(1) Stečajni upravnici iz člana 67. stav 1. ovog zakona dužni su da se stručno usavršavaju.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje program stručnog ispita za stečajnog upravnika i način njegovog polaganja, kao i način stručnog usavršavanja stečajnih upravnika. Broj predmeta koji može voditi stečajni upravnik

Član 71.

(1) Jedan stečajni upravnik može voditi jedan stečajni postupak, a izuzetno, kada to zahtijevaju naročito opravdani razlozi, jedan stečajni upravnik može istovremeno voditi dva stečajna postupka.

(2) U stečajnim postupcima male vrijednosti stečajni upravnik može voditi više od dva stečajna postupka.

(3) Stečajni postupak male vrijednosti je onaj stečajni postupak u kojem očekivana vrijednost stečajne mase nije veća od od 100.000 KM.

(4) Okružni privredni sudovi uređuju i vode evidenciju o otvorenim stečajnim postupcima, angažovanim upravnicima i broju predmeta kojima su upravnici zaduženi.

Prava stečajnog upravnika

Član 72.

Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan da bez odgađanja uđe u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravlja njom, po mogućnosti nastavi poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce, i unovči je u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako je neophodno za poslovanje i očuvanje stečajne mase, stečajni upravnik ovlašten je da i prije odluke organa povjerilaca, u toku poslovanja unovči pojedine predmete i kvarljivu robu. Stečajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika, kao i poslovnu dokumentaciju i kada se ona nalazi u posjedu trećih lica.

Obaveze stečajnog upravnika

Član 73.

(1) Stečajni upravnik dužan je, postupajući u skladu sa pravilnikom kojim se propisuje kodeks stečajnih upravnika, da:

1) odmah uđe u posjed imovine stečajnog dužnika i imovinu obezbijedi,

2) izvrši detaljan popis stečajne mase i popis dostavi stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja,

3) za svaki predmet navede knjigovodstvenu vrijednost i očekivani iznos unovčavanja.

(2) Stečajni upravnik dužan je da sačini popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika i sačini nacrt tabele prijavljenih potraživanja.

(3) Stečajni upravnik je dužan da:

1) vodi poslovne knjige,

2) sačini početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka,

3) podnese potrebne izvještaje nadležnim organima,

4) sačini izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju stečajnog dužnika i razlozima koji su doveli do stečaja,

5) sačini izvještaj procjene o toku stečajnog postupka, troškovima postupka i prijedlog odluka u vezi sa vođenjem stečajnog postupka,

6) obavijesti poznate povjerioce o otvaranju stečajnog postupka, kao i sudove i organe uprave kod kojih se vode sudski i upravni postupci u kojima je stečajni dužnik stranka u postupku,

7) zastupa stečajnog dužnika, odnosno stečajnu masu u pokretanju sudskih, upravnih i drugih postupaka,

8) bez odgađanja unovči imovinu stečajnog dužnika i izvrši namirenje povjerilaca u skladu sa ovim zakonom,

9) sačini plan reorganizacije u slučajevima kada ga na to obaveže skupština povjerilaca, te da se izjasni o planu kada plan podnosi drugo lice,

10) redovno, a najmanje jednom u tri mjeseca izvještava stečajnog sudiju i odbor povjerilaca o radnjama koje sprovodi u stečajnom postupku i stanju stečajne mase i da krajem kalendarske godine sačini završni račun za tu godinu,

11) završni račun iz tačke 10) ovog stava dostavi stečajnom sudiji, odboru povjerilaca i drugim organima propisanim zakonom,

12) da se pridržava zakonskih i sudskih rokova za sprovođenje radnji u stečajnom postupku i da sve radnje završi u roku predviđenom za okončanje stečajnog postupka.

(4) Stečajni upravnik dužan je da obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom.

(5) Ako nije u mogućnosti da radnje iz ovog člana sprovede u roku, stečajni upravnik je dužan da o preprekama za sprovođenje tih radnji obavijesti stečajnog sudiju i organe povjerilaca.

(6) Nagradu i naknadu za rad stečajnog upravnika određuje stečajni sudija u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravnika.

(7) Utvrđivanje standarda za upravljanje stečajnom masom propisuje se pravilnikom.

(8) Pravilnike iz st. 1, 6. i 7. ovog člana donosi ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odgovornost i osiguranje stečajnog upravnika

Član 74.

(1) U slučaju da stečajni upravnik svojom krivicom povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu dužan da izvršava, obavezan je da nadoknadi tako prouzrokovanu štetu svim učesnicima stečajnog postupka.

(2) Od naknade prouzrokovane štete iz stava 1. ovog člana izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(3) Stečajni upravnik je obavezan da neposredno nakon preuzimanja službe zaključi kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani sa njegovom djelatnošću u svakom stečajnom predmetu.

(4) Najniža osigurana suma iz stava 3. ovog člana iznosi 50.000 KM.

(5) Stečajni sudija može, na prijedlog skupštine ili odbora povjerilaca i stečajnog upravnika, odrediti osiguranu sumu u većem iznosu od iznosa iz stava 4. ovog člana, uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti postupka stečajnog postupka koji vodi stečajni upravniik.

(6) Premija dodatnog osiguranja iz stava 5. ovog člana predstavlja obavezu stečajne mase.

(7) Odredbe o osiguranju od odgovornosti ne odnose se na stečajne postupke male vrijednosti iz člana 71. stav 3. ovog zakona.

Nadzor nad radom stečajnog upravnika

Član 75.

Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru stečajnog sudije. Stečajni sudija može u svako doba zahtijevati od stečajnog upravnika informaciju o toku stečajnog postupka. Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog člana i ako ne ispunjava obaveze predviđene ovim zakonom, stečajni sudija može stečajnom upravniku izreći novčanu kaznu za prekršaj. Ako postoji opravdan razlog, stečajni sudija može stečajnog upravnika razriješiti dužnosti i imenovati drugog stečajnog upravnika. Stečajni sudija će razriješiti stečajnog upravnika sa dužnosti ako je osuđen za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminaliteta, ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim da obavlja dužnost stečajnog upravnika ili ako se protiv njega vodi krivični postupak za ta krivična djela. Protiv rješenja stečajnog sudije o razrješenju dužnosti stečajni upravnik može izjaviti žalbu. Žalba iz stava 6. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Stečajni sudija rješenje o razrješenju stečajnog upravnika, kao i odluku o žalbi na rješenje dostavlja Ministarstvu.

Skupština povjerilaca

Član 76.

Stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka saziva prvu skupštinu povjerilaca. Svaku narednu skupštinu povjerilaca stečajni sudija može sazvati ako to zatraže stečajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca, koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može sazvati skupštinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za vođenje i tok stečajnog postupka. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih povjerilaca je, u smislu člana 93. ovog zakona, ograničeno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci. Stečajni sudija može, u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim, odlučiti o priznavanju prava glasa. Na ročištu prisutni povjerioci, stečajni dužnik i stečajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudija o zahtjevu iz stava 8. ovog člana mora odmah, na osnovu stanja u spisu, donijeti odluku, na koju povjerioci nemaju pravo žalbe. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. U skupštini povjerilaca glasa se srazmjerno visini potraživanja, a odluka se donosi ako je suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca. Prva skupština povjerilaca, nakon imenovanja stečajnog upravnika, može da izabere drugog stečajnog upravnika. Izbor drugog stečajnog upravnika iz stava 12. ovog člana može predložiti najmanje pet povjerilaca, koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može odbiti imenovanje izabranog stečajnog upravnika ako postoje razlozi propisani članom 69. i članom 71. stav 1. ovog zakona ili koji upućuju da je on pristrasan ili nepodoban. Stečajni sudija rješenjem odlučuje o imenovanju novog stečajnog upravnika i razrješenju dotadašnjeg stečajnog upravnika. Protiv rješenja iz stava 15. ovog člana razriješeni stečajni upravnik, stečajni dužnik i svaki povjerilac mogu izjaviti žalbu drugostepenom sudu. Žalba iz stava 16. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Ako skupština povjerilaca odbije da se izjasni o izvještaju stečajnog upravnika na dva uzastopna izvještajna ročišta, stečajni sudija je ovlašten da odluči o prihvatanju izvještaja i odluka koje je stečajni upravnik predložio.

Izbor odbora povjerilaca

Član 77.

(1) Skupština povjerilaca može iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca.

(2) Radi zaštite interesa povjerilaca, stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, imenovati privremeni odbor povjerilaca.

(3) Članove privremenog odbora povjerilaca može promijeniti skupština povjerilaca.

(4) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca: stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, stečajni povjerioci sa malim potraživanjima, predstavnici radnika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci.

(5) Predstavnike radnika stečajnog dužnika u odboru povjerilaca predlažu radnici.

(6) Za članove odbora povjerilaca mogu biti izabrana ili imenovana i lica koja nisu povjerioci, ako bi svojim stručnim znanjem mogla doprinijeti radu odbora.

(7) Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja članova, koji nije veći od sedam.

(8) Kada je određeno da odbor povjerilaca preduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora povjerilaca podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora, na osnovu odluke odbora ili lice koje predsjednik odbora povjerilaca ovlasti.

Zadaci odbora povjerilaca

Član 78.

(1) Odbor povjerilaca je kontrolni i savjetodavni organ stečajnog upravnika.

(2) Odbor povjerilaca je ovlašten da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju, te naloži provjeru prometa i iznosa gotovine.

(3) Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjerilaca može ovlastiti pojedine svoje članove.

(4) U krugu svojih ovlaštenja odbor povjerilaca posebno može:

1) razmatrati izvještaje stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase,

2) pregledati poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravnik,

3) podnositi prigovore sudu na rad stečajnog upravnika,

4) davati mišljenje o unovčenju stečajne mase kada je to ovim zakonom predviđeno i kada to Sud zatraži,

5) davati mišljenje sudu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnog dužnika, kada Sud to zatraži,

6) davati saglasnost o otpisu opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, o čemu obavještava Sud i skupštinu povjerilaca.

(5) Odbor povjerilaca je dužan da obavještava povjerioce o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase.

Način rada i odlučivanja odbora povjerilaca

Član 79.

(1) Stečajni sudija po službenoj dužnosti, na prijedlog stečajog upravnika, članova odbora povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca čija potraživanja prelaze jednu petinu ukupno priznatih potraživanja, saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca.

(2) Članovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(3) Naredne sjednice odbora povjerilaca saziva predsjednik odbora povjerilaca po službenoj dužnost ili na prijedlog drugih članova odbora, stečajnog sudije, stečajnog upravnika ili na prijedlog najmanje pet povjerilaca koji imaju najmanje jednu petinu ukupno priznatih potraživanja.

(4) Predsjednik odbora povjerilaca utvrđuje dnevni red sjednice iz stava 3. ovog člana, uzimanjući u obzir i prijedloge predlagača za zakazivanja sjednice.

(5) Sjednice odbora se održavaju u prostorijama stečajnog suda, ali stečajni sudija može izuzetno, kada za to postoje razlozi, dati saglasnost da se neke sjednice održe u prostorijama stečajnog dužnika ili na nekom drugom mjestu.

(6) Izvještaje i druge materijale na kojima se odlučuje na sjednici odbora povjerilaca priprema stečajni upravnik i njegova služba.

(7) Odbor može donijeti odluku da neke materijale pripremi predsjednik ili neki drugi član odbora.

(8) Materijali za sjednicu dostavljaju se predsjedniku odbora povjerilaca, a on članovima odbora najmanje tri dana prije održavanja sjednice.

(9) Odbor povjerilaca na sjednicama odlučuje o pitanjima koja se odnose na njihovu oblast aktivnosti.

(10) Stečajni sudija može prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.

(11) Stečajni upravnik je uvijek obavezan da se odazove pozivu na sjednicu i da prisustvuje sjednici odbora povjerilaca.

(12) Odbor povjerilaca može da odluči da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva stečajnog upravnika.

(13) Odbor povjerilaca dužan je da pozove stečajnog sudiju na svoje sjednice.

(14) Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna većina od ukupnog broja članova odbora.

(15) Odluke na sjednici odbora povjerilaca donose se većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudija da li će naložiti zakazivanje nove sjednice odbora povjerilaca ili će zakazati skupštinu povjerilaca.

(16) Zapisnici i materijali sa sjednica odbora povjerilaca dostavljaju se stečajnom sudu najkasnije u roku od tri dana.

Odlučivanje o značajnim pravnim poslovima

Član 80.

(1) Za poslove stečajnog dužnika koji proizvode značaje posljedice, kao što je preuzimanje obaveza, otuđenje i sticanje nepokretnosti privrednog društva u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije podnošenja sudu ili povjeriocima, podnošenje prijedloga za prekidanje poslovanja dužnika koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on izabran ili imenovan.

(2) Ako nije izabran ili imenovan odbor povjerilaca, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca.

(3) Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ne donese odluka o davanju saglasnosti iz stava 1. ovog člana, saglasnost može dati stečajni sudija.

Razrješenje članova odbora povjerilaca

Član 81.

(1) Stečajni sudija može po službenoj dužnosti, ili na zahtjev povjerioca ili na lični zahtjev, razriješiti dužnosti člana odbora povjerilaca.

(2) Prije donošenja odluke o razrješenju, sudija je obavezan da sasluša člana odbora povjerilaca.

(3) Stečajni sudija će imenovati novog člana odbora povjerilaca ako bi zbog razrješenja broj članova odbora povjerilaca bio manji od tri člana.

(4) Skupština povjerilaca može na prvom sljedećem ročištu povjerilaca isključiti člana koga je imenovao sudija i izabrati drugog člana odbora povjerilaca.

Odgovornost članova odbora povjerilaca

Član 82.

Članovi odbora povjerilaca dužni su da nadoknade štetu učesnicima prouzrokovanu skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom.

Nagrada za rad i naknada troškova

Član 83.

(1) Naknada za članove odbora povjerilaca, kao i za članove privremenog odbora povjerilaca Sud određuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnog upravnika iz člana 95. stav 2. ovog zakona.

(2) Do donošenja pravilnika iz stava 1. ovog člana, Sud naknadu članu odbora povjerilaca može odrediti u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir složenost predmeta, obim posla i drugo.

4. Stečajna masa i raspoređivanje povjerilaca

Definicja stečajne mase

Član 84.

(1) Stečajnu masu čini cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije.

(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Isplatni redovi stečajnih povjerilaca

Član 85.

(1) Stečajni povjerioci se prema vrsti svojih potraživanja svrstavaju u isplatne redove.

(2) Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda.

(3) Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velični svojih potraživanja.

(4) Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:

1) stečajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa članom 87. ovog zakona,

2) stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda u skladu sa članom 86. ovog zakona,

3) stečajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa članom 88. ovog zakona.

Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda

Član 86.

Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci opšteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 87. ili 88. ovog zakona.

Stečajni povjerioci viših isplatnih redova

Član 87.

(1) Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se ona potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi člana 58. st. 6. i 7. i člana 59. st. 4, 5. i 6. ovog zakona nije mogao namiriti ni privremeni upravnik ni stečajni upravnik u skladu sa članom 21. stav 3. ovog zakona.

(2) Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog člana, namiruju se zaposleni stečajnog dužnika sa potraživanjima iz radnog odnosa za posljednjih 12 mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka, ali samo u visini zakonom utvrđene najniže plate i obračunatih doprinosa na najnižu platu.

(3) Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog člana, namiruju se radnici koji ostvaruju pravo na naknadu štete za povrede na radu i članovi porodice poginulog radnika na radu, koja se isplaćuje u punom iznosu.

Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova

Član 88.

U rangu poslije ostalih potraživanja stečajnih povjerilaca, namiruju se sljedećim redoslijedom, a pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih iznosa: kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja stečajnih povjerilaca, troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku, novčane kazne, globe, prekršajne kazne i novčane prinude, kao i posljedice nekog krivičnog djela ili prekršaja koje obavezuju na novčana plaćanja, potraživanja koja se odnose na neku besplatnu činidbu stečajnog dužnika, potraživanja koja se odnose na povrat zajma kojim se nadoknadio kapital nekog člana društva, odnosno na povrat zajama koji je dalo treće lice, a za koje je član društva dao obezbjeđenje ili potraživanja koja su s tim izjednačena, u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva. potraživanja po osnovu zajmova kao i drugih pravnih radnji koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajmova, u dijelu kojem ti zajmovi nisu obezbijeđeni, a koji su stečajnom dužniku odobreni od povezanih lica stečajnog dužnika iz člana 141. ovog zakona, osim lica koja se u okviru svoje redovne djelatnosti bave davanjem kredita i zajmova.

(2) Potraživanja za koja je između povjerioca i stečajnog dužnika ugovoren niži rang u stečajnom postupku namiruju se u slučaju sumnje nakon potraživanja navedenih u stavu 1. ovog člana.

(3) Kamate na potraživanja nižerangiranih stečajnih povjerilaca i troškovi nastali povjeriocima zbog učešća u postupku imaju isti rang kao potraživanja tih povjerilaca. Izdržavanje stečajnog dužnika

Član 89.

(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština povjerilaca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika, koji mu preostaje iz njegovih prihoda ili koji se, u nedostatku takvih, odobrava iz stečajne mase.

(2) Za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana uzimaju se u obzir eventualni zahtjevi koji treća lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja.

(3) Ako skupština povjerilaca ne donese odluku iz stava 1. ovog člana, stečajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje.

(4) U ostalim slučajevima se dužnikove obaveze izdržavanja u periodu nakon otvaranja stečaja ne mogu ostvarivati iz stečajne mase.

(5) Ako je stečajni dužnik pojedinac, stečajni sudija na prijedlog stečajnog dužnika pojedinca ili stečajnog upravnika za period do prve skupštine povjerilaca, u skladu sa stavom 1. ovog člana, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili, u nedostatku primanja, iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju izvršenja.

Nedospjela, uslovna i nenovčana potraživanja

Član 90.

Potraživanja koja nisu dospjela do dana otvaranja stečajnog postupka smatraju se dospjelim potraživanjima. Potraživanja koja se odnose na raskidni uslov se u stečajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraživanja. Potraživanja koja se odnose na odgođeni uslov učestvuju u raspodjeli ukoliko je taj odgođeni uslov nastupio prije konačne podjele stečajne mase. Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u času otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja. Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvariti u stečajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Izlučivanje i naknada za izlučna prava

Član 91.

Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac i pravo tog lica na izlučenje predmeta utvrđuje se prema posebnim propisima. Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka, pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je stvar koja je predmet izlučivanja neophodna za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period od 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravniku stvar koja je predmet izlučivanja potrebna za nastavak poslovanja i nakon isteka roka iz stava 4. ovog člana za sljedećih 90 dana, potrebna je saglasnost stečajnog sudije. Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu, a učesnici postupka mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu. Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti stvari koja je predmet izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta, izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja stvari koja je predmet izlučivanja. Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari na koju se odnosi izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, izlučni povjerilac ima pravo da izluči stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana. Ako je stvar čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodata od stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protivčinidbu, ako ona nije izvršena. Izlučni povjerilac može zahtijevati protivčinidbu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti. Ako nisu ispunjeni uslovi iz st. 11. i 12. ovog člana, izlučni povjerilac može: kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar i tražiti da stvar bude obaveza koja ulazi u dugove stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način.

Razlučni povjerioci

Član 92.

Povjerioci koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove u skladu sa odredbama čl. 186. do 195. ovog zakona. Razlučni povjerioci su: hipotekarni povjerioci, povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo, povjerioci kojima je stečajni dužnik radi obezbjeđenja prenio neko pravo, povjerioci kojima pripada pravo zadržavanja.

Razlučni povjerioci kao stečajni povjerioci

Član 93.

(1) Razlučni povjerioci mogu biti stečajni povjerioci ako im je stečajni dužnik lično odgovoran.

(2) Razlučni povjerioci imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično i u tom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Povjerioci stečajne mase

Član 94.

Iz stečajne mase se prije stečajnih povjerilaca namiruju troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

Troškovi stečajnog postupka

Član 95.

(1) Troškovi stečajnog postupka su:

1) sudski troškovi stečajnog postupka,

2) nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, stečajnog upravnika i članova privremenog odbora i odbora povjerilaca,

3) drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.

(2) Troškove stečajnog postupka iz stava 1. tačka 2) ovog člana Sud određuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravnika.

Dugovi stečajne mase

Član 96.

(1) Dugovi stečajne mase su:

1) obaveze koje su zasnovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,

2) obaveze iz dvostrano obavezujućih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka,

3) obaveze nastale iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase,

4) predujmljena sredstva za vođenje prethodnog stečajnog postupka, koja se vraćaju licu koje je uplatilo predujam,

5) krediti koji su podignuti radi pokretanja i održavanja poslovne djelatnosti u toku stečajnog postupka.

(2) Dugovi stečajne mase iz stava 1. tačka 5) ovog člana izjednačeni su u prioritetu namirenja sa troškovima stečajnog postupka.

5. Otvaranje stečajnog postupka

Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

Član 97.

Stečajni sudija će zakazati ročište u vezi sa uslovima za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno sa mišljenjem vještaka, ako je vještak imenovan da ocijeni nesolventnost stečajnog dužnika. Na ročište se poziva predlagač, stečajni dužnik, privremeni stečajni upravnik i, ako je neophodno, vještak. U određenim slučajevima stečajni sudija može rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka zakazati ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni sudija će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja sudskog ročišta. U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučuje o troškovima postupka. Stečajni sudija otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika prema predviđanju biti dovoljna da namiri troškove postupka. Ako imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija će javnim pozivom, objavljenim na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“, pozvati povjerioce i zainteresovana lica da uplate predujam za obezbjeđenje troškova stečajnog postupka u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Ako zainteresovano lice uplati predujam u roku iz stava 7. ovog člana, stečajni sudija će otvoriti stečajni postupak i voditi ga u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini.

Direktno otvaranje stečajnog postupka

Član 98.

Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez sprovođenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik. Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je rješenje neizmireno 90 dana. U slučaju iz stava 2. ovog člana stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća dokazana. Ako je otvoren postupak restrukturiranja koji je završen bez uspjeha, rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez sprovođenja prethodnog postupka Sud donosi istovremeno sa rješenjem o obustavi postupka restrukturiranja, osim ako se postupak restrukturiranja obustavlja zato što je dužnik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.

(5) Stečajni postupak može se otvoriti direktno, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavio dokumentaciju propisanu članom 53. stav 4. ovog zakona.

Rješenje o otvaranju postupka

Član 99.

Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika. Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

1) poslovno ime, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj stečajnog dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,

2) lično ime i adresu stečajnog upravnika,

3) datum i sat otvaranja stečajnog postupka,

4) podatke da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, kazniće se novčanom kaznom za prekršaj. Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije naveden, kao trenutak otvaranja smatra se 12.00 časova onog dana kada je doneseno rješenje.

Pozivi povjeriocima i dužnicima

Član 100.

U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja u skladu sa članom 169. ovog zakona. U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ obavijeste stečajnog upravnika o tome koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika i na kojim predmetima se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje. U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku, da ih bez odgađanja izvršavaju prema stečajnom dužniku.

Određivanje ročišta

Član 101.

U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija određuje ročišta za skupštinu povjerilaca, na kojoj se, na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljem toku stečajnog postupka (izvještajno ročište). Skupština povjerilaca sazvana da sasluša izvještaj stečajnog upravnika (izvještajno ročište) ne može se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, niti 15 dana od ročišta za ispitivanje potraživanja. Skupštinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja (ispitno ročište) čine povjerioci koji su sudu prijavili svoja potraživanja.

(4) Period između dana isteka roka za prijavu potraživanja i ročišta za ispitivanje potraživanja može biti najmanje osam, a najviše 30 dana.

(5) Izvještajno i ispitno ročište mogu se održati istovremeno.

Objavljivanje rješenja o otvaranju stečaja

Član 102.

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka Sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a. Kopija rješenja dostavlja se nadležnom tužilaštvu, Poreskoj upravi Republike Srpske i Upravi za indiretno oporezivanje BiH, kojima se dostavlja obavještenje ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase. Rješenje iz stava 1. ovog člana, koje se odnosi na privredna društva organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tog privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja. Sud obavezno dostavlja APIF-u, osim rješenja iz stava 1. ovog člana, i obavještenje koje sadrži sljedeće podatke:

1) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili

2) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.

Javni registri

Član 103.

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni Sud dužan je da naredi sljedeće upise u odgovarajuće registre:

1) u registar poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upis oznake „u stečaju“, a u rubrici „lica ovlaštena za zastupanje subjekta upisa“ umjesto imena i prezimena direktora, upis imena i prezimena stečajnog upravnika,

2) upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed nedostatka mase u slučaju da je stečajni dužnik pravno lice, koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje da postoji,

3) upis okončanja stečajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka

Član 104.

Sud o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka odlučuje rješenjem. Ako Sud odbije prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, podnosilac prijedloga može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Ako Sud prihvati prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, žalbu može izjaviti stečajni dužnik drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Žalbe iz st. 2. i 3. ovog člana ne odgađaju izvršenje rješenja. Pravosnažna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka se javno objavljuje. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenja o otvaranju stečajnog postupka ostaju na snazi, a na postupak donošenja rješenje o otvaranju stečajnog postupka, shodno se primjenjuje član 102. stav 1. ovog zakona. Ako rješenje o otvaranju stečajnog postupka u postupku po žalbi bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude otvoren, smatraće se da su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupile onog dana kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljeno na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a.

6. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

6.1. Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

Član 105.

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa stečajnog dužnika, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Raspolaganja stečajnog dužnika

Član 106.

Raspolaganja stečajnog dužnika stečajnom masom nakon otvaranja stečajnog postupka je bez pravnog dejstva, osim onih raspolaganja za koja vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u odgovarajuće javne registre nepokretnosti. Stečajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima povrat izvršene protivčinidbe, ukoliko ta protivčinidba još postoji u stečajnoj masi.

(3) Raspolaganja stečajnog dužnika stečajnom masom na dan otvaranja stečajnog postupka, smatra se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Činidbe u korist stečajnog dužnika

Član 107.

Ako nakon otvaranja stečajnog postupka određeno lice neposredno ispuni obavezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obaveze da izvrši činidbu stečajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znalo za otvaranje stečajnog postupka. Pretpostavlja se da lice iz stava 1. ovog člana nije znalo za otvaranje stečajnog postupka ukoliko je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka.

Podjela imovine pravne zajednice

Član 108.

(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećim licem (suvlasništvo, zajedničko vlasništvo ili ortakluk), razvrgnuće pravne zajednice sprovodi se izvan stečajnog postupka.

(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobijenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza, koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3) U stečajnom postupku su bez dejstva ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog člana isključuje, trajno ili za određeno vrijeme, pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Preuzimanje sporova

Član 109.

Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski i upravni postupci, kao i postupci pred arbitražama, ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid postupka iz stava 1. ovog člana traje do zaključenja stečajnog postupka, ukoliko se postupak prije toga ne nastavi u skladu sa st. 3, 4. i 5. ovog člana. Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i suprotna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze. Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:

1) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,

2) odvojenog namirenja ili

3) dugova stečajne mase. Stečajni povjerilac može u prekluzivnom roku od 30 dana od dana održavanja ispitnog ročita na kojem je njegovo potraživanje osporeno podnijeti prijelog za nastavak ranije započetog postupka. Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac. Ako se prekinuti parnični postupak vodio pred sudom opšte nadležnosti, Sud se, ukoliko nastavi prekinuti postupak, rješenjem oglašava stvarno i mjesno nenadležnim i predmet ustupa sudu koji sprovodi stečajni postupak nad tuženim. Ako se predmetni parnični postupak vodio pred Sudom kod koga se ne vodi stečajni postupak nad tuženim, Sud se, ukoliko nastavi parnični postupak, rješenjem oglašava mjesno nenadležnim i predmet ustupa sudu koji vodi stečajni postupak nad tuženim. Protiv rješenja iz st. 7. i 8. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.

Potraživanja stečajnih povjerilaca

Član 110.

Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Izvršenje prije otvaranja postupka

Član 111.

Ako stečajni povjerilac u periodu od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga stekne razlučno pravo ili neko drugo obezbjeđenje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo obezbjeđenja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Zabrana izvršenja i osiguranja

Član 112.

Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu. Postupci iz stava 1. ovog člana koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju se. Stečajni sudija odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredbe stava 1. ovog člana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja. Razlučni povjerioci mogu svoja osigurana potraživanja ostvarivati zasebno, po pravilima izvršnog postupka, uz prethodnu saglasnost stečajnog upravnika u sljedećim slučajevima: ako se razlučna stvar prodaje u postupku reorganizacije stečajnog dužnika, ako se razlučna stvar prodaje u postupku prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, ako se razlučna stvar prodaje u cjelini, budući da predstavlja funkcionalnu cijelinu. Razlučni povjerioci podnose zahtjev stečajnom upravniku u roku od 15 dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, radi dobijanja saglasnosti iz stava 4. ovog člana, a stečajni upravnik je dužan da odluči o zahtjevu u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, uz prethodno pribavljeno mišljenje odbora povjerilaca. Ako se stečajni upravnik o zahtjevu razlučnog povjerioca ne izjasni u roku iz stava 5. ovog člana, smatra se da je data saglasnost. Ako stečajni upravnik, o zahtjevu razlučnog povjerioca iz stava 3. ovog člana, odluči negativno, stečajni dužnik preuzima odgovornost za štetu koju bi razlučni povjerilac zbog toga pretrpio. Nakon prijema prijedloga za izvršenje razlučnog povjerioca, Sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak u skladu sa stavom 7. ovog člana ili da izvršenje odgodi ako stečajni upravnik obezbijedi odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjerioca. Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda, tako da je vrijednost garancije dovoljna da odgađanje izvršnog postupka ne dovodi do oštećenja povjerioca. Ako se razlučni povjerilac opredijeli da svoje pravo na namirenje na osiguranoj stvari ostvaruje u stečajnom postupku, ranije započeti izvršni postupak se obustavlja.

Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi

Član 113.

U roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka, nije dozvoljeno prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravnika. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

1) obaveze stečajne mase iz dvostrano obaveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik,

2) obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravnik mogao da otkaže ugovor u skladu sa ovim zakonom,

3) obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je stečajni upravnik tražio ispunjenje protivčinidbe u korist stečajne mase.

Isključivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u stečajnu masu

Član 114.

Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i u slučaju da se sticanje ne zasniva na raspolaganju stečajnog dužnika, prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjerioca. Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na slučajeve sticanja povjerenjem u javne evidencije u kojima se vode podaci o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima (u daljem tekstu: javne evidencije).

Zabrana pošte

Član 115.

(1) Ako je potrebno da se razjasne ili spriječe pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, stečajni sudija na zahtjev stečajnog upravnika ili po službenoj dužnosti donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika dostavljaju stečajnom upravniku.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana mora biti obrazloženo.

(3) Stečajni upravnik je ovlašten da otvara pošiljke koje su mu dostavljene.

(4) Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu, moraju se bez odgađanja dostaviti stečajnom dužniku.

(5) Prispjela pošta se protokoliše po pravilima o kancelarijskom poslovanju.

(6) Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može izjaviti žalbu drugostepenom sudu.

(7) Ako su prestali razlozi za zabranu pošte, stečajni sudija je dužan da ukine rješenje o zabrani pošte, nakon saslušanja stečajnog upravnika.

Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje

Član 116.

Stečajni dužnik obavezan je da stečajnom sudu, stečajnom upravniku, odboru povjerilaca i po naređenju stečajnog sudije, skupštini povjerilaca daje obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak. Stečajni dužnik je dužan da stečajnom upravniku preda svu potrebnu dokumentaciju i pomaže mu pri ispunjenju njegovih zadataka. Stečajni dužnik je obavezan da, po naređenju stečajnog sudije, bude na raspolaganju stečajnom sudiji radi ispunjavanja obaveze obavještavanja i saradnje i da se uzdrži od radnji koje su suprotne ispunjavanju navedenih obaveza. Ako je za pribavljanje istinitih iskaza potrebno, stečajni sudija će naložiti stečajnom dužniku da u zapisniku pred stečajnim sudijom izjavi da je traženu informaciju dao tačno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti. Stečajni sudija može protiv stečajnog dužnika da odredi prinudne mjere iz člana 22. stav 4. ovog zakona u slučaju da:

1) stečajni dužnik odbija davati informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa stečajnim upravnikom u ispunjavanju svojih zadataka,

2) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava da izbjegne davanje obavještenja i saradnju, a naročito ako uprkos zabrani udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo,

3) ako je to potrebno da bi se spriječile radnje stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavještavanja i učestvovanja, a naročito radi obezbjeđenja stečajne mase. Određivanje sredstava prinude, njihovo sprovođenje, kao i pravni lijekovi protiv određivanja sredstava prinude vrši se na osnovu člana 22. st. 3, 4. i 5. ovog zakona.

Zastupnici organa, službenici

Član 117.

(1) U slučaju da je stečajni dužnik pravno lice, čl. 115. i 116. ovog zakona shodno se primjenjuju na članove uprave ili nadzornog organa, kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom, u slučaju da su ovlašteni za zastupanje.

(2) Na lica koja su dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka napustila funkcije članova uprave ili nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe iz stava 1. ovog člana.

Lična odgovornost članova društva

Član 118.

Ako je stečajni postupak otvoren nad privrednim društvom čiji članovi lično odgovaraju za obaveze društva, zahtjev protiv članova društva, na osnovu njihove lične odgovornosti, koji proizlaze iz ovog ili drugog zakona tokom stečajnog postupka, može podnijeti samo stečajni upravnik.

6.2. Ispunjenje pravnih poslova

Pravo stečajnog upravnika na izbor

Član 119.

Stečajni upravnik može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obavezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane. Stečajni upravnik je dužan da najkasnije u roku 15 dana od dana otvaranja stečajnog postupka izjavi da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ili ne, ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. Ako stečajni upravnik u roku iz stava 2. ovog člana ne dostavi izjavu, ne može zahtijevati ispunjenje ugovora. Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana može ostvariti svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao stečajni povjerilac.

Fiksni poslovi

Član 120.

Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz ugovora fiksno određeno, a nastupilo je poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se birati ispunjenje. Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja kao stečajni povjerilac. Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.

Djeljive činidbe

Član 121.

(1) Ako je dugovana činidba djeljiva, a druga ugovorna strana je svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelimično ispunila, svoje potraživanje na protivčinidbu koja odgovara njenoj djelimično ispunjenoj činidbi, moći će ostvariti kao stečajni povjerilac i u slučaju da stečajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela činidbe.

(2) Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protivčinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimičnim ispunjenjem njene činidbe prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.

Predbilježba

Član 122.

(1) Ako je u javnu evidenciju nepokretnosti upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nepokretnosti ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraživanje može namiriti kao povjerilac stečajne mase.

(2) Ako je stečajni dužnik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio, primjenjuje se odredba stava 1. ovog člana.

(3) Odredba stava 1. ovog člana shodno se primjenjuje na predbilježbe upisane u druge javne evidencije.

Zadržavanje prava vlasništva

Član 123.

Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje ugovora o prodaji. Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i kada je stečajni dužnik preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio. Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, stečajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa članom 119. ovog zakona.

Zakupni odnosi nad nepokretnostima

Član 124.

Zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnostima postoje i dalje sa dejstvom za stečajnu masu. Prava koja se odnose na period prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni povjerilac.

Stečajni dužnik kao zakupodavac

Član 125.

Ako je stečajni dužnik kao zakupodavac nepokretnosti prije otvaranja stečajnog postupka raspolagao potraživanjima iz zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na zakupninu za kalendarski mjesec, koji teče u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Ako je otvaranje stečajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu, raspolaganje proizvodi pravni efekat i za sljedeći kalendarski mjesec. Raspolaganjem iz stava 1. ovog člana smatra se naplata zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvršenja izjednačeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora. Zakupac može potraživanje zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog člana prebiti sa potraživanjem koje mu pripada prema stečajnom dužniku. Odredba stava 5. ovog člana ne utiče na primjenu člana 132. i člana 133. t. 2) do 4) ovog zakona.

Stečajni dužnik kao zakupac

Član 126.

Zakup nepokretnosti u koju je stečajni dužnik ušao kao zakupoprimac, stečajni upravnik može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako stečajni upravnik da otkaz ugovora o zakupu, druga strana može kao stečajni povjerilac da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nepokretnosti, stečajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako stečajni upravnik odustane od ugovora iz stava 3. ovog člana, druga ugovorna strana može kao stečajni povjerilac zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana dužna je da u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora obavijesti drugu stranu da li namjerava odustati od ugovora, a ako to ne uradi, gubi pravo na odustanak od ugovora.

Zabrana otkaza ugovora o zakupu

Član 127.

Zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka:

1) zbog docnje u plaćanju zakupnine koja je nastupila u periodu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,

2) zbog pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.

Ugovori o radu

Član 128.

Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika stečajnog dužnika. Stečajni upravnik pismeno obavještava radnike o prestanku radnog odnosa.

(3) Stečajni upravnik može zaključiti nove ugovore o radu sa licima koja su mu potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka, prvenstveno sa radnicima stečajnog dužnika kojima je prestao ugovor o radu.

(4) Za obaljanje stručnih poslova u složenim stečajnim predmetima i predmetima sa većim obimom stečajne mase stečajni upravnik može angažovati stručna lica uz saglasnost odbora povjerilaca, a ako odbor povjerilaca ne da saglasnost ili nije osnovan, stečajni sudija može dati saglasnost ako smatra da je te poslove nužno obaviti.

(5) Pravo na naknadu štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu, otpremnina ili druga stečena prava do dana otvaranja stečajnog postupka, ostvaruju se kao stečajna potraživanja opšteg isplatnog reda.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

Član 129.

Nalog o obavljanju poslova stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka. Nalogoprimac je dužan da, radi otklanjanja štete, nastavi sa obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka, sve dok stečajni upravnik ne preuzme obavljanje posla i smatra se da nalog iz stava 1. ovog člana i dalje postoji. Nalogoprimac namiruje potraživanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni povjerilac stečajne mase. Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje stečajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatraće se da je nalog bio i dalje na snazi.

Prestanak punomoći

Član 130.

Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje da važi otvaranjem stečajnog postupka. Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova iz člana 127. stav 2. ovog zakona postoji i nakon otvaranja stečajnog postupka, smatra se da postoji i punomoć data na osnovu tog ugovornog odnosa. Punomoćnik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka, ne odgovara za štetu, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Nedopuštene odredbe ugovora

Član 131.

Nije dopušteno zaključivanje ugovora kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena čl. 119. do 130. ovog zakona.

6.3. Prebijanje i pobijanje novčanih potraživanja

Dopuštenost prebijanja novčanog potraživanja

Član 132.

Ako je stečajni povjerilac u periodu otvaranja stečajnog postupka imao, na osnovu zakona ili ugovora, pravo na prebijanje novčanog potraživanja, otvaranje stečajnog postupka ne utiče na ostvarivanje njegovog prava. Ako je u periodu otvaranja stečajnog postupka, novčano potraživanje vezano za odgođeni uslov, do prebijanja novčanog potraživanja će doći kada se uslov ispuni. Povjerilac koji ima potraživanje pod odgođenim uslovom može spriječiti realizaciju protivpotraživanja stečajnog upravnika ako pruži odgovarajuće obezbjeđenje. Prebijanje novčanog potraživanja nije isključeno time što novčana potraživanja glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje novčanog potraživanja mogu slobodno mijenjati. Preračunavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju novčanog potraživanja.

Zabrana prebijanja novčanog potraživanja

Član 133.

Prebijanje novčanog potraživanja je zabranjeno:

1) ako je obaveza stečajnog povjerioca prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,

2) ako je stečajni povjerilac svoje novčano potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca,

3) ako je stečajni povjerilac stekao mogućnost prebijanja novčanog potraživanja pravnom radnjom koja se može pobijati,

4) ako povjerilac, čije potraživanje treba biti ispunjeno iz imovine stečajnog dužnika koja ne ulazi u stečajnu masu, duguje nešto stečajnoj masi,

5) ako je povjerilac povezano lice, u smislu člana 141. ovog zakona, a stečajni dužnik ima pravo na novčano potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja novčanog potraživanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

Pravne radnje koje se mogu pobijati

Član 134.

Mogu se pobijati pravne radnje preduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se narušava ravnomjerno namirenje povjerilaca (oštećenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjerilaca). Pravna radnja je preduzeta u trenutku u kojem nastupaju njena pravna dejstva. Kod pravne radnje ograničene rokom ili uslovom, ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka. Pod pravnom radnjom smatra se propuštanje radnje, kao i mjere prinudnog izvršenja. Pravne radnje iz postupka restrukturiranja koje se ne mogu pobijati su: transakcije koje je izvršio dužnik u okviru redovnog toka poslovanja, transakcije koje je izvršio dužnik sa ovlaštenjem suda ili povjerenika, a koje izlaze iz okvira redovnog toka poslovanja, transakcije koje su redovno izvršene u okviru izvršavanja odobrenog plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.

Razlozi za pobijanje pravnih radnji

Član 135.

(1) Pobijati se može pravna radnja koja je omogućila stečajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje:

1) ako je preduzeta u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a stečajni dužnik je bio platežno nesposoban, ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao,

2) ako je preduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platežnu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.

(2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu neuobičajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način ili u to vrijeme imao pravo da zahtijeva:

1) ako je pravna radnja preduzeta u periodu od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja prijedloga,

2) ako je pravna radnja preduzeta u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban. Smatra se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Smatra se da je lice koje je sa stečajnim dužnikom bilo povezano u periodu preduzimanja pravne radnje znalo za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Pobijanje pravnih radnji bez naknade

Član 136.

(1) Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je stečajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuću protivčinidbu kao naknadu.

(3) Ako je riječ o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Namjerno oštećenje

Član 137.

(1) Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, sa namjerom da ošteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u periodu preduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana smatra se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju povjerioci.

Zajam kojim se nadoknađuje kapital

Član 138.

(1) Zajam kojim se nadoknađuje kapital postoji ako neki član društva, odnosno treće lice kome član društva da neko obezbjeđenje za vraćanje zajma, u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, umjesto da mu članovi društva unesu vlastiti kapital.

(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(3) Pravna radnja kojom se za potraživanje člana društva za vraćanje zajma kojim se nadoknađuje kapital ili za neko njemu odgovarajuće potraživanje dalo osiguranje može se pobijati, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

(4) Pravna radnja kojom je za potraživanje nekog člana društva na povrat zajma koji nadoknađuje kapital osigurano namirenje može se pobijati, ako je radnja bila preduzeta u posljednje tri godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

Pokretanje postupka pobijanja

Član 139.

(1) Stečajni upravnik je u ime stečajnog dužnika ovlašten na pobijanje pravnih radnji iz člana 134. ovog zakona.

(2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da stečajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca.

(3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka.

(4) Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protivtužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju se ne primjenjuje rok iz stava 3. ovog člana.

(5) Tužba iz stava 3. ovog člana podnosi se protiv lica prema kome je ili u čiju korist je pravna radnja preduzeta.

(6) Ako se pravno sredstvo za pobijanje pravne radnje iz st. 3. i 4. ovog člana prihvati, pobijana pravna radnja je bez efekata prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna da vrati u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovu pobijane radnje.

(7) Primalac radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom radnjom oštećuju povjerioci.

Protivzahtjevi protivnika pobijanja

Član 140.

Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo potraživanje ponovo oživljava. Protivradnja će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz mase ili ako je masa obogaćena za vrijednost te radnje. Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protivradnje da ostvaruje kao stečajni povjerilac.

Povezana lica stečajnog dužnika

Član 141.

Povezanim licima stečajnog dužnika u smislu ovog zakona smatraju se:

1) direktor, član organa upravljanja ili organa nadzora stečajnog dužnika,

2) član stečajnog dužnika koji za njegove obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom,

3) član ili akcionar sa više od 10% učešća (direktno ili indirektno) u kapitalu stečajnog dužnika,

4) pravno lice koje stečajni dužnik kontroliše u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva,

5) lica koja zbog svog posebnog položaja u društvu imaju pristup povjerljivim informacijama ili imaju mogućnost da se upoznaju sa finansijskim stanjem stečajnog dužnika,

6) lice koje je faktički u poziciji da vrši značajniji uticaj na poslovanje stečajnog dužnika,

7) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili bračni supružnik fizičkih lica iz t. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog člana.

7. Upravljanje i unovčavanje stečajne mase

7.1. Obezbjeđenje stečajne mase

Preuzimanje stečajne mase

Član 142.

Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravnik je dužan da uđe u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njom da upravlja. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima će se naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju, Sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika, koji po zakonu zastupa dužnika – pravno lice ili dužnika – pojedinca iz člana 116. ovog zakona.

Računi stečajnog dužnika

Član 143.

Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na računima. Stečajni upravnik će otvoriti nove račune stečajnog dužnika i odrediti lica koja će biti ovlaštena da raspolažu sredstvima na tim računima. Sredstva sa ugašenih računa prenose se na nove račune.

Firma stečajnog dužnika

član 144.

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, registarski Sud po službenoj dužnosti u registru poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upisuje ili dodaje oznaku „u stečaju“, a u rubrici „Lica ovlaštena za zastupanje subjekta upisa“, umjesto direktora, upisuje stečajnog upravnika.

(2) Nakon otvaranja stečajnog postupka, uz firmu ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“.

Predmeti od vrijednosti

Član 145.

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, odbor povjerilaca može odrediti gdje će se i pod kojim uslovima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti.

(2) Odluku o pohranjivanju ili ulaganju stvari od vrijednosti iz stava 1. ovog člana može da donese stečajni sudija, ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako nije donio odgovarajuću odluku.

(3) Ako je osnovan odbor povjerilaca, stečajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše predsjednik odbora povjerilaca ili član odbora povjerilaca kojeg on odredi.

(4) Uputstva koje je stečajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao predsjednik odbora povjerilaca ili član odbora povjerilaca kojeg on odredi.

(5) Skupština povjerilaca može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog člana.

Pečaćenje

Član 146.

Stečajni upravnik može, radi obezbjeđenja stvari koje ulaze u stečajnu masu, zatražiti da službeno lice suda popiše i zapečati dužnikove stvari.

Popis predmeta stečajne mase

Član 147.

Stečajni upravnik dužan je da sačini popis predmeta stečajne mase. Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost zavisi od toga hoće li stečajni dužnik nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti i tu vrijednost. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može da se povjeri vještacima.

Popis povjerilaca

Član 148.

Stečajni upravnik dužan je da sačini popis svih dužnikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih potraživanja ili na neki drugi način. U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i stečajni povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti poslovno ime i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu prebivališta povjerioca za svaku pojedinačnu obavezu. Za razlučne povjerioce potrebno je dodatno označiti i predmet na kojem postoji razlučno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac neće biti odvojeno namiren. Sačinjavanje popisa povjerilaca stečajni upravnik može, po potrebi, da povjeri i vještacima. U popisu se navode mogućnosti za prebijanje novčanih potraživanja, sa procjenom visine obaveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.

Pregled imovine

Član 149.

(1) U roku od 45 dana od dana imenovanja, stečajni upravnik je dužan da napravi uređen pregled u kome se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obaveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka.

(2) Pregled imovine sadrži procjenu sa kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje povjerilaca stečajnog dužnika.

(3) Stečajni sudija će, na zahtjev stečajnog upravnika ili nekog povjerioca, naložiti odgovornim licima stečajnog dužnika da, nakon sačinjavanja pregleda imovine, daju izjavu pred stečajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

Stavljanje popisa i pregleda na uvid

Član 150.

(1) Stečajni upravnik je dužan da u službenim prostorijama suda izloži popis predmeta stečajne mase, popis povjerilaca, tabelu prijavljenih potraživanja, pregled imovine i izvještaj o materijalno-finansijskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima toga stanja, najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.

(2) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana, Sud izvještajno ročište odgađa.

(3) Ako stečajni upravnik neopravdano kasni u izvršavanju obaveze iz stava 1. ovog člana, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravnika.

Poslovne knjige i poreske obaveze

Član 151.

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni dužnik je obavezan da vodi poslovne knjige, sačinjava finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, da vodi poreske evidencije, vrši obračun i plaćanje poreza u skladu sa propisima koji uređuju direktne i indirektne poreze.

(2) Otvaranjem stečajnog postupka počinje nova poslovna godina.

(3) Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sačinjavanje i objavljivanje završnog računa.

(4) Skupština povjerilaca na prvom izvještajnom ročištu može odlučiti da se izvrši revizija završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno revizija početnog stanja na dan otvaranja stečajnog postupka.

(5) Prije okončanja stečajnog postupka vrši se revizija finansijskog poslovanja stečajnog dužnika za period trajanja stečajnog postupka.

(6) Skupština povjerilaca može donijeti odluku da se ne vrši revizija iz stava 5. ovog člana ako postoje opravdani razlozi:

1) stečajna masa male vrijedosti,

2) jasno materijalno-finansijsko poslovanje,

3) nedostatak sredstava za plaćanje revizije do kojeg nije došlo nemarnošću u radu ili namjerom stečajnog upravnika i drugo.

(7) Stečajni sudija može odluku iz stava 6. ovog člana staviti van snage i odrediti revizora.

(8) U stečajnim predmetima u kojima je vrijednost stečajne mase niža od 100.000 KM neće se vršiti revizija iz stava 6. ovog člana.

(9) Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja stečajnog postupka izabran revizor, za reviziju završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno početnog stanja nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni sudija može postaviti izabranog revizora.

(10) Troškovi revizije završnog računa su troškovi stečajnog postupka.

7.2. Odluka o unovčavanju stečajne mase

Izvještajno ročište

Član 152.

Na izvještajnom ročištu stečajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja. Stečajni upravnik je posebno dužan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelimično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slučaju nastupile po namirenje povjerilaca. Stečajnom dužniku i povjeriocima će se na izvještajnom ročištu omogućiti da se izjasne o izvještaju stečajnog upravnika.

Odluka o daljem poslovanju stečajnog dužnika

Član 153.

Skupština povjerilaca odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu stečajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji je planom reorganizacije potrebno postići. Povjerioci mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke. Skupština povjerilaca određuje način i uslove unovčavanja dužnikove imovine.

Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

Član 154.

Ako stečajni upravnik smatra da poslovanje stečajnog dužnika treba da se obustavi prije izvještajnog ročišta, dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor osnovan. Prije nego što odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, stečajni upravnik je prije obustave poslovanja dužan da o tome obavijesti stečajnog dužnika. Stečajni sudija će, na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.

Unovčavanje stečajne mase

Član 155.

Stečajni upravnik je nakon izvještajnog ročišta dužan da, bez odgađanja, unovči imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjerilaca. Stečajni upravnik je prilikom unovčavanja imovine stečajne mase dužan da se pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uslovima i načinu prodaje. Stečajni upravnik je dužan, bez odgađanja, preduzeti sve potrebne radnje radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i upisa prava vlasništva i drugih prava na nepokretnostima u javnim evidencijama. Stečajni upravnik je radi razrješenja pitanja iz stava 3. ovog člana dužan da pokrene i vodi sudske i upravne postupke. Stečajni upravnik je radi pokretanja postupaka iz stava 4. ovog člana dužan da pribavi prethodnu saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skupštine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan. Stečajni upravnik će pokrenuti postupke iz stava 4. ovog člana i naknadno pribaviti saglasnost organa iz stava 5. ovog člana, radi sprečavanja nastupanja zastare potraživanja. Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa st. 1. do 6. ovog člana, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravnika.

Unovčavanje nepokretnosti bez tereta

Član 156.

(1) Nepokretnosti koje nisu opterećene teretima (slobodne nepokretnosti) unovčavaju se pod uslovima i na način koji odredi skupština povjerilaca.

(2) Skupština povjerilaca, kao uslov, može utvrditi najnižu prodajnu cijenu ispod koje se ne može imovina unovčiti, a može i obavezati kupca da nastavi obavljati i obavlja privredne djelatnosti određeni period, da zaposli određeni broj radnika, izvrši investiciona ulaganja i drugo.

(3) Prodaja nepokretnosti vrši se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa važećim standardima za upravljanje stečajnom masom.

(4) Ako stečajni upravnik ne uspije unovčiti nepokretnost na dvije javne prodaje, prema uslovima iz st. 1. i 2. ovog člana, odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan, određuje najnižu cijenu ispod koje se nepokretnost ne može prodati na naredne dvije javne prodaje.

(5) Ako je pokušaj unovčavanja nepokretnosti pod uslovom iz stava 4. ovog člana ostao bezuspješan, stečajni upravnik može nepokretnost unovčiti javnim prikupljanjem ponuda bez isticanja najniže cijene, ako je saglasan odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan.

(6) Ako stečajni upravnik ne dobije saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skupštine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan, za unovčavanje nepokretnosti na način iz stava 5. ovog člana ili ne uspije unovčiti nepokretnost na način iz stava 5. ovog člana, dužan je nepokretnost izdvojiti iz stečajne mase i predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako oni prihvate, a ako ne prihvate, onda je dužan postupiti u skladu sa članom 183. st. 11. i 12. ovog zakona.

(7) Ako skupština povjerilaca odbije da odredi uslove i način unovčenja nepokretnosti (bez tereta) stečajnog dužnika, nepokretnosti se unovčavaju u skladu sa pravilima izvršnog postupka, ako to nije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Unovčavanje nepokretnosti sa teretima

Član 157.

(1) Ako je nepokretnost opterećena razlučnim pravom, unovčava se u skladu sa propisima o prinudnom izvršenju, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(2) U oglasu o prodaji nepokretnosti stečajni upravnik utvrđuje vrijednost nepokretnosti, način prodaje i uslove prodaje.

(3) Na prvoj javnoj prodaji nepokretnost se ne može prodati ispod 1/2 procijenjene vrijednosti, a na drugoj javnoj prodaji ispod 1/3 procijenjene vijednosti.

(4) Ako se ne uspije unovčiti nepokretnost sa teretom na dvije javne prodaje, postupak prodaje se ne obustavlja.

(5) Ako se nepokretnost nije mogla prodati po cijeni određenoj u stavu 3. ovog člana, na svakoj narednoj javnoj prodaji najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati smanjuje se se za 10% od prethodne vrijednosti.

(6) Razlučni povjerilac može preuzeti nepokretnost ukoliko ne uspije javna prodaja, ako to nije suprotno interesima drugih povjerilaca.

(7) O zahtjevu za preuzimanje nepokretnosti iz stava 6. ovog člana odlučuje stečajni sudija.

(8) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na prodaju brodova, aviona, te prava upisanih u javnim evidencijama.

(9) Za prodaju nepokretnosti neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlučnog povjerioca.

(10) Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlučnom povjeriocu izdvaja se 10% za stečajnu masu, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10% vrijednosti prodate nepokretnosti, određuju se troškovi u stvarnoj visini.

(11) Sredstva iz stava 10. ovog člana izdvajaju se u stečajnu masu i u slučaju ako se stvari unovčavaju u izvršnom postupku.

(12) U toku unovčavanja nepokretnosti razlučni povjerilac ima pravo da pogleda stvar.

Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica

Član 158.

(1) Skupština povjerilaca može odlučiti da se proda stečajni dužnik kao pravno lice.

(2) Stečajni upravnik je dužan da obavijesti razlučne povjerioce o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica.

(3) Ukoliko se razlučni povjerioci protive prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica Sud može odlučiti da se predmeti na kojima postoji razlučno pravo prethodno izdvoje i unovčavaju po pravilima prinudnog izvršenja ili odrediti druge mjere zaštite razlučnih povjerilaca.

(4) Prije nego što izloži prodaji stečajnog dužnika, kao pravno lice, stečajni upravnik je dužan da izvrši procjenu njegove vrijednosti, kao i vrijednost stvari ili dijela stvari na kojoj postoji razlučno pravo.

(5) Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica ne može se vršiti suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.

Posljedice prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica

Član 159.

(1) U slučaju prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika se obustavlja, a u odnosu na stečajnu masu se nastavlja.

(2) Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu koja preuzima obaveze izmirenja troškova stečajnog postupka, dugova stečajne mase i izmirivanja potraživanja povjerilaca u skladu sa zakonom.

(3) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik, koji je obavezan da stečajnu masu registruje kod organa koji vodi registar poslovnih subjekata.

(4) U registru poslovnih subjekata i drugim odgovarajućim registrima registruju se promjene na osnovu ugovora o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(5) U slučaju kada je stečajni dužnik prodat kao pravno lice, razlučni povjerioci koji su imali obezbijeđeno pravo na bilo kom dijelu imovine stečajnog dužnika imaju pravo prioriteta u diobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a srazmjerno procijenjenom učešću u vrijednosti imovine koja je predmet obezbijeđenog prava u odnosu na procijenjenu vrijednost pravnog lica.

(6) Za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik, ni njegov kupac, a pravna lica koja su vršila usluge stečajnom dužniku od opšteg interesa ne mogu obustaviti pružanje usluga zbog neplaćenih računa nastalih prije otvaranja stečajnog postupka.

Obezbjeđenje prodaje (depozit)

Član 160.

(1) Obezbjeđenje(depozit) prodaje određuje stečajni upravnik i ono ne može iznositi više od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne može biti veći od 50.000 KM.

(2) Obezbjeđnje (depozit) ne vraća se kupcu koji je izlicitirao i prihvatio kupoprodajnu cijenu, a nije je uplatio u određenom roku.

Unovčavanje pokretnih stvari i prava na kojima postoji razlučno pravo

Član 161.

Stečajni upravnik može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako pokretnu stvar ima u svom posjedu. Stečajni upravnik može naplatiti ili na drugi način unovčiti potraživanje koje je stečajni dužnik ustupio ili založio radi obezbjeđenja nekog prava. Ako stečajni upravnik ima pravo na unovčenje pokretne stvari, u skladu sa stavom 1. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o stanju pokretne stvari ili dozvoliti da povjerilac razgleda pokretnu stvar. Ako je stečajni upravnik ovlašten za naplatu potraživanja, u skladu sa stavom 2. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o potraživanju. Umjesto obavještenja, on može povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Obavijest o namjeri otuđenja

Član 162.

Prije nego što stečajni upravnik otuđi trećem licu pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašten, u skladu sa članom 161. ovog zakona, dužan je razlučnog povjerioca obavijestiti na koji način namjerava da otuđi pokretnu stvar. Stečajni upravnik je dužan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčavanje pokretne stvari uz predočavanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca. Ako razlučni povjerilac u roku iz stava 2. ovog člana ili blagovremeno prije otuđenja predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravnik je dužan da iskoristi mogućnost unovčavanja koju je naveo povjerilac ili da unovči pokretnu stvar tako da ne ošteti razlučnog povjerioca. Unovčavanje se, osim načina unovčavanja iz stava 2. ovog člana, može izvršiti na način da razlučni povjerilac preuzme pokretnu stvar.

Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razlučno pravo

Član 163.

Nakon što stečajni upravnik proda pokretnu stvar ili razlučno pravo, ostvareni iznos od prodaje se najprije koristi za namirenje troškova stečajne mase koje se odnose na identifikaciju prava i unovčavanje, a ostatak ostvarenog iznosa koristi se za namirenje razlučnih povjerilaca bez odgađanja. Ako je pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo stečajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac je obavezan da u stečajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava potraživanja i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena. Troškovi iz stava 2. ovog člana, kao i troškovi identifikacije pokretne stvari i određivanja razlučnih prava koji se odnose na pokretnu stvar, određuju se paušalno, u iznosu od 10% od ostvarene prodajne cijene, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10%, određuju se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčavanja iz stava 2. ovog člana stečajna masa opterećena porezom, iznos poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.

Zaštita povjerioca od odugovlačenja unovčavanja

Član 164.

(1) Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje stvari na kome postoji razlučno pravo i ako bez valjanog razloga odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, povjeriocu se mora iz stečajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.

(2) Ako dođe do isplate štete razlučnom povjeriocu iz stečajne mase, zbog razloga iz stava 1. ovog člana, odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan, može tražiti da stečajni upravnik nadoknadi štetu ostalim povjeriocima.

Unovčavanje od povjerioca

Član 165.

Povjerilac je ovlašten za unovčavanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlučno pravo ako pokretnu stvar ima u posjedu ili ako je stečajni upravnik prepustio potraživanje na unovčavanje. Na zahtjev stečajnog upravnika i nakon saslušanja povjerioca, stečajni sudija može odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unovčiti pokretnu stvar, s tim da nakon proteka roka, pravo na unovčavanje pokretne stvari stiče stečajni upravnik.

Unovčavanje pokretnih stvari bez tereta

Član 166.

(1) Pokretne stvari unovčavaju se pod uslovima i na način koji odredi odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca, ukoliko odbor nije osnovan u skladu sa ovim zakonom i važećim standardima.

(2) Ako je skupština povjerilaca odredila posebne uslove za unovčavanje pokretnih stvari, prodaja se vrši u skladu sa posebnim uslovima.

Pravne radnje od posebne važnosti

Član 167.

Stečajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skupština povjerilaca. Saglasnost iz stava 1. ovog člana potrebno je pribaviti za pravne radnje:

1) kada se namjerava otuđiti privredno društvo ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nepokretnosti, brodovi, avioni, udio stečajnog dužnika u nekom drugom privrednom društvu koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim društvom, ili pravo na povremena primanja,

2) kada se namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,

3) kada se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje parnice namjerava odbiti ili se, radi rješavanja ili izbjegavanja parnice, namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.

Pravna valjanost radnje

Član 168.

Postupanje suprotno članu 167. ovog zakona nema uticaja na pravno dejstvo radnje stečajnog upravnika prema trećim licima.

8. Namirenje povjerilaca

Prijava potraživanja

Član 169.

(1) Povjerilac pisanim putem prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu i u prijavi navodi sljedeće podatke:

1) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime, prebivalište ili boravište povjerioca sa adresom,

2) pravni osnov i iznos potraživanja,

3) broj transakcionog poslovnog računa ili nekog drugog računa povjerioca,

4) jedinstveni identifikacioni broj,

5) matični broj pravnog lica,

6) jedinstveni matični broj fizičkog lica.

(2) Povjerioci koji imaju potraživanja izražena u stranoj valuti, dužni su da ih konvertuju i prijave u domaćoj valuti.

(3) Stečajni upravnik sačinjava popis svih potraživanja radnika i bivših radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i dostavlja na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka.

(4) Radnici i bivši radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom stečajnog upravnika iz stava 3. ovog člana njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhvaćena.

(5) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak, u prijavi se navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.

(6) Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti namirena tim razlučnim pravom.

(7) Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.

(8) Potraživanja nižerangiranih povjerilaca se prijavljuju samo ukoliko stečajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja.

(9) U prijavi potraživanja iz stava 8. ovog člana naznačava se da je riječ o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo.

(10) Ako povjerilac nižeg isplatnog reda nije u prijavi naznačio da je riječ o nižerangiranom potraživanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.

(11) Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja.

Tabela prijavljenih potraživanja

Član 170.

(1) Sud je dužan da svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u članu 169. ovog zakona unese u tabelu prijavljenih potraživanja.

(2) Tabela prijavljenih potraživanja se zajedno sa priloženim prijavama i ispravama objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda, na uvid svim učesnicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.

Tok ispitnog ročišta

Član 171.

Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni sudija na ispitnom ročištu. Na ispitnom ročištu učestvuje stečajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika, mogu dati podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja. Ispitno ročište održava se i ako ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.

Naknadne prijave potraživanja

Član 172.

Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ročištu, ako to predloži stečajni upravnik. Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom ročištu i potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjerilaca, koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraživanje, odrediti stečajni sudija rješenjem uz uslov da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova posebnih ispitnih ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku iz stava 2. ovog člana, posebno ispitno ročište se ne održava, a neblagovremene prijave se odbacuju. Povjerioci čija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni nadoknaditi troškove postupka drugim povjeriocima. Prijave potraživanja podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog člana odbacuju se.

(6) Stečajni sudija o odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava potraživanja iz st. 2. i 4. ovog člana odlučuje rješenjem, koje se objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda i dostavlja podnosiocu prijave, stečajnom upravniku i stečajnom povjeriocu, koji je predložio odbacivanje prijave.

(7) Protiv rješenja o odbacivanju prijave potraživanja dopušteno je pravo žalbe drugostepenom sudu, koje ima podnosilac prijave potraživanja.

(8) Protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava potraživanja blagovremena, dopušteno je pravo žalbe, koje ima stečajni upravnik i stečajni povjerioci.

(9) Ako je sud, u skladu sa odredbama člana 169. ovog zakona, pozvao povjerioce nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja u roku kraćem od osam dana prije dana održavanja ispitnog ročišta, troškovi održavanja posebnog ispitnog ročišta idu na trošak stečajne mase.

(10) Na posebno ispitno ročište posebno se pozivaju stečajni upravnik i dužnik pojedinac.

(11) Poziv za posebno ispitno ročište objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Uslovi i dejstva utvrđivanja potraživanja

Član 173.

Prije ispitivanja prijava povjerilaca, stečajni upravnik dužan je da upozna povjerioce sa postojanjem izlučnih i razlučnih prava koja imaocima tih prava obezbjeđuje privilegovano namirenje potraživanja. Stečajni upravnik izjavljuje da li potraživanje priznaje ili ga osporava, a ako razlučni povjerioci prijavljuju svoja potraživanja kao stečajni povjerioci u skladu sa članom 93. ovog zakona, stečajni upravnik može da utvrdi potraživanja, određujući da povjerilac dokaže, u kojoj mjeri dobro koje služi za obezbjeđenje nije dovoljno za namirenje potraživanja. Prigovor stečajnog dužnika ili povjerioca ne sprečava priznavanje potraživanja i stečajni sudija u listu sa tabelom prijavljenih potraživanja unosi bilješku o rezultatu ispitivanja potraživanja i ko je uložio prigovor. Iznos i rang priznatih potraživanja, upisan u tabelu prijavljenih potraživanja, ima dejstvo pravosnažne presude. Greške u pisanju i ostale očigledne greške u tabeli prijavljenih potraživanja moraju se po službenoj dužnosti ispraviti. Ako povjerilac naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu, to se bilježi u tabeli prijavljenih potraživanja. Stečajni upravnik može, na zahtjev povjerioca, osporena potraživanja na ispitnom ročištu priznati na posebnom ispitnom ročištu. Ako potraživanja povjerioca osporena na ispitnom ročištu ne prizna na posebnom ispitnom ročištu, stečajni upravnik može naknadno priznati pisanim saopštenjem sudu, s tim da je obavezan na prvoj narednoj skupštini, ako se ona održi, upoznati skupštinu sa naknadno priznatim potraživanjem.

Sporna potraživanja

Član 174.

(1) Ako je stečajni upravnik osporio određeno potraživanje, povjerilac se upućuje na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja.

(2) Ako je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, stečajni upravnik je dužan podići tužbu da dokaže osnovanost osporavanja.

(3) Ako su stečajni dužnik ili povjerilac na ispitnom ročištu osporili prijavljeno potraživanje, dužni su da u roku od 30 dana od dana održavanja ispitnog ročišta pokrenu parnicu ili podnesu prijedlog za nastavak ranije započetog postupka da dokažu osnovanost osporavanja.

(4) Ako stečajni dužnik ili povjerilac ne pokrenu parnicu ili ne podnesu prijedlog za nastavak ranije započetog postupka u roku iz stava 3. ovog člana, smatra se da su se odrekli prava na pokretanje parnice.

Dejstvo odluke

Član 175.

(1) Pravosnažna odluka kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima dejstvo prema stečajnom upravniku i svim stečajnim povjeriocima.

(2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu može tražiti od stečajnog upravnika da ispravi tabelu prijavljenih potraživanja. Djelimične diobe

Član 176.

Namirenje stečajnih povjerilaca može početi nakon okončanog ispitnog ročišta. Stečajni upravnik može po vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova prema članu 88. ovog zakona se ne uzimaju u obzir prilikom djelimičnih dioba. Diobe obavlja stečajni upravnik. Prije svake diobe, stečajni upravnik je dužan da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav osnovan ili skupštine povjerilaca, ako odbor povjerilaca nije osnovan.

Diobni popis

Član 177.

(1) Prije svake diobe stečajni upravnik će sačiniti popis potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe, a spisak se daje na uvid svim učesnicima u prostorijama stečajnog suda.

(2) Stečajni upravnik je dužan da javno objavi zbir potraživanja i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.

Uzimanje u obzir spornih potraživanja

Član 178.

(1) Povjerilac čije potraživanje nije priznato, za čije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili pravosnažna presuda, dužan je da najkasnije u roku od 15 dana od dana javnog objavljivanja, u skladu sa članom 177. ovog zakona, dokaže stečajnom upravniku da je podigao tužbu za utvrđivanje i za koji iznos ili da je navedeni iznos predmet ranije pokrenute parnice.

(2) Dokaz iz stava 1. ovog člana ne utiče na diobni popis, osim ako u roku iz stava 1. ovog člana Sud utvrdi da je dokaz osnovan.

(3) Ako se dokaz iz stava 1. ovog člana blagovremeno podnese, onda se dio koji se odnosi na sporno potraživanje zadržava kod diobe sve dok je parnica u toku.

Uzimanje u obzir razlučnih povjerilaca

Član 179.

Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje dužan je da najkasnije u roku iz člana 178. stav 1. ovog zakona podnese dokaz stečajnom upravniku, da se odrekao odvojenog namirenja i za koji iznos ili da nije odvojeno namiren ili da unovčavanje dobra koje služi za obezbjeđenje nije dovelo do namirenja ličnog potraživanja. Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraživanje kod diobe ne uzima u obzir. Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo ili ako taj predmet još nije unovčio, neće se primijeniti stav 1. ovog člana.

Naknadno uzimanje u obzir

Član 180.

Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimične diobe, a koji naknadno ispune uslove iz čl. 178. i 179. ovog zakona, dobijaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava sa ostalim povjeriocima.

Izmjene diobnog popisa

Član 181.

Stečajni upravnik dužan je da izvrši izmjene diobnog popisa iz čl. 177, 178. i 179. ovog zakona u roku od tri dana po isteku roka iz člana 178. stav 1. ovog zakona.

Prigovori protiv diobnog popisa

Član 182.

(1) Kod diobe povjerioci mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana od dana isteka roka iz člana 178. stav 1. ovog zakona.

(2) Rješenje suda, kojim se prigovor odbija, dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku.

(3) Povjerilac može protiv rješenja iz stava 2. ovog člana uložiti žalbu u roku od osam dana drugostepenom sudu.

(4) Rješenje suda kojim se naređuje ispravka diobnog popisa dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku i u prostorijama suda daje na uvid učesnicima.

(5) Protiv rješenja o prigovoru pravo na žalbu imaju stečajni upravnik i povjerilac.

Završna dioba

Član 183.

Prilikom davanja saglasnosti za završnu diobu, stečajni sudija određuje ročište za završnu diobu i rješenje objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Ročište za završnu diobu mora se održati u roku od 15 do 45 dana od dana objavljivanja poziva. Prijedlog za završnu diobu stečajni sudija objavljuje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i dostavlja na uvid strankama i zainteresovanim licima najkasnije osam dana prije dana održavanja ročišta za završnu diobu. U slučaju prigovora povjerilaca, primjenjuju se odredbe člana 128. ovog zakona. Na ročištu za završnu diobu, prijedlog završne diobe može se mijenjati ili dopunjavati. Ako nema prijedloga za izmjenu i dopunu završne diobe ili nakon što su usvojeni, stečajni sudija odlučuje o prijedlogu za davanje saglasnoti na završnu diobu. Nakon što je stečajni sudija dao saglasnost na prijedlog završne diobe, stečajni upravnik je dužan da izvrši završnu diobu. Stečajni sudija obavještava povjerioce čija potraživanja nisu u cjelini ili djelimično ispunjena da se neispunjena potraživanja prema stečajnom dužniku pojedincu mogu ostvarivati u redovnom izvršnom postupku. Obavještavanje iz stava 8. ovog člana vrši se putem oglasne i elektronske table suda, uz obavještenje povjeriocima da mogu preuzeti izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudija dao saglasnost. Imovina koja se ne može unovčiti, može se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja, ukoliko na to pristanu. Ako povjerioci ne prihvate imovinu koja se ne može unovčiti, skupština povjerilaca može tu imovinu uručiti crvenom krstu ili drugoj humanitarnoj organizaciji, socijalnoj i obrazovnoj ustanovi, ako je potrebna organizacijama i ustanovama i ako imovinu prihvate. Ako se imovina ne uruči u smislu st. 10. i 11. ovog člana, uručuje se stečajnom dužniku, odnosno članu društva, a ako je ne prihvate, imovina pripada Republici Srpskoj. Nenaplaćena potraživanja stečajnog dužnika o kojima se vode sudski ili drugi postupci mogu se prepustiti stečajnim povjeriocima, srazmjerno njihovim potraživanjima prema prijedlogu koji će sačiniti stečajni upravnik. Stečajni povjerioci koji su preuzeli potraživanje stečajnog dužnika stupaju u parnicu ili drugi postupak na mjesto stečajnog dužnika kao aktivno legitimisana stranka, nezavisno od pristanka protivne stranke. Ne predstavlja smetnju za zaključenje stečajnog postupka ako stečajni povjerioci ne preuzmu imovinu i nenaplaćena potraživanja u smislu st. 10. i 14. ovog člana. Nakon izvršene završne diobe, stečajni upravnik podnosi dokaz sudu. U stečajnim postupcima koji se odnose na privredna društva organizovana kao akcionarska društva obavještenje o zakazanom ročištu za završnu diobu, kao i obavještenje o rezultatima završne diobe, dostavljaju se berzi na kojoj se trguje akcijama privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana zakazivanja ročišta za završnu diobu, odnosno izvještaja o završnoj diobi. Ako nisu izvršene djelimične diobe, na završnu diobu se primjenjuju čl. 190. i 191. ovog zakona.

Polaganje zadržanih iznosa

Član 184.

Stečajni upravnik dužan je da sudu položi iznose koji su bili zadržani kod glavne diobe.

9. Zaključenje stečajnog postupka

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka

Član 185.

Stečajni sudija nakon okončanja završne diobe donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka. Stečajni sudija će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka nakon što stečajni upravnik stečajnom sudu podnese izvještaj o završnoj diobi, dokaz o izvršenoj završnoj diobi, a revizor izvještaj o ocjeni završnog računa u stečajnom postupku ako je imenovan. Stečajni sudija može, ako postoji potreba, prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka zakazati ročište na koje će pozvati stečajnog upravnika, a po potrebi i druga lica. Na ročištu iz stava 3. ovog člana Sud razmatra izvještaj stečajnog upravnika o završnim radnjama u postupku i izvještaj o troškovima, te nakon toga, odlučuje o zaključenju stečajnog postupka. Ako je unovčena sva imovina stečajnog dužnika a postoje parnice koje su u toku, stečajni sudija na prijedlog stečajnog upravnika može donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka. U slučaju stava 5. ovog člana stečajni upravnik se imenuje za zastupnika stečajne mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraživanja i sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika. Stečajna masa se registruje u registru poslovnih subjekata na osnovu rješenja o zaključenju stečajnog postupka u skladu sa Zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, a zastupa je stečajni upravnik. U slučaju da se parnica okonča u korist povjerioca osporenog potraživanja, stečajni upravnik će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog potraživanja povjeriocu u skladu sa rješenjem o glavnoj diobi. U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravnik će postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje sprovođenje naknadne diobe. Rješenje i razlozi za zaključenje stečajnog postupka se objavljuju na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Ako se stečajni postupak vodi nad privrednim društvom organizovanim u formi akcionarskog društva, rješenje iz stava 2. ovog člana se dostavlja berzi na kojoj se trguje akcijama privrednog društva (emitenta) u pisanoj ili elektronskoj formi.

Prava stečajnih povjerilaca nakon zaključenja postupka

Član 186.

Stečajni povjerioci mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu u skladu sa propisima građanskog prava. Stečajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka sprovoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika pojedinca samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja, izuzev na stvarima koje su zakonom izuzete iz stečajne mase. Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja može se podnijeti tek nakon zaključenja postupka, a izvršne isprave izdaje sud.

Naknadna dioba

Član 187.

Stečajni sudija će na prijedlog stečajnog upravnika, stečajnih povjerilaca ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu, ako se nakon zaključnog stečajnog postupka:

1) ispune uslovi da se zadržani iznosi podijele stečajnim povjeriocima,

2) iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,

3) naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu,

4) u stečajnu masu uplate sredstva po osnovu sudskih i upravnih postupka koji su presuđeni u korist stečajnog dužnika, odnosno stečajne mase. Zaključenje stečajnog postupka ne sprečava određivanje naknadne diobe. Stečajni sudija može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronađenu imovinu uručiti u smislu člana 183. stav 11. ovog zakona ili prepustiti stečajnom dužniku u smislu člana 183. stav 12. ovog zakona ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe stečajni sudija može usloviti uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Pravni lijek

Član 188.

Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagaču, a protiv rješenja predlagač ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu, a protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Sprovođenje naknadne diobe

Član 189.

Nakon određivanja naknadne diobe, stečajni upravnik iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobijen unovčavanjem naknadno pronađene imovine stečajne mase dijeli prema diobnom popisu, uz obavezu da polaže račun stečajnom sudiji.

Isključenje povjerilaca mase

Član 190.

Povjerioci stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravnik saznao mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi:

1) kod djelimične diobe nakon podnošenja diobnog popisa,

2) kod završne diobe nakon zaključenja ročišta za završnu diobu ili

3) kod naknadne diobe nakon javnog oglašavanja.

Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase

Član 191.

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudija će zaključiti postupak.

(2) Stečajni postupak se ne zaključuje ako se predujmi dovoljan novčani iznos.

(3) Na postupak zaključenja stečajnog postupka primjenjuju se čl. 55. i 97. ovog zakona.

(4) Prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudija će saslušati skupštinu povjerilaca, stečajnog upravnika i povjerioce stečajne mase, a saslušanje se može održati na izvještajnom ročištu.

(5) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravnik je dužan da, prije zaključenja stečajnog postupka, namiri troškove stečajnog postupka.

(6) Nakon zaključenja stečajnog postupka, stečajni sudija nije više obavezan na unovčavanje predmeta stečajne mase.

Prijava nedovoljnosti stečajne mase

Član 192.

(1) Ako su troškovi stečajnog postupka namireni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze stečajne mase, stečajni upravnik prijavljuje sudu da postoji nedovoljnost stečajne mase.

(2) Stečajni upravnik dužan je da prijavi sudu ako stečajna masa, prema predviđanjima, neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obaveze stečajne mase u trenutku dospjelosti.

(3) Stečajni upravnik dužan je da objavi na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“ prijavu nedovoljnosti stečajne mase i pozove stečajne povjerioce i povjerioce ostalih obaveza stečajne mase da dostave svoje mišljenje o prijavi nedovoljnosti stečajne mase.

(4) Obaveza stečajnog upravnika na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i dalje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Namirenje povjerilaca stečajne mase u slučaju nedovoljnosti stečajne mase

Član 193.

(1) Stečajni upravnik dužan je da izmiri obaveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:

1) troškovi stečajnog postupka,

2) dugovi stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,

3) ostali dugovi stečajne mase.

(2) Dugovima stečajne mase, u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana, smatraju se i obaveze:

1) iz dvostrano obavezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,

2) iz trajnog obligacionog odnosa, nakon isteka prvog roka u kojem je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase mogao otkazati odnos,

3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase zahtijevao protučinidbu za stečajnu masu. Zabrana izvršenja

Član 194.

Ako je stečajni upravnik prijavio nedovoljnost stečajne mase, nije dopušteno izvršenje zbog obaveze stečajne mase iz člana 193. stav 1. tačka 3) ovog zakona.

Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase

Član 195.

Stečajni sudija zaključuje stečajni postupak čim je stečajni upravnik izvršio diobu stečajne mase, u skladu sa članom 183. ovog zakona. Stečajni upravnik dužan je da za svoju djelatnost, nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase, posebno položi račun stečajnom sudiji. Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudija na prijedlog stečajnog upravnika, povjerioca stečajne mase ili po službenoj dužnosti određuje naknadnu diobu, a na postupak naknadne diobe na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 187. stav 3. i čl. 188. i 189. ovog zakona.

Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka

Član 196.

(1) Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave stečajnog postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost i prijeteća platežna nesposobnost.

(2) Sud će prihvatiti prijedlog stečajnog dužnika iz stava 1. ovog člana ako ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka iz člana 5. ovog zakona.

Obustava uz saglasnost povjerilaca

Član 197.

Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako stečajni dužnik nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi saglasnost svih stečajnih povjerilaca koji su prijavili potraživanja. Sud odlučuje da li je potrebna saglasnost stečajnih povjerilaca čija su potraživanja osporili stečajni upravnik ili stečajni dužnik i razlučnih povjerilaca, odnosno da li je potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

Postupak kod obustave

Član 198.

(1) Prijedlog za obustavu stečajnog postupka iz čl. 196. i 197. ovog zakona objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i daje se na uvid svim učesnima stečajnog postupka u službenim prostorijama suda.

(2) U slučaju obustave stečajnog postupka iz člana 197. ovog zakona, prilažu se izjave o saglasnosti povjerilaca.

(3) Stečajni povjerioci mogu, u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga za obustavu stečajnog postupka, pismeno ili usmeno, na zapisnik izjaviti prigovor protiv prijedloga za obustavu stečajnog postupka.

(4) Stečajni sudija odlučuje o obustavi stečajnog postupka nakon saslušanja podnosioca prijedloga, stečajnog upravnika i odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja povjerioca koji je uložio prigovor.

(5) Prije obustave stečajnog postupka, stečajni upravnik je dužan izmiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne obaveze dati obezbjeđenje.

Oglašavanje i dejstvo zaključenja i obustave

Član 199.

(1) Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 191. i 195. ovog zakona, odnosno kojim se obustavlja u skladu sa čl. 196 i 197. ovog zakona, kao i razlozi zaključenja, odnosno obustave, javno se objavljuju.

(2) Stečajni dužnik, stečajni upravnik, članovi odbora povjerilaca unaprijed se obavještavaju o trenutku kada će zaključenje, odnosno obustava početi proizvoditi pravne posljedice, u skladu sa članom 25. stav 2. ovog zakona.

(3) Na zaključenje, odnosno obustavu stečajnog postupka primjenjuju se odredbe čl. 185. i 186. ovog zakona.

(4) Sa obustavom stečajnog postupka, stečajni dužnik stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu.

(5) Po pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudija naređuje brisanje stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi postupka, stečajni sudija naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Pravni lijek

Član 200.

(1) Stečajni povjerilac ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, ako Sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 191. i 195. ovog zakona, odnosno kojim se obustavlja u skladu sa čl. 196. i 197. ovog zakona.

(2) Stečajni dužnik ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja:

1) ako Sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 191. i 195. ovog zakona,

2) ako Sud donese rješenje kojim odbija prijedlog iz čl. 196. i 197. ovog zakona.

Arhiva stečajnog dužnika

Član 201.

Arhiviranje dokumentacije nakon sprovedenog stečajnog postupka izvršiće se u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti. Troškovi arhiviranja dokumentacije stečajnog dužnika padaju na teret stečajne mase.

GLAVA V

REORGANIZACIJA DUŽNIKA

1. Priprema reorganizacije dužnika

Stečajni plan za reorganizaciju stečajnog dužnika

Član 202.

Nakon otvaranja stečajnog postupka, dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Stečajnim planom se može: ostaviti stečajnom dužniku sva imovina ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika, prenijeti dio imovine ili svu imovinu stečajnog dužnika na jedno ili više postojećih lica ili lica koja će tek biti osnovana, stečajnog dužnika pripojiti drugom licu ili spojiti sa jednim licem ili više lica, prodati svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika, sa razlučnim pravima ili bez razlučnih prava, raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika među povjeriocima, izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge, odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca, namiriti ili izmijeniti razlučna prava, smanjiti ili odgoditi isplatu obaveza stečajnog dužnika, obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit, preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika, urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka, izdati nove akcije i vršiti druge radnje u korist stečajnog dužnika.

Podnošenje stečajnog plana

Član 203.

(1) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan i u toku stečajnog postupka, ako to nije mogao učiniti prilikom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako dobije saglasnost skuptine povjerilaca.

(3) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo sudu da podnese stečajni upravnik i stečajni dužnik pojedinac.

(4) Neće se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon završnog ročišta.

(5) Ako je na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku naložena izrada stečajnog plana, on je dužan da taj plan podnese sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca.

(6) Sud može produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima.

(7) Sa stečajnim upravnikom u izradi stečajnog plana savjetodavno sarađuje odbor povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan i dužnik pojedinac. Sadržaj stečajnog plana

Član 204.

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Uz stečajni plan prilažu se i isprave navedene u čl. 214. i 215. ovog zakona.

Pripremna osnova stečajnog plana

Član 205.

U pripremnoj osnovi stečajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili još treba se da preduzmu, da bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava učesnika. Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana, koji su značajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Osnova za sprovođenje stečajnog plana

Član 206.

Osnova za sprovođenje stečajnog plana sadrži odredbe o načinu izmjene pravnog položaja stečajnog dužnika i drugih učesnika u postupku. Stečajni plan uključuje: opis načina, vremena i iznosa do kog povjerioci sa osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca treba da budu isplaćeni ili namireni na neki drugi način, konverzije potraživanja povjerilaca u kapital stečajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora, način na koji će povjerioci biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od štete, koja može biti rezultat primjene plana, stepen do kog se dužniku može oprostiti njegov dug, načina kompenzacije, koji se nudi svim kategorijama, iznos razlike u smislu raspodjele u slučaj u likvidacije dužnika, finansijske prognoze i vrste mjere koje treba da se preduzmu da bi se povratila profitabilnost preduzeća dužnika, način izvršenja reorganizacija, posebno u vezi sa organizacionim, upravljačkim, finansijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih, izvor finansiranja i finansijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje osnovnog kapitala i duga, druge mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom.

Razvrstavanje učesnika u stečajnom planu

Član 207.

Učesnici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u grupe. Povjerioci sa različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne grupe u kojima su razvrstani: povjerioce sa pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava, stečajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog reda, stečajne povjerioce pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova potraživanja ne prestaju prema članu 210. ovog zakona.

(3) Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa.

(4) Razvrstavanje po istovrsnosti interesa mora da se zasniva na valjanim razlozima i u planu će se navesti kriterijumi za razvrstavanje, s tim da posebnu grupu čine zaposleni ako učestvuju kao stečajni povjerioci sa potraživanjima koja nisu neznatna.

(5) Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca sa malim potraživanjima.

(6) Ako bi prema stečajnom planu njihovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim povjeriocima, ti se povjerioci neće razvrstavati u posebne grupe.

Prava razlučnih povjerilaca

Član 208.

Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izričito određeno. Ako je planom drugačije određeno, u osnovi za sprovođenje za razlučne povjerioce posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Prava stečajnih povjerilaca

Član 209.

Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za sprovođenje navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Prava stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

Član 210.

Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, smatra se da su njegovim prihvatanjem potraživanja stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova prestala. Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe iz stava 1. ovog člana, u osnovi za sprovođenje se za svaku grupu povjerilaca nižih isplatnih redova navode podaci propisani u članu 209. ovog zakona. Planom se ne može isključiti, niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i s njim izjednačene obaveze.

Načelo jednakog postupanja prema svim učesnicima

Član 211.

Stečajnim planom moraju se osigurati ista prava svim učesnicima iste grupe. Različito postupanje prema učesnicima iste grupe dopušteno je samo uz saglasnost svih učesnika koji su tim pogođeni. U slučaju različitog postupanja prema učesnicima iste grupe, stečajnom planu je potrebno priložiti izjave o saglasnosti tih učesnika. Ništav je svaki dogovor stečajnog upravnika, dužnika i drugih lica sa pojedinim učesnicima kojim se tim učesnicima za njihovo ponašanje pri glasanju ili u vezi sa stečajnim postupkom jemči pogodnost koja planom nije predviđena.

Odgovornost stečajnog dužnika

Član 212.

Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjerilaca, u skladu sa osnovom za sprovođenje, oslobađa svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima. Ako je stečajni dužnik ortačko društvo ili komanditno društvo, stav 1. ovog člana primjenjuje se na ličnu odgovornost članova društva.

Stvarnopravni odnosi

Član 213.

(1) Ako je prema stečajnom planu planirano zasnivanje, mijenjanje, prenos ili ukidanje prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, izjave volje učesnika mogu se unijeti u osnovu za sprovođenje.

(2) Izjave volje koje se upisuju u javne evidencije, daju se u skladu sa propisima o upisu u javne evidencije.

Pregled imovine, finansijski plan i plan rezultata

Član 214.

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da se povjerioci namiruju iz prihoda privrednog društva koje će nastaviti da vodi stečajni dužnik ili treće lice, uz stečajni plan treba da se priloži i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako stečajni plan stupi na snagu.

(2) Stečajni plan treba da prikaže i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u periodu tokom koga bi povjerioci trebalo da se namire i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka garantuje sposobnost privrednog društva za plaćanje tokom tog perioda.

Dalji prilozi

Član 215.

Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja da vodi preduzeće, uz plan treba da se priloži izjava stečajnog dužnika da je spreman nastaviti sa vođenjem preduzeća, na osnovu plana. Ako je stečajni dužnik ortačko društvo ili komanditno društvo, uz plan treba da se priloži odgovarajuća izjava lično odgovornih članova društva. Ako je planom predviđeno da neki povjerioci dobiju udjele u dužniku – pravnom licu ili da postanu njegovi članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika – pojedinaca, uz plan treba da se priloži izjava o saglasnosti svakog od tih povjerilaca. Ako je treće lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za slučaj da plan bude odobren, planu se prilaže i izjava trećeg lica. Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i slično), uz plan se prilaže i izjava pravnih lica koja učestvuju u statusnim promjenama.

Odbacivanje stečajnog plana

Član 216.

Sud stečajni plan odbacuje po službenoj dužnosti: ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, ako podnosilac plana nedostatak ne može otkloniti ili nedostatke ne otkloni unutar primjerenog roka koji je Sud odredio, ako plan nije u saglasnosti sa drugim propisima, ako se prava koja bi učesnici trebalo da steknu prema osnovi za sprovođenje plana koji je stečajni dužnik podnio, očigledno ne mogu ostvariti. Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio stečajni plan koji su povjerioci odbili, a Sud nije potvrdio ili je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje o stečajnom planu, Sud odbacuje novi stečajni plan stečajnog dužnika, ako to odbacivanje zatraži stečajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan. Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnosilac ima pravo na žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Izjašnjenja o planu

Član 217.

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, Sud traži da se o njemu u roku od 15 dana od dana dostavljanja izjasne: odbor povjerilaca, ako je osnovan, dužnik, ako je stečajni plan podnio stečajni upravnik, stečajni upravnik, ako je stečajni plan podnio stečajni dužnik.

(2) Sud može pozvati organe uprave nadležne za predmet poslovanja stečajnog dužnika i privrednu komoru da se izjasne o predloženom stečajnom planu.

Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja povjerilaca

Član 218.

Ako bi sprovođenje podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, Sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravnika, odrediti obustavu unovčavanja i diobe stečajne mase. Sud neće odrediti obustavu ili će doneseno rješenje o obustavi staviti van snage ako bi usljed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Izlaganje plana

Član 219.

Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u pisarnici suda na uvid učesnicima. Stečajni plan sa prilozima iz stava 1. ovog člana, koji se odnosi na privredna društva organizovana u formi akcionarskog društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana izlaganja u pisarnici suda.

2. Prihvatanje i potvrda stečajnog plana

Ročište za raspravljanje i glasanje o planu

Član 220.

Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasa o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih povjerilaca. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta. Ročište za raspravljanje i glasanje objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i jednom visokotiražnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Republike Srpske, a u objavi je potrebno navesti da se u stečajni plan i prispjele stavove prema stečajnom planu može izvršiti uvid u pisarnici suda. Stečajni povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, razlučni povjerioci, stečajni upravnik i dužnik posebno se pozivaju na ročište za raspravljanje i glasanje o stečajnom planu. Zajedno sa pozivom potrebno je dostaviti i kopiju stečajnog plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, koji je podnosilac stečajnog plana, na zahtjev suda, dužan da podnese sudu.

Spajanje sa ispitnim ročištem

Član 221.

Ročište za raspravljanje i glasanje o planu ne smije se održati prije ispitnog ročišta. Ročišta iz stava 1. ovog člana mogu se spojiti.

Pravo glasa stečajnih povjerilaca

Član 222.

Na pravo glasa stečajnih povjerilaca pri glasanju o stečajnom planu primjenjuju se odredbe ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca. Razlučni povjerioci imaju pravo glasa kao i stečajni povjerioci samo ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran i ako se odreknu svog prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni. Povjerioci na čija potraživanja stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlučnih povjerilaca

Član 223.

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih povjerilaca, na ročištu se pojedinačno raspravlja o pravu povjerilaca.

(2) Pravo glasa imaju oni razlučni povjerioci čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravnik, niti neki od razlučnih povjerilaca, niti neki od stečajnih povjerilaca.

(3) Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava i prava koja se odnose na odložni uslov primjenjuju se odredbe ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca.

(2) Razlučni povjerioci na čiji pravni položaj stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa

Član 224.

Na ročištu za raspravu o stečajnom planu stečajni sudija utvrđuje popis povjerilaca i pravo glasa koje im pripada.

Izmjena stečajnog plana

Član 225.

(1) Podnosilac stečajnog plana ima pravo, na osnovu rasprave o stečajnom planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana.

(2) O izmijenjenom stečajnom planu može da se glasa na istom ročištu.

Posebno ročište za glasanje

Član 226.

Sud može odrediti posebno ročište za glasanje o stečajnom planu, s tim da period između ročišta za raspravu i ročišta za glasanje o stečajnom planu ne smije biti duži od 30 dana. Na ročište za glasanje pozivaju se svi povjerioci sa pravom glasa i stečajni dužnik. U slučaju izmjene stečajnog plana, potrebno je da se posebno ukaže na izmjenu.

Glasanje pismenim putem

Član 227.

Ako je određeno posebno ročište za glasanje, povjerioci mogu i pismeno da glasaju. Stečajni sudija povjeriocima sa pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o planu, dostavlja glasački listić i obavještava ih o pravu glasa. Pismeno glasanje uzima se u obzir ako bude zaprimljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasanje, a Sud na to upozorava povjerioce dostavljajući povjeriocima glasačke listiće.

Glasanje po grupama

Član 228.

Svaka grupa povjerilaca sa pravom glasa odvojeno glasa o stečajnom planu.

Potrebne većine

Član 229.

Smatra se da su povjerioci prihvatili stečajni plan ako je u svakoj grupi većina povjerilaca glasala za plan i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv da se plan prihvati. Povjerioci koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasanju kao jedan povjerilac, a na odgovarajući način se postupa i sa nosiocima razlučnih prava ili prava plodouživanja. Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih povjerilaca i ako stečajni povjerioci nisu razvrstani u posebne grupe, smatra se da su povjerioci prihvatili stečajni plan ako je glasala većina povjerilaca koji su glasali i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za stečajni plan prelazi zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali da se stečajni plan ne prihvati.

Zabrana opstrukcije

Član 230.

(1) Smatra se da je grupa prihvatila stečajni plan i kada potrebna većina unutar grupe nije postignuta: ako povjerioci grupe stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onog u kojem bi bili da plana nema, ako primjereno učestvuju u privrednim koristima koje bi učesnicima trebalo da pripadaju na osnovu stečajnog plana, ako je većina grupa plan prihvatila sa potrebnom većinom.

(2) Primjereno učestvovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima, u smislu stava 1. ovog člana, postoji: ako prema planu nijedan drugi povjerilac ne bi trebalo da primi imovinsku korist, koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja, ako imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu poslije povjerioca grupe, niti stečajni dužnik ili lice koje u stečajnom planu ima udjela, ako se nijedan od povjerilaca koji bi, u slučaju da plana nema, bio u istom isplatnom redu sa povjeriocima grupe ne stavlja u bolji položaj od onog u kojem se nalaze ti povjerioci.

Pristanak stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

Član 231.

Grupe povjerilaca koje potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i povjerilaca koji potražuju naknadu troškova svog učestvovanja u stečajnom postupku, smatra se da su pristale na stečajni plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen obaveza ili se u skladu sa članom 210. ovog zakona uzima da je stečajni dužnik oslobođen obaveza, te ako prema stečajnom planu ni glavna potraživanja povjerilaca neće biti podmirena u cijelosti. Grupe povjerilaca koje su za jedan isplatni red poslije obaveza stečajnog dužnika po osnovu novčanih kazni i sličnih obaveza smatra se da su pristale na stečajni plan ako ni jedan povjerilac stečajnim planom nije stavljen u bolji položaj od ostalih povjerilaca u grupi. Smatra se da je grupa povjerilaca pristala na stečajni plan ako u glasanju ne učestvuje ni jedan povjerilac iz grupe povjerilaca.

Pristanak stečajnog dužnika

Član 232.

Smatra se da je stečajni dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik. Stečajni sud prigovor iz stava 1. ovog člana neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac ne dobija privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na akcionare, nosioce udjela, te nosioce drugih osnivačkih prava pravnih lica.

Potvrda plana

Član 233.

Stečajni sudija odlučuje o potvrdi stečajnog plana, nakon što stečajni plan prihvate povjerioci i nakon što na njega pristane stečajni dužnik. Sud će, prije odluke iz stava 1. ovog člana, saslušati stečajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i stečajnog dužnika. Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži osnovu za sprovođenje plana koju su povjerioci prihvatili.

Uslovni plan

Član 234.

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da moraju da se, prije potvrde, izvrše određene radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene.

(2) Sud potvrdu uskraćuje po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka koji je odredio.

Povreda procesnih odredaba

Član 235.

Sud po službenoj dužnosti uskraćuje potvrdu stečajnog plana:

1) ako su pri izradi stečajnog plana bitno povrijeđeni propisi o sadržaju, obradi i prilozima o prihvatanju od povjerilaca i o pristanku stečajnog dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili

2) ako je prihvatanje stečajnog plana postignuto na nedopušten način, stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih povjerilaca. Zaštita povjerilaca

Član 236.

(1) Na prijedlog povjerioca, Sud odbija potvrđivanje stečajnog plana ako je povjerilac:

1) stečajnom planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik,

2) ako je stečajnim planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana dopušten je samo ako povjerilac učini vjerovatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Objava odluke

Član 237.

Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje objavljuje se na ročištu za glasanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za glasanje. Ako Sud potvrdi stečajni plan, stečajnim povjeriocima koji su prijavili svoje potraživanje i razlučnim povjeriocima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, Sud dostavlja kopiju plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, a podatak o potvrdi stečajnog plana upisuje se u sudski i drugi registar po pravosnažnosti rješenja. Rješenje iz stava 1. ovog člana koje se odnosi na privredna društva organizovana kao akcionarska društva dostavlja se berzi koja trguje akcijama tih preduzeća, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja, odnosno od dana pravosnažnosti.

Pravni lijek

Član 238.

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje povjerioci i stečajni dužnik imaju pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

3. Dejstva potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana

Osnovna dejstva stečajnog plana

Član 239.

Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje prema svim učesnicima od dana pravosnažnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela u nekom društvu sa ograničenom odgovornošću, smatra se da su u rješenju sadržane izjave volje učesnika date u propisanom obliku. Odredba stava 2. ovog člana primjenjuje se ako su rješenjem o potvrdi stečajnog plana obuhvaćene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela i dionica. Odredbe st. 2. i 3. ovog člana primjenjuju se i na povjerioce koji svoja potraživanja nisu prijavili i na učesnike koji su stečajnom planu prigovorili. Rješenje o potvrdi stečajnog plana ne djeluje na prava povjerilaca protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, na prava povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu ili na osnovu predbilježbe, koja se odnosi na predmete. Stečajni dužnik se na osnovu rješenja o potvrdi stečajnog plana oslobađa od obaveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim povjeriocima. Ako je povjerilac namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, nema obavezu vratiti primljeno.

Prestanak odredbe o odgađanju namirenja i oslobađanju duga

Član 240.

(1) Ako je na osnovu rješenja o potvrdi plana namirenje potraživanja stečajnih povjerilaca odgođeno ili je stečajni dužnik djelimično oslobođen obaveze na namirenje, odgađanje, odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca, prema kojem je stečajni dužnik znatno zakasnio sa ispunjenjem prihvaćenog plana.

(2) Stečajni dužnik je znatno zakasnio sa ispunjenjem stečajnog plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana od dana dostavljanja opomene.

(3) Ako se prije potpunog ispunjenja stečajnog plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak, odgađanje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne povjerioce.

Osporena potraživanja i odvojeno namirenje

Član 241.

Ako je potraživanje osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina potraživanja razlučnog povjerioca koje će se odvojeno namiriti nije utvrđena, smatra se da stečajni dužnik ne kasni sa ispunjenjem stečajnog plana, u skladu sa članom 186. ovog zakona, ako stečajni dužnik potraživanje do konačnog utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci suda o pravu glasa povjerioca prilikom glasanja o stečajnom planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, Sud na prijedlog stečajnog dužnika ili povjerioca naknadno utvrđuje obim u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraživanje. Ako prema konačnom utvrđenju potraživanja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo, dužan je da doplati manjak i smatra se da stečajni dužnik znatno kasni sa ispunjenjem stečajnog plana kada ne doplati manjak, ako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana. Ako se utvrdi da je stečajni dužnik platio previše, stečajni dužnik može zahtijevati povrat viška samo ako višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu stečajnoga plana.

Izvršenje na rješenja o potvrdi stečajnog plana

Član 242.

Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi stečajnog plana, stečajni povjerioci čija su potraživanja utvrđena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika. Sa neosporenim potraživanjem izjednačeno je i ono čije je osporavanje otklonjeno. Odredba stava 1. ovoga člana primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv trećeg lica ako je rješenjem iz stava 1. ovog člana utvrđeno da je preuzela jemstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pri tom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe. Prava koja pripadaju stečajnom povjeriocu u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika sa ispunjenjem stečajnog plana stečajni povjerilac može prinudno ostvariti na osnovu rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđeno potraživanje u stečajnom postupku, ako učini vjerovatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok iz člana 240. stav. 2 ovog zakona, koji je naknadno odredio stečajnom dužniku. Stečajni povjerilac nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.

Obustava stečajnog postupka

Član 243.

(1) Sud donosi rješenje o obustavljanju stečajnog postupka kada rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravosnažno.

(2) Prije obustave stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan namiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Ako na osnovu stečajnog plana stečajni dužnik prestaje da postoji, Sud donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.

(4) Sud objavljuje rješenje iz stava 1. ovog člana i obavještava stečajnog dužnika, stečajnog upravnika i članove odbora povjerilaca o vremenu nastupanja posljedica obustave stečajnog postupka.

Dejstva obustavljanja stečajnog postupka

Član 244.

Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka prestaje rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka, stečajni dužnik ponovo stiče pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom. Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana. Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika, koja se odnosi na stečajni postupak, stečajni upravnik ili povjerilac, koji je podigao tužbu u skladu sa članom 139. stav 2. ovog zakona može voditi dalje i nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, ako je to predviđeno stečajnim planom i parnica se vodi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana

Član 245.

Ako je u osnovi za sprovođenje stečajnog plana predviđen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana, nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, nadzire se da li stečajni dužnik ispunjava svoje obaveze prema povjeriocima. Nadzor iz stava 1. ovog člana se sprovodi i nad ispunjenjem potraživanja koja povjerioci imaju prema privrednim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnog postupka radi preuzimanja ili daljeg vođenja privrednog društva ili dijelova stečajnog dužnika.

Dužnosti i ovlaštenja stečajnog upravnika

Član 246.

(1) Nadzor nad stečajnim planom obavlja stečajni upravnik, odbor povjerilaca i Sud na način predviđen stečajnim planom.

(2) U slučaju nadzora, rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca ne prestaje obustavljanjem ili zaključenjem stečajnog postupka.

(3) U toku nadzora stečajni upravnik je dužan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i Sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje.

(4) Postupak nadzora ne utiče na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačna obavještenja ili podnošenje međuizvještaja.

Podnošenje prijave

Član 247.

(1) Ako stečajni upravnik utvrdi da se potraživanja čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je da o tome, bez odgađanja, obavijesti stečajni sud i sve povjerioce kojima prema rješenju o potvrdi stečajnog plana pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika.

(2) Povjerioci čija utvrđena potraživanja nisu ispunjena izvršenjem stečajnog plana, imaju pravo da namire svoja potraživanja u stečajnom postupku.

(3) Stečajni postupak iz stava 2. ovog člana Sud direktno otvara ako su ispunjeni uslovi iz člana 5. stav 7. ovog zakona.

Poslovi za koje je potrebna saglasnost

Član 248.

(1) U osnovi za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika.

(2) Na radnje stečajnog dužnika preduzete bez saglasnosti stečajnog upravnika primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika preduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka bez saglasnosti stečajnog upravnika.

Krediti

Član 249.

(1) U osnovi za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da stečajni povjerioci budu u isplatnom redu poslije povjerilaca sa potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje stečajni dužnik preuzima tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac stečajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora i potrebno je utvrditi ukupni iznos za kredite (kreditni okvir).

(2) Iznos kreditnog okvira ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(3) Stečajni povjerioci iz stava 1. ovog člana namiruju se samo poslije onih povjerilaca sa kojima je dogovoreno da se i u kojoj visini kredit, koji su odobrili s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalazi unutar kreditnog okvira, i sa kojima je stečajni upravnik dogovor pismeno potvrdio.

Kasniji isplatni red potraživanja novih povjerilaca

Član 250.

(1) Potraživanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namiruju se poslije potraživanja povjerilaca po osnovu kredita iz člana 249. stav 1. ovog zakona.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i na potraživanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za period nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

Član 251.

(1) Kasniji isplatni red stečajnih povjerilaca i povjerilaca iz člana 250. ovog zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2) U postupku otvorenom u skladu sa članom 240. stav 3. povjerioci iz stava 1. ovog člana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnoga reda.

Objava nadzora

Član 252.

(1) Rješenje suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objavljuje se zajedno sa rješenjem o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka.

(2) Pored rješenja iz stava 1. ovog člana, objavljuje se, ako su za to ispunjeni uslovi iz ovog zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika, visina predviđenog kreditnog okvira.

(3) Podaci iz st. 1. i 2. ovog člana upisuju se u javne evidencije po službenoj dužnosti.

Ukidanje nadzora

Član 253.

(1) Sud donosi rješenje o ukidanju nadzora:

1) ako su potraživanja čije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano,

2) ako je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog stečajnog postupka.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a na prijedlog i trošak stečajnog dužnika.

(3) U rješenju iz stava 1. ovog člana nalaže se brisanje upisa nadzora i ograničenja određenih u vezi sa nadzorom u javnim evidencijama.

Troškovi nadzora

Član 254.

Troškove nadzora snosi stečajni dužnik.

GLAVA VI

MEĐUNARODNI STEČAJ

1. Međunarodna nadležnost suda u Republici Srpskoj

Isključiva međunarodna nadležnost

Član 255.

Sud Republike Srpske isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čiji je poslovno djelovanje na području Republike Srpske. Poslovno djelovanje stečajnog dužnika je u mjestu u kojem je registrovan njegov organizacioni dio. Ako se dokaže da se organizacioni dio stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegovo je sjedište upisano u Republici Srpskoj, Sud Republike Srpske isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv tog stečajnog dužnika, ako se prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi na osnovu mjesta gdje je registrovan njegov organizacioni dio. Postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Srpskoj ili u inostranstvu (glavni stečajni postupak). Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegov organizacioni dio u Republici Srpskoj, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi organizacioni dio stečajnog dužnika.

Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Republici Srpskoj

Član 256.

Ako Sud Republike Srpske nije nadležan prema odredbi člana 255. stav 1. ovog zakona, nadležan je za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako on ima organizacioni dio bez svojstva pravnog lica u Republici Srpskoj. Kada se u Republici Srpskoj ne nalazi organizacioni dio stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Republici Srpskoj moguće je otvoriti u sljedećim slučajevima: kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uslova predviđenih u stečajnom pravu te države, iako postoji stečajni razlog, kada prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio stečajni postupak obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi, kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Srpskoj predlaže na osnovu člana 239. ovog zakona, kada se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka. Za sprovođenje postupka iz stava 1. i stava 2. t. 1), 2) i 3) ovog člana nadležan je stečajni sud na čijem području se nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Republici Srpskoj, stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika. Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak sprovodi Sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Postupak iz st. 1. i 2. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika, koja se nalazi u Republici Srpskoj (poseban stečajni postupak). Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na osnovu stava 1, odnosno stava 2. ovog člana, Sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. Opšte odredbe međunarodnog stečaja

Osnovno načelo

Član 257.

Stečajni postupak i njegovi pravno dejstvo primjenjuje se na pravo države u kojoj je postupak otvoren.

Izlučna i razlučna prava

Član 258.

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijeniće se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnim evidencijama, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javna evidencija.

Ugovor o radu

Član 259.

U pogledu dejstva stečajnog postupka, na ugovor o radu primjenjuje se pravo države u kojoj je ugovor o radu zaključen.

Uračunavanje

Član 260.

(1) Povjerilac može da zadrži što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u drugoj državi.

(2) U slučaju primljenog iz stava 1. ovog člana, primljeno se, nakon odbitka troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu koja pripada u glavnom stečajnom postupku.

(3) Uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

Saradnja stečajnih upravnika

Član 261.

Upravnik stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj i upravnik stečajnog postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno sarađuju. Stečajni upravnici iz stava 1. ovog člana dužni su jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za sprovođenje stečajnih postupaka. Stečajni upravnik glavnog stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je da prijavljeno potraživanje prijavi u stranom stečajnom postupku, ako od njega to zatraži i ovlasti ga povjerilac.

Primjena opštih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Član 262.

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnog postupka primjenjuju se propisi Republike Srpske o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.

Mjesna nadležnost i sastav suda za međunarodni stečaj

Član 263.

Prijedlog za priznanje podnosi se sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika u Republici Srpskoj, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj, sudu na čijem području se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika. Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području više sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području više sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan Sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Ako se imovina stečajnog dužnika u Republici Srpskoj sastoji u potraživanju, smatra se da se potraživanje stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište. O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Republici Srpskoj na osnovu strane odluke odlučuje sud.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Član 264.

Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog organa o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravnik ili povjerilac stečajnog dužnika. Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:

1) izvornik ili ovjereni prepis odluke i ovjereni prevod na jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi,

2) potvrdu nadležnog stranog organa o izvršnosti odluke o otvaranju stečajnog postupka, popis poznate imovine stečajnog dužnika u Republici Srpskoj i popis povjerilaca sa odgovarajućim dokazima.

(3) Sud odbacuje prijedlog iz stava 1. ovog člana ako ne budu podneseni prilozi iz stava 2. ovoga člana i ako nedostaci ne budu otklonjeni u traženom roku.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Član 265.

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka se priznaje:

1) ako je donesena od suda, odnosno organa koji je prema propisima Republike Srpske međunarodno nadležan,

2) ako je izvršena prema propisima države u kojoj je donesena, čak i ako nije pravosnažna,

3) ako njeno priznanje nije protivno javnom poretku Republike Srpske.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke Sud će odbiti ako u postupku po prigovoru stečajnog dužnika ili nekog drugog učesnika u postupku, utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova osnovna prava na učešće u stečajnom postupku.

(3) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznaje se i ako nije pravosnažna. Određivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja

Član 266.

Kada se prijedlog za priznanje strane odluke podnese, Sud može da odredi mjere osiguranja, odnosno da imenuje privremenog stečajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona o prethodnom postupku. Nakon objave oglasa u skladu sa članom 267. stav 1. ovog zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka. Parnični postupci, te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa. Izuzetno od stava 2. ovog člana izlučni i razlučni povjerioci iz člana 258. ovog zakona mogu i tokom trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uslovom ako se sa tim složi strani stečajni upravnik. Stečajni sud određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabilježi u javnim evidencijama.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

Član 267.

(1) Po prijemu prijedloga za priznanje, Sud objavljuje oglas na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“, u kojem navodi:

1) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,

2) podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,

3) podatke o stranom stečajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,

4) poziv povjeriocima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim licima koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u „Službenom glasniku Republike Srpske“ prijave stečajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju potraživanja u stranom stečajnom postupku.

(2) Pismeno sa izvještajem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz stava 1. ovog člana stečajni sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravniku, te onim povjeriocima čije je prebivalište, odnosno sjedište u Republici Srpskoj poznato.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

Član 268.

Prilikom odlučivanja o prijedlogu za priznanje Sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članu 265. st. 1. i 2. ovog zakona. Potrebna objašnjenja Sud može tražiti od organa čija se odluka priznaje, te od učesnika u postupku. Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju stečajni sud može saslušati. Stečajni sud obraća posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja zahtjeva priznanja.

Rješenje o priznanju

Član 269.

Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isto dejstvo kao i rješenje suda u Republici Srpskoj o otvaranju stečajnog postupka. U rješenju iz stava 1. ovog člana Sud navodi koje učinke ima priznata strana odluka. Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici APIF-a. Rješenje o priznanju dostavlja se predlagaču, stranom stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, pravnim licima koja za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužilaštvu. Rješenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se organima koji vode javne evidencije koji po službenoj dužnosti, na osnovu dostavljenog rješenja, upisuju zabilješku priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o priznanju

Član 270.

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.

(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje

Član 271.

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki Sud može o priznanju odluke rješavati u postupku koji se vodi za rješavanje prethodnog pitanju, ali samo sa dejstvom za postupak.

(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka stupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju.

3. Dejstva priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

3.1. Priznanje strane odluke nakon otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Član 272.

Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članu 265. ovog zakona priznaje se i u slučaju ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Srpskoj prema odredbi člana 256. st. 1. ili 2. ovog zakona. Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi dejstva propisna odredbama čl. 281. do 285. ovog zakona. Strani stečajni upravnik ne može osporiti potraživanja koja su već utvrđena u ranije pokrenutom postupku u Republici Srpskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istekao rok od 15 dana od dana javnog objavljivanja prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Republici Srpskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Srpskoj ne sprovodi se na osnovu odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

3.2. Priznanje strane odluke bez posljedice otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Opšte pravilo

Član 273.

Dejstva priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ako nisu suprotni osnovnim načelima stečajnog prava Republike Srpske i ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. Dejstva priznate strane odluke djeluju od dana objavljivanja rješenja o priznanju prema članu 267. stav 1. tačka 4) ovog zakona.

Izvršenje i osiguranje

Član 274.

Namirenja, koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Republici Srpskoj u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 267. stav 1. ovog zakona, kao i razlučna prava, koja su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Republici Srpskoj u tom periodu nastala, gube pravno dejstvo. U slučaju gubitka pravnog dejstva prema stavu 1. ovog člana, povjerilac je dužan ono što je stekao, nakon odbijanja troškova koji su mu nastali u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravniku. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se na izvršna namirenja, odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja na nastala razlučna prava povjerilaca, koji su navedeni u članu 258. i članu 280. stav 1. ovog zakona. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 267. stav 1. ovog zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje stečajnog dužnika

Član 275.

Raspolaganja stečajnog dužnika koja su preduzeta u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 269. stav 4. ovog zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima povjerilaca stečajnog dužnika i ukoliko bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inostranstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase ako je njom povećana vrijednost stečajne mase. Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu. Raspolaganja stečajnog dužnika preduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne gube pravno dejstvo ako za njih vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u javne evidencije. Raspolaganja iz stava 4. ovog člana mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Radnje u korist stečajnog dužnika

Član 276.

Lice sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Srpskoj, koje je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužno je da odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inostranstvu, obavijesti stranog stečajnog upravnika o postojanju svoje obaveze, te o trenutku njezinog dospijeća. Dospjelu obavezu iz stava 1. ovog člana lice je ovlašteno direktno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravniku proteklo osam dana, a Sud Republike Srpske nije do tog momenta, u skladu sa članom 266. stavom 1. ovog zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravnika. Eventualni troškovi odgađanja ispunjenja dospjele obaveze smatraju se troškovima stečajne mase. Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 269. stav 4. ovog zakona, a bez izvještavanja stranog stečajnoga upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog člana ne može biti oslobođeno svoje obaveze, ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom stečajnom dužniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu. Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

Prebijanje novčanih potraživanja u međunarodnom stečaju

Član 277.

Prebijanje novčanih potraživanja nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 269. stav 4. ovog zakona, i ako bude dokazano da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inostranstvu. Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 267. stav 1. ovog zakona, smatra se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati daje protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inostranstvu.

Privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjerioci u međunarodnom stečaju

Član 278.

Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utiče na pravo povjerilaca da svoja potraživanja navedena u članu 280. stav 1. t. 1) i 2) ovog zakona namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika, koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objavljivanja rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članu 269. stav 4. nalazi u Republici Srpskoj. Radi ostvarenja i obezbjeđenja svojih prava, povjerioci iz stava 1. ovog člana ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parnični postupak, postupke izvršenja i osiguranja. Izlučni i razlučni povjerioci iz člana 258. ovog zakona ovlašteni su voditi u Republici Srpskoj parnične postupke, postupke izvršenja i osiguranja pod uslovima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Republici Srpskoj otvoren stečajni postupak. Sud nadležan za izvršenje na prijedlog stranog stečajnog upravnika odgađa izvršni postupak iz stava 2. ovog člana ako je to nužno da bi se postiglo namirenje povjerilaca stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odgađanje iz stava 4. ovog člana može trajati do 90 dana, sa mogućnošću određenja novog odgađanja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Sud nadležan za izvršenje može u svakom trenutku, na prijedlog povjerioca ili stranog stečajnog upravnika, opozvati odgađanje, ako više ne postoje uslovi za njega.

3.3. Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Republici Srpskoj

Član 279.

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravnik ili povjerilac, kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja, zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj.

(2) Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj stečajni upravnik može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz člana 267. stava 2. ovog zakona.

(3) Otvaranje postupka povjerilac može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na osnovu člana 267. stav 1. tačka 4) ovog zakona.

(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, na pravne posljedice primjenjuju se isključivo propisi o stečaju Republike Srpske, osim ako čl. 203. do 207. i čl. 280. do 285. ovog zakona nije određeno drugačije.

4. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj na prijedlog povjerioca

Član 280.

(1) Sud uvijek otvara poseban stečajni postupak na prijedlog:

1) Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za penzijsko osiguranje za potraživanja koja se po zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plata i organa Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja čine prihod budžeta,

2) radnika stečajnog dužnika as redovnim mjestom rada u Republici Srpskoj.

(2) Na prijedlog povjerioca koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog člana Sud otvora stečajni postupak u Republici Srpskoj samo ako povjerilac učini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom stečajnom postupku bilo uz posebne teškoće.

(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjerilaca na međunarodnom nivou, Sud neće otvoriti stečajni postupak u Republici Srpskoj ako ocijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veličinu potraživanja povjerilaca iz st. 1. i 2. ovoga člana bilo ekonomski neprimjereno.

(4) Prilikom donošenja ocjene iz stava 3. ovog člana Sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upravnikom.

Ovlaštenja stranog stečajnog upravnika

Član 281.

Pored stečajnog upravnika posebnog stečajnog postupka i povjerilaca koji u njemu učestvuju, i strani stečajni upravnik može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja. Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u Republici Srpskoj i stranom stečajnom upravniku. Troškovi stranog stečajnog upravnika koji nastanu u vezi sa vršenjem ovlaštenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Republici Srpskoj.

Namirenje povjerilaca

Član 282.

Nakon namirenja troškova i ostalih obaveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih povjerilaca, te povjerilaca iz člana 280. stav 1. ovog zakona, preostala stečajna masa dijeli se povjeriocima u skladu sa odlukom o diobi koju Sud donosi na osnovu odluke o diobi ili odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Republici Srpskoj, Sud preostalu stečajnu masu dijeli na povjerioce čija su potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Republici Srpskoj, vodeći računa o tome u kojoj su mjeri pojedini uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku. Sud prilikom podjele preostale stečajne mase ne uzima u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom poretku Republike Srpske. Odredba stava 3. ovog člana primjenjuje se kada strana odluka o diobi sudu nije dostavljena u roku koji je odredio. Stečajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema st. 1, 2. i 3. ovog člana predaje se odmah stranom stečajnom upravniku. Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrđena potraživanja u stečajnom postupku u Republici Srpskoj prema st. 1. i 2. ovog člana, povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.

Posebni stečajni postupak u stranoj državi

Član 283.

(1) Ako povjerilac djelimično namiri svoja potraživanja u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u stranoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u stranoj državi, dozvoljeno je da zadrži stečeno.

(2) Stečeno se, nakon odbijanja troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu, koja pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Srpskoj.

(3) Uračunavanja iz stava 2. ovog člana neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

(4) Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i kada je povjerilac djelimično namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u stranoj državi.

Prijava potraživanja u stranom stečajnom postupku

Član 284.

Stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je potraživanje prijavljeno u posebnom stečajnom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako od njega zatraži i ovlasti povjerilac potraživanja. Domaći stečajni upravnik ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na osnovu potraživanja prijavljenog u posebnom stečajnom postupku u Republici Srpskoj, ako povjerilac tog potraživanja ne učestvuje u glasanju.

Saradnja stečajnih upravnika

Član 285.

Osim međusobne izmjene obavještenja prema članu 261. ovog zakona, stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj dužan je stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvata domaći posebni stečajni postupak. Stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka dostavlja se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Republici Srpskoj. Stečajni upravnik iz stava 2. ovog člana ima pravo da predloži stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

4. Nepriznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Odbijanje prijedloga za priznanje

Član 286.

Ako odbije prijedlog za priznanje, sud, na prijedlog povjerioca ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca, otvora stečajni postupak u Republici Srpskoj. Prijedlog iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda i u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Prijedlog iz stava 1. ovog člana može biti sadržan u podnesku koji se upućuje sudu na osnovu člana 267. stav 1. tačka 4) ovog zakona. Stečajni postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

Žalba na odbijanje prijedloga za priznanje strane odluke

Član 287.

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe.

(2) Žalba iz stava 1 ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati

Član 288.

Povjerilac i stečajni dužnik ovlašteni su da traže otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj, nezavisno od tog što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uslovi zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti. Sud dozvoljava otvaranje stečajnog postupka u Republici Srpskoj u slučaju iz stava 1. ovog člana ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca. Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stava 1. ovog člana Sud o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučuje kao o prethodnom pitanju. Stečajni postupak iz stava 1. ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

5. Strana prinudna poravnanja i drugi stečajni postupci

Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana

Član 289.

Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u drugom sličnom postupku primijenjuju se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

GLAVA VII

KAZNENE ODREDBE

Član 290.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti (član 53. st. 2, 6, 15, 16. i 17). Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj stečajni dužnik ili lice koje je obavezno na davanje informacija ako ne izvršava svoje obaveze davanja informacija ili učestvovanja koje prema zakonu postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da to lice vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeđenje mase (član 22. st. 3. i 4).

Član 291.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj privremeni stečajni upravnik ako: ne obezbijedi imovinu stečajnog dužnika i ne stara se o toj imovini (član 58. stav 1), ne položi račun i ne podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave (član 58. stav 13), ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva, a Sud mu naloži osiguranje (član 62. i član 74. stav 3).

Član 292.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj stečajni upravnik ako: ne sačini detaljan popis stečajne mase i popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (član 73. st. 1. i 2),

2) ne vodi poslovne knjige (član 73. stav 3),

3) ne podnese potrebne izvještaje nadležnim organima (član 73. stav 3),

4) ne sačini početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka (član 73. stav 3),

5) ne unovči imovinu stečajnog dužnika i izvrši namirenje povjerilaca u skladu sa ovim zakonom i ne stara se o ostvarivanju potraživanja dužnika (član 73. stav 3),

6) na zahtjev stečajnog sudije ne dostavi informaciju o toku stečajnog postupka i ako ne ispunjava obaveze propisane ovim zakonom (član 75. st. 2. i 3),

7) ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva (član 74. stav 3).

GLAVA VIII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stečajni postupci i lista stečajnih upravnika

Član 293.

(1) Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

(2) Lica koja su uvrštena na listu stečajnih upravnika u skladu sa ranije važećim propisima ostaju na listi stečajnih upravnika do dana obnavljanja u skladu sa članom 67. stav 2. ovog zakona.

Podzakonski akti

Član 294.

(1) Ministar pravde u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donosi pozakonske akte:

1) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca prijedloga finansijskog i operativnog restrukturiranja (član 29. stav 5),

2) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za prijavu potraživanja (član 37. stav 4),

3) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za glasanje o prihvatanju prijedloga finansijskog i operativnog restrukturiranja (član 44. stav 14),

4) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravnika i načinu njegovog polaganja (član 66. stav 6),

5) Pravilnik o kodeksu za stečajne upravnike (član 73. stav 1),

6) Pravilnik o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca (član 73. stav 6),

7) Pravilnik o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom (član 73. stav 7).

(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1. ovog člana primjenjuju se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o stečajnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 67/02, 77/02, 38/03, 96/03, 68/07, 12/10, 16/10 i 26/10).

Prestanak važenja zakona

Član 295.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stečajnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 67/02, 77/02, 38/03, 96/03, 68/07, 12/10, 16/10 i 26/10).

Stupanje na snagu

Član 296.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”.

Nedeljko Čubrilović