Zakon o unutrašnjoj plovidbi Brčko Distrikta BiH

B o s n a i H e r c e g o v i n a

BRČKO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE

SKUPŠTINA BRČKO DISTRIKTA BiH

B o s n a i H e r c e g o v i n a

B R

Č K O D I S T R I K T

BOSNE I HERCEGOVINE

SKUPŠTINA BR ČKO DISTRIKTA BiH

Na osnovu člana 22 Statuta Br čko distrikta BiH („Službeni glasnik Br čko distrikta BiH“, broj: 17/08) Skupština Br čko distrikta Bosne i Hercegovine na 69. redovnoj sjednici održanoj 11. juna 2008. godine, u s v a j a

ZAKON

O UNUTRAŠNJOJ PLOVIDBI U BR ČKO DISTRIKTU BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI - OP ĆE ODREDBE

Član 1

(Predmet zakona)

Ovim zakonom propisuju se osnovni odnosi u vezi sa unutrašnjim vodama u Br čko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt) u dijelu koji se odnosi na korištenje unutrašnjih voda i oba la unutrašnjih voda Distrikta za plovidbu; sigurnost p lovidbe na unutrašnjim vodama Distrikta; pripadnost , identifikacija i upis plovila Distrikta; osnovni im ovinskopravni odnosi u vezi sa plovilima Distrikta; postupak upisa i brisanja brodova; brodar; obligaci oni odnosi koji se odnose na brodove; prevoz i plovidbeni poslovi; plovidbene nezgode; postupak iz vršenja i osiguranja na brodovima i mjerodavno pravo i nadležnost suda Distrikta za sporove sa me ñunarodnim obilježjem, Kapetanija Distrikta i inspekcijski nadzor.

Član 2

(Zna čenje pojedinih izraza)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijede će zna čenje:

a) „unutrašnje vode Distrikta“ su rijeke, kanali i ostali vodeni prostori na kojima se obavlja plovidba;

b) „unutrašnja plovidba“ je plovidba koja se obavlja na unutrašnjim vodama Distrikta;

c) „brod unutrašnje plovidbe“ je plovilo dužine trupa od 15 metara i više, širine trupa od 3 metra i više; ili čija je istisnina 15 tona i više, ili osposobljeno z a prevoz više od 12 putnika kao i teglja č, odnosno potiskiva č bez obzira na njegovu dužinu, širinu ili istisninu;

d) „teglja č, odnosno potiskiva č“ je brod unutrašnje plovidbe namijenjen za tegljen je, odnosno potiskivanje drugih plovila;

e) „tegljenica“ je brod unutrašnje plovidbe bez vlastitog pogona koji ima kormilarski ure ñaj;

f) „potisnica“ je brod unutrašnje plovidbe koji nema vlastiti pogon i kormilarski ure ñaj;

g) „teretni brod“ je plovilo namijenjeno za prevoz stvari;

h) „putni čki brod“ je plovilo namijenjeno i osposobljeno za prevoz putnika;

i) „tanker“ je brod unutrašnje plovidbe namijenjen za prevoz tereta u te čnom, odnosno plinovitom stanju;

j) „doma ći brod“ je plovilo u pripadnosti Bosne i Hercegovin e koje je upisano u upisnik doma ćih brodova;

k) „strani brod“ je plovilo strane pripadnosti koje je upisano u strani upisnik brodova; 2

l) „javni brod“ je plovilo koje upotrebljavaju organi Bosne i Hercegovine i koje služi isklju čivo u neprivredne svrhe;

m) „strani javni brod“ je plovilo koje upotrebljava st rani organ i koje služi isklju čivo u neprivredne svrhe;

n) „čamac unutrašnje plovidbe“ je plovni objekat, osim t eglja ča i potiskiva ča bez obzira na njihovu dužinu, širinu i istisninu registrovan za plovidbu na unutrašnjim vodama ako mu je dužina trupa manja od 15 metara, širina trupa manja od tri metra ili najve ća istisnina manja od 15 tona;

o) „plovni put“ je pojas na unutrašnjim vodama odre ñene dubine, širine i propisanih gabarita koji je ure ñen, obilježen i otvoren za sigurnu plovidbu;

p) „skela“ je plovni objekat namijenjen za prevoz lica i stvari sa jedne na drugu obalu unutrašnjih voda;

q) „brodar“ je fizi čko ili pravno lice koje je kao držalac broda nosila c plovidbenog poduhvata, s tim što se pretpostavlja, dok se protivno ne dokaže, da je brodar lice koje je u Upisnik brodova upisano kao vlasnik broda;

r) „putnik“ je svako lice na brodu, čamcu, jahti ili drugom plovnom objektu, osim djece mla ñe od jedne godine, lica zaposlenih na brodu u bilo kom svojstvu i članova njihove porodice;

s) „luka, odnosno pristanište“ je vodeni i sa vodom ne posredno povezani kopneni prostor sa objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i z aštitu plovnih objekata, kao i ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe;

t) „sidrište“ je opremljeni i obilježeni dio unutrašnjih voda na kojem se može vršiti sigurno stajanje i manevrisanje plovnog objekta i čija dubina ne smije biti manja od minimalne dubine plovnog puta na kojem se sidrište nalazi ili sa kojim je spojeno;

u) „zimovnik“ je izgra ñeni ili prirodni vodeni prostor na unutrašnjem plov nom putu koji je ure ñen i osposobljen kao sigurno sklonište za plovila od ošte ćenja ledom ili velike vode;

v) „zimsko sklonište“ je prirodni dio vodenog prostora na unutrašnjem plovnom putu, koji služi za nužni smještaj brodova radi zaštite od ošte ćenja prilikom neposrednog nadolaska leda ili velike vode;

w) „marina“ je specijalizovana luka, odnosno pristanište na obalama unutrašnjih voda namijenjena za prihvat, čuvanje i opremu plovila, koja služe za rekreaciju, sport i razonodu;

x) „tovarište“ je mjesto uz obalu plovnog puta izvan l uke, odnosno pristaništa odre ñeno za povremeno pristajanje plovila radi utovara, odnosno istovara odre ñenih vrsta tereta;

y) „pristan“ je mjesto uz obalu plovnog puta izvan luk e, odnosno pristaništa odre ñeno za povremeno pristajanje plovila u popre čnoj plovidbi radi ukrcavanja, odnosno iskrcavanja putnika;

z) „kupalište“ je vodeni i kopneni prostor na obalama unutrašnjih voda, odnosno obalama plovnog puta u kojem važi poseban režim plovidbe, odnosno korištenja odre ñen od kapetanije; aa) „skelski prelaz“ je mjesto na obalama plovnog puta ure ñeno za skelski saobra ćaj, odnosno za popre čne prevoze; bb) „plovidbena nezgoda“ je vanredni doga ñaj na unutrašnjim vodama nastao u plovidbi ili iskorištavanju plovnog i plutaju ćeg objekta, plovnog puta ili objekta na njemu, pri kojem je došlo do ljudskih žrtava ili tjelesnih ošte ćenja, materijalne štete ili zaga ñivanja životne sredine; cc) „ulje“ je svako postojano ulje, sirova nafta, teško dizel-ulje, mazivo ulje, životinjska i biljna ulja i masti, bez obzira na to da li se prevozi brodom kao teret ili kao gorivo za pogon broda.

DIO DRUGI - UNUTRAŠNJE VODE DISTRIKTA

Član 3

(Unutrašnje vode Distrikta)

Unutrašnje vode Distrikta, u smislu ovog zakona, su dobra od op ćeg interesa i pod posebnom zaštitom. 3

Član 4

(Odre ñivanje plovnih puteva)

Odluku o odre ñivanju plovnih puteva na unutrašnjim vodama Distrik ta donosi Vlada Br čko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada).

Član 5

(Upotreba i korištenje unutrašnjih voda i obala)

Upotreba i korištenje unutrašnjih voda i obala unut rašnjih voda Distrikta u plovidbene svrhe je slobod no, pod propisanim uslovima.

Član 6

(Koncesije)

(1) Koncesije za upotrebu i korištenje unutrašnjih voda, obala unutrašnjih voda i ostalih vodenih pros tora Distrikta izdaju se pod uslovima, na na čin i po postupku utvr ñenim posebnim propisima Distrikta.

(2) U plovidbi na unutrašnjim vodama, odnosno unutr ašnjim plovnim putevima Distrikta obale mogu da se upotrebljavaju, odnosno koriste za izvo ñenje odre ñenih manevara plovnih i plutaju ćih objekata kao što su: privremeno zaustavljanje plovila, vezivanje uz obalu, okretanje plovila pomo ću predmeta na obali; za postavljanje plovnih i obalnih balisažnih oznaka i signala, odnosno za izvo ñenje radova na objektima sigurnosti plovidbe.

(3) U slu čaju sumnje o postojanju prava na upotrebu i korište nje unutrašnjih plovnih puteva i obala unutrašnjih voda Distrikta iz stava 2 ovog člana, odluku donosi Vlada na prijedlog šefa Odjelje nja za javne poslove (u daljnjem tekstu: šef Odjeljenja) i šefa Odjeljenja za poljoprivredu šumarstvo i vodoprivredu.

Član 7

(Plovila i plutaju ći objekti, osnovni pojmovi)

(1) U smislu odredaba ovog zakona, plovila su objek ti prikladni za plovidbu, odnosno plutanje na unutrašnjim vodama Distrikta.

(2) Plovila na unutrašnjim vodama su plovni objekti i plutaju ći objekti.

(3) Plovni objekti su plovila namijenjena za plovid bu unutrašnjim vodama kao što su: brodovi, čamci, jahte, skele, splavovi, tehni čki plovni objekti unutrašnje plovidbe, plovni bager i, plovne dizalice, plovne radionice, plovne platforme za istraživanja, eksplo ataciju, izvo ñenje radova na unutrašnjim vodama i sli čne plove će naprave i plove ća postrojenja, kao i hidroavioni u plovidbi na unutrašnjim vodama.

(4) Plutaju ći objekti su plovila koja su namijenjena za plovidb u unutrašnjim vodama, stalno privezana ili položena na dio unutrašnjih voda kao što su: postro jenja i naprave na vodi, obalama i podzemlju unutrašnjih voda, pristani, pontoni, pontonski most ovi, plutaju ći hangari, plutaju će platforme, plutaju će radionice, plutaju ća skladišta, plutaju ći restorani, stambene la ñe, splavovi, ku ćice za odmor i rekreaciju, rije čna i jezerska kupatila, vodenice, ribarske tikvare i sli čni plutaju ći objekti, odnosno plutaju ća postrojenja.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na brodove p rimjenjuju se i na čamce i plutaju će objekte, samo ako je to ovim zakonom ure ñeno. 4

DIO TRE ĆI - SIGURNOST PLOVIDBE

GLAVA I - ZAJEDNI ČKE ODREDBE

Član 8

(Definicija)

Sigurnost plovidbe ure ñena ovim zakonom je sistem propisanih uslova i mjera koje moraju da ispunjavaju plovila, posada plovila, ostali u česnici u saobra ćaju na unutrašnjim vodama, plovni putevi, luke, odn osno pristaništa, sidrišta, zimovnici, zimska skloništa, tovarišta, pristani, marine i ostali objekti sigur nosti plovidbe.

Član 9

(Sigurnost plovidbe)

(1) Sigurnost plovidbe ure ñena ovim zakonom obuhvata i sve oblike inspekcijsko g nadzora nad unutrašnjim vodama, plovnim i plutaju ćim objektima, plovidbom plovila, posadom plovila, p revozom u javnom saobra ćaju unutrašnjim vodama, stanjem i održavanjem luka, odnosno pristaništa, sidrišta, zimovnika, zimskih skloništa, tovarišta, pristana, marina i ostalih objekata sigurnosti plovidbe.

(2) Sigurnost plovidbe ure ñena ovim zakonom obuhvata i nadzor nad provo ñenjem propisa o sigurnosti plovidbe s ciljem zaštite ljudskog života, stvari i životne sredine.

(3) Propise o na činu ostvarivanja zaštite ljudi, stvari i životne sr edine na unutrašnjim vodama i prava i obaveza nadležnih organa, odnosno pravnih i fizi čkih lica donosi šef Odjeljenja.

(4) Propise o uslovima hidrološkog obezbje ñenja unutrašnje plovidbe donosi šef Odjeljenja.

(5) Propise o ispitivanju plovidbenih nezgoda doma ćih i stranih civilnih plovila na unutrašnjim vodama Distrikta pri čemu je nezgoda prouzrokovala smrt ili teže tjelesne povrede državljana Bosne i Hercegovine, ve ći gubitak ili ošte ćenje imovine, stvaranje prepreka na plovnom putu il i zaga ñenje unutrašnjih voda donosi šef Odjeljenja.

Član 10

(Dužnost pravnog lica)

(1) Pravno lice koje obavlja javni saobra ćaj na unutrašnjim plovnim putevima, koje upravlja l ukom, odnosno pristaništem, ili pravno lice ovlašteno za održavanje i obilježavanje unutrašnjih plovnih pute va dužno je da:

a) organizuje nadzor obavljanja poslova, koji se odnose na sigurnost plovidbe;

b) obezbijedi trajno vršenje kontrole sigurnosti plovidbe;

c) evidentira propisane podatke, koji su od zna čaja za sigurnost plovidbe.

(2) Javni saobra ćaj na unutrašnjim plovnim putevima može da obavlja doma će i strano pravno lice pod uslovima predvi ñenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima Distrikta.

GLAVA II - PLOVNI REŽIMI UNUTRAŠNJIH VODA I PLOVIDBA

Član 11

(Režim plovidbe)

Na plovnim putevima unutrašnjih voda Distrikta mogu se propisati slijede ći režimi plovidbe:

a) me ñunarodni režim plovidbe; 5

b) nacionalni režim plovidbe;

c) režim dozvole pristupa u odre ñene dijelove unutrašnjih voda;

d) režim dozvole pristupa u luke, odnosno pristaništa otvorena za me ñunarodni saobra ćaj.

Član 12

(Plovidba)

(1) Plovidba na unutrašnjim vodama se može obavljat i brodovima, čamcima, jahtama, skelama i tehni čkim plovnim objektima unutrašnje plovidbe na na čin i pod uslovima propisanim ovim i drugim zakonom i propisima.

(2) Plovidba skela, splav, punjenje zrakoplova za gašenje požara može da se obavlja sam o na pojedinim, odre ñenim dijelovima unutrašnjih voda.

(3) Plovidba tehni čkih plovnih objekata može da se obavlja kao premješ tanje sa jednog na drugo mjesto unutrašnjih voda ili obala unutrašnjih voda.

(4) Fizi čka i pravna lica koja u čestvuju u plovidbi su obavezna da se pridržavaju od redaba ovog zakona, drugih propisa i pravila plovidbe.

(5) Propise o pravilima za plovidbu plovnih i premještanje plutaju ćih objekata donosi šef Odjeljenja.

(6) Propise o obaveznoj ili dobrovoljnoj pilotaži i odgovornosti u vezi sa pilotažom donosi Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

Član 13

(Strana plovila)

(1) Strani brodovi, čamci, jahte i ostala plovila mogu da plove plovnim putevima unutrašnjih voda na kojima važi propisani režim plovidbe.

(2) Strani brodovi, čamci, jahte i ostala plovila mogu da plove i drugim plovnim putevima unutrašnjih voda radi ulaska u luku, odnosno pristanište otvoreno za me ñunarodni saobra ćaj.

(3) Strani brodovi, čamci, jahte i ostala plovila obavezno isti ču zastavu svoje države kada plove ili se nalaze na unutrašnjim vodama Distrikta.

Član 14

(Plovidba u grani čnom pojasu Distrikta)

Plovidba u grani čnom pojasu Distrikta obavlja se pod uslovom i na na čin propisan ovim i drugim zakonom i propisima.

GLAVA III - PLOVNI PUTEVI

Član 15

(Plovni put)

(1) Plovni put na unutrašnjim vodama koristi se slo bodno, pod uslovima i na na čin odre ñen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima. 6

(2) Ošte ćeni, nasukani ili potopljeni plovni i plutaju ći objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili predstavljaju stvarnu i neposrednu opasnost od zaga ñivanja uklanjaju se po nalogu Kapetanije.

(3) Predmeti ili materije koje mogu da ugroze sigurnost plovidbe ne smiju se bacati na plovni put.

(4) Uklanjanje plovnih ili plutaju ćih objekata sa plovnog puta koji ometaju ili ugroža vaju sigurnost plovidbe ili predstavljaju stvarnu i neposrednu opa snost od zaga ñivanja vrši Kapetanija Distrikta na teret vlasnika plovnih ili plutaju ćih objekata.

(5) Nasukane ili ošte ćene plovne i plutaju će objekte na unutrašnjim plovnim putevima koje su p osada ili vlasnik napustili, kao i stvari ošte ćenih plovnih i plutaju ćih objekata ne mogu da spašavaju strana pravna ili fizi čka lica.

(6) Strana pravna ili fizi čka lica mogu da spašavaju plovne i plutaju će objekte, stvari sa tih plovnih i plutaju ćih objekata ako im to odobri Kapetanija Distrikta.

(7) Zabranjeno je prilikom plovidbe ili bilo koje d ruge radnje prekinuti ili oštetiti zra čni ili podvodni telekomunikacijski kabl, kabl visokog napona ili podvodni cjevovod na unutrašnjim vodama.

(8) Plutaju ći ili drugi objekti kojima se održavaju ili iskoriš tavaju prirodna bogatstva korita i obala, ne smiju da ometaju plovidbu, a njihove aktivnosti oba vljaju se uz prethodno pribavljenu saglasnost Kapetanije Distrikta i šefa Odjeljenja za poljopriv redu, šumarstvo i vodoprivredu, u skladu sa odredba ma Zakona o vodama, drugim zakonima i propisima.

Član 16

(Održavanje i obilježavanje)

(1) Plovni put se održava i obilježava u skladu sa propisanim režimima plovidbe, odnosno kategorijama plovnog puta.

(2) Izgradnju, ure ñivanje, održavanje i obilježavanje plovnosti plovno g puta vrši ovlašteno pravno ili fizi čko lice koje ispunjava propisane uslove.

(3) Izgradnja novih, ure ñivanje i održavanje postoje ćih plovnih puteva na unutrašnjim vodama i drugih objekata sigurnosti plovidbe obavlja se u skladu sa zakonima i drugim propisima.

Član 17

(Uslovi za sigurnu plovidbu)

Plovni putevi na unutrašnjim vodama moraju da ispun javaju uslove za sigurnu plovidbu u skladu sa propisanim režimom plovidbe, odnosno kategorijom plovnog puta.

Član 18

(Ovlaštenja Kapetanije Distrikta)

(1) Kapetanija Distrikta je obavezna da blagovremen o obavijesti u česnike u plovidbi o privremenim ograni čenjima ili zabranama plovidbe posebnim aktom Saop ćenje brodarstvu .

(2) Kapetanija Distrikta je obavezna da odredi i oz na či prostor unutrašnjih voda namijenjen za sport, rekreaciju i razonodu koji je obavezno odvojen od plovnog puta. 7

(3) Kapetanija Distrikta je ovlaštena da privremeno ograni či ili zabrani plovidbu plovnim putem ako je ugrožena sigurnost plovidbe, sigurnost objekata sig urnosti plovidbe, sigurnost ljudi, imovine i životn e sredine.

(4) Kapetanija Distrikta je ovlaštena da izdaje odobrenja za preduzimanje aktivnosti na plovnom putu koje mogu da uti ču na propisani režim plovidbe.

(5) Kapetanija Distrikta je ovlaštena da izdaje sag lasnost za izgradnju, popravke i promjene objekata sigurnosti plovidbe koji mogu uticati na propisani režim plovidbe.

Član 19

(Održavanje i obilježavanje prepreka)

(1) Investitor ili vlasnik sredstava ili objekata k oja predstavljaju stalne ili privremene prepreke na plovnom putu (mostovi, kablovi, potonuli objekti i sl.) dužan je, u roku odre ñenom od Kapetanije Distrikta da postavi propisanu oznaku za obilježava nje te prepreke i po potrebi da je ukloni sa plovno g puta.

(2) Ako lice iz stava 1 ovog člana ne postavi propisanu oznaku ili ne ukloni prep reku ovlašteno pravno lice koje se stara o održavanju i obilježavanju puta postavlja odgovaraju ći znak.

(3) Ovlašteno pravno lice iz stava 2 ovog člana na zahtjev Kapetanije Distrikta, a na teret in vestitora ili vlasnika iz stava 1 ovog člana postavlja propisanu oznaku.

Član 20

(Sportska takmi čenja)

(1) Kapetanija Distrikta izdaje odobrenje da se na plovnom putu mogu održavati sportska takmi čenja, odnosno priredbe.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog člana, organizator sportskog takmi čenja, odnosno priredbe je dužan da podnese Kapetaniji, najmanje 15 dana prije po četka održavanja sportskog takmi čenja, odnosno priredbe.

(3) Kapetanija Distrikta je obavezna da obavijesti u česnike u plovidbi o održavanju sportskog takmi čenja, odnosno priredbe najmanje osam dana prije po četka sportskog takmi čenja, odnosno priredbe.

(4) Organizator sportskog takmi čenja, odnosno priredbe je obavezan da u roku od 24 sata poslije održanog sportskog takmi čenja, odnosno priredbe, ukloni sa plovnog puta ozna ke, ure ñaje i predmete koji su u vezi sa održavanjem sportskog takmi čenja, odnosno priredbe bili postavljeni.

(5) Ako organizator sportskog takmi čenja, odnosno priredbe ne izvrši obavezu iz stava 4 ovog člana, ovlašteno pravno lice koje održava ili obilježava p lovni put, uklanja o trošku organizatora, na zahtje v Kapetanije Distrikta.

GLAVA IV - OBJEKTI SIGURNOSTI PLOVIDBE

Član 21

(Objekti sigurnosti plovidbe)

8

Objekti sigurnosti plovidbe na unutrašnjim vodama su:

a) objekti za tehni čko poboljšanje uslova za plovidbu kao što su: luke, odnosno pristaništa, sidrišta, zimovnici, zimska skloništa, pristani, tovarišta, m arine, obaloutvrde, hidrogra ñevinski i drugi sli čni objekti odre ñeni ovim zakonom i drugim propisima,

b) objekti za obilježavanje i signalizaciju kao što su : plovni i obalni signali, plovidbene oznake, opti čki, elektri čni, elektronski, radarski i drugi sli čni objekti, signalne stanice i radiostanice namijenjene sigurnosti plovidbe i drugi sli čni objekti odre ñeni ovim zakonom i drugim propisima.

Član 22

(Gradnja, postavljanje, održavanje i obilježavanje)

(1) Objekti sigurnosti plovidbe se izgra ñuju, postavljaju, održavaju i obilježavaju, a njiho vo uredno funkcionisanje obezbje ñuje se u skladu sa kategorijom plovnog puta i režim om plovidbe, u skladu sa odredbama ovog zakona, drugim zakonima i propisima.

(2) Na objekte sigurnosti plovidbe na unutrašnjim v odama, odnosno na unutrašnjim plovnim putevima u grani čnom pojasu primjenjuju se propisi o kontroli prelaž enja i sigurnosti državne granice, kao i drugi propisi.

Član 23

(Naknada za korištenje plovnog puta)

Korisnici plovnih puteva na unutrašnjim vodama pla ćaju naknadu za korištenje objekata sigurnosti plovidbe iz člana 21 ovog zakona.

Član 24

(Odgovornost za štetu)

Korisnici plovnih puteva na unutrašnjim vodama odgo varaju za štetu nanesenu objektima sigurnosti plovidbe iz člana 21 ovog zakona, u skladu sa odredbom člana 133 ovog zakona.

GLAVA V - LUKA I PRISTANIŠTE

Član 25

(Luka, odnosno pristanište)

(1) Luka, odnosno pristanište obavezno ispunjava propisane uslove o sigurnosti plovidbe kako bi se vršile djelatnosti odre ñene ovim zakonom, drugim zakonima i propisima.

(2) Vodeni prostor luke, odnosno pristaništa ne smije se pri niskom vodostaju proširivati na plovni put.

(3) Kapetanija odre ñuje i po potrebi ozna čava granice vodenog i kopnenog dijela luke, odnosno pristaništa.

(4) Kapetanija Distrikta propisuje pravila o redu u luci, odnosno pristaništu.

(5) Kapetanija Distrikta propisuje na čin rukovanja opasnim stvarima u luci, odnosno pristaništu.

9

Član 26

(Režim saobra ćaja)

Luke, odnosno pristaništa mogu biti otvoreni za me ñunarodni i unutrašnji javni saobra ćaj ili za posebne namjene kao na primjer: za vlastite potrebe i drugo , ako su ispunjeni propisani uslovi za sigurnost plovidbe u luci, odnosno pristaništu.

Član 27

(Upravljanje lukom, odnosno pristaništem)

(1) Pravno lice koje upravlja lukom odnosno pristan ištem, dužno je da održava luku, odnosno pristaništ e, na na čin kojim se omogu ćava sigurno uplovljavanje, boravak i isplovljavanje plovila.

(2) Pravno lice iz stava 1 ovog člana u luci, odnosno pristaništu otvorenim za javni saobra ćaj, dužno je da pod jednakim uslovima omogu ći svakom fizi čkom i pravnom licu korištenje objekata u luci, odno sno pristaništu, prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta.

(3) Pravno lice iz stava 1 ovog člana u luci, odnosno pristaništu koje nije otvoreno za javni saobra ćaj, a koje ispunjava uslove za sklanjanje plovila u slu čaju elementarnih nepogoda, dužno je da, pod uslovima iz stava 2 ovog člana obezbijedi korištenje luke, odnosno pristaništ a, kao i objekte sigurnosti plovidbe dok traju elementarne nepogode.

(4) Strana plovila su izjedna čena sa doma ćim plovilima, pod uslovima uzajamnosti plovila u po gledu korištenja luke, odnosno pristaništa otvorenog za m e ñunarodni javni saobra ćaj i pla ćanja lu čkih, odnosno pristanišnih naknada.

Član 28

(Dužnosti i obaveze)

(1) Zapovjednik doma ćeg ili stranog plovila dužan je da pri uplovljavanj u i isplovljavanju iz luke, odnosno pristaništa, pri boravku u luci, odnosno pr istaništu, pri kontroli plovila, posade, putnika, t ereta, pri kontroli ukrcavanja, odnosno iskrcavanja lica, postupi na na čin ure ñen zakonima i propisima.

(2) Pravno lice iz stava 1 člana 27 ovog zakona i zapovjednik iz stava 1 ovog člana dužni su da nadležnom organu za vrijeme vršenja kontrole osiguraju potreb ne uslove za rad u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 29

(Kontrola prelaska državne granice)

Zapovjednik iz stava 1 člana 28 ovog zakona u pogledu isprava o brodu, posadi, putnicima i teretu postupa po propisima i kontroli prelaženja i sigurnosti drž avne granice, carinskim propisima, kao i drugim zakonima i propisima.

Član 30

(Požar ili druga nezgoda)

Ako u luci, odnosno pristaništu nastane požar ili d ruga nezgoda, koja ugrožava sigurnost ljudskih živo ta, brodova i ostalih plovila, Kapetanija Distrikta je dužna da naredi da odre ñeni brod krene odmah na mjesto požara, odnosno nezgode, i to:

a) najbliži ili drugi brod radi spašavanja ugroženih ljudskih života; 10

b) doma ći brod radi spašavanja drugog doma ćeg broda i stvari sa tog broda koje su svojina doma ćih pravnih lica ili svojina državljana Bosne i Herc egovine, kao i radi zaštite životne sredine.

Član 31

(Odgovornost za štetu u luci)

(1) Plovila odgovaraju za štetu koju nanesu operati vnim obalama, lukobranima, lu čkim, odnosno pristanišnim ure ñajima, objektima i postrojenjima u luci, odnosno pr istaništu u skladu sa odredbom člana 133 ovog zakona.

(2) Plovila ne odgovaraju za štetu iz stava 1 ovog člana jedino u mjeri u kojoj je šteta prouzrokovana krivicom pravnog lica koje upravlja lukom, odnosno pristaništem ili stanjem operativne obale, lu čkih, odnosno pristanišnih ure ñaja, objekata i postrojenja u luci, odnosno pristaništu.

(3) Pod odgovornoš ću plovila, u smislu stava 1 ovog člana, podrazumijeva se odgovornost vlasnika plovila i brodara.

GLAVA VI - OSTALI OBJEKTI SIGURNOSTI PLOVIDBE

Član 32

(Dozvola za gradnju objekata na plovnom putu)

Saglasnost za izgradnju objekata sigurnosti plovidb e za: luku, sidrište, zimovnik, zimsko sklonište, marinu, tovarište, pristan, kupalište, skelski prel az izdaje šef Odjeljenja, u skladu sa odredbama Zak ona o vodama, drugim zakonima i propisima Bosne i Hercegovine.

Član 33

(Zimovnik)

(1) Šef Odjeljenja propisuje uslove sigurnosti plovidbe koje zimovnik na unutrašnjem plovnom putu mora da ispunjava.

(2) Odluku o zimovnicima na unutrašnjim plovnim putevima na kojima važi me ñunarodni ili me ñudržavni režim plovidbe, otvorenim za zimovanje stranih plov ila, kao i uslovima koje su dužni da ispunjavaju, donosi Vlada.

(3) U pogledu korištenja zimovnika na unutrašnjim p lovnim putevima na kojima važi me ñunarodni ili me ñudržavni režim plovidbe i pla ćanja naknada, strana plovila su izjedna čena sa doma ćim plovilima pod uslovom uzajamnosti.

(4) Kapetanija Distrikta propisuje pravila o redu u zimovnicima, zimskim skloništima, marinama, tovarištima, pristanima, kupalištima i skelskim pre lazima, uz prethodno pribavljenu saglasnost Odjelje nja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

11

Član 34

(Radiosaobra ćaj)

(1) Obalne radiostanice vrše radioslužbu, koja služ i zaštiti ljudskog života i sigurnosti plovidbe na unutrašnjim plovnim putevima.

(2) U vršenju radioslužbe iz stava 1 ovog člana, obalne radiostanice dužne su da organizuju sl užbu bdijenja.

(3) Brodovi koji su dužni da imaju brodsku radiosta nicu, za vrijeme plovidbe broda obavezno organizuju službu bdijenja, saglasno propisima o radiosaobra ćaju.

(4) Propise o na čnu i uslovima rada radioslužbe za sigurnost unutrašnje plovidbe donosi šef Odjeljenja.

DIO ČETVRTI - PLOVNI OBJEKTI

GLAVA I - BRODOVI

Član 35

(Sposobnost broda za plovidbu)

Brod je sposoban za plovidbu u odre ñenim granicama plovidbe i za odre ñenu namjenu:

a) ako ispunjava uslove propisane tehni čkim pravilima pravnog lica ovlaštenog za utvr ñivanje sposobnosti broda za plovidbu (u daljnjem tekstu: R egistar) u pogledu smještaja lica na brodu i zaštite ljudskog života na unutrašnjim vodama, za štite na radu članova posade i drugih lica, koja rade na brodu, zaštite broda, zaštite tereta i stvari na brodu, zaštite životne sredine;

b) ako ima propisan broj stru čno osposobljenih članova posade;

c) ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa odredbama i uslovima navedenim u brodskim ispravama i knjigama, odobrenoj tehni čkoj dokumentaciji broda i propisima, kojima se ure ñuje na čin i uslovi za prevoz putnika;

d) ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspore ñen i pravilno osiguran u skladu sa odredbama i uslovima navedenim u brodskim ispravama i knjigama, odobrenoj tehni čkoj dokumentaciji broda i propisima, kojima se ure ñuju na čin i uslovi prevoza tereta.

Član 36

(Tehni čki nadzor)

(1) Sposobnost broda za plovidbu utvr ñuje se vršenjem tehni čkog nadzora i izdavanjem izvoda iz brodskih isprava i knjiga.

(2) Tehni čki nadzor i izdavanje brodskih isprava i knjiga i izvoda iz brodskih isprava i knjiga vrši Registar u skladu sa njegovim tehni čkim pravilima na zahtjev vlasnika, odnosno brodara, inspekcijskog organa ili drugog ovlaštenog lica.

(3) Sposobnost broda za plovidbu provjerava se insp ekcijskim nadzorom, redovnim pregledom brodskih isprava i knjiga kao i pregledom broda ili njegovih dijelova.

Član 37

(Tehni čki nadzor broda)

12

Tehni čki nadzor broda obuhvata:

a) odobravanje tehni čke dokumentacije na osnovu koje se brod gradi ili p repravlja i tehni čke dokumentacije na osnovu koje se izra ñuju materijali, mašine, ure ñaji i oprema, koji su namijenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda;

b) nadzor nad izradom materijala, mašina, ure ñaja i opreme iz ta čke a) ovog stava koji se ugra ñuju i smještaju u brod;

c) nadzor nad gradnjom i prepravkom koja se vrši u toku gradnje ili izvo ñenja radova na brodu;

d) pregled postoje ćih brodova uklju čuju ći i nadzor nad izvo ñenjem popravki i obnavljanjem onih dijelova broda za koje je pregledom utvr ñeno da ih treba popraviti ili obnoviti.

Član 38

(Vrste pregleda broda)

(1) Pregledi postoje ćih brodova mogu biti osnovni, redovni i vanredni pregledi.

(2) Osnovni pregled je obavezni pregled kojem podliježe postoje ći brod prije po četka korištenja broda kod upisa u upisnik brodova, izmjena granica plovidbe i li drugih svojstava broda na koja se odnose odredbe tehni čkih pravila Registra.

(3) Redovni pregled broda je obavezni pregled, koje m podliježe postoje ći brod u vremenskim periodima propisanim tehni čkim pravilima Registra.

(4) Vanredni pregled broda obavlja se poslije pretr pljene havarije ili utvr ñenog nedostataka, koji može uticati na sposobnost broda za plovidbu, tokom i po slije obavljene ve će popravke ili obnove broda izvan zahtjeva koji proizilaze iz osnovnog, redovnog ili vanrednog pregleda broda, kad je brod bio u rasprem i duže od jedne godine kod privremene promjene namjen e ili podru čja plovidbe i u ostalim slu čajevima propisanim tehni čkim pravilima Registra.

Član 39

(Probna vožnja)

(1) Pregled broda radi utvr ñivanja njegove sposobnosti za obavljanje probne vož nje je obavezan pregled, kojem podliježe brod prije polaska na probnu plovidbu.

(2) Obim pregleda treba da bude takav da se sa sigu rnoš ću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uslovima propisanim za obavljanje probne plovidbe.

Član 40

(Pregled i prepravka na brodu)

(1) Obim i na čin obavljanja osnovnog pregleda i pregleda radi utv r ñivanja sposobnosti za obavljanje probne plovidbe, kao i vrsta, u čestalost i obim, na čin obavljanja i mogu ćnost odlaganja redovnog pregleda propisuju se tehni čkim pravilima Registra.

(2) Poslije obavljenog nadzora nad gradnjom, odnosno prepravkom broda ili poslije obavljenog bilo kojeg pregleda broda obavezno se prethodno obavještava Re gistar o bilo kakvim promjenama ili prepravkama strukture trupa broda, njegovih mašina, ure ñaja i opreme, koje podliježu tehni čkim pravilima Registra.

Član 41

(Utvr ñivanje sposobnosti broda za plovidbu pod odre ñenim uslovima)

13

(1) Vlasnik broda, odnosno brodar je obavezan da brod i opremu održava tako da brod ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, lica na brodu, stvari i životne sredine.

(2) Ako se pregledom utvrdi da brod nije sposoban z a plovidbu u granicama u kojima je do tada bilo dozvoljeno da plovi, Registar može da proglasi brod sposobnim za plovidbu u odre ñenim užim granicama, ako je brod sposoban za plovidbu u užim granicama.

(3) Registar može da proglasi brod sposobnim, da iz uzetno obavi jedno ili više putovanja, koja prelaze granicu plovidbe u kojima je brodu bilo dozvoljeno da plovi, ako se na osnovu obavljenog pregleda utvrdi da je brod sposoban za ta putovanja izvan dozvoljene granice plovidbe.

(4) Plovidba u užim i širim granicama iz stavova 2 i 3 ovog člana može se usloviti prevozom manjeg broja putnika ili manje koli čine stvari od dopuštenog broja putnika ili koli čine stvari i drugim uslovima kojima se obezbje ñuje sigurna plovidba.

(5) Registar može da brod koji nije putni čki, proglasi sposobnim da u granicama unutrašnjih p lovnih puteva prevozi putnike na jednom ili više putovanja ili za odre ñeno vrijeme, ako je njegova sposobnost za plovidbu utvr ñena prema odredbama ovog zakona i ako se pregledom utvrdi da brod ispunjava uslove za obavljanje takvog prevoza putnika.

Član 42

(Skela i ostali plovni i plutaju ći objekti)

(1) Odredbe ovog zakona o utvr ñivanju sposobnosti broda za plovidbu primjenjuju se i na skelu kada ona po svojim gabaritima odgovara gabaritima broda unut rašnje plovidbe, kao i na čamac kojim se obavlja javni prevoz.

(2) Odredbe ovog zakona o utvr ñivanju sposobnosti broda za plovidbu shodno se prim jenjuju i na ostale plovne i plutaju će objekte.

GLAVA II - BAŽDARENJE BRODA, BRODSKE ISPRAVE I KNJIGE

Član 43

(Baždarenje broda)

(1) Baždarenje broda je utvr ñivanje najve će dozvoljene istisnine, kao i istisnine za odre ñene vodene linije.

(2) Baždarenje teretnog broda je utvr ñivanje nosivosti broda, zavisno od gaza, odnosno uronjavanja broda.

(3) Baždarenje broda vrši Registar prema tehni čkim pravilima o baždarenju.

(4) Strane isprave o baždarenju priznaju se po osnovu uzajamnosti.

(5) Baždarenju podliježe svaki brod, koji se upisuj e u upisnik brodova Distrikta, kao i strani brod, k oji je baždaren prema pravilima, koja nisu u skladu sa tehni čkim pravilima Registra.

(6) Ponovno baždarenje doma ćeg broda obavlja se ako su posle baždarenja broda n astale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, upotrebi prost ora, broju putnika koji je dozvoljen u prevozu brod om, dodijeljenom nadvo ñu ili dodijeljenom gazu (uronjavanju) broda zbog ko jih se na brodu mijenja njegova 14 najve ća istisnina za odgovaraju ći gaz ili najve ća nosivost, ako se posumnja u pravilnost ve ć izvršenog baždarenja ili ako se brod unutrašnje plovidbe upisuje u upisnik pomorskih brodova.

(7) Ponovno baždarenje može da bude u cjelini ili djelimi čno.

(8) Visina naknade za baždarenje brodova odre ñuje se ugovorom izme ñu vlasnika, odnosno brodara i Registra.

Član 44

(Brodske isprave)

(1) Brodske isprave koje brod dužan da ima služe ka o dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

(2) U brodske knjige koje je brod dužan da vodi uno se se podaci o važnijim doga ñajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

(3) Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom sastavljaju se na jeziku i pismu koji su u služben oj upotrebi u Bosni i Hercegovini i na jednom od jezika predvi ñenih me ñunarodnim konvencijama.

(4) Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom obavezno se nalaze na brodu i uredno vode.

(5) Brodske isprave i knjige brodova unutrašnje plovidbe bez posade ne moraju se nalaziti na brodu ve ć se čuvaju kod vlasnika broda.

(6) Brodske isprave i knjige pokazuju se na zahtjev Kapetanije, kao i ostalih organa ovlaštenih po dru gim propisima.

(7) Brodske isprave stranih brodova priznaju se, po pravilu, pod uslovima uzajamnosti.

(8) Propise o brodskim ispravama i knjigama donosi šef Odjeljenja.

Član 45

(Brodsko svjedo čanstvo)

(1) Brod unutrašnje plovidbe obavezno ima brodsko svjedo čanstvo.

(2) Brodsko svjedo čanstvo sadrži sve podatke iz knjige upisnika brodov a u koji je brod unutrašnje plovidbe upisan.

(3) Brodskim svjedo čanstvom dokazuje se: pripadnost broda unutrašnje pl ovidbe u Bosni i Hercegovini, vrsta i namjena broda, njegova sposobnost za plovid bu, plovna mreža na kojoj je ovlašten da plovi, bro j putnika i masa tereta koju brod smije da prevozi.

(4) Brodsko svjedo čanstvo izdaje Kapetanija Distrikta.

(5) Brodsko svjedo čanstvo izdaje se na osnovu uvjerenja o sposobnosti broda unutrašnje plovidbe za plovidbu, koje izdaje Registar.

15

(6) Brodsko svjedo čanstvo na brodu unutrašnje plovidbe bez posade može se zamijeniti natpisom na brodskom trupu ili na stalno pri čvrš ćenoj plo či ili tabli na trupu, koji sadrži osnovne podatke iz brodskog svjedo čanstva.

(7) Kad se brodu promijeni ime, luka, odnosno prist anište upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili podru čje plovidbe, mijenja se i brodsko svjedo čanstvo.

Član 46

(Svjedo čanstvo o baždarenju)

(1) Brod unutrašnje plovidbe obavezno ima svjedo čanstvo o baždarenju.

(2) Svjedo čanstvom o baždarenju kod broda namijenjenom za prev oz robe dokazuje se istisnina za svaki centimetar gaza, a kod ostalih brodova unutrašnje p lovidbe istisninu pri najve ćem dozvoljenom gazu i gazu praznog broda, kao i slobodni bok broda unutrašnje plovidbe.

Član 47

(Važnost svjedo čanstva o baždarenju)

(1) Svjedo čanstvo o baždarenju prestaje da važi kada se zbog p repravki izvršenih na brodu unutrašnje plovidbe mijenja njegova istisnina.

(2) Važenje svjedo čanstva o baždarenju za teretne brodove traje deset godina, a za ostale brodove 15 godina od dana izdavanja. Važenje svjedo čanstva o baždarenju produžava se za deset, odnosno 15 godina, ako se utvrdi da podaci o istisnini ili nosivosti odgovaraju stanju na brodu.

Član 48

(Prestanak važnosti brodskog svjedo čanstva)

(1) Ako je doma ći brod unutrašnje plovidbe baždaren u inostranstvu kod nadležnog stranog organa, svjedo čanstvo o baždarenju koje je izdao taj organ prestaj e da važi kad brod do ñe u prvu luku, odnosno pristanište Bosne i Hercegovine.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana doma ćem brodu, koji ima strano svjedo čanstvo o baždarenju, Registar može odobriti da po dolasku u prvu luku, o dnosno pristanište Bosne i Hercegovine u periodu od godinu dana od dana dolaska, koristi to svjedo čanstvo ako je brod baždaren po sistemu, koji se ne razlikuje od sistema baždarenja po tehni čkim pravilima Registra.

Član 49

(Svjedo čanstvo o baždarenju broda bez posade)

Svjedo čanstvo o baždarenju broda bez posade može se zamije niti natpisom na brodskom trupu ili stalno pri čvrš ćenoj plo či ili tabli na trupu, koji sadrži tablicu krcanja iz svjedo čanstva sa fotokopijom ili ovjerenom kopijom tog svjedo čanstva, koja se nalazi na brodu bez posade ili tegl ja ču, odnosno potiskiva ču.

Član 50

(Brodski dnevnici)

(1) Brodski dnevnici podrazumijevaju: 16

a) brodski dnevnik koji je dužan da vodi brod unutrašn je plovidbe koji ima pogonski mašinski ure ñaj;

b) zdravstveni dnevnik koji je dužan da vodi brod unut rašnje plovidbe preko 50 tona istisnine koji ima posadu;

c) knjigu o uljima koju je dužan da vodi brod unutrašnje plovidbe, koji prevozi ulja i brod unutrašnje plovidbe, koji koristi te čno ulje.

(2) Brodski dnevnik, zdravstveni dnevnik i knjigu o uljima iz stava 1 ovog člana izdaje i ovjerava Kapetanija Distrikta.

Član 51

(Popis posade)

(1) Brod unutrašnje plovidbe sa posadom ima popis posade.

(2) Popis posade sadrži podatke o licima ukrcanim n a brod kao članovima posade, o njihovoj stru čnoj osposobljenosti i poslovima koje obavljaju, podatke o luci, odnosno pristaništu dolaska i odlaska brod a iz luke, odnosno pristaništa u me ñunarodnom saobra ćaju i o ukrcanim članovima porodice člana posade ukrcanog na brod.

(3) Popis posade izdaje Kapetanija Distrikta.

Član 52

(Isprava o deratizaciji)

(1) Brod koji obavlja me ñunarodna putovanja dužan je da posjeduje ispravu o izvršenoj deratizaciji ili potvrdu o osloba ñanju od deratizacije.

(2) Ispravom o osloba ñanju od deratizacije dokazuje se da se brod za odreñeno vrijeme, koje je utvr ñeno u ispravi, osloba ña od vršenja deratizacije.

(3) Isprave iz stava 1 ovog člana izdaje Kapetanija Distrikta.

Član 53

(Svjedo čanstvo o sigurnosti radioure ñaja)

(1) Brod unutrašnje plovidbe, koji ima radioure ñaj, koji ima svjedo čanstvo o sigurnosti radioure ñaja.

(2) Brod i čamac, koji su po propisima o radiosaobra ćaju dužni da imaju radioure ñaj, dužni su da vode radiodnevnik.

(3) Isprave iz stavova 1 i 2 ovog člana izdaje Kapetanija Distrikta.

DIO PETI - ČAMAC

Član 54

( Čamci unutrašnje plovidbe)

Čamci unutrašnje plovidbe mogu biti: 17

a) za privredne svrhe, kao na primjer: za prevoz putni ka i stvari, za ribolov, za va ñenje pijeska, šljunka i kamena, za potrebe zemljoradnika i sli čno;

b) za neprivredne svrhe, kao na primjer: za razonodu, sport, rekreaciju i sli čno;

c) za javne potrebe ( čamci inspekcije, čamci policije, organizacije za održavanje i obiljež avanje objekata sigurnosti plovidbe, vatrogasni čamci, čamci za carinski i drugi nadzor).

Član 55

(Strani čamac)

(1) Strani čamac je plovni objekat koji se smatra čamcem u skladu sa propisima države u kojoj je upisa n, odnosno evidentiran.

(2) Strani čamac koji nije upisan ili evidentiran u smislu stava 1 ovog člana, smatra se čamcem u skladu sa propisima države čiji je državljanin vlasnik čamca.

Član 56

(Sposobnost za plovidbu)

(1) Čamac je sposoban za plovidbu i odre ñenu namjenu ako je utvr ñena njegova sposobnost za plovidbu u pogledu njegove konstrukcije, plovnih svojstava, po gonskih i drugih ure ñaja i opreme, ako je upisan u upisnik čamaca i ako čamcem upravlja lice koje je stru čno osposobljeno za upravljanje čamcem.

(2) Strane isprave i sposobnosti čamaca za plovidbu, isprave o baždarenju i isprave o stru čnoj osposobljenosti lica za upravljanje čamcem priznaju se po osnovu uzajamnosti.

(3) Ako čamac, koji nije upisan na podru čju Bosne i Hercegovine pripada stranom državljaninu, koji nema boravište u Bosni i Hercegovini, a čamac nema isprave o sposobnosti za plovidbu, Kapeta nija Distrikta je dužna zabraniti plovidbu čamcu dok se pregledom čamca ne utvrdi njegova sposobnost za plovidbu.

(4) Odredba stava 3 ovog člana primjenjuje se i na čamac čije karakteristike ne odgovaraju ispravi za plovidbu.

(5) Nakon pregleda čamca, prema odredbi stava 3 ovog člana, čamcu se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu.

(6) Sposobnost čamca za plovidbu utvr ñuje pregledom Kapetanija Distrikta ili ovlašteno pr avno lice izabrano u skladu sa zakonom.

(7) Pregled čamca može biti osnovni, redovni i vanredni.

(8) Osnovnim pregledom provjeravaju se konstrukcija, plovna svojstva, pogonski ure ñaji i oprema čamca, koji ima ispravu o gradnji čamca, koju je izdao Registar, odnosno čamci izgra ñeni u stranoj zemlji ako imaju ispravu ovlaštenog stru čnog pravnog lica te zemlje.

(9) Visinu naknade za pregled čamca utvr ñuje Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

Član 57

(Baždarenje čamaca)

(1) Čamac se baždari prema tehni čkim pravilima Registra.

18

(2) Ako se popravkom ili prepravkom čamca mijenja njegova tonaža, čamac se obavezno ponovo baždari.

(3) Baždarenje čamca obavlja Registar.

(4) Visinu naknade za baždarenje utvr ñuje Registar.

Član 58

(Upisnik čamaca)

(1) Čamac se upisuje u upisnik čamaca, koji vodi Kapetanija Distrikta na čijem je podru čju prebivalište vlasnika čamca.

(2) U upisnik čamaca ne može se upisati čamac, koji je upisan, odnosno evidentiran u strani upisnik čamaca.

(3) Čamac upisan u upisnik obavezno ima oznaku, a može imati i ime.

(4) Poslije upisa čamca vlasniku se izdaje plovidbena dozvola sa registarskim brojem za identifikaciju.

(5) Propise o na činu utvr ñivanja sposobnosti čamca za plovidbu, upisu u upisnik i brisanju čamca iz upisnika donosi šef Odjeljenja.

Član 59

(Upravljanje čamcem)

(1) Čamcem može upravljati lice, koje je stru čno osposobljeno za upravljanje čamcem, što se dokazuje odgovaraju ćom ispravom.

(2) Propise o uslovima, koje je dužno da ispunjava lice za upravljanje čamcem, programu i na činu stru čnog osposobljavanja kao i obrascima, sadržaju i na činu izdavanja donosi šef Odjeljenja.

(3) Visinu naknade za polaganje stru čnog ispita za sticanje stru čne osposobljenosti za upravljanje čamcem utvr ñuje Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

Član 60

(Podru čje primjene)

Odredbe članova od 55 do 59 ovog zakona ne odnose se na:

a) čamce koji pripadaju brodu ili drugom plovnom objektu,

b) sportske čamce bez vlastitog pogona kao što su: vesla čki čamac, kajak, kanu, jedrilica i sli čne plovne objekte;

c) čamce koji nisu duži od tri metra, osim na čamce specijalne konstrukcije i pogonskog ure ñaja koje mu omogu ćuju da klizi po vodi kao što je: gliser, vodena cespa – ''ski jet'' i sli čno, ako se njima ne obavlja privredna djelatnost, čamac od gume i gumiranog platna bez vlastitog pogon a i daska za jedrenje.

DIO ŠESTI - JAHTA I SKELA

Član 61

(Jahta)

19

(1) Jahta je brod koji služi u neprivredne svrhe ak o je dužina trupa do 15 metara i više, širine trupa od tri metra i više ili čija je najve ća istisnina do 15 tona i više.

(2) Jahta je čamac koji služi u neprivredne svrhe ako ne ispunjava uslove o dužini, širini i istisnini za brod.

(3) Strana jahta je brod za neprivredne svrhe, odno sno čamac za neprivredne svrhe, odnosno za javne potrebe koji se smatra brodom, odnosno čamcem prema propisima države u kojoj je upisan, odn osno evidentiran, a ako nije upisan, odnosno evidentiran prema propisima države čiji je državljanin vlasnik jahte, odnosno čamca.

(4) Jahta je sposobna za plovidbu i odre ñenu namjenu ako je utvr ñena njena sposobnost za plovidbu u pogledu njene konstrukcije, plovnih svojstava, pogo nskih i drugih ure ñaja i opreme, ako je upisana u odgovaraju ći upisnik, odnosno evidenciju.

(5) Strane isprave o sposobnosti jahte za plovidbu, isprave o baždarenju i isprave o stru čnoj osposobljenosti lica za upravljanje jahtom priznaju se po osnovu uzajamnosti.

(6) Ako jahta koja nije upisana na podru čju Bosne i Hercegovine pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Bosni i Hercegovini, a jahta nema ispra ve o sposobnosti za plovidbu, Kapetanija Distrikta je dužna zabraniti plovidbu jahti dok se pregledom jah te ne utvrdi njena sposobnost za plovidbu, odnosno dok lice koje upravlja jahtom ne stekne sposobnost za upravljanje jahtom.

(7) Visinu naknade za sticanje stru čne osposobljenosti lica za upravljanje jahtom utvr ñuje Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

(8) Nakon pregleda jahte, prema odredbi stava 6 ovo g člana, za jahtu se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu.

(9) Propise o jahtama donosi šef Odjeljenja.

Član 62

(Skela)

(1) Skela je sposobna za plovidbu i odre ñenu namjenu ako je utvr ñena njena sposobnost za plovidbu i prevoz lica i stvari u pogledu njene konstrukcije, plovnih svojstava, pogonskih i drugih ure ñaja i opreme, ako je upisana u odgovaraju ći upisnik, odnosno evidenciju.

(2) Odredbe ovog zakona o utvr ñivanju sposobnosti broda za plovidbu odnose se i na skelu koja ispunjava uslove broda unutrašnje plovidbe u pogledu dužine, širine i istisnine.

(3) Zabranjen je prevoz skelom djece ispod sedam godina života bez pratnje odraslih lica.

(4) Zabranjen je prevoz skelom opasnih materija, os im manjih koli čina u propisanoj ambalaži za potrebe doma ćinstva.

(5) Na prevoz opasnih materija skelom primjenjuju s e na odgovaraju ći na čin propisi o prevozu opasnih materija.

(6) Skele se upisuju u upisnik skela, odnosno u evidenciju skela u kapetaniji na čijem se podru čju nalaze. 20

DIO SEDMI - PLUTAJU ĆI OBJEKAT

Član 63

(Plutaju ći objekat)

(1) Plutaju ći objekat je sposoban za plutanje, odnosno upotrebu na odre ñenim dijelovima unutrašnjih voda i za odre ñenu namjenu:

a) ako ispunjava uslove propisane tehni čkim pravilima Registra, odnosno namjenu u pogledu smještaja lica na plutaju ćem objektu i zaštite ljudskog života na unutrašnjim vodama, zaštite na radu stru čnih lica i drugih lica, koja rade ili borave na plu taju ćem objektu, zaštite plutaju ćeg objekta, zaštite tereta – stvari na plutaju ćem objektu, zaštite okoline;

b) ako ima propisani broj stru čno osposobljenih lica;

c) ako su smještaj i broj stru čnih lica i drugih lica, koja rade ili borave na plu taju ćem objektu u skladu sa propisima o sigurnosti plovidbe, koji su navedeni u ispravama ili knjigama plutaju ćeg objekta, odobrenoj tehni čkoj dokumentaciji plutaju ćeg objekta i drugim propisima kojima se ure ñuju uslovi boravka lica na plutaju ćem objektu;

d) ako je teret, odnosno ako su stvari na plutaju ćem objektu ukrcane, složene i osigurane u skladu sa propisima o sigurnosti plovidbe koji su navedeni u ispravama i knjigama plutaju ćeg objekta i drugim propisima kojima se ure ñuju uslovi smještaja ukrcanog, složenog i osigurano g tereta, odnosno stvari;

e) ako je plutaju ći objekat na odgovaraju ćem mjestu sigurno privezan, usidren ili položen na dno unutrašnjih voda.

(2) Na utvr ñivanje sposobnosti za plutanje, odnosno upotrebu na odre ñenom dijelu unutrašnjih voda, obalama i dnu tih voda i za odre ñenu namjenu, baždarenje, tehni čki nadzor i pregled plutaju ćeg objekta na odgovaraju ći na čin se primjenjuju odredbe ovog zakona, koje se odnose na brod.

Član 64

(Odobrenje za postavljanje plutaju ćeg objekta)

(1) Vlasnik plutaju ćeg objekta dužan je da ima odobrenje za postavljanj e, odnosno premještanje plutaju ćeg objekta na unutrašnjim vodama, obalama i dnu tih voda.

(2) Odobrenje za postavljanje, odnosno premještanje plutaju ćih objekata izdaje Kapetanija Distrikta u skladu sa ovim zakonom i propisima o kontroli prelaženja i sigurnosti državne granice, drugim zakonima i propisima.

(3) Propise o ispravama i knjigama plutaju ćih objekata donosi šef Odjeljenja.

(4) Na isprave i knjige plutaju ćih objekata na odgovaraju ći na čin se primjenjuju odredbe ovog zakona o brodskim ispravama i knjigama.

(5) Plutaju ći objekti se upisuju u upisnik plutaju ćih objekata.

(6) Upisnik plutaju ćih objekata vodi Kapetanija Distrikta.

(7) Zahtjev za upis plutaju ćeg objekta podnosi se u roku od 15 dana od dana izvršenog osnovnog pregleda, odnosno izdavanja isprave o sposobnost plutaju ćeg objekta za plutanje.

21

(8) Propise o plutaju ćim objektima donosi Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

DIO OSMI - POSADA

GLAVA I - ZAJEDNI ČKE ODREDBE

Član 65

(Posada broda)

(1) Posadu broda sa činjavaju lica ukrcana za izvršenje poslova na brodu i upisana u popis posade.

(2) Za vršenje poslova, kojim se osigurava plovidba , brod je dužan da ima odgovaraju ći broj članova posade sa propisanom stru čnom spremom i zvanjima u unutrašnjoj plovidbi.

(3) Propise o stru čnoj spremi, sastavu i broju članova posada plovnih objekata unutrašnje plovidbe i na čin odre ñivanja plutaju ćih postrojenja, koja imaju posadu, donosi šef Odjeljenja.

Član 66

(Član posade)

(1) Član posade broda, koji obavlja poslove kojima se os igurava plovidba može biti lice koje je steklo propisanu stru čnu spremu i odgovaraju će zvanje i koje za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovaraju će ovlaštenje kao i pripravnik za sticanje zvanja.

(2) Zvanje članova posade broda sti če se položenim odgovaraju ćim ispitom za odre ñeno zvanje i op će ovlaštenje.

(3) Pored op ćeg ovlaštenja za obavljanje poslova odgovaraju ćeg zvanja, članovi posade mogu da imaju i posebna ovlaštenja.

(4) Posebna ovlaštenja sti ču se položenim odgovaraju ćim ispitom za sticanje posebnih ovlaštenja.

(5) Op će i posebno ovlaštenje za obavljanje poslova na bro du može se dati samo licu, koje je tjelesno i duševno sposobno da obavlja posao na brodu što se u tvr ñuje ljekarskim pregledom i kontroliše periodi čnim pregledom.

(6) Propise o stru čnoj spremi, uslovima za sticanje zvanja, op ćim i posebnim ovlaštenjima članova posade brodova unutrašnje plovidbe kao i najmanji broj str u čno osposobljenih članova posade za sigurnu plovidbu, koji su dužni da imaju brodovi unutrašnje plovidbe donosi šef Odjeljenja.

Član 67

(Zdravstvena sposobnost članova posade)

(1) Zdravstvena sposobnost članova posade utvr ñuje se ljekarskim pregledom prije ukrcavanja na bro d i periodi čnim ljekarskim pregledima za vrijeme trajanja zaposlenja na brodu.

(2) Zdravstveni pregled obavlja se i u slu čaju kada član posade mijenja vrstu posla poslije nesretnog slu čaja, druge nezgode člana posade poslije brodoloma ili druge nezgode bro da, na zahtjev zapovjednika broda, Kapetanije i na osnovu li čnog zahtjeva.

22

(3) Lica koja se prijavljuju za rad na brodu, odnosno članovi posade, koji rade na radnim mjestima za koja se zahtijevaju posebni zdravstveni uslovi i tjelesn e i duševne sposobnosti obavezna su se podvrgnuti i odgovaraju ćim specijalisti čkim zdravstvenim pregledima.

(4) Vlasnik broda, odnosno brodar je obavezan da om ogu ći obavljanje zdravstvenih pregleda članova posade i da o tim pregledima vodi propisanu evidenciju.

(5) Troškove zdravstvenih pregleda, odnosno specija listi čkih zdravstvenih pregleda kao i imunizacije članova posade snosi vlasnik broda, odnosno brodar.

(6) Članu posade, koji je privremeno nesposoban za rad, pod uticajem opojnih droga ili alkohola ili je u takvom tjelesnom ili duševnom stanju da je nesposob an za sigurno vršenje poslova i dužnosti na brodu, zabranjuje se vršenje poslova i dužnosti na brodu.

(7) Pravilnik o zdravstvenoj sposobnosti članova posade unutrašnje plovidbe donosi šef Odjelj enja za zdravstvo i ostale usluge.

Član 68

(Dužnost članova posade)

(1) Član posade je dužan da vrši poslove na brodu u skla du sa pravilima navigacije, na na čin koji omogu ćava sigurnost saobra ćaja, koji ne ošte ćuje brod ili teret na njemu i ne ugrožava sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i drugih lica na brodu kao i životnu sredinu od zaga ñivanja opasnim i štetnim materijama od strane broda.

(2) Sastav brodske straže obavezan je da u svako vr ijeme odgovara posebnim okolnostima kao što su: vrijeme, vidljivost, vodostaj, gusto ća saobra ćaja i sli čno, u kojima se vrši straža.

(3) Član posade za vrijeme stražarenja ne smije da napus ti mjesto i prostoriju u kojoj se stražari bez odobrenja dežurnog oficira.

(4) Oficiri straže za vrijeme trajanja straže ne smiju napuštati svoje mjesto na straži.

(5) Na brodu usidrenom na plovnom putu organizuje se neprekidno obavljanje straže.

(6) Na brodu usidrenom izvan plovnog puta ili vezan om za obalu nije obavezno organizovanje obavljanja straže, izuzev ako to zahtijevaju posebne okolnosti ili po nalogu Kapetanije.

Član 69

(Brodarska knjižica)

(1) Član posade na brodu može da bude samo lice koje ima brodarsku knjižicu.

(2) Brodarska knjižica je isprava, kojom se dokazuj e identitet, zvanje i stru čna osposobljenost člana posade, zdravstveno stanje, svojstvo člana posade i trajanje zaposlenja na brodu.

23

Član 70

(Povratno putovanje)

(1) Ako član posade za vrijeme trajanja, odnosno poslije prestanka zaposlenja bude iskrcan sa broda, izvan njegove luke, odnosno pristaništa ukrcavanja brodar je obavezan, da obezbijedi povratak u luku, odnosn o pristanište ukrcavanja.

(2) Ako brodar ne postupi u smislu stava 1 ovog člana kada je brod u inostranstvu, povratno putovanj e u luku, odnosno pristanište ukrcavanja obezbje ñuje ovlašteni predstavnik Bosne i Hercegovine.

(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog člana odnosi se i na članove porodice iskrcanog člana posade, koji su sa njim bili ukrcani na brodu.

(4) Troškove povratnog putovanja iz stavova 1 i 2 ovog člana, članu posade snosi brodar broda.

(5) Brodar ima pravo regresa sredstava utrošenih za pla ćanje troškova povratnog putovanja od člana posade broda, koji se bez odobrenja iskrcao sa brod a i time svojom voljom prekinuo zaposlenje ili koji se iskrcao sa broda zbog povrede ili oboljenja koje je sebi prouzrokovao namjerno ili grubom nepažnjom.

(6) Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvataju troškove za smještaj, ishranu i prevoz člana posade od trenutka njegovog iskrcavanja sa bro da do trenutka njegovog povratka u luku, odnosno pristanište ukrcavanja, odnosno u mjesto njegovog prebivališta ili boravišta.

(7) Odredba stava 6 ovog člana odnosi se i na članove porodice iskrcanog člana posade broda.

(8) Povratno putovanje smatra se obezbije ñenim ako je članu posade broda obezbije ñen posao na brodu, koji plovi u luku, odnosno pristanište u kome je sjedište brodara.

(9) U slu čaju iz stava 8 ovog člana, članu posade pripada naknada za posao, koji je obavljen na brodu.

(10) Odredbe ovog člana odnose se i na strance, koji su članovi posade broda unutrašnje plovidbe po osnovu uzajamnosti.

Član 71

(Obaveza obavještavanja)

(1) Član posade dužan je da odmah obavijesti zapovjednika, odnosno dežurnog oficira:

a) o svakom vanrednom doga ñaju, koji bi mogao da ugrozi sigurnost broda, putni ka, drugih lica ili tereta na brodu, kao i da zagadi životnu sredinu opasnim i štetnim materijama od strane broda;

b) kada na plovnom putu uo či da pojedina svjetla ne rade, odnosno oznake, plut a če ili drugi ure ñaji nisu na svom mjestu.

(2) O okolnostima iz stava 1 ta čke b ovog člana zapovjednik broda obavezan je bez odlaganja da obavijesti nadležnu kapetaniju.

(3) U slu čaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije, članovi posade broda dužni su da preduzmu potrebne mjere za spašavanje, broda, putnika, drugi h lica i tereta na brodu, kao i zaštitu životne sre dine dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.

Član 72

24

(Nadoknada štete)

(1) Brodar je obavezan da članu posade i članovima njegove porodice, koji su ukrcani s njim n a brodu nadoknadi štetu prouzrokovanu na stvarima namijenje nim za njihovu li čnu upotrebu, a koje su mu uništene ili ošte ćene prilikom brodoloma ili druge havarije.

(2) Članu posade, koji je zaposlen kod brodara, u slu čaju havarije postoji obaveza isplate naknade za svaki dan trajanja nezaposlenosti u skladu sa ugovorom o radu.

(3) Za povratno putovanje člana posade broda, koji je pretrpio havariju primje njuje se odredba člana 70 ovog zakona.

Član 73

(Odgovornost brodara)

(1) Za štetu nastalu usljed tjelesne povrede ili sm rti člana posade broda, odgovara brodar ako je tjelesna povreda ili smrt nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje brodar odgovara.

(2) Krivica brodara se pretpostavlja, dok se protiv no ne dokaže, ako je smrt ili tjelesna povreda člana posade nastupila posredno ili neposredno kao poslje dica brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, požara ili mana broda.

GLAVA II - ZAPOVJEDNIK BRODA

Član 74

(Zapovjednik broda)

(1) Posadom i svim drugim licima na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

(2) Zapovjednik doma ćeg broda je državljanin Bosne i Hercegovine.

(3) Zapovjednika broda imenuje i razrješava sa dužnosti brodar.

(4) U slu čaju smrti, sprije čenosti ili odsutnosti, zapovjednika broda zamjenjuj e sa svim njegovim ovlaštenjima, najstariji oficir palube, koji je državljanin Bosne i Hercegovine.

(5) Odredba stava 2 ovog člana ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u odgovaraju ći upisnik Bosne i Hercegovine.

(6) Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu, obavlja javna ovlaštenja na brod u i zastupa brodara u granicama odre ñenim ovim zakonom i drugim propisima.

(7) Ako je zapovjednik strane jahte upisane u odgov araju ći upisnik Bosne i Hercegovine, strano fizi čko lice ili lice bez državljanstva, javna ovlaštenja o bavlja najstariji oficir palube ako je državljanin Bosne i Hercegovine ili ima boravište na podru čju Bosne i Hercegovine.

(8) Ako brod unutrašnje plovidbe sa vlastitim pogon om tegli ili potiskuje druge brodove, zapovjednik t og broda je rukovodilac cijelog tegljenog ili potiskivanog sastava.

25

(9) Zapovjednik broda je obavezan da se brine o sna bdijevanju broda, o vo ñenju brodske dokumentacije i ispravnosti trupa, mašina, ure ñaja i opreme broda, sigurnosti brodskih ure ñaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrc avanju, slaganju, prevozu i iskrcavanju tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putni ka i o izvršavanju svih ostalih zadataka u vezi sa plovidbom.

(10) Zapovjednik broda obavezan je da u propisanim rokovima vrši vježbe čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje, kao i ure ñajima za otkrivanje, spre čavanje i gašenje požara.

(11) Zapovjednik broda dužan je da za vrijeme plovidbe bude na brodu.

(12) Zapovjednik broda dužan je da prije polaska na put provjeri ispravnost broda, koji mu omogu ćava da izvrši odre ñeno putovanje i da obezbijedi da se sve propisane i sprave i knjige, kao i članovi posade nalaze na brodu, a pri prevozu putnika da utvrdi da li su preduzete sve mjere za sigurnost putnika.

(13) Zapovjednik broda unutrašnje plovidbe vlastiti m pogonom je dužan da prije polaska na put brodovima u tegljenom, odnosno potiskivanom sastavu provjeri ispravnost i sposobnost svih brodova za izvršenje odre ñenog putovanja.

(14) Zapovjednik broda, odnosno oficir palube u smj eni koji upravlja vo ñenjem broda, obavezan je da preduzme sve mjere za sigurnost broda i plovidbe.

(15) Zapovjednik broda i lice, koje ga u smjeni zam jenjuje odgovorni su, svaki za vrijeme svoje smjene , za sigurnost broda i plovidbe.

(16) Zapovjednik broda obavezan je da li čno rukovodi brodom kad god to zahtijeva sigurnost b roda, a naro čito kad brod uplovljava ili isplovljava iz luke, od nosno pristaništa, kanala, kao i za vrijeme slabe vidljivosti ili kad to zahtjeva sigurnost broda.

(17) Prisutnost pilota na brodu unutrašnje plovidbe kada tegli, odnosno potiskuje drugi brod ne osloba ña zapovjednika broda od odgovornosti za upravljanje brodom.

(18) Zapovjednik broda ne može primiti za člana posade broda lice koje nema brodarsku knjižicu.

(19) Zapovjednik broda ne može primiti za člana posade broda lice koje nije državljanin Bosne i Hercegovine, izuzev u propisanim slu čajevima.

Član 75

(Spašavanje broda, putnika, stvari i vanredni doga ñaji)

(1) Ako su u slu čaju opasnosti za brod sve mjere preduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha tako da je propast broda neizbježna, zapovjednik broda je o bavezan prije svega da preduzme mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih lica na brodu, da ukloni brod prije potonu ća sa plovnog puta, ako je to mogu će i da naredi da se brod napusti.

(2) U slu čaju stava 1 ovog člana zapovjednik broda je obavezan da preduzme sve mjere za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slu čaja dozvoljavaju i mjere za spašavanje drugih brods kih isprava i knjiga, karata tog putovanja kao i gotovog novca brodske blagajne.

(3) Zapovjednik broda smije da napusti brod tek poš to je, u granicama stvarnih mogu ćnosti, preduzeo sve mjere u skladu sa ovim članom. 26

(4) Ako na brodu nastupi doga ñaj, koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili nastupi vanredni doga ñaj brodu, putnicima, drugim licima ili stvarima na bro du ili se primijeti zaga ñivanje opasnim i štetnim materijama na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je da odmah opis tog doga ñaja unese u brodski dnevnik, a najkasnije za 24 sata podnese izvještaj Kapetaniji sa izvodom iz brodskog dnevnika.

(5) Ako je doga ñaj iz stava 4 ovog člana nastupio za vrijeme plovidbe, zapovjednik brod a je obavezan da izvještaj o doga ñaju zajedno sa izvodom brodskog dnevnika podnese u roku od 24 sata kapetaniji u luci, odnosno pristaništu u koje brod najprije uplovi, od nosno ovlaštenom predstavniku Bosne i Hercegovine ako se brod nalazi u inostranstvu.

(6) Zapovjednik broda obavezan je da unese u brodsk i dnevnik ro ñenje i smrt lica na brodu, nazna čuju ći mjesto ili poziciju broda u vrijeme ro ñenja, odnosno smrti kao i da primi izjavu posljednj e volje i da tu izjavu unese u brodski dnevnik navode ći vrijeme kada je posljednju izjavu volje primio.

(7) Zapovjednik broda obavezan je da o činjenici ro ñenja i smrti i o primanju izjave posljednje volje sa čini zapisnik na propisan na čin i dostavi ga kapetaniji u luci, odnosno pristaništu u koje stigne, a u inostranstvu najbližem ovlaštenom predstavniku Bosne i Hercegovine.

Član 76

(Zapovijedanje)

(1) Zapovjednik broda ovlašten je i dužan da svim l icima na brodu izdaje nare ñenja, kojima se osigurava brod i plovidba, održavanje reda na brodu, kao i da nadzire izvršenje izdatih nare ñenja.

(2) Zapovjednik broda je ovlašten da za vrijeme plo vidbe ograni či slobodu kretanja na brodu svakom licu koje teži da ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih lica, stvari na brodu i životne sredine zaga ñivanjem opasnim i štetnim materijama.

(3) Sloboda kretanja može da se ograni či samo ako je to neophodno radi sigurnosti putnika i drugih lica i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite životne sredine.

(4) Za stranog državljanina ograni čenje slobode kretanja može da traje najduže do dola ska broda u prvu luku, odnosno pristanište u koje brod uplovi, a za državljanina Bosne i Hercegovine najduže do dolaska broda u prvu luku, odnosno pristanište Bosne i Hercegovine.

(5) Zapovjednik broda je ovlašten da člana posade broda, koji narušava sigurnost plovidbe udalji sa radnog mjesta, a po potrebi, da ga iskrca sa broda i vrati u luku, odnosno pristanište ukrcavanja, odnosno u luku ili pristanište u kome je sjedište brodara.

(6) Ovlaštenja zapovjednika odnose se i na brod u t egljenju ili potiskivanju, a mjere se unose u brods ki dnevnik sa obrazloženjem.

Član 77

(Ovlaštenja zapovjednika u slu čaju krivi čnog djela)

(1) Zapovjednik broda je ovlašten, ako za vrijeme p utovanja član posade broda, putnik ili drugo lice na brodu izvrši krivi čno djelo, da preduzme, prema okolnostima, potrebne mjere da se sprije či ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i mjere za obezbje ñenje i pokretanje postupka radi utvr ñivanja odgovornosti izvršioca.

27

(2) Ako postoji opasnost da izvršilac djela iz stav a 1 ovog člana pobjegne ili djelo ponovi, zapovjednik broda je ovlašten da ograni či slobodu kretanja na brodu izvršiocu krivi čnog djela, da ga liši slobode, da se ispitivanjem izvršioca, svjedoka, o čevidaca i ošte ćenih utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvrš eno i posljedice koje su nastupile, da se o svakom saslušanju sastavi zapisnik, da se kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili pomo ću kojih je krivi čno djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izv ršenog djela vidljivi, kao i da se preduzmu druge mjere ra di utvr ñivanja okolnosti pod kojima je krivi čno djelo izvršeno.

(3) Zapovjednik broda iz stava 1 ovog člana je ovlašten, ako se brod nalazi u inostranstvu, da o izvršenom krivi čnom djelu podnese izvještaj ovlaštenom predstavniku Bosne i Hercegovine i da sa izvršiocem krivi čnog djela postupi prema uputstvima tog predstavnika.

(4) Po uplovljavanju u prvu luku, odnosno pristaniš te Bosne i Hercegovine u koje brod najprije uplovi, zapovjednik broda je dužan da izvršioca krivi čnog djela preda nadležnom organu u toj luci, odnosn o pristaništu sa pismenim izvještajem o izvršenom kri vi čnom djelu, zapisnicima i predmetima iz stava 2 ovog člana.

(5) Preduzete mjere unose se u brodski dnevnik sa obrazloženjem.

Član 78

(Samovoljno napuštanje broda)

(1) Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod:

a) ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke, odnosno pristaništa;

b) ako je bio sprije čen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, odnosno pristaništa, i

c) ako se u roku od tri dana, od dana odlaska broda iz luke, odnosno pristaništa, nije prijavio organu iz stava 2 ovog člana.

(2) Zapovjednik broda je obavezan da, ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod, prijavi napuštanje broda Kapetaniji, a u inostranstvu ovlaštenom predstavniku Bosne i Hercegovine.

(3) Zapovjednik broda je dužan da zapisni čki utvrdi, koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu.

(4) Zapisnik se sastavlja u prisustvu dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.

(5) Zapovjednik broda je dužan da u brodski dnevnik unese bilješke o samovoljnom napuštanju broda i stvarima člana posade, koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom organu.

(6) Nadležni organ u luci, odnosno pristaništu, koj i primi stvari iz stava 4 ovog člana, predaje stvari njegovoj užoj porodici ili roditeljima, ili licu ko je odredi nadležni organ starateljstva, ukoliko nem a njegove uže porodice ili roditelja.

DIO DEVETI - KAPETANIJE I NADZOR

GLAVA I - KAPETANIJA DISTRIKTA

Član 79

(Kapetanija Distrikta)

28

(1) Kapetanija Distrikta je organizaciona jedinica Odjeljenja za javne poslove Vlade za obavljanje poslova odre ñenih ovim zakonom, drugim zakonima i propisima Dist rikta (u daljnjem tekstu: Kapetanija Distrikta).

(2) Propise o Kapetaniji Distrikta, o sistematizaci ji radnih mjesta, ovlaštenjima i legitimacijskim ispravama lica u Kapetaniji, vozilima, plovnim i pl utaju ćim objektima i oznakama na plovnim i plutaju ćim objektima Kapetanije donosi Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

(3) Kapetanija Distrikta ima svoj pe čat čiji sadržaj se reguliše posebnim propisom.

Član 80

(Poslovi Kapetanije)

(1) Kapetanija Distrikta obavlja administrativno-up ravne, stru čne, tehni čke i druge poslove na plovnim putevima koji se odnose na:

a) vo ñenje upisa i brisanja plovnih i plutaju ćih objekata;

b) izdavanje brodskih isprava i knjiga;

c) utvr ñivanje sposobnosti za plovidbu odre ñenih plovnih i plutaju ćih objekata;

d) utvr ñivanje stru čne osposobljenosti za upravljanje odre ñenim plovnim i plutaju ćim objektima;

e) održavanja reda u luci, odnosno pristaništu, zimovn iku, zimskom skloništu, pristanu, tovarištu, marini, skelskom prelazu, kupalištu i ostalim dijelovima voda i obala unutrašnjih plovnih puteva;

f) hidrološko osiguranje plovidbe na unutrašnjim vodama;

g) traganje i spašavanje lica i stvari na unutrašnjim vodama;

h) i druge poslove, koje su im ovim zakonom i drugim propisima stavljene u nadležnost.

(2) Kapetanija Distrikta je ovlaštena da izdaje dopunski akt o ure ñenju plovidbe tzv. saop ćenje brodarstvu, kojim se na najneposredniji na čin, po ukazanoj potrebi i na odre ñenim dijelovima unutrašnjih plovnih puteva, privremeno ure ñuje plovidba, u skladu sa odredbama ovog zakona.

GLAVA II - INSPEKCIJSKI NADZOR

Član 81

(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor nad provo ñenjem odredaba ovog zakona obavlja saobra ćajna inspekcija (u daljnjem tekstu: Inspekcija).

(2) U vršenju nadzora, inspekcija izdaje nare ñenja i izri če zabrane pismenim rješenjem.

Član 82

(Inspekcijski poslovi)

Inspekcijski poslovi, koji se odnose na obavljanje nadzora nad provo ñenjem odredaba ovog zakona obuhvataju nadzor nad:

a) doma ćim plovnim i plutaju ćim objektima u vezi sa njihovom sposobnoš ću za plovidbu, odnosno za plutanje;

b) stranim brodovima u lukama, odnosno pristaništima u vezi sa zaštitom lica na brodu i zaštitom životne sredine;

c) obavljanjem plovidbe plovnih objekata i postavljanja i premještanja plutaju ćih objekata;

d) ispravnim funkcionisanjem objekata sigurnosti plovidbe; 29

e) unutrašnjim vodama s ciljem spre čavanja zaga ñivanja unutrašnjih voda opasnim i drugim štetnim materijama sa plovnih i plutaju ćih objekata;

f) provo ñenjem propisanog režima luka, odnosno pristaništa o tvorenih za me ñunarodni saobra ćaj, stanjem zimovnika otvorenih za zimovanje stranih brodova;

g) održavanjem i obilježavanjem plovnih puteva i stanjem objekata sigurnosti plovidbe;

h) vršenjem radioslužbe namijenjene za sigurnost plovidbe na unutrašnjim plovnim putevima;

i) prevozom putnika i stvari, tegljenjem, odnosno poti skivanjem i drugim plovidbenim poslovima u vezi sa zaštitom ljudskih života i imovine;

j) zaštitom unutrašnjih plovnih puteva od zaga ñivanja opasnim i drugim materijama sa plovnih i plutaju ćih objekata;

k) uslovima života i rada posade na plovnim i plutaju ćim objektima;

l) ostale poslove, koji se odnose na obavljanje nadzor a u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Član 83

(Nadzor nad brodom)

(1) Nadzorom nad brodom provjerava se da li brod im a važe će brodsko svjedo čanstvo, važe će uvjerenje o baždarenju, dozvolu za obavljanje prevoza, dozvolu za va ñenje potonule stvari.

(2) Ako strani brod ima važe će isprave iz stava 1 ovog člana nadzor se ograni čava na: provjeru da li odgovara položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka podacima iz tih isprava; da li je brod ukrcan u skladu sa dobijenom teretnom linijom, odnosno slobo dnog boka; da li je teret pravilno raspore ñen prema uslovima navedenim u tim ispravama; da li strani br od, koji vrši ukrcavanje i iskrcavanje tereta ima važe ću ispravu kojom se iskazuje ispravnost brodskih ure ñaja za ukrcavanje ili iskrcavanje tereta i da li je stanje tih ure ñaja u skladu sa podacima iz te isprave.

(3) Ako se utvrdi da strani brod nema važe će isprave, da položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka ne odgovara podacima iz tih isprava, da brod nije ukrc an u skladu sa teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka, da teret nije pravilno raspore ñen, zabranjuje se brodu da isplovi iz luke, odnosno pristaništa sve dok ne bude mogao da nastavi plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.

(4) Ako se utvrdi da strani brod zbog nedostataka z aga ñuje životnu sredinu uljem, opasnim ili drugim štetnim materijama zabranjuje se brodu da isplovi i z luke, odnosno pristaništa sve dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.

(5) Ako se utvrdi da strani brod nema važe ću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskog ure ñaja za ukrcavanje i iskrcavanje stvari ili ako se utvrdi d a stanje tih ure ñaja nije u skladu sa podacima iz te isprave, zabranjuje se ukrcavanje, odnosno iskrcavanje stvari ure ñajima broda.

(6) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz op ravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima iz brodskih isprava ili da je strani brod ukrcao ve ći broj putnika od dozvoljenog ili da nema najmanji broj stru čno osposobljenih članova posade ili da je o čito brod u takvom stanju, odnosno sa takvim brojem putnika, odnosno t akvim stanjem posade da ne bi bio sposoban da nastavi plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranjuje se isplovljavanje iz luke.

Član 84

(Inspekcijski nadzor nad sposobnoš ću broda za plovidbu)

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobno š ću broda za plovidbu provjerava se da li brod ima važe će brodske isprave i knjige, da li su na brodu od da na izdavanja, odnosno potvr ñivanja brodskih 30 isprava nastale takve bitne promjene zbog kojih je o čigledno da brod u takvom stanju nije sposoban da plovi bez opasnosti za lica i stvari na njemu i opa snosti za životnu sredinu, da li brod ispunjava usl ove iz člana 88 ovog zakona, da li je na bokovima broda ucr tana propisana oznaka teretne linije, odnosno linij e slobodnog boka, da li posada uvježbana u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje, odnosno ure ñajima za otkrivanje, spre čavanje i gašenje požara i provjerava se da li brod ima važe ći registar teretnog ure ñaja i da li stanje ure ñaja za iskrcavanje i ukrcavanje odgovara podacima i z registra ure ñaja.

(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrd e nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu nare ñuje se zapovjedniku broda da u odre ñenom roku otkloni utvr ñene nedostatke.

(3) Ako se utvr ñeni nedostaci ne otklone u odre ñenom roku ili ako su utvr ñeni nedostaci takve prirode da ugrožavaju sigurnost broda, lica i stvari na njemu i životne sredine, zabranjuje se brodu dalja plovidba sve dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzima mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da brod nema važe ći registar teretnog ure ñaja ili ako stanje tih ure ñaja nije u skladu sa registrom teretnog ure ñaja, zabranjuje se obavljanje ukrcavanja, odnosno iskrcavanja ili prekrcavanja stvari vlastitim ure ñajima za obavljanje tih radnji.

Član 85

(Inspekcijski nadzor luke, odnosno pristaništa)

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrd i da luke, odnosno pristaništa otvorena za me ñunarodni saobra ćaj ne odgovaraju propisanim uslovima, ili da je sta nje luka, odnosno pristaništa i zimovnika takvo da predstavlja opasnost za sigurnos t plovnih objekata, nare ñuje se pravnom licu ili ovlaštenom organu, koje iskorištava luku, odnosno p ristanište i zimovnik da u cilju otklanjanja utvr ñenih nedostataka u odre ñenom roku preduzme odgovaraju će mjere ili obavi potrebne radove.

(2) Ako odgovaraju će mjere ili potrebni radovi ne budu izvršeni u odre ñenom roku, inspekcija zabranjuje pristajanje plovnih objekata uz dio operativne ili druge obale za koji je utvr ñen nedostatak dok ne bude omogu ćeno sigurno pristajanje plovnih objekata, zabranjuj e upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela kao i sidrišta i zimovnika, koji neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, lica i stvari kod ukrcavanja, odnosno iskrcavanja i prekrcavanja ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog ure ñaja zagadi životna sredina, zabranjuje promet u luci, odnosno pristaništu, sidrištu, zimov niku sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja ovih objekata u ispravnom stanju.

(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrd i da je stanje plovnog puta ili objekta sigurnosti za poboljšanje uslova plovidbe na plovnom putu takvo d a ugrožava sigurnost plovidbe, nare ñuje se pravnom licu ili drugom organu koji održava ili obilježava plovne puteve da ukloni smetnje na plovnom putu i objektima sigurnosti za poboljšanje uslova plovidbe, da plovni put i sve objekte dovede u stanje za sigurnu plovidbu i privremeno zabrani plovidbu ako na plovnom putu nisu preduzete mjere za sigurnu plovidbu.

(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrd i da plovni put nije obilježen, da objekti za obilježavanje i signalizaciju ne rade ispravno, odn osno da radiostanice ne rade u skladu sa propisima o radiosaobra ćaju, nalaže se izabranom pravnom licu ovlaštenom za obavljanje poslova održavanja i obilježavanja objekata sigurnosti plovidbe da plovn i put obilježi, da objekte za obilježavanje i signalizaciju dovede u ispravno stanje i da obezbij edi pravilan rad radiostanica i da po potrebi privr emeno zabrani plovidbu do otklanjanja smetnji za plovidbu.

(5) Ako inspekcija utvrdi da se izgradnja, odnosno održavanje hidrogra ñevinskih objekata, kao i ostalih radova na unutrašnjim plovnim putevima i obalama ti h puteva obavlja na na čin kojim se ugrožava 31 sigurnost plovidbe nare ñuje izvo ñaču radova privremenu zabranu daljnjih radova, a po p otrebi uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.

(6) Ako inspekcija utvrdi da član posade nema ovlaštenje za obavljanje odre ñenih poslova ili nema važe ću ispravu o ukrcavanju naložit će da u odre ñenom roku otkloni utvr ñeni nedostatak, a ako član posade ne otkloni utvr ñeni nedostatak, inspekcija nalaže zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.

(7) Ako inspekcija utvrdi da je član posade ili lice koje upravlja čamcem u tolikoj mjeri umorno, bolesno ili pod dejstvom droga, odnosno psihoaktivnih ili p sihotropnih supstanci ili takvom duševnom, odnosno tjelesnom stanju da je nesposobno za obavljanje pos lova u vezi sa sigurnoš ću plovidbe nalaže zapovjedniku da ga smijeni sa dužnosti, odnosno sprije či da upravlja čamcem.

(8) Ako inspekcija utvrdi da brod nema dozvolu za o bavljanje prevoza putnika i stvari, tegljenja, odno sno potiskivanja ili drugih plovidbenih poslova, odnosn o da je brod ukrcao ve ći broj lica ili ve ću koli činu stvari nego što je dozvoljeno, ili je teret smješte n tako da ugrožava sigurnost broda ili lica na brod u, naložit će da se iskrcaju prekobrojna lica, odnosno da se is krca koli čina tereta iznad dozvoljene granice, odnosno da se teret smjesti na propisan na čin.

(9) Ako zapovjednik broda nema dozvolu ili ne izvrš i nare ñenja iz stava 8 ovog člana inspekcija zabranjuje brodu isplovljenje, odnosno zabranjuje njegovu plovidbu.

Član 86

(Dužnosti inspekcije)

(1) Ako inspekcija utvrdi da nije postupljeno u skl adu sa ovim zakonom ili drugim propisom, dužna je naložiti otklanjanje utvr ñenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u zakonom p ropisanom roku, da podnese prijedlog za pokretanje krivi čnog postupka i prekršajnog postupka, odnosno da pre duzme i druge mjere i da izvrši i druge radnje u skladu sa ovim zakonom i drugim propisom.

(2) Inspekcija je dužna da vodi evidenciju o izdati m rješenjima, preduzetim mjerama i prijedlozima za pokretanje postupaka.

(3) Inspekcija je dužna da čuva podatke za koje sazna vršenjem inspekcijskog na dzora ako su ti podaci službena ili poslovna tajna.

(4) Inspekcija je dužna da pri vršenju inspekcijskog nadzora ima legitimacijsku ispravu.

(5) Inspekcija je dužna da pri vršenju inspekcijskog nadzora nosi propisanu službenu odje ću.

DIO DESETI - PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE PLOVNIH I

PLUTAJU ĆIH OBJEKATA

GLAVA I - PRIPADNOST I IDENTIFIKACIJA BRODA

Član 87

(Pripadnost broda)

32 Pripadnost Bosni i Hercegovini brod sti če upisom u odgovaraju ći upisnik brodova, odnosno izdavanjem brodskog svjedo čanstva.

Član 88

(Identifikacija broda)

(1) Brod koji je upisan u upisnik brodova dužan je imati ime i ime luke, odnosno pristaništa upisa.

(2) Brod iz stava 1 ovog člana dužan je da nosi i druge oznake za identifikac iju odre ñene tehni čkim pravilima Registra, odnosno sposobnosti za plutanje plutaju ćih objekata.

(3) Dva broda ne mogu da imaju isto ime, odnosno oznaku za identifikaciju.

(4) Ostali plovni, odnosno plutaju ći objekti dužni su da imaju oznaku odre ñenu tehni čkim pravilima Registra, odnosno sposobnosti za plutanje plutaju ćih objekata.

(5) Dva plovna, odnosno dva plutaju ća objekta ne mogu da imaju istu oznaku za identifikaciju.

(6) Sidro na brodovima unutrašnje plovidbe dužno je da ima oznaku pripadnosti brodu, odnosno brodaru unutrašnje plovidbe.

(7) Propise o odre ñivanju imena i oznaka, vo ñenju evidencije o imenima i oznakama plovnih i odre ñenih plutaju ćih objekata donosi šef Odjeljenja.

GLAVA II - UPIS I BRISANJE BRODOVA

Član 89

(Upis broda)

(1) U upisnik brodova upisuje se brod koji je u cje lini u svojini fizi čkih lica koja su državljani Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini, odnosno pravnih lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.

(2) U upisnik brodova može da bude upisan:

a) brod koji je u cjelini ili djelom u svojini stranog lica ili državljanina Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u inostranstvu;

b) brod koji je u cjelini ili djelom u svojini stranog lica ili državljanina Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u inostranstvu, a brodar tog broda je pravno lice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini ili državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalište m u Bosni i Hercegovini pod uslovom da se sa zahtjevom brodara Bosne i Hercegovine za upis tog b roda u upisnik brodova saglasi njegov vlasnik;

c) jahta koja je u cjelini ili djelom u svojini stranog fizi čkog ili pravnog lica ili lica bez državljanstva ili državljanina Bosne i Hercegovine koji nema preb ivalište u Bosni i Hercegovini ako jahta pretežno boravi u unutrašnjim vodama Bosne i Hercegovine.

(3) Vlasnik broda, odnosno vlasnik jahte koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini dužan je da ovla sti pravno ili fizi čko lice sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini da g a u vrijeme odsutnosti zastupa pred nadležnim organima Bosne i Hercegovine.

33

Član 90

(Upis broda u gradnji)

(1) U upisnik brodova u gradnji može se na zahtjev vlasnika upisati brod koji se gradi u brodogradilištima u Bosni i Hercegovini.

(2) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je upisan u strani upisnik brodova.

Član 91

(Brisanje broda iz upisnika)

(1) Brod se briše iz upisnika:

a) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao;

b) ako više ne ispunjava uslove iz člana 89 ovog zakona;

c) ako se trajno povu če iz plovidbe;

d) ako se upiše u drugi upisnik brodova koji se vodi u Bosni i Hercegovini.

(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od pr ijema posljednje vijesti o brodu protekla tri mjese ca. U tom slu čaju se pretpostavlja da je brod propao onog dana kada su primljene posljednje vijesti o njemu.

(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog člana shodno se primjenjuju i na brisanje broda u gr adnji iz upisnika brodova u gradnji.

Član 92

(Brodski upisnici)

(1) Upisnici brodova su javne knjige.

(2) Svako ima pravo da pregleda i prepisuje glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika broda i imenik brodova.

(3) Kapetanija Distrikta koja vodi upisnik brodova dužna je, uz naplatu odre ñene naknade, da na zahtjev lica izda uvjerenje o stanju upisa u upisnik brodova ili upisnik brodova u gradnji, kao i prepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisniku upu ćuju na te isprave.

(4) Uvjerenja i prepisi isprava iz stava 3 ovog člana su javne isprave.

(5) Ko se u pravnom prometu, postupaju ći savjesno pouzda u podatke upisane u upisnik brodo va ne snosi pravne posljedice koje iz toga nastanu ako se kasnije dokaže da su podaci neta čni.

Član 93

(Vrste upisnika)

(1) Za upis brodova postoje:

a) upisnik brodova unutrašnje plovidbe;

b) upisnik javnih brodova unutrašnje plovidbe;

c) upisnik brodova u gradnji.

(2) Upisnici brodova i upisnik brodova u gradnji sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava.

(3) Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se iz uložaka. 34

(4) Uložak ima list A, list B i list C.

(5) Uložak glavne knjige upisnika javnih brodova unutrašnje plovidbe ima samo list A i list B.

(6) Svaki brod upisuje se u poseban uložak.

Član 94

(List A)

U List A glavne knjige uloška upisnika brodova u gr adnji upisuju se podaci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji i njihove osnovne tehni čke karakteristike.

Član 95

(List B)

(1) U List B uloška glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji, za brod u svojini preduze ća ili drugog pravnog lica upisuje se: firma, naziv i sjedište vlasnika broda, ili broda u gradnji, ime i prebivalište fizi čkog lica, firma, naziv i sjedište pravnog lica koje je vlasnik broda i ograni čenja vlasnika u pogledu raspolaganja brodom ili brodom u gradnji.

(2) U List B iz stava 1 ovog člana upisuje se: firma, naziv i sjedište, ime i pre bivalište brodara ako je brod u cjelini ili djelimi čno u svojini stranca, a upis je izvršen na osnovu člana 89 ovog zakona. U ostalim slu čajevima, ti podaci o brodaru mogu da se upišu radi evidentiranja postojanja brodara koji nije vlasnik broda.

(3) U List B upisnika brodova u gradnji mogu se rad i evidentiranja upisati i firma, naziv i sjedište, odnosno li čno ime i prebivalište brodara i naru čioca.

Član 96

(List C)

(1) U List C uloška glavne knjige upisnika brodova za brod u svojini preduze ća ili drugog pravnog lica upisuje se ugovorno založno pravo, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cio brod.

(2) U List C uloška glavne knjige upisnika brodova za brod koji je u svojini fizi čkog lica ili pravnog lica upisuju se stvarna prava kojima je brod ili dio bro da optere ćen, kao i prava ste čena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cio brod, pra vo pre če kupovine kao i druga ograni čenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opt ere ćenog broda, zabrane optere ćivanja i otu ñivanja, kao i sve zabilješke za koje nije izri čito odre ñeno da se upisuju u drugi list uloška.

(3) U List C uloška glavne knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podaci iz stavova 1 i 2 ovog člana.

(4) Propise o upisu brodova u odre ñene upisnike, o podacima koji se unose u List A gla vne knjige upisnika brodova, o zbirkama isprava, o pomo ćnim knjigama koje se vode uz upisnike brodova, o obrascima tih isprava i knjiga donosi šef Odjeljenja.

Član 97

(Status broda)

35

(1) Brod i brod u gradnji su pokretne stvari.

(2) Brod može da bude u svojini doma ćeg ili stranog lica, u granicama i pod uslovima odr e ñenim propisima Bosne i Hercegovine.

(3) Na osnovu pravnog posla, prava na brodu stiču se upisom u upisnik brodova.

(4) Brod koji je u svojini stranog lica može da ima pripadnost Bosne i Hercegovine pod uslovima odre ñenim u članu 89 ovog zakona.

GLAVA III - UPIS I BRISANJE ČAMACA I PLUTAJU ĆIH OBJEKATA

Član 98

(Upisnik čamaca i plutaju ćih objekata)

(1) Čamci i plutaju ći objekti se upisuju u upisnike, koje vodi Kapetani ja Distrikta na čijem je podru čju prebivalište, odnosno sjedište fizi čkog ili pravnog lica – vlasnika čamca, odnosno plutaju ćeg objekta.

(2) Za čamce i plutaju će objekte vodi se:

a) upisnik čamaca;

b) upisnik plutaju ćih objekata.

(3) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana čamac se može upisati u upisnik čamaca Kapetanije na čijem podru čju čamac stalno ili pretežno boravi.

Član 99

(Upis čamca ili plutaju ćeg objekata)

(1) U upisnik se upisuje čamac ili plutaju ći objekat koji je u cjelini u svojini fizi čkog ili pravnog lica sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Bosni i Hercegovini.

(2) U upisnik se može upisati čamac ili plutaju ći objekat, koji je u cjelini ili dijelom u svojini stranog fizi čkog ili pravnog lica, lica bez državljanstva ili dr žavljanina Bosne i Hercegovine, koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ako čamac ili plutaju ći objekat pretežno boravi u unutrašnjim vodama Bosne i Hercegovine.

(3) Vlasnik čamca ili plutaju ćeg objekta, koji nema prebivalište u Bosni i Herceg ovini je dužan da ovlasti pravno ili fizi čko lice sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini da g a u vremenu odsutnosti zastupa pred nadležnim organima Bosne i Hercegovine.

(4) U upisnike čamaca i plutaju ćih objekata ne mogu da se upišu čamci i plutaju ći objekti, koji su upisani u strane upisnike čamaca i plutaju ćih objekata.

(5) Čamac i plutaju ći objekat, koji su upisani u odgovaraju ći upisnik, obavezno imaju oznaku, a mogu da imaju i ime.

(6) Dva čamca ili dva plutaju ća objekta ne mogu da imaju istu oznaku, odnosno ime.

(7) Upisnici čamaca i plutaju ćih objekata su javne knjige, a izvod iz upisnika im a dokaznu snagu javne isprave. 36

(8) Ako se promijeni vlasnik čamca ili plutaju ćeg objekta vrši se ponovni upis čamca ili plutaju ćeg objekta.

(9) Vlasnik čamca ili plutaju ćeg objekta dužan je da prijavi svaku promjenu podat ka, koji se unose u upisnik u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(10) Kapetanija Distrikta izdaje rješenje o upisu čamca i plutaju ćeg objekta u odgovaraju ći upisnik.

(11) Propise o upisnicima čamaca i plutaju ćih objekata, obrascima i sadržaju i na činu vo ñenja donosi šef Odjeljenja.

Član 100

(Brisanje čamaca ili plutaju ćih objekata iz upisnika)

(1) Kapetanija Distrikta će donijeti rješenje o brisanju čamca ili plutaju ćeg objekta iz odgovaraju ćeg upisnika:

a) ako čamac ili plutaju ći objekat propadne, nestane ili bude uništen;

b) ako čamac ili plutaju ći objekat bude trajno povu čen iz plovidbe;

c) ako protekne više od 30 dana od dana isteka registracije čamca ili plutaju ćeg objekta;

d) ako više ne postoje uslovi iz člana 98 ovog zakona.

(2) Smatra se da su čamac ili plutaju ći objekat propali ili nestali ako je od prijema pos ljednje vijesti o njima proteklo više od tri mjeseca. U tom slu čaju, smatra se da su čamac ili plutaju ći objekat propali ili nestali narednog dana od dana prijema posljednje vijesti.

(3) Kapetanija Distrikta izdaje rješenje o brisanju čamca ili plutaju ćeg objekta iz odgovaraju ćeg upisnika:

a) ako čamac postane pripadak broda ili drugog plovila;

b) ako se pregradnjom skrati na dužinu manju od tri metra;

c) ako se upiše u neki drugi doma ći ili strani upisnik.

(4) Vlasnik čamca i plutaju ćeg objekta obavezan je da u roku od 15 dana od dana nastanka slu čajeva iz stavova 1 i 3 ovog člana podnese kapetaniji upisa zahtjev za brisanje čamca ili plutaju ćeg objekta iz odgovaraju ćeg upisnika.

Član 101

(Izuze će)

Odredbe o upisu i brisanju čamaca i plutaju ćih objekata ne odnose se na:

a) čamac koji je pripadak broda ili drugog plovnog objekta;

b) sportski čamac bez vlastitog pogona kao što su: vesla čki čamac, kajak, kanu, jedrilica i sli čni plovni objekti;

c) čamac kra ći od tri metra, pod uslovom da ne plove na vodama u grani čnom pojasu Bosne i Hercegovine.

DIO JEDANAESTI - PREVOZ I PLOVIDBENI POSLOVI

GLAVA I - PREVOZ PUTNIKA I STVARI

Član 102

37

(Vrste prevoza)

(1) Prevoz na unutrašnjim vodama može biti:

a) javni prevoz;

b) prevoz za vlastite potrebe;

c) me ñunarodni prevoz;

d) me ñudržavni prevoz;

e) prevoz za tre će države ili iz tre ćih država;

f) unutrašnji prevoz;

g) vangabaritni prevoz;

h) vanredni prevoz.

(2) Javni prevoz je prevoz putnika i stvari plovili ma, koji je uz jednake uslove svakome dostupan i ko ji se obavlja na osnovu ugovora o prevozu.

(3) Prevoz za vlastite potrebe je prevoz plovilima, koji vrši fizi čko ili pravno lice za vlastite potrebe.

(4) Me ñunarodni prevoz je prevoz plovilima iz bilo koje do ma će luke, odnosno pristaništa u stranu luku, odnosno pristanište ili obratno.

(5) Me ñudržavni prevoz je prevoz plovilima, koji se obavlj a izme ñu luka, odnosno pristaništa dvije države.

(6) Prevoz za tre će države ili iz tre ćih država je prevoz koji vrši brodar jedne države i z luke, odnosno pristaništa druge države za neku tre ću državu i obratno.

(7) Unutrašnji prevoz je prevoz plovilima iz jedne doma će luke, odnosno pristaništa u drugu doma ću luku, odnosno pristanište.

(8) Propise o prevozima na unutrašnjim vodama na po dru čju Distrikta donosi Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

Član 103

(Prevoz na unutrašnjim vodama)

(1) Prevoz na unutrašnjim vodama u doma ćem saobra ćaju mogu da obavljaju samo doma ći brodovi.

(2) Doma ći brodar može da obavlja javne prevoze putnika i st vari u doma ćem i me ñunarodnom saobra ćaju ako je registrovan za poslove prevoza na unutrašnjim vodama.

(3) Doma će fizi čko ili pravno lice može da obavlja prevoz za vlasti te potrebe u doma ćem saobra ćaju ako je registrovano za poslove prevoza na unutrašnjim vodama.

(4) Prevoz putnika i stvari izme ñu luka, odnosno pristaništa i drugih dijelova unutr ašnjih voda tzv. kabotaža, mogu da vrše samo brodovi upisani u upisnik brodova Bosne i Hercegovine.

(5) Ne smatra se kabotažom prevoz putnika stranom j ahtom ili stranim čamcem ako se taj prevoz ne napla ćuje.

GLAVA II - TEGLJENJE, POTISKIVANJE I DRUGI PLOVIDBENI USLOVI

38

Član 104

(Tegljenje odnosno potiskivanje)

(1) Tegljenje, odnosno potiskivanje je plovidbeni p osao kada brod sa vlastitim pogonom tegli, odnosno potiskuje drugi plovni ili plutaju ći objekat na unutrašnjim vodama.

(2) Tegljenje, odnosno potiskivanje vrši se na osnovu ugovora o tegljenju, odnosno potiskivanju.

(3) Tegljenje, odnosno potiskivanje može da obavlja doma će fizi čko ili pravno lice ako je registrovano za poslove tegljenja, odnosno potiskivanja na unutrašnjim vodama.

Član 105

(Drugi plovidbeni poslovi)

(1) Drugi plovidbeni poslovi su poslovi koji nisu u tvr ñeni odredbama ovog zakona o prevozu putnika i stvari, odredbama o tegljenju, odnosno potiskivanju , a obavljaju se plovnim ili plutaju ćim objektima na unutrašnjim vodama.

(2) Drugi plovidbeni poslovi vrše se na osnovu ugov ora u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.

Član 106

(Vangabaritni prevoz)

Vangabaritni prevoz su prevozi tereta posebnih gabarita u pogledu težine, dimenzija i sli čno, koji se može obavljati samo po odobrenju šefa Odjeljenja.

DIO DVANAESTI - PLOVIDBENE NEZGODE

GLAVA I - SUDAR BRODOVA

Član 107

(Primjena)

(1) Odredbe ove glave zakona odnose se na svaki plovni i plutaju ći objekat.

(2) Odredbe ove glave zakona ne odnose se na ograni čenje odgovornosti brodara kao i na prava i obaveze utvrñene ugovorom o iskorištavanju brodova ili nekim drugim ugovorom.

Član 108

(Odgovornost za štetu)

Brodar, odnosno vlasnik broda odgovoran je za štetu za koju se dokaže da je prouzrokovana njegovom krivicom i to za štetu:

a) koju je brod, lica na brodu ili stvari na brodu pretrpjeli zbog sudara brodova;

b) koju jedan brod prouzrokuje drugom brodu zbog vršen ja manevra ili propuštanja da izvrši manevar ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnost i plovidbe pa i ako do sudara izme ñu brodova nije došlo; 39

c) koju prouzrokuje usidreni brod ili se nanese usidrenom brodu;

d) koju prouzrokuju jedan drugome brodovi, koji plove u sastavu istog teglja, odnosno u istom potiskivanom sastavu.

Član 109

(Podjela odgovornosti za štetu)

(1) Ako je šteta prouzrokovana krivicom dva ili viš e brodova, svaki brod odgovara srazmjerno svojoj krivici.

(2) Ako se obim krivice ne može utvrditi, odgovorno st brodova za štetu je solidarna i dijeli se na jed nake dijelove.

(3) Pod odgovornoš ću brodara podrazumijeva se odgovornost brodara ili vlasnika broda.

(4) Kod štete prouzrokovane sudarom brodova nadokna ñuje se i izgubljena dobit, bez obzira na stepen krivice.

(5) Ako je sudarom brodova prouzrokovana smrt ili t jelesna povreda nekog lica, za štetu nastalu smr ću ili tjelesnom povredom odgovaraju solidarno brodovi čijom krivicom je došlo do sudara.

(6) Za naknadu štete prouzrokovanu na brodu koji ni je kriv za sudar, kao i stvarima na njemu, odgovara ju solidarno brodovi čijom je krivicom došlo do sudara.

Član 110

(Raspodjela nadoknada štete)

(1) Brod koji je u slu čajevima iz člana 109 ovog zakona na ime naknade štete platio vi še nego što iznosi dio naknade srazmjeran njegovoj krivici ima pravo d a zahtijeva od drugog broda povrat, odnosno regres više pla ćenog dijela naknade štete srazmjerno njegovoj krivici.

(2) Brod koji, iz razloga koji ne zavise od njega, ne može da naplati od drugog broda ili drugih brodo va iznos na koji ima pravo prema odredbi stava 1 ovog člana, može naplatu tog iznosa da zahtijeva od ostalih brodova čijom je krivicom nastala šteta srazmjerno krivici svakog od tih brodova.

(3) Ako je šteta prouzrokovana slu čajem ili višom silom, ili ako se ne može utvrditi u zrok zbog koje je nastao sudar brodova, štetu snosi ošte ćeni.

Član 111

(Pravo na nadoknadu štete i zastara)

(1) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete p rouzrokovane sudarom broda zastarijeva protekom dvije godine od dana sudara.

(2) Pravo na podnošenje zahtjeva za povrat, odnosno regres zastarijeva protekom jedne godine od:

a) dana pravosnažnosti sudske presude kojom se utvr ñuje odgovornost, odnosno solidarna odgovornost;

b) dana uplate naknade za štetu ako nije pokrenut sudski postupak;

c) dana kada je povjerilac saznao za platežnu nesposobnost svog dužnika.

40

(3) Nakon nastanka potraživanja može se pismeno ugo voriti rok zastarjelosti, koji je duži od roka iz stavova 1 i 2 ovog člana.

(4) Rok zastarjelosti u slu čaju iz stava 3 ovog člana ne može da bude duži od dvije godine od dana uplate, odnosno od dana pravosnažnosti sudske presude kada se radi o zahtjevu za raspodjelu dijela duga platežno nesposobnog dužnika.

GLAVA II - SPAŠAVANJE I PRUŽANJE POMO ĆI

Član 112

(Oblast primjene)

(1) Odredbe ovog odjeljka Zakona primjenjuju se na spašavanje lica, brodova, čamaca, plovnih i plutaju ćih objekata i stvari sa tih objekata.

(2) U smislu ovog zakona, pod spašavanjem podrazumijeva se i pružanje pomo ći.

Član 113

(Dužnost zapovjednika)

(1) Zapovjednik broda koji na bilo koji na čin dozna da se lica nalaze u životnoj opasnosti, du žan je da odmah krene u pomo ć i preduzme mjere za njihovo spašavanje, obavještav aju ći ih o tome ako je to mogu će.

(2) Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo, nakon dogovora sa zapovjednicima, izabrati jedan od tih brodova ili više njih za koje smatra da su najprikladniji da mu pruže pomo ć.

(3) Zapovjednik ili zapovjednici brodova izabrani z a pružanje pomo ći brodu u opasnosti dužni su da prihvate izbor i da odmah krenu u pomo ć licima koja su u životnoj opasnosti.

(4) Zapovjednik broda dužan je da spašava lica, koja su u životnoj opasnosti i protiv njihove volje ili volje zapovjednika broda na kojem se ta lica nalaze.

(5) Zapovjednik broda nije dužan da krene u pomo ć i da preduzme spašavanje lica u životnoj opasnosti:

a) ako bi preduzimanje tog spašavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za lica na tom brodu;

b) ako opravdano smatra da prema posebnim okolnostima slu čaja preduzimanje spašavanja lica u opasnosti ne bi bilo uspješno;

c) ako dozna da je drugi brod izabran i da je krenuo u pomo ć i da je izabrani brod taj izbor prihvatio;

d) ako od zapovjednika broda u opasnosti ili drugog br oda koji je stigao do tih lica ili direktno od lica koja su bila u životnoj opasnosti bude obaviješten da pomo ć više nije potrebna.

Član 114

(Spašavanje drugog broda)

(1) Zapovjednik broda dužan je da u slu čaju sudara brodova, ako to može u činiti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za lica na njemu, pored prv enstvenog spašavanja lica, preduzme spašavanje drugog broda sa kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.

41

(2) Zapovjednik broda je dužan da bez odlaganja ukloni brod sa plovnog puta ako postoji opasnost da brod potone.

(3) Zapovjednik broda je dužan kad se brod kojim on zapovijeda na ñe u blizini broda, koji daje poziv za pomo ć i kad nije bilo sudara, odmah preduzme spašavanje tog broda ako to može u činiti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za osoblje na tom brodu.

(4) Zapovjednik broda dužan je da u brodski dnevnik ubilježi razloge zbog kojih nije krenuo u pomo ć licima u opasnosti i preduzeo njihovo spašavanje ka o i razloge zbog kojih nije preduzeo spašavanje bro da nakon sudara.

Član 115

(Izuze će od odgovornosti za štetu)

Vlasnik broda ili brodar ne odgovara za štetu, koja nastane u slu čaju kada zapovjednik broda nije postupio u skladu sa dužnostima odre ñenim članovima 113 i 114 ovog zakona.

Član 116

(Nagrada za spašavanje lica)

(1) Za spašavanje lica ne pripada nagrada.

(2) Izuzetno, od odredbe stava 1 ovog člana, ako je u spašavanju u čestvovalo više spasilaca od kojih su neki spasili lica, a neki brod i stvari sa broda, s pasiocu koji je spasio samo lica pripada pravi čan dio nagrade za spašavanje priznate spasiocu broda i stvari sa broda.

Član 117

(Nagrada za spašavanje broda i stvari)

(1) Za svako spašavanje broda ili stvari sa broda koje je bilo uspješno, spasiocu pripada pravi čna nagrada.

(2) Visina nagrade ne može biti ve ća od vrijednosti spašenog broda, odnosno spašenih stvari.

Član 118

(Saradnja pri spašavanju)

(1) Spasilac je dužan pri obavljanju spašavanja i p ri spre čavanju nastanka ili pri smanjivanju štete na životnoj sredini da postupa dužnom pažnjom, da zatr aži pomo ć drugih spasilaca ako to okolnosti nalažu i da prihvati pomo ć drugih spasilaca kada zapovjednik broda u opasnost i, odnosno vlasnik stvari sa broda sa razlogom zatraži da tako postupi.

(2) Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik stva ri sa broda u opasnosti, dužni su da sara ñuju sa spasiocem tokom spašavanja, da primijene dužnu pažn ju pri spre čavanju nastanka štete ili pri smanjenju štete na životnoj sredini, a kada brod ili stvari s a broda budu dopremljeni na sigurno mjesto, dužan j e da prihvati brigu o njima ako to od njih spasilac sa razlogom zatraži.

Član 119

(Poništenje i izmjena ugovora)

(1) Sud može na zahtjev stranke da poništi ili izmijeni ugovor o spašavanju broda ili stvari sa broda: 42

a) ako je ugovor sklopljen u trenutku ili pod uticajem opasnosti ili ako utvrdi da ugovorne odredbe nisu pravi čne;

b) ako utvrdi da je stranka na sklapanje ugovora bila navedena prevarom ili namjernim prikrivanjem činjenica;

c) ako utvrdi da nagrada utvr ñena ugovorom nije srazmjerna obimu i zna čaju preduzetog spašavanja.

(2) Ako stranke nisu zaklju čile ugovor o spašavanju broda ili stvari sa broda i li ako su takav ugovor zaklju čile, ali nisu ugovorile visinu nagrade za spašavanje, o visini nagrade, u slu čaju spora, odlu čuje sud.

(3) Sud utvr ñuje visinu nagrade za spašavanje uzimaju ći u obzir:

a) spašenu vrijednost broda i stvari sa broda;

b) vještinu i napore spasioca u spre čavanju ili smanjenju štete na životnu sredinu;

c) postignut stepen uspjeha u spašavanju;

d) prirodu i stepen opasnosti;

e) vještinu i napore spasioca u spašavanju lica, broda i stvari sa broda;

f) utrošeno vrijeme, stvarne troškove i gubitke spasioca;

g) rizik odgovornosti i druge rizike kojima su bili izloženi spasioci ili njihova oprema;

h) brzinu kojom su usluge pružene;

i) dostupnost i upotrebu brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja;

j) stanje spremnosti i efikasnosti opreme spasioca i njenu vrijednost.

(4) Odredbe stava 3 ovog člana primjenjuju se i kada sud na osnovu stava 1 ov og člana mijenja visinu ugovorene nagrade.

Član 120

(Raspodjela nagrade)

(1) Ako ima više spasilaca koji se nisu sporazumjel i o srazmjernim dijelovima na koje se me ñu njima treba podijeliti nagrada za spašavanje broda ili st vari sa broda, o toj podjeli odlu čuje sud u skladu sa odredbom člana 119 ovog zakona.

(2) Ako ima više spasilaca, svaki od njih ima pravo da samostalno podnese zahtjev za nagradu.

(3) Sud može da smanji nagradu ili da odlu či da spasiocu ne pripada nagrada za spašavanje broda ili stvari sa broda ako su spasioci svojom krivicom izazvali p otrebu spašavanja ili ako su pri spašavanju u činili krivi čno djelo.

(4) Spasilac koji se upustio u spašavanje broda ili stvari sa broda protiv izri čite i nedvosmislene zabrane zapovjednika broda, vlasnika broda ili brodara spaš avanog broda, odnosno lica ovlaštenog da raspolaže stvarima na spašavanom brodu, nema pravo na nagradu.

Član 121

(Obaveze brodara spašenog broda)

(1) Ako se spašavanje broda i stvari sa broda vrši na osnovu ugovora o spašavanju koji je zaklju čio zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti, za spašavanje dužan je da plati brodar spašenog broda, ako ugovorom nije druga čije ugovoreno.

43

(2) Ako je zaklju čen ugovor o spašavanju, vlasnik spašenih stvari ili lica koja imaju pravo da raspolažu tim stvarima, odgovaraju solidarno sa licem obaveznim na pla ćanje nagrade za spašavanje broda, samo za dio nagrade koji se odnosi na te stvari.

(3) Ako ugovor o spašavanju nije bio zaklju čen, nagradu za spašeni brod dužan je da plati brodar spašenog broda, a nagradu za spašene stvari vlasnik ili lice koje ima pravo da raspolaže tim stvarima.

Član 122

(Ostvarivanje prava na nagradu)

(1) Iznos nagrade za spašavanje koji ostane nakon o dbijanja iznosa štete nanesene brodu spasiocu pri spašavanju i stvarnih troškova nastalih spašavanjem predstavlja čistu nagradu.

(2) Odre ñeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spasioca.

(3) Spasilac se ne može odre ći dijela nagrade, koji pripada članovima posade bez pristanka članova posade broda spasioca.

(4) Svaki član posade broda spasioca može, nakon proteka roka od jedne godine od dana kada je spašavanje završeno tužbom prema brodaru spašenog b roda ostvariti nagradu za spašavanje u dijelu koji predstavlja njegov udio u toj nagradi, ako brodar s pasilac nije podnio u tom roku tužbu za isplatu nag rade za spašavanje.

Član 123

(Podnošenje zahtjeva za nagradu)

(1) Pravo na podnošenje zahtjeva za isplatu nagrade za spašavanje zastarijeva nakon proteka dvije godi ne od dana kada je spašavanje završeno.

(2) Pravo članova posade iz članova 122 stava 4 ovog zakona zastarijeva nakon proteka jedne godine.

Član 124

(Naknada za spašavanje brodova istog brodara)

Odredbe ovog zakona koje se odnose na nagradu za sp ašavanje primjenjuju se i u slu čaju spašavanja izme ñu brodova istog vlasnika broda ili brodara.

GLAVA III - VA ðENJE POTONULIH STVARI

Član 125

(Pojam)

(1) Va ñenje potonulih stvari odnosi se na va ñenje ili uništavanje (u daljnjem tekstu: va ñenje) plovnih i plutaju ćih objekata, tereta i drugih stvari potonulih ili nasukanih u unutrašnjim vodama (u daljnjem tekstu: potonule stvari), ako se ne radi o njihovom spašavanju.

(2) Na va ñenje stvari potonulih za vrijeme spašavanja ili dok je trajala opasnost u kojoj se brod nalazio neposredno prije zapo četog spašavanja primjenjuju se odredbe o spašavanju, ovog zakona.

44

Član 126

(Va ñenje potonule stvari)

(1) Potonulu stvar može vaditi doma će ili strano lice koje je vlasnik stvari ili ima pr avo raspolaganja tom stvari (u daljnjem tekstu: ovlašteno lice), izuzev u slu čaju iz članova 127 i 128 ovog zakona.

(2) Potonula stvar može se vaditi na osnovu odobrenja nadležne kapetanije.

(3) U zahtjevu za izdavanje odobrenja za va ñenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, mjesto gdje se ona nalazi, na čin i sredstva potrebna za va ñenje, dokaz o pravu svojine i vrijeme predvi ñeno za po četak i završetak radova va ñenja.

(4) U odobrenju za va ñenje potonule stvari Kapetanija Distrikta odre ñuje uslove sigurnosti i rok po četka i završetka radova.

(5) Odobrenje za va ñenje stvari koje imaju ili se pretpostavlja da imaj u obilježja spomenika kulture izdaje Kapetanija Distrikta uz prethodnu saglasnost institucije nadležne za zaštitu spomenika kulture.

(6) O po četku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova n a va ñenju potonule stvari, ovlašteno lice je dužno bez odlaganja da obavijesti kapetaniju koja je izdala odobrenje.

Član 127

(Uklanjanje potonule stvari)

(1) Ako se potonula stvar nalazi na takvom mjestu d a predstavlja opasnost za plovidbu ili iskorištavan je prirodnih bogatstava unutrašnjih voda i zaga ñuje ili može da zagadi životnu sredinu, Kapetanija Distrikta izdaje rješenje licu koje ima pravo da raspolaže tom stvari, da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar.

(2) Ako lice iz stava 1 ovog člana ne postupi po rješenju, Kapetanija Distrikta, va ñenje potonule stvari povjerava pravnom licu, u skladu sa zakonom, na trošak i rizik pravnog lica.

(3) Ako potonula stvar predstavlja direktnu opasnos t ili smetnju za plovidbu, Kapetanija Distrikta mož e i bez izdavanja rješenja postupiti po odredbi stava 2 ovog člana.

(4) Žalba protiv rješenja iz stava 1 ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja, a podnosi se A pelacionoj komisiji u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Član 128

(Napuštanje i prekidanje va ñenja potonule stvari)

(1) Ako potonula stvar predstavlja direktnu opasnost ili smetnju za plovidbu, a Kapetaniji nije poznato lice ovlašteno za va ñenje potonule stvari ili kada joj je to lice poznato, ali se utvrdi da ono ne namjerava vaditi potonulu stvar, ili kada bez opravdanog razloga pre kine ili napusti zapo četo va ñenje, va ñenje potonule stvari izvršava se u skladu s članom 127 stavom 2.

(2) Smatra se da poznato ovlašteno lice ne namjerav a preduzeti va ñenje potonule stvari, odnosno da je prekinulo ili napustilo va ñenje ako u roku od 30 dana od dana kada je stvar po tonula ne dostavi izjavu da namjerava vaditi potonulu stvar, ili ako u roku od 30 dana od dana dobijanja odobrenja ne zapo čne va ñenje, odnosno ako ne nastavi radove na va ñenju potonule stvari, koje je prekinulo ili napusti lo bez opravdanog razloga.

45

(3) Smatra se da nepoznato ovlašteno lice ne namjer ava vaditi potonulu stvar ako u roku od 30 dana ne podnese zahtjev za dobijanje odobrenja za va ñenje i dokaze o svom pravu na va ñenje potonule stvari.

(4) Pravno ili fizi čko lice koje je zapo čelo vaditi potonulu stvar na osnovu odredbe člana 127 stava 1 ovog zakona ne može bez opravdanog razloga prekinuti ili napustiti te radove ako bi to moglo nanijeti štetu ovlaštenom licu.

(5) Sredstva za va ñenje kao i troškovi čuvanja potonule stvari u slu čajevima utvr ñenim stavom 1 ovog člana obezbje ñuje Odjeljenje.

(6) Ako ovlašteno lice postane poznato, dužno je na doknaditi sredstva iz stava 5 ovog člana uplatom na Jedinstveni ra čun Trezora.

Član 129

(Stru čna, tehni čka pomo ć)

(1) Ako su za va ñenje potonule stvari potrebna naro čita nauti čka i tehni čka sredstva i posebna stru čnost, doma će ili strano ovlašteno lice koje ne raspolaže tim s redstvima, odnosno stru čnoš ću, može svoju potonulu stvar vaditi samo ako te poslove povjeri d oma ćem pravnom ili fizi čkom licu registrovanom za obavljanje te djelatnosti.

(2) Stranom ovlaštenom licu može se odobriti va ñenje potonule stvari uz pomo ć drugog stranog pravnog lica pod uslovom da doma će pravno ili fizi čko lice ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana.

(3) Vlasnik koji ne izvadi svoju potonulu stvar u r oku od pet godina od dana kada je stvar potonula gu bi pravo svojine, a potonula stvar prelazi u svojinu Distrikta.

(4) Ako se ne može utvrditi kada je stvar potonula, pretpostavlja se da su plovni i plutaju ći objekti, teret i druge stvari koje su se na njima nalazile potonule slijede ćeg dana nakon prijema posljednje vijesti o potonu ću plovnog i plutaju ćeg objekta, a ostali predmeti onoga dana kada je ut vr ñeno mjesto gdje su predmeti potonuli.

Član 130

(Štete prilikom va ñenja potonule stvari)

(1) Izvo ñač radova koji obavlja va ñenje potonule stvari u skladu sa članovima 127 i 128 ili na osnovu ugovora zaklju čenog sa ovlaštenim licem, ako ugovorom nije druga čije ugovoreno, odgovara za štetu koju prouzrokuje svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbje ći ni uz postupanje sa dužnom pažnjom.

(2) Za štetu prouzrokovanu va ñenjem potonulih stvari, osim slu čajeva iz stava 1 ovog člana, izvo ñač radova odgovara ako ne dokaže da je za štetu krivo ovlašteno lice ili lice za koje ono odgovara.

(3) Izvo ñač radova ima pravo na naknadu za va ñenje potonule stvari izuzev ako je va ñenje preduzeo protiv izri čite zabrane ovlaštenog lica.

(4) Ako stranke druk čije ne ugovore, naknada za va ñenje potonule stvari ne može biti ve ća od vrijednosti izva ñene stvari.

46

(5) Ograni čenje iz stava 4 ovog člana ne odnosi se na naknadu za va ñenje potonule stvari koje je obavljeno na osnovu rješenja iz člana 127 stava 1 ovog zakona kao i za stvari koje i maju ili za koje se pretpostavlja da imaju obilježja spomenika kulture.

(6) Izvo ñač radova, ako nije ugovoreno druk čije, ima pravo zaloga na izva ñenoj potonuloj stvari za obezbje ñenje naknade za va ñenje i čuvanje stvari i može da zadrži izva ñene stvari dok mu vlasnik stvari ne plati naknadu, izuzev za stvari za koje se utvrdi da imaju obilježje spomenika kulture.

(7) Pravo na podnošenje zahtjeva za pla ćanje naknade za va ñenje potonule stvari zastarijeva protekom tri godine od dana kada je obavljeno va ñenje potonule stvari.

GLAVA IV - VANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA

Član 131

(Oblast primjene)

(1) Odredbe koje se odnose na vanugovornu odgovorno st vlasnika broda i brodara primjenjuju se na štetu koju iz vanugovornog odnosa prouzrokuje plovni i pl utaju ći objekat bez obzira na veli činu i namjenu, kao i zrakoplovi, hidroavioni na vodi licima i stvarima izvan broda kao i životnoj sredini.

(2) Odredbe koje se odnose na vanugovornu odgovorno st vlasnika broda ne primjenjuju se na štete prouzrokovane sudarom brodova i na nuklearne štete.

Član 132

(Odgovornost za smrt i tjelesne povrede)

(1) Za smrt i tjelesne povrede kupa ča i drugih lica koje prouzrokuje brod odgovara vlasnik broda i brodar i lice koje je u trenutku doga ñaja upravljalo brodom:

a) ako je smrt ili tjelesna povreda prouzrokovana u po dru čju koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba ako se ne dokaže da je ošte ćeni prouzrokovao štetu namjerno ili grubom nepažnjom;

b) ako je smrt ili tjelesna povreda prouzrokovana u lu kama, odnosno pristaništima, na prilazima lukama, odnosno pristaništima, na uobi čajenim plovnim putevima, na podru čju koje se isklju čivo koristi za sportsku i sli čnu plovidbu kao što su: podru čja vesla čkih, jedrili čarskih regata, podru čja za skijanje na vodi ako se dokaže da je brod kriv za smrt, odnosno tjelesnu povredu lica;

c) ako je smrt ili tjelesna povreda prouzrokovana na podru čju na kojem su zabranjeni pojedini na čini ili sredstva plovidbe kao što su: glisiranje, skija nje na vodi, prekora čenje brzine i sli čni na čini i sredstva plovidbe, a smrt, odnosno tjelesna povreda je nastupila za vrijeme vršenja zabranjenog na čina plovidbe ili zabranjenim sredstvima plovidbe, a ko se ne dokaže da je ošte ćeni prouzrokovao štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom.

(2) Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni u smislu stava 1 ovog člana ako im je brod protivpravno oduzet.

(3) U slu čaju iz stava 2 ovog člana odgovorno je, pored lica koje je u trenutku do ga ñaja upravljalo brodom, i lice koje je protivpravno oduzelo brod.

47

GLAVA V - ODGOVORNOST ZA OŠTE ĆENE STVARI I ZAGA ðIVANJE ŽIVOTNE

SREDINE

Član 133

(Odgovornost za ošte ćenje stvari i zaga ñivanje životne sredine)

(1) Vlasnik broda, odnosno brodar odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, odnosno pristanišnim ure ñajima i postrojenjima, plutaju ćim objektima kao što su balisažne oznake, pluta če za vez, podvodni kablovi i cjevovodi i sli čno i drugim objektima u luci, odnosno pristaništu i li na vodi.

(2) Vlasnik broda, odnosno brodar ne odgovara za št etu iz stava 1 ovog člana u mjeri u kojoj je šteta prouzrokovana krivicom pravnog lica koje upravlja l ukom, odnosno pristaništem ili je odgovorno za stanje obale, lukobrana, ure ñaja i postrojenja.

(3) Odredbe ovog člana primjenjuju se i na štete koje prouzrokuje bro d izlivanjem ili izbacivanjem opasnih i štetnih materija za životnu sredinu kao š to su ulja, otpadne teku ćine goriva i njihovih mješavina, otpadne vode, druge otpadne stvari i druge sli čne predmete, osim u slu čajevima iz člana 134 ovog zakona.

Član 134

(Odgovornost za zaga ñivanje s broda izlivanjem ulja koja se prevoze kao teret)

(1) Za štetu koju prouzrokuje brod koji prevozi ulj e kao rasuti teret izlivanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je izlivanje, odnosno izbacivanje ulja:

a) posljedica prirodne pojave, vanredne, neizbježne ili neotklonjive prirode;

b) izazvano radnjom tre ćeg lica koje je svjesno djelovalo ili propustilo da djeluje u namjeri da nanese štetu.

(2) Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u cjelini ili djelimi čno zato što je lice koje je pretrpjelo tu štetu djelovalo ili propustilo djelovati u namjeri da prouzrokuje štetu, ili iz krajnje nepažnje tog l ica, vlasnik broda može biti u cjelini ili djelimi čno oslobo ñen svoje odgovornosti.

(3) Zahtjev za naknadu štete zbog zaga ñivanja može se podnijeti protiv vlasnika broda na o snovu ovog zakona.

(4) Zahtjev za naknadu štete zbog zaga ñivanja, ne može se podnijeti protiv:

a) lica u službi vlasnika, brodara ili njihovih punomoćnika ili članova posade;

b) drugog lica koje je, bez svojstva člana posade, obavljalo usluge na brodu;

c) naru čioca ugovora o prevozu uklju čivši i zakupoprimca, upravitelja ili brodara;

d) lica koje spašava uz pristanak vlasnika ili prema nalogu lu čke kapetanije, kapetanije pristaništa;

e) lica koje preduzima zaštitne mjere;

f) svih lica u službi vlasnika ili njegovih punomo ćnika navedenih u ta čkama c, d i e, ovog stava, izuzev ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koju su navedena lica u činila, bilo u namjeri da prouzrokuju štetu, bilo iz krajnje nep ažnje znaju ći da bi šteta vjerovatno mogla nastati.

48

DIO TRINAESTI - KAZNENE ODREDBE

Član 135

(Nov čane kazne od 250 KM do 7 500 KM)

(1) Nov čanom kaznom od 250 KM do 7.500 KM kaznit će se za prekršaj preduze će ili drugo pravno lice:

a) ako ne organizuje nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe ili ako ne obezbijedi trajno vršenje kontrole sigurnosti plovi dbe ili ako ne evidentira propisane podatke koji su od zna čaja za sigurnost plovidbe ( član 10 stav 1 ovog zakona);

b) ako po nalogu Kapetanije, ošte ćeni, nasukani ili potopljeni plovni objekat koji om eta ili ugrožava sigurnost plovidbe predstavlja opasnost od zaga ñivanja, ne ukloni sa plovnog puta (član 15 (2) ovog zakona);

c) ako ne održava luku, odnosno pristanište u stanju k oje obezbje ñuje sigurnu plovidbu ( član 27 ovog zakona);

d) ako ne podnese na odobrenje tehni čku dokumentaciju na osnovu koje se brod gradi ili prepravlja ( član 37 stav 1 ta čka a) ovog zakona);

e) ako stavi u plovidbu ili drži u plovidbi brod bez b ilo koje od brodskih isprava i knjiga propisanih ovim zakonom ( članovi 44-53 ovog zakona);

f) ako vadi potonulu stvar, bez odobrenja za njeno va ñenje ( član 126 stav 2 ovog zakona).

(2) Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u preduze ću ili drugom pravnom licu nov čanom kaznom od 250 KM do 3.000 KM.

Član 136

(Nov čane kazne od 10.000 KM do 15.000 KM)

(1) Nov čanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj strano pravno lice:

a) ako na brodu ne istaknu zastavu svoje države, kada se nalazi na unutrašnjim plovnim putevima Bosne i Hercegovine na kojima važi me ñunarodni ili me ñudržavni režim plovidbe (član 13 stav 3 ovog zakona);

b) ako brod izvrši prevoz stvari ili putnika izme ñu luka, odnosno pristaništa Bosne i Hercegovine (član 103 stav 4 ovog zakona);

c) ako strani brod vrši prevoz koji po činje i završava u lukama, odnosno pristaništima Bos ne i Hercegovine, bez pristajanja u stranim lukama, odnosno pristaništima ( član 103 ovog zakona).

(2) Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se za prekršaj i zapovjednik stranog broda ili li ce koje ga zamjenjuje nov čanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM.

Član 137

(Nov čane kazne od 125 KM do 750 KM)

Nov čanom kaznom od 125 KM do 750 KM kaznit će se za prekršaj zapovjednik doma ćeg broda ili lice koje ga zamjenjuje:

a) ako brod koji ima brodsku radiostanicu ne organizuj e neprekidnu službu bdijenja u skladu sa propisima o radiosaobra ćaju ( član 34 stavovi 2 i 3 ovog zakona);

b) ako na zahtjev Kapetanije ne pokaže brodske isprave i knjige ( član 44 stav 6 ovog zakona); 49

c) ako brod plovi van odre ñenih granica plovidbe ili protivno odre ñenoj namjeni ili ako brodom preduzme putovanje za koje brod nije oglašen sposobnim ( član 74 ovog zakona);

d) ako protivno odredbama ovog zakona brodom koji nije putni čki prevozi putnike ili ukrca ve ći broj putnika od odre ñenog broja ( član 74 stav 9 ovog zakona);

e) ako ukrca i rasporedi teret na brodu suprotno odredbi člana 74 stava 9 ovog zakona;

f) ako u propisanim rokovima ne vrše vježbe čamcima, ostalim sredstvima za spašavanje i ure ñajima za otkrivanje, spre čavanje i gašenje požara ( član 74 stav 1 ovog zakona);

g) ako na brodu ne održava u ispravnom stanju mašine, ure ñaje i opremu ili ako se ne stara o sigurnosti brodskih ure ñaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, tereta i p ravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika ( član 74 stav 9 ovog zakona);

h) ako prima za člana posade broda lice koje nema brodarsku knjižicu ( član 74 stav 18 ovog zakona);

i) ako u brodski dnevnik ne unese u odre ñenom roku i na odre ñeni na čin opis doga ñaja, radnji i preduzetih mjera koje je dužan da unese u brodski dnevnik ( član 75 stav 4 ovog zakona);

j) ako ne preduzme sve potrebne mjere za spašavanje br oda, putnika i drugih lica na brodu, a propast broda je neizbježna ( član 75 stav 1 ovog zakona);

k) ako nadležnom organu ne podnese izvještaj zajedno sa izvodom iz brodskog dnevnika o doga ñaju koji se za vrijeme putovanja desi na brodu, a koji ugrož ava sigurnost broda u skladu sa članom 75 stavom 5 ovog zakona);

l) ako ne prijavi Kapetaniji samovoljno napuštanje bro da člana posade, a u inostranstvu ovlaštenom predstavniku Bosne i Hercegovine ( član 78 stav 3 ovog zakona);

m) ako ne unese u brodski dnevnik razloge zbog kojih n ije krenuo u pomo ć licima u opasnosti i preduzeo njihovo spašavanje ili razloge zbog kojih nije pred uzeo spašavanje broda ili stvari sa broda ( član 114 stav 4 ovog zakona).

Član 138

(Nov čane kazne od 125 KM do 250 KM)

Nov čanom kaznom od 125 KM do 250 KM kaznit će se za prekršaj član posade broda ako predmete ili materije koje mogu da ugroze sigurnost plovidbe baci na plovni put ( član 15 stav 3 ovog zakona).

Član 139

(Nov čane kazne od 100 KM do 250 KM)

Nov čanom kaznom od 100 KM do 250 KM kaznit će se za prekršaj lice koje upravlja čamcem, odnosno jahtom:

a) ako čamac nema ispravu o sposobnosti za plovidbu ( član 56 (1) i (5) ovog zakona);

b) ako čamcem upravlja lice koje nije stru čno osposobljeno da upravlja čamcem ( član 59 (1) ovog zakona);

c) ako jahta nema ispravu o sposobnosti za plovidbu ( član 61 stav 4 ovog zakona).

Član 140

(Nov čane kazne od 200 KM do 500 KM)

Nov čanom kaznom od 200 KM do 500 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik plutaju ćeg objekta:

a) ako je bez odobrenja postavio, odnosno premjestio p lutaju ći objekt na unutrašnjim vodama, obalama ili dnu tih voda ( član 64 stav 2 ovog zakona),

b) ako nije u propisanom roku podnio zahtjev Kapetanij i za brisanje plutaju ćeg objekta iz odgovaraju ćeg upisnika ( član 100 (4) ovog zakona).

50

Član 141

(Nov čane kazne od 100 KM do 250 KM)

Nov čanom kaznom od 100 KM do 250 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik čamca:

a) ako na čamcu ne drži ispravu o sposobnosti čamca za plovidbu i ispravu o stru čnoj osposobljenosti za upravljanje čamcem ( član 56 (1) ovog zakona);

b) ako nije u propisanom roku podnio zahtjev Kapetanij i za brisanje čamca iz odgovaraju ćeg upisnika ( član 100 (4) ovog zakona).

Član 142

(Zaštitna mjera)

(1) Pored kazne za prekršaj iz članova 137 i 138 ovog zakona, zapovjedniku broda, o dnosno članu posade broda može se kao zaštitna mjera zabraniti vršenje svih ili pojedinih ovlaštenja za vršenje poslova odre ñenog zvanja na bilo kojem brodu u trajanju od jedne godine.

(2) Pored kazne za prekršaj iz člana 136 ovog zakona, može se kao zaštitna mjera iz re ći zabrana stranom brodu, odnosno stranom vlasniku broda da uplovljava u unutrašnje vode Distrikta u trajanju od jedne godine.

DIO ČETRNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 143

(Primjena drugih propisa)

Na odnose koji nisu ure ñeni me ñunarodnim sporazumima, ovim zakonom, drugim zakonim a i propisima Distrikta primjenjuju se i obi čaji.

Član 144

(Primjena propisa)

Na odnose koji nisu regulisani ovim zakonom primjen juju se propisi o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog zakona, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, ustavom, drugim zakonima Distrikta i Bosne i Hercegovine.

Član 145

(Priznavanje zvanja i ovlaštenja)

Do donošenja propisa o zvanjima, stru čnoj spremi i ovlaštenjima članova posade brodova, a koji su državljani Bosne i Hercegovine, dosadašnja ste čena zvanja i ovlaštenja, kao i brodarske i pomorske knjižice priznaju se kao punovažne isprave članova posade.

Član 146

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavl jivanja u ''Službenom glasniku Br čko distrikta Bosne i Hercegovine''.

Prof. dr. Milan Tomi ć, s.r.