Zakon o upravljanju otpadom

Na osnovu člana 8 Zakona o Službenom glasniku Brčko distrikta BiH («Službeni glasnik Brčko distrikta BiH», brojevi: 1/00 i 17/04) i Odluke o d avanju ovlaštenja Zakonodavnoj komisiji Skupštine Brčko distrikta BiH broj: 01-02-218/17 od 13.09.2017. godine Zakonodavna komisija Skupštine Brčko distrikta BiH na 42. sjednici održa noj 23.05.2018. godine utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o upravljanju otpadom («Službeni glasn ik Brčko distrikta BiH», broj 25/04) s izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom («S lužbeni glasnik Brčko distrikta BiH», brojevi: 1/05, 19/07, 2/08, 9/09).

Broj: : 01.3.-05-567/18 Brčko, 23.05.2018. godine

PREDSJEDAVAJUĆI

ZAKONODAVNE KOMISIJE

Ljubiša Lukić, s.r.

Z A K O N

O UPRAVLJANJU OTPADOM

(PREČIŠĆENI TEKST)

I. OPĆE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuju se:

- sve kategorije otpada, osim otpada navedenog u stavu 3 ovog člana,

- sve vrste djelatnosti, operacije i postrojenja u upravljanju otpadom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na:

- otpad nastao istraživanjem, ekstrakcijom, tretmanom i skladištenjem mineralnih resursa i radom kamenoloma,

- tečni otpad,

- životinjski otpad i drugi neopasni materijal prirodn og porijekla koji se može koristiti u poljoprivredne svrhe,

- odloženi eksploziv, osim ako to nije regulisano posebnim propisom. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na:

- radioaktivni otpad

- gasove ispuštene u atmosferu,

- otpadne vode. Cilj zakona

Član 2

Cilj zakona o upravljanju otpadom je podsticanje i osiguravanje najvažnijih uslova radi:

- sprečavanja nastajanja otpada,

- prerade otpada za ponovnu upotrebu i reciklažu,

- izdvajanje sirovog materijala iz otpada i njegovo korištenje za proizvodnju energije i

- sigurno odlaganje otpada.

Prioriteti u upravljanju otpadom

Član 3

Radi postizanja cilja iz člana 2 ovog zakona potrebno je preduzeti slijedeće neophodne mjere:

- smanjenje na minimum proizvodnje otpada a posebno njegovih opasnih karakteristika,

- smanjenje količine otpada,

- tretiranje otpada na način kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega,

- spaljivanje ili odlaganje na deponije na ekološki p rihvatljiv način onih vrsta otpada koji ne podliježu povratu komponenti. 2 Preduzimajući mjere iz stava 1 ovog člana uzimaju se u obzir:

- ekološki korisni efekti,

- tehnička izvodljivost uz korištenje najbolje raspoložive tehnologije,

- ekonomska izvodljivost. Mjere iz stava 1 ovog člana preduzimaju se na način da se izbjegne ugrožavanje zdravlja ljudi i bez stvaranja štete ili prouzrokovanja značajnih rizika po životnu sredinu, a naročito:

- bez rizika po vode, vazduh, tlo, životinje i biljke,

- bez stvaranja smetnji putem buke ili mirisa,

- bez štetnog uticaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa.

II. DEFINICIJE

Član 4

Za potrebe ovog zakona koriste se slijedeće definicije:

- «biorazgradivi otpad» je svaki otpad koji je pogoda n za aerobnu ili anaerobnu razgradnju, kao što je hrana, vrtni otpad, papir i karton;

- «deponija» je mjesto na površini ili ispod površine zemljišta gdje se otpad odlaže, uključujući: unutrašnja mjesta za odlaganje (npr. deponije gdje proizvođač otpada zbrinjava vlastiti otpad na mjestu nastanka), i stalna mjesta koja se upotrebljavaju za dugogodišnje odlaganje otpada uključujući objekte gdje nije dozv oljeno skladištenje otpada, a otpad je spreman za dalji transport u cilju ponovnog korišten ja, tretmana ili odlaganja na drugom mjestu i prethodno skladištenje otpada za ponovnu u potrebu ili tretman za period, po pravilu, manji od tri godine ili prethodno skladište nje otpada za odlaganje u periodu manjem od jedne godine;

- «imalac» znači svako fizičko ili pravno lice, koje posjeduje otpad;

- «interni otpad» znači otpad koji nije podložan znač ajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim promjenama. Interni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno ut icati na druge supstance s kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje životne sredine ili ugrožavanje zdravlja ljudi;

- «komunalni otpad» znači otpad iz domaćinstva kao i dr ugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sličan otpadu iz domaćinstva;

- «neopasni otpad» znači otpad koji nije definisan kao «opasni otpad»;

- «odlaganje otpada» je djelatnost koja se vrši s cil jem smještanja otpada na određenu površinu.

- «pravno ili fizičko lice» je fizičko ili pravno lic e odgovorno za bilo koju vrstu djelatnosti upravljanja otpadom;

- «opasni otpad» znači svaki otpad koji je utvrđen po sebnim propisima i koji ima jednu ili više karakteristika datih u podzakonskom aktu koji d onosi Vlada na prijedlog nadležnog odjeljenja, koji prouzrokuje opasnost po zdravlje l judi i životnu sredinu, po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u katalogu otpada kao opasni i regulisan posebnim propisom;

- «otpad» znači sve materije ili predmete koje imalac od laže, namjerava odložiti ili mora odložiti u skladu s jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi Vlada na prijedlog nadležnog odjeljenja, a nalazi se u katalogu otpada usvojenom posebnom zakonskom propisu;

- «povrat komponenti» je svaka djelatnost data podzak onskim aktom uključujući ponovno korištenje;

- «ponovno korištenje» je svaka djelatnost kojom se ot pad upotrebljava za namjenu za koju je prvobitno zamišljen;

- «proizvođač» je pravno ili fizičko lice čijom djelat nošću se proizvodi otpad ili pravno ili fizičko lice koje obavlja pred tretman, sortiranje i li druge operacije koje dovode do promjena fizičkih karakteristika ili sastava otpada;

- «skladištenje» je ostavljanje otpada koje vrši proi zvođač unutar postrojenja i pogona, na period ne duži od tri godine;

- «skupljanje» je djelatnost sistematskog skupljanja i po mogućnosti sortiranja otpada u cilju olakšanja budućeg tretmana;

- «tečni otpad» je svaki otpad u tečnoj formi, uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj;

- «transport» je kretanje otpada van postrojenja; 3

- «tretman» znači fizičke, termalne, hemijske ili biološ ke procese, uključujući sortiranje, koji mijenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja k oličine ili opasnih osobina, olakšavaju rukovanje ili povećavaju povrat komponenti otpada;

- «upravljanje otpadom» je sistem djelatnosti i radnji koji podrazumijevaju prevenciju nastanka komunalnog otpada, smanjivanje količine otpa da i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrol u djelatnosti i procesa upravljanja otpada, transport otpada, uspostavljanje, rad, zatv aranje i održavanje uređaja s tretmanom otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi s djelatnosti i radnji na upravljanju otpadom.

III . OSNOVNA NAČELA

Član 5

Načela upravljanja otpada su:

- načelo prevencije – da bi se smanjio rizik po zdravl je ljudi i životnu sredinu i da bi se izbjegla degradacija životne sredine prilikom planir anja i prilikom izvođenja djelatnosti u upravljanju otpadom treba izbjegavati nastajanje otp ada ili smanjiti količine i štetnosti nastalog otpada;

- načelo opreznosti – radi sprečavanja opasnosti ili štete po životnu sredinu koju prouzrokuje otpad preduzimat će se i one mjere za koje nije uvijek na raspolaganju naučna podloga;

- načelo odgovornosti proizvođača otpada - prema karak teristikama proizvoda proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg ekološkog rješenja u tehnologiji proizvodnje pri tome imajući u vidu životni ciklus proizvoda kao i korišt enje najadekvatnije raspoložive tehnologije;

- načelo zagađivač plaća – proizvođač ili imalac otpad a snosi sve troškove prevencije, tretmana, odlaganja i monitoringa otpada, kao i trošk ove sanacionih mjera zbog šteta prouzrokovanih životnoj sredini ili štete koje će otpad najvjerovatnije prouzrokovati;

- načelo blizine – podrazumijeva da tretman ili odlagan je otpada treba da se vrši u najbližem adekvatnom postrojenju ili lokaciji, uzimajući u obzir ekološku i ekonomsku profitabilnost;

- načelo regionalnosti – podrazumijeva da izgradnja postrojenja i objekata za tretman otpada i njegovo odlaganje treba da bude osigurana na nači n da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata.

IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM

Član 6

Nadležno odjeljenje je dužno izraditi planove za u pravljanje otpadom u roku propisanom ovim zakonom, koji će obuhvatiti:

- vrstu, količinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji treba tretirati ili odložiti,

- ciljeve upravljanja otpadom,

- uslove koji se tiču tehničko-tehnološke opremljenost i uređaja unutar prostora na kojem se nalaze,

- raspoloživ i podesan tretman i mjesta odlaganja i uređaje unutar određene teritorije,

- specijalno uređenje sistema za tretman ili odlaganje otpada za više općina,

- specijalni sistem upravljanja za pojedine vrste otpa da, kao što je opasni otpad, tečni otpad, ambalažni otpad itd.,

- strateški program sa razrađenim prioritetima u upravlj anju otpadom i djelatnosti koje se trebaju preduzeti,

- listu predloženih mjera koje se trebaju preduzeti,

- procjenu troškova za izvršavanje zadataka u upravljanju otpadom.

Član 7

Gradonačelnik može dati ovlaštenje nadležnom odjelje nju da usklađuje strateške planove za upravljanje otpadom.Usklađivanje strateških planova u upravljanju otpadom se postiže na slijedeći način:

- izdavanjem smjernica o metodologiji izrade i sadržaja strategije za upravljanje otpadom;

- davanjem komentara i mišljenja na nacrt strateškog plana za upravljanjem otpadom;

- održavanjem zajedničkih sastanaka radi usklađivanja nacrta plana; 4

- utvrđivanjem opće politike upravljanja otpadom na niv ou Bosne i Hercegovine koje obuhvata pitanja nabrojana u članu 6 alineja 1 - 4 i opasni otpad.

Strategija upravljanja otpadom

Član 8

Strategiju upravljanja čvrstim otpadom na period od d eset godina donosi Skupština Brčko distrikta, na prijedlog gradonačelnika prethodno odobrenog od Vlade. Nacrt strategije upravljanja otpadom priprema nadležn o odjeljenje u saradnji sa drugim odjeljenjima, međuentitetskim tijelom za zaštitu životn e sredine i predstavnicima udruženja za zaštitu životne sredine. Strategija iz stava 1 ovog člana objavljuje se u «Službenom glasniku Brčko distrikta BiH».

Saradnja iz stava 2 ovog člana vrši se saglasno odredbama Zakona o zaštiti životne sredine. Strategija iz stava 1 ovog člana mora biti usklađena sa Strategijom ekonomskog razvoja Distrikta. Vlada je obavezna podnijeti Skupštini izvještaj o s provođenju strategije upravljanja čvrstim otpadom svake dvije godine.

Plan upravljanja otpadom u Brčko distriktu BiH

Član 9

Vlada donosi plan upravljanja otpadom na teritoriji Distrikta koji mora biti u saglasnosti sa strategijom iz člana 8 stav 1 ovog zakona.

Sadržaj plana upravljanja čvrstim otpadom

Član 10

Planovi upravljanja čvrstim otpadom sadrže slijedeće elemente:

- program o sakupljanju opasnog otpada iz domaćinstava,

- strateške planove za korištenje komponenti iz komunalnog otpada,

- program za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u komunalnom otpadu,

- program za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom,

- prostor namijenjen za lociranje postrojenja za upravljanje otpadom,

- saradnja sa općinama ili entitetima da bi se postigli zadati ciljevi. Izrada plana iz stava 1 ovog člana vrši se u saradn ji s nadležnim organima uprave, predstavnicima privrednih organizacija i udruženja koje se bave pitanjima zaštite životne sredine.

V. DOZVOLA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

Član 11

Poslove upravljanja otpadom vrši nadležno odjeljenj e u saradnji sa odjeljenjem nadležnim za zaštitu zdravlja i drugim odjeljenjima.

Član 12

Za obavljanje djelatnosti upravljanja otpadom propis anih ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona potrebno je pribavit i dozvolu koju izdaje odjeljenje nadležno za zaštitu životne sredine.

Član 13

Pored urbanističke saglasnosti, odobrenja za građen je i ekološke dozvole propisane posebnim propisima, uvijek je potrebna dozvola za upravljanje otpadom (u daljem tekstu: dozvola ).

Član 14

5

Dozvola nije potrebna u slijedećim slučajevima:

- prikupljanje i kretanje otpada unutar mjesta gdje se otpad proizveo,

- kretanje otpada između različitih postrojenja ili lo kacija istog proizvođača, sa izuzetkom opasnog otpada,

- prevoz otpada koji vrši sam proizvođač sa svojim vla stitim prevoznim sredstvima do lokacije ili postrojenja za tretman, u slučaju malih količina ne većih od 100 kg po jednoj pošiljci sa izuzetkom opasnog otpada,

- vraćanje ambalaže ili iskorišćenih proizvoda od trgovca.

Licu koje prikuplja i prevozi svoj kućni otpad nije potrebna dozvola za ovakve djelatnosti.

Član 15

Zahtjev za dobijanje dozvole mora sadržavati slijedeće:

- podatke o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu kada se radi o različitim licima,

- opis vrste i ukupne količine otpada – ulaz i izlaz,

- opis očekivanih uticaja na životnu sredinu,

- predloženi ili stvarni kapacitet postrojenja ili lokacije,

- opis postrojenja ili lokacije, uključujući karakteristike životne sredine,

- predloženi/postojeći tretman,

- predložene/postojeće metode za sprečavanje i smanjenje zagađivanja,

- predložene/postojeće djelatnosti, praćenje i plan kontrole,

- predložen plan za djelatnosti zatvaranja i postupke nakon zatvaranja,

- finansijske i druge garancije od podnosioca zahtjeva.

Član 16

Dozvola sadrži:

- tehničko–tehnološke uslove za rad,

- vrstu i količinu otpada koji se treba tretirati ili odložiti,

- opće tehničke zahtjeve za rad, monitoring i sisteme praćenja,

- metode tretmana,

- mjere predostrožnosti koje se trebaju preduzeti,

- podatke o porijeklu, odredištu i tretmanu otpada, te vrste i količine takvog otpada. Dozvola se neće izdati ukoliko:

- projekat nije u skladu s pravima, ekološkim i zdravstvenim zahtjevima,

- pravno lice nema tehničkih stručnjaka za upravljanje postrojenjima ili lokacijom,

- nije osiguran tehnički i profesionalni razvoj i obuka osoblja,

- nisu preduzete neophodne mjere sprečavanja nesreća/ akcidenata i ograničenja njihovih posljedica,

- nije osigurana odgovarajuća finansijska ili druga garancija,

- projekat nije u skladu sa relevantnim planom (planovima) za upravljanje otpadom. Dozvole se izdaju samo za određene vrste otpada i s amo za obavljanje određenih djelatnosti propisanih podzakonskim aktom. Dozvola se izdaje na period od pet godina, s tim da se dozvola za deponije i spaljivanje izdaje na period od deset godina. Dozvola se može produžiti za isti vremenski period a ko se nisu promijenili uslovi pod kojim je dozvola data. Finansijska garancija

Član 17

Odgovorna lica postrojenja i deponija sa opasnim otp adom moraju dati finansijsku garanciju i druge oblike garancija propisanih posebnim propisima radi podmirivanja troškova koji se odnose na smanjivanje bilo koje moguće štete na minimum kao i t roškova prouzrokovanim djelatnostima koje se preduzimaju nakon zatvaranja postrojenja ili deponije. Finansijska garancija mora biti srazmjerna količini otpada, očekivanim troškovima i pojavi rizika. Finansijska garancija ili njen dio za rad deponije mora postojati koliko je potrebno za održavanje i djelatnosti nakon zatvaranja lokacije a najmanje 30 godina.

6

VI. NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADOM

Član 18

Proizvođači otpada i odgovorna lica postrojenja za upravljanjem otpadom dužni su sprovoditi program kontrole, monitoringa i voditi evidenciju o uslovima datim u dozvoli i ostalim relevantnim podacima i jednom godišnje podnijeti izvještaj nadležnom organu za zaštitu životne sredine. Proizvođači otpada i odgovorna lica dužni su obavij estiti nadležno Odjeljenje za zaštitu životne sredine o otkrivenim negativnim uticajima na životnu sredinu odmah, a najviše 12 sati nakon što se otkrije.

Član 19

Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa na osnovu njega vrši nadležno odjeljenje, putem inspektora nadležnih za zaštitu životne sredine. Organ iz stava 1 ovog člana vrši nadzor nad odgovor nim licem za upravljanje otpadom i proizvođačima otpada u pogledu ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti upravljanja otpadom.

Član 20

Odgovorno lice je dužno inspektoru za zaštitu životne sredine omogućiti vršenje nadzora. Inspektor ima pravo da:

- uđe na lokaciju, u postrojenje i poslovne prostorije,

- zahtijeva od svih pravnih ili fizičkih lica da sta ve na raspolaganje sve potrebne podatke, dokumentaciju i informacije,

- zaustavi prevoz otpada,

- otvori kontejnere sa otpadom

- uzme uzorke otpada,

- vizuelno evidentira činjenično stanje (video, slike, itd.)

- zahtijeva preduzimanje svih neophodnih mjera potrebn ih radi usklađivanja djelatnosti sa uslovima iz dozvole posebnih propisa, kojim mjerama se neće nanijeti šteta i neopravdani troškovi odgovornom licu,

- zaustavi djelatnosti ako su u opasnosti životna sredina ili ljudsko zdarvlje. Uzimaju se tri uzorka. Jedan se čuva na lokaciji, je dan kao rezerva, a jedan će se koristiti za testiranje ili kao dokaz.

Član 21

Nakon izvršenog nadzora inspektor za zaštitu životne sredine rješenjem može:

- odrediti posebne uslove za budući rad,

- propisati posebne mjere koje treba preduzeti i odrediti rok za preduzimanje mjera,

- narediti obustavu rada dok se uslovi ili zahtjevi ne ispune,

- izreći novčanu kaznu,

- zatvoriti postrojenje ako se aktivnosti ne mogu izvo diti bez štete po životnu sredinu i ljudsko zdarvlje. Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da će budući rad i proizvodanja otpada prouzrokovati neposrednu opasnost, inspektor donosi rješenje protiv kojeg žalba ne odlaže izvršenje.

VII. DJELATNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVLJANJA OTPADOM

Član 22

Sve djelatnosti se preduzimaju tako da imaju najmanji uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje, da se smanji količina i štetan uticaj otpada, da se promoviše ponovna upotreba, reciklaža i sigurno odlaganje otpada.

U cilju sprečavanja produkovanja otpada i smanjenja količina i štetnih uticaja otpada stimulisat će se:

- korištenje tehnologija kojima se vrši racionalno korišćenje materijala i energije,

- zadržavanje materijala i ostataka unutar procesa proizvodnje i potrošnje što je više moguće, 7

- proizvodnja proizvoda kojim se produkuje najmanja kol ičina otpada i stvara najmanje štetnih uticaja,

- zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad.

U cilju upotrebe materija ili energije iz otpada sti mulisat će se ponovna upotreba, reciklaža i zamjena sirovina otpadom, a ukoliko to nije moguće st imulisat će se korišćenje otpada kao energetskog izvora. Produkovani otpad se koristi samo ako je ekološki ko ristan, i ako je to korišćenje tehnički i ekonomski izvodljivo. Otpad se odlaže samo ako nije moguće korišćenje njego vog materijala i energije u postojećim tehničkim i ekonomskim uslovima i ako su troškovi ponov nog korišćenja nerazumno visoki u poređenju s troškovima odlaganja. Zabranjeno je napuštati, gomilati, odlagati ili tretirati otpad bez nadzora. Zabranjeno je miješati različite vrste otpada, osim ako se tim radnjama omogućava povrat sirovina i odlaganje. Odgovornost proizvođača

Član 23

Proizvođač će dizajnirati proizvod i ambalažu, kori stiti tehnologije i razvijati proizvodnju na način koji vodi najefikasnijoj upotrebi materijala i energ ije, stimuliše ponovno korišćenje i reciklažu proizvoda, a na kraju životnog ciklusa proizvoda p roizvođač će promovisati ekološki održiv tretman, korišćenje i odlaganje. Proizvođač će stimulisati korišćenje takvih sirovina i osnovnih materijala, poluproizvoda i ambalaže koji smanjuju upotrebu energije i materijala i čijom upotrebom se smanjuje proizvodnja otpada i upotreba ambalaže koja duže traje i koja i ma najmanje opterećenje na životnu sredinu kada postane otpad. Ostaci nastali u toku tehnološkog procesa, a koji s e uvode ponovo u tehnološki proces, kao i proizvodi koji se mogu koristiti ponovo za prvobitnu svrhu bez daljeg tretmana, postaju otpad jedino kada izađu iz ovog proizvodnog ciklusa. Da bi se ispunile obaveze utvrđene u stavovima 1-3 ovog zakona proizvođač je obavezan da:

- postigne minimalne ciljeve za sakupljanje i povrat ra znih vrsta otpada navednih u podzakonskim propisima;

- postigne maksimalne ciljeve za odlaganje, posebno za deponije onih vrsta otpada koji su utvrđeni posebnim propisom;

- ne koristi materijale i opasne supstance i robu koja prelazi granične vrijednosti za sve materijale ili supstance koje su utvrđene u podzakonskom aktu.

Član 24

Proizvođač je dužan obavijestiti prodavača i potroš ača o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže sa stanovišta upravljanja otpadom, kao i o načinu tretmana u slučaju kraja životnog ciklusa proizvoda i otpada produkovanog iz njega. Podzakonskim aktom koji donosi šef odjeljenja će se propisati: forma, način, sadržaj i postupak obavještavanja. Otpad slabog kvaliteta, rok trajanja proizvoda i po novna upotreba proizvoda i pakovanje, materijalne karakteristike proizvoda, pakovanje i ob novljenost kvaliteta će biti označeni na vidljivom mjestu na proizvodu u skladu s posebnim propisima.

Član 25

Proizvođač će primiti nazad i nadoknaditi korišćene proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca, u skladu s posebnim propisima, radi ponovnog korišćenja ili odlaganja na ekološki prihvatljiv način. Proizvođać može primiti nazad ili nadoknaditi proizv ode ili otpad od proizvoda od imaoca ili sklopiti ugovor s prodavačem za obavljanje tih usluga. Proizvođač će nadokanditi kauciju/depozit koja je prethodno plaćena na proizvod. Posebnim propisom se propisuje obaveza korišćenja sistema naknade kaucije/depozita za određene proizvode.

Član 26

8 Odgovorno lice u postrojenjima, za koja je prema Zakonu o zaštiti životne sredine potrebna ekološka dozvola, priprema i donosi plan upravljanja otpadom koji sadrži:

- dokumentaciju o otpadu koji se produkuje u preduzeću, čiji se povrat vrši u preduzeću ili čije odlaganje obavlja preduzeće (vrsta, sastav i količina otpada),

- mjere koje se preduzimaju radi sprečavanja produkcije otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu;

- odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji će se ponovo koristiti;

- skladištenje otpada na samoj lokaciji, načini tretmana i odlaganje. Za nova postrojenja plan za upravljanje otpadom se prilaže uz zahtjev za dobijanje ekološke dozvole propisane Zakonom o zaštiti životne sredine. Za postojeća postrojenja plan se dostavlja nadležno m Odjeljenju za zaštitu životne sredine u periodu od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Planovi za upravljanje otpadom preduzeća se ažuriraj u svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojenja. Koordinator za otpad

Član 27

Odgovorno lice postrojenja, za koje je prema Zakonu o zaštiti životne sredine potrebna ekološka dozvola, mora odrediti lice koje će vršiti poslove koordiniranja upravljanja otpadom (u daljem tekstu: koordinatora za otpad). Nadležno odjeljenje će biti obaviješteno o određivanju koordinatora za otpad. Koordinator za otpad je dužan:

- da izradi nacrt plana za upravljanje otpadom,

- da ažurira plan za upravljanje otpadom,

- da organizuje sprovođenje plana za upravljanje otpadom,

- da predlaže mjere za poboljšanje prevencije, ponovnog korišćenja i reciklaže otpada,

- da pregleda usklađenost pravnih zahtjeva za upravlj anje otpadom i izvještava odgovorno lice o stanju usklađenosti. Odgovornost koordinatora za otpad ne smanjuje odgovo rnost odgovornog lica u postrojenju proizišle vršenjem djelatnosti upravljanja otpadom.

Odgovornost prodavača

Član 28

Podzakonskim aktom će se utvrditi postupak i način p o kojem je prodavač proizvoda ili vršilac usluga (u daljem tekstu: prodavač) dužan uzeti nazad ili nadoknaditi kauciju za iskorišćenu ambalažu ili proizvode, način selektivnog prikupljanja i predaje iskorišćenih proizvoda proizvođaču ili odgovornom licu ovlašćenom za poslove upravljanja otpadom.

Zajednički uslovi za proizvođača i prodavača

Član 29

Proizvođač i prodavač mogu prenijeti obaveze iz član a 25 stav 1 i člana 28 na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada putem ugovora čiji će uslovi biti regulisani posebnim zakonskim propisom. Uvoznik ima istu odgovornost kao i proizvođač prema čl. 23-25.

Sistem prikupljanja otpada

Član 30

9 Sistem prikupljanja otpada može uspostaviti proizvođa č ili prodavač, ili preduzeće za upravljanje otpadom. Zahtjev za izdavanje dozvole sistema prikupljanja ot pada sadrži, pored elemenata propisanih članom 15:

- organizacionu strukturu sistema,

- geografsko područje sa koga se prikuplja otpad,

- vrste otpada koje treba prikupiti,

- raspored prikupljanja,

- metode tretmana. Pored uslova propisanih u članu 16 stav 1 uslovi k oji se moraju ispuniti da bi se dobila dozvola iz člana 13 ovog zakona su:

- dovoljan broj i raspored - mjesta za prikupljanje,

- obezbjeđenje ispunjenja ciljeva utvrđenih propisima,

- obezbjeđenje ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom. Dozvola mora da opiše djelokrug i ključne elemente s istema za prikupljanje, vrstu i količinu otpada, geografsko područje koje ovaj sistem pokriva , način finansiranja, shemu sakupljanja, dokumentaciju o kretanju otpada.

Odgovornost proizvođača i imaoca otpada

Član 31

Proizvođači i imalac otpada dužni su skupljati, brin uti se o povratu ili odlaganju otpada koji produkuju njihove djelatnosti ili o otpadu koji posjeduju. Proizvođač i imalac otpada je odgovoran za ekološki prihvatljivo skladištenje otpada prije njegovog povrata ili odlaganja. Proizvođač ili imalac otpada može vršiti povrat ili o dlaganje sam koristeći adekvatnu opremu, postupak ili postrojenje za povrat ili odlaganje u skladu s propisanim uslovima ili koristiti ovlašćenu službu za tretman otpada uz nadoknadu. Podzakonskim aktom će se propisati postupak selektivn og prikupljanja, pakovanja i označavanja otpada, imajući u vidu akte koje donosi Vlada.

Posebne odredbe o upravljanju komunalnim otpadom

Član 32

Komunalni otpad se sakuplja i tretira u skladu s pos ebnim propisom o pružanju usluga od komunalnih preduzeća. Pružanje usluga upravljanja ko munalnim otpadom u nadležnosti je odjeljenja Vlade. Usluge mogu pružati javna ili privatna preduzeća. Domaćinstva su dužna prikupljati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduzećima, a opasni otpad predati na određena mjesta za selektiv no prikupljanje (centar) ili osobi koja je ovlaštena za pružanje usluga u upravljanju otpadom. Proizvođači otpada koji nisu domaćinstva će koristiti usluge preduzeća za otpad koji oni produkuju ukoliko njihov otpad ima iste ili slične osobine ku ćnog otpada. Proizvođači nisu obavezni koristiti usluge preduzeća za otpad u skladu s propisima iz ob lasti zaštite životne sredine i ako predaju svoj otpad ovlašćenom odgovornom licu za upravljanje otpadom. U slučaju uvođenja sistema selektivnog prikupljanja otpada, domaćinstva i drugi proizvođači otpada će biti obavezni izvršiti selekciju i prikupljati otpad u skladu s tim propisom.

Član 33

Javne usluge za upravljanje komunalnim otpadom obuhvataju:

- prikupljanje otpada iz domaćinstava i drugih izvora koji proizvode komunalni otpad,

- tretman komunalnog otpada uključujući upravljanje povrata sirovina ili odlaganja,

- rukovođenje mjestima za selektivno prikupljanje otpada. Područja za selektivno sakupljanje otpada određena su tako da se kućni otpad selektivno sakuplja odvojeno od opasnog otpada iz domaćinstva. Rad mjesta za selektivno sakupljanje otpada mora biti u skladu s tehničkim zahtjevima i uslovima utvrđenim do zvolom kada je u pitanju upravljanje otpadom. 10

Član 34

Javne usluge obavljaju pravna ili fizička lica koja su ovlaštena za pružanje usluga upravljanja otpadom koja su odabrana u skladu sa zakonom. Posebnim propisom uredit će se uslovi za plaćanja javnih usluga.

Član 35

Odlukom Vlade o upravljanju komunalnim otpadom uredit će se:

- geografsko područje koje pokriva preduzeće;

- osnovni zahtjevi za osiguranje rada preduzeće , uključujući metode skupljanja (kao npr. selektivno skupljanje otpada), učestalost , prava i obaveze preduzeća i domaćinstava onih čiji je otpad sličan otpadu iz domaćinstva;

- određivanje načina korištenja usluga preduzeća za proizvođače i vlasnike otpada, a koji nisu domaćinstva;

- vrste kaznenih odredbi i stimulacionih mjera;

- tehničke i druge zahtjeve koji se odnose na osiguranje usluga uključujući skupljanje, tretman i odlaganje;

- uvođenje sistema selektivnog prikupljanja otpada, zajedno sa određivanjem mjesta za selektivno prikupljanje otpada;

- određivanje lokacije za deponije i lokacije za druge vrste tretmana otpada;

- procjena visine naknade kojom se omogućava pouzdana, kontinuirana i prihvatljiva usluga i uslovi plaćanja;

- uslovi za pronalaženje i tretiranje nezakonitog komunalnog otpada.

Tretman otpada

Član 36

Preduzeće za upravljanje otpadom smatra se proizvođačem otpada ukoliko proizvodi otpad u toku tretmana. Preduzeće iz stava 1 ovog člana vodi evidenciju pod ataka o otpadu koji je preuzeo na tretman ili produkovao i obavještava nadležno odjeljenje u skl adu s posebnim propisima najmanje jednom godišnje. Izvještaj sadrži:

- vrstu i sastav otpada u skladu s Katalogom otpada i njegovim sadržajem,

- količinu otpada,

- porijeklo ili izvor otpada. Podzakonskim aktom koji donosi Vlada može se propisati da je potrebno odobrenje ili tehnička kvalifikacija za korišćenje i prodaju određenih tehnologija, opreme i materijala za tretman otpada. Sakupljanje otpada

Član 37

Proizvođač ili imalac otpada skuplja otpad odvojeno u skladu s potrebom budućeg tretmana. Prikupljanje otpada unutar lokacije proizvođača ili imaoca na način koji isključuje negativni uticaj na životnu sredinu, vremenski je ograničen i ne zahtijeva posebnu dozvolu. Preduzeće za sakupljanje otpada sakuplja otpad od p roizvođača i imaoca i transportuje ga do mjesta za prikupljanje otpada, transfer stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i recikliranje, tretman ili konačno odlaganje. Otpad se može preuzeti od imaoca i na mjestima za prikupljanje.

Korišćenje otpada

Član 38

Otpad se može koristiti kao sirovinski materijal i za proizvodnju energije. Otpad se koristi na način da proizvodi koji nastaju korišćenjem otpada neće prouzrokovati veće ekološko opterećenje nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala.

11 Transport otpada

Član 39

Otpad se transportuje na način kojim isključuje za gađenje životne sredine. U slučaju zagađenja nastalog u toku transporta, prevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja. U slučaju transporta koji nije kombinovan sa aktiv nostima tretmana otpada prevoznik je u skladu sa stavom 1 ovog člana odgovoran samo za ispravnu isporuku otpada na odredište koje je odredio pošiljalac, na lokaciji koja je odobrena za upravljanje otpadom. Ako se otpad ne može isporučiti na odredišta, prevoznik će vratiti otpad pošiljaocu. Transport opasnog otpada je praćen odgovarajućom dok umentacijom propisanom posebnim propisom koji donosi odjeljenje ovlašteno za zaštitu životne sredine u saradnji sa odjeljenjem nadležnim za saobraćaj. Opasni otpad u toku transporta mora biti označen i pakovan u skladu s navedenim propisom iz stava 4 ovog člana. Prevoz opasnog otpada mora biti usklađen sa opštim uslovima za prevoz opasnih roba.

Odlaganje otpada

Član 40

Odlaganje se može vršiti:

- na deponije,

- kao termalno odlaganje i

- primjenom hemijskih, bioloških ili fizičkih postupaka.

Deponija

Član 41

Pored elemenata propisanih u članu 16 stav 1 ovog zakona dozvola za odlaganje otpada na deponije će sadržavati:

- Klasu deponije (deponija za opasni, deponija za bezopasni, deponija za inertni otpad);

- Popis vrste i ukupna količina otpada koju je dozvoljeno odložiti na deponiji;

- Zahtjev za pripremu deponije, aktivnosti deponovanja , postupak monitoringa i kontrole odlaganja, uključujući i plan za nepredviđene situa cije, kao i privremene zahtieve za zatvaranje deponije i postupke nakon zatvaranja;

- Zahtjeve za postupke primanja otpada;

- Obavezu podnosioca zahtjeva da izvijesti, bar jedno m godišnje, nadležni organ o vrstama i količinama odloženog otpada i o rezultatima programa monitoringa. Dozvola za nove sanitarne deponije može se izdati samo za deponovanje na regionalnom nivou. Za deponovanje na regionalnom nivou, Distrikt može za jedno sa općinama ili entitetima osnovati javno poduzeće za upravljanje otpadom. Nadležno odjeljenje vrši pregled lokacije deponije u pogledu ispunjenosti uslova iz dozvole, prije početka odlaganja. Spaljivanje

Član 42

Pored elemenata propisanih članom 15 zahtjev za dozvo lu za spaljivanje otpada sadrži opis mjera kojima se osigurava:

- da je postrojenje projektovano, opremljeno i funkcio niše u skladu sa zahtjevima kategorije otpada koji se spaljuje;

- da se omogući u što većoj mjeri povrat toplote koja se proizvede u procesu spaljivanja;

- da se količina i štetni efekti ostatka svedu na mini mum i omogući reciklaža gdje je to moguće;

- da se odlaganje ostataka otpada čija se proizvodnja ne može spriječiti, smanjiti ili reciklirati izvršava u skladu s odredbama ovog zakona. Pored elemenata propisanih članom 16 stav 1 dozvola sadrži:

- kategorije i količinu otpada koje se mogu tretirati, 12

- podatke o ukupnom kapacitetu postrojenja za spaljivanje,

- utvrđene postupke uzorkovanja i mjerenja radi ispunjenja obaveza periodičnih mjerenja za svaku zagađujuću materiju vazduha ili vode. Dozvola iz stava 1 ovog člana pored podataka iz stava 2 ovog člana sadrži:

- količine različitih kategorija opasnog otpada koji se može tretirati;

- specifikaciju minimalnog i maksimalnog protoka masa tih opasnih otpada, njihove najniže i najviše kalorijske vrijednosti i njihov maksimalan sadržaj zagađujućih materijala.

Opća pravila za opasni otpad

Član 43

Otpad koji se ne nalazi na spisku otpada u posebnom propisu kao opasni ili čiji sadržaj je nepoznat, smatra se opasnim dok se ne ustanovi da su opasni ili bezopasni. Opasni otpad se može pomiješati s drugim otpadom ili materijalima samo na osnovu posebne dozvole nadležnog organa za zaštitu životne sredine. U skladu sa stavom 2 ovog člana, dozvola se izdaje:

- ako se korišćenje ili odlaganje otpada može efikasni je preduzeti kao tretman smjese, nego kao tretman njenih pojedinih komponenti,

- ako rizik po životnu sredinu i zdravlje zbog smjese nije povećan,

- ako smjesa ne predstavlja rizik za vodu, vazduh, zemlju, biljni i životinjski svijet,

- ako smjesa ne prouzrokuje štetu po životnu sredinu bukom ili mirisom,

- ako smjesa ne ugrožava pejzaže ili mjesta od posebnog interesa. Opasni otpad proizveden u domaćinstvima, institucijama ili službama se skuplja odvojeno, na način da se onemogući zagađivanje i šteta po životn u sredinu. Predaja otpada preduzeću koje je ovlašćeno za sakupljanje opasnog otpada vrši se u skladu sa podzakonskim aktom.

Registracija deponija

Član 44

Svaka deponija mora biti registrovana u katastru nekretnina i katastru zagađivača. Postojeće deponije ili one koje su zatvorene kao re zultat revidiranja plana prilagođavanja registruju se u katastru nekretnina i katastru zag ađivača na osnovu odluke nadležnog organa za zaštitu životne sredine. Vlasnik deponije je dužan po zatvaranju deponije zahtijevati od nadležnog organa procjenu potencijalnog rizika koji ona predstavlja za život nu sredinu i /ili ljudsko zdravlje. Nadležni organ obavještava katastar o procjeni potencijalnog rizika. Ukoliko je nadležni organ ili sud donio odluku ko jom je utvrđena značajna kontaminacija zemljišta otpadom obavjestit će o tome katastar nekret nina i katastar zagađivanja radi evidentiranja kontaminacije, njene prirode i obima. Nadležni organ i sud nalažu vlasniku deponije da pr eduzme neophodne mjere radi sprečavanja potencijalne opasnosti ili štete po ljudsko zdravlje i zagađivanje životne sredine .

VIII. PREKOGRANIČNO KRETANJE OTPADA

Opći zahtjevi prekograničnog kretanja otpada

Član 45

Prekogranično kretanje otpada vrši se pod uslovom da:

Distrikt kao posebna administrativna jedinica u državi BiH – izvoznica nema tehničkih mogućnosti i neophodna postrojenja, kapacitete ili odgovaraju će lokacije za odlaganje otpada, radi odlaganja otpada na ekološki prihvatljiv i efikasan način ili ako se otpadi koji su u pitanju koriste kao sirovine za industriju recikliranja ili povrata komponenti u Distriktu - uvozniku;

- je kretanje otpada odobreno samo zbog posebnih razlo ga, inače je transport ili odlaganje otpada zabranjeno;

- se otpad pakuje, etiketira i transportuje na način kojim se sprečava zagađenje životne sredine u skladu s najboljom raspoloživom praksom; 13

- postoji odgovarajuća dokumentacija o kretanju od tač ke gdje je njegovo kretanje počelo do momenta odlaganja u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima i međunarodnim propisima koji se odnose na početak prekograničnog prometa do tačke odlaganja.

Prekogranično kretanje započeto u Brčko distriktu

Član 46

U slučaju prekograničnog kretanja otpada kada je Brčko distrikt izvoznik, nadležni organi obavještavaju ili će zahtijevati od proizvođača il i izvoznika da pismeno obavijesti, putem nadležnog odjeljenja, nadležni organ tih država o bilo kom prekograničnom kretanju otpada. Obavještenje mora sadržavati:

- podatke o izvoru, sastavu i količini otpada i podatke o proizvođaču,

- u slučaju otpada iz različitih izvora detaljni in ventar otpada, i ukoliko se zna, identitet prvobitnih proizvođača,

- način na koji je riješen prevoz i osiguranje trećih lica da se pokriju troškovi u slučaju štete,

- mjere koje treba preduzeti da se osigura siguran transport,

- naziv primaoca otpada, lokacija postrojenja za tretma n i odlaganje, kao i vrstu i važenje dozvole za rad postrojenja,

- podatke o procesima tretiranja i odlaganja otpada. Nije dozvoljeno vršenje poslova prekograničnog kret anja dok proizvođač ili izvoznik ne primi pismenu potvrdu da je nadležni organ:

- primio pismenu saglasnost zemlje uvoznice i tranzitnih zemalja i

- primio od zemlje uvoznice potvrdu o postojanju ugovo ra između uvoznika i odlagača koji ističe ekološki način upravljanja otpadom. Ugovor iz stava 3 alineja 2 ovog člana mora uključivati obavezu:

- prijema otpada nazad ukoliko pošiljka nije realizovana kako je planirano ili ukoliko je došlo do kršenja odredaba ovog zakona i podzakonskih akata,

- obaveza primaoca da osigura što je prije moguće i n e kasnije od 180 dana nakon prijema otpada, potvrdu za nadležni organ da je odlaganje otpada izvršeno na ekološki prihvatljiv način.

Prekogranično kretanje u slučaju kada je Brčko distrikt konačno odredište

Član 47

Zabranjuje se prekogranični uvoz otpada radi odlaga nja otpada u Distriktu. Otpad se može uvoziti u Brčko distrikt samo radi aktivnosti povrata materijala. U slučaju prekograničnog kretanja kada je konačno odredište Brčko distrikt država koja izvozi šalje pismeno obavještenje odjeljenju nadležnom za zaštitu životne sredine. Obavještenje mora biti u skladu sa zahtjevima iz člana 46 stav 2 ovog zakona i drugim informacijama u skladu sa zahtjevima iz člana 46 stav 3 ovog zakona. Nadležno odjeljenje je dužno u roku od 60 dana nako n prijema obavještenja pismeno dati dozvolu za kretanje, odbiti davanje dozvole za kretanje ili zahtijevati dodatne informacije. Nadležno odjeljenje donosi rješenje kojim daje odobr enje za prekogranično kretanje/uvoz otpada, koje sadrži:

- podatke iz člana 46 stav 2,

- specifične uslove za kretanje (obavezu korišćenja o dređenih graničnih prelaza, informacije o kretanju za nadležne organe, način i vrijeme transporta, važenje odobrenja).

Prekogranično kretanje kada je Brčko distrikt tranzitna teritorija

Član 48

U slučaju prekograničnog kretanja kada je teritorija Brčko distrikta tranzitno područje primjenjuju se odredbe iz prethodnih članova.

Opće odredbe za sve vrste prekograničnog kretanja

Član 49

14

Opće obavještenje se može prihvatiti kada se otpad koji ima iste hemijske i fizčke karakteristike prevozi redovno istom odlagaču preko iste carinske ispostave na izlazu iz zemlje izvoza, putem iste carinske ispostave na ulazu u zemlju uvoza i u slučaju transporta putem iste carinske ispostave na ulazu ili izlazu iz zemlje ili zemlje tranzita. Na osnovu općeg obavještenja, nadležno odjeljenje izdaje opće odobrenje na period od najviše 12 mjeseci. Nakon ovog perioda opće odobrenje može biti revidirano i produženo za isti vremenski period ako nije došlo do promjena uslova. Izuzetno nadležno odjeljenje može staviti van snage opće odobrenje koje se daje pod uslovima iz stavova 1 i 2 ovog člana.

Član 50

Šef nadležnog odjeljenja će podzakonskim aktom propis ati sadržaj i izgled pratećeg dokumenta koji je dužno potpisati svako lice koje vrši prekogranični prevoz otpada nakon isporuke otpada, kao i lice koje vrši prijem otpada. Podzakonskim aktom iz stava 1 ovog člana propisuje se postupak u kojem je odlagač otpada dužan obavijestiti izvoznika i nadležne organe države izv oznice o primanju pošiljke od odlagača otpada u odgovarajućem roku i o završetku aktivnosti upravljanja otpadom.

Član 51

Za prekogranično kretanje otpada treba imati odgovar ajuću finansijsku garanciju ili polisu osiguranja ili drugi oblik osiguranja zavisno od zahtjeva države uvoznice ili tranzitne države. Podzakonskim aktom utvrđuju se oblici osiguranja koji ma se može osigurati prekogranično kretanje otpada.

Član 52

Kada prekogranično kretanje otpada za koje postoji odobrenje ne može da se izvrši u skladu s odredbama ugovora, zemlja koja izvozi osigurava da ot pad bude vraćen u zemlju izvoznicu, od izvoznika, ukoliko se ne može naći drugo rješenje za odlaganje otpada na ekološki prihvatljiv način u roku 90 dana od dana dolaska otpada na odredište.

Član 53

Prekogranično kretanje će se smatrati nezakonitim:

- ako sve zemlje koje učestvuju nisu obaviještene,

- ako ne postoji odobrenje svih zemalja,

- ako je odobrenje falsifikovano ili pribavljeno prevarom,

- ako je suprotno datom odobrenju,

- ako se vrši namjerno odlaganje otpada (odbacivanjem) kojim se krše odredbe ovog zakona i opći principi međunarodnog zakonodavstva o zaštiti životne sredine.

Član 54

U slučaju kretanja opasnog otpada radi odlaganja iz među entiteta BiH i teritorije Brčko distrikta, potrebno je obavještenje ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine entiteta iz kojeg se izvozi otpad, nadležnom odjeljenju Vlade Brčko distrikta u koji se uvozi otpad.

Obavještenje sadrži:

- podatke o izvorima, sastavu i količini opasnog otpada,

- dogovoreni putni pravac i dogovoreno osiguranje za treće strane u slučaju štete,

- mjere za osiguranje sigurnog transporta,

- naziv primaoca otpada, lokacije na kojoj će se tretirati i način na koji će se odlagati otpad,

- izuzetno Vlada može zabraniti kretanje izvjesnih vr sta opasnog otpada ili kretanja otpada ili kretanja iz drugog entiteta koji su već najavljeni.

IX. NAKNADA ŠTETE

Član 55

15

Ako nepoznato lice izvrši djelatnost u upravljanju otpadom suprotno ovom zakonu, obavezuje se Vlada na preduzimanju hitnih mjera čišćenja, radi za štite ljudskog zdravlja, flore i faune i životne sredine. Vlada ima pravo naknade troškova koji nastanu obavljanjem djelatnosti i preduzimanjem mjera iz stava 1 ovog člana od lica za koje se utvrdi da je izvršilo nedozvoljenu djelatnost.

X. KAZNENE ODREDBE

Član 56

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 - 10.000 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno i fizičko lice ako:

- ne pribavi dozvolu za djelatnosti upravljanja otpadom (član 13);

- krši uslove u dozvoli;

- ne uskladišti otpad na ekološki prihvatljiv način p rije njegovog odlaganja ili ponovnog korišćenja (član 31 stav 2);

- redovno ne obavještava nadležni organ o otpadu preuzetom na tretman (član 36);

- koristi otpad suprotno članu 38;

- odlaže otpad suprotno članu 40;

- vrši prekogranični promet otpada suprotno članu 46. Novčanom kaznom od 500- 1.700 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1 ovog člana odgovorno lice. Novčane kazne uplaćuju se u korist Fonda za zaštitu životne sredine Brčko distrikta.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postojeća postrojenja i djelatnosti

Član 57

Uređaji i postrojenja koji u trenutku stupanja na snagu ovog zakona imaju dozvolu ili koja već obavljaju djelatnost upravljanja otpadom moraju u rok u od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona ispuniti slijedeće uslove:

- u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog za kona, vlasnik lokacije ili postrojenja će pripremiti i podnijeti nadležnim organima, radi odobre nja, plan prilagođavanja koji se sastoji iz korektivnih mjera za koje vlasnik postrojenja smatra da su potrebne,

- nakon podnošenja plana prilagođavanja, nadležni org an će donijeti odluku da li se aktivnosti mogu nastaviti na osnovu plana prilagođavanja i propisa upravljanja otpadom,

- na osnovu odobrenog plana prilagođavanja nadležni o rgan će dozvoliti rad i odrediti prelazni period za završetak realizacije plana koji neće preći tri godine nakon dana odobrenja. U slučaju da se ne odobri plan prilagođavanja nadle žni organ će donijeti odluku o zatvaranju i djelatnostima nakon zatvaranja postrojenja ili lokacije. Ako postrojenje nije deponija ili krajnje odlagalište, zatvaranje će se izvršiti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako se radi o deponiji, zatvaranje će se izvršiti u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Nadležni organ propisat će uslove budućih djelatnos ti ili mjera za sanaciju štete nanesene životnoj sredini, nadgledanje i naknadne aktivnosti. Podzakonskim aktom uredit će se sadržaj plana prilago đavanja i aktivnosti koje će preduzeti nadležni organ.

Član 58

Sva pravna lica moraju uskladiti svoje djelatnosti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. Na sve započete postupke za dobijanje odobrenja za obavljanje djelatnosti upravljanja otpadom, u slučajevima gdje nije donesena odluka, primjenjivat će se odredbe ovog zakona.

16

Član 59

Odredbe Zakona o zaštiti životne sredine koje se t iču nadležnosti drugih organa, primjenjivat će se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 60

Skupština Brčko distrikta donosi propis iz člana 8 stav 1 u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. Nadležno odjeljenje donosi slijedeće akte:

- katalog otpada uključujući opasan otpad radi sprovo đenja člana 4 alineja 10 u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona;

- uslove za obavljanje različitih djelatnosti upravljanja otpadom uključujući tehničke uslove i zahtjeve radi sprovođenja člana 12 člana 36 stav 3 član 43 stav 4 u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona;

- uslove za zatvaranje i naknadnih mjera za postrojen ja iz oblasti upravljanja otpadom koja ne mogu nastaviti sa radom radi implementacije člana 5 8 u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona;

- posebne propise koji se odnose na upravljanje speci fičnim vrstama otpada, otpadna ulja, otpad od opreme koja sadrži PCB i PCT, iskorišćene baterije i akumulatore, stara vozila, otpad od električne i elektronske opreme radi implemen tacije člana 23 u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Nadležno odjeljenje u saradnji sa Odjeljenjem za zdravstvo i ostale usluge donosi u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona akte koji se odnose na:

- djelatnosti upravljanja otpadom i zadatke vezane za medicinski otpad,

- djelatnosti upravljanja otpadom i zadatke vezane za ljudske lijekove,

- zahtjev javnog zdravstva za različite djelatnosti i operacije upravljanja otpadom.

Nadležno odjeljenje u saradnji sa Odjeljenjem za ja vne poslove donosi akte koji se odnose na zahtjeve vezane za transport otpada, drumskim, želj ezničkim putem ili brodom (član 39) u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. Nadležno odjeljenje u saradnji sa Odjeljenjem za pr ostorno planiranje i imovinskopravne poslove donosi akte koji se odnose na uslove upravljanja ot padom nastalim u građevinarstvu, nastalih izgradnjom i rušenjem objekata u roku od jedne godin e od stupanja na snagu ovog zakona (član 23). Nadležno odjeljenje u saradnji sa Odjeljenjem za obr azovanje donosi akte koji se tiču uslova za edukaciju i obuku koordinatora za otpad za sprovođe nje člana 27 stav 1 u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Član 61

(Stupanje na snagu)

Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 5. au gusta 2004. godine, a njegove izmjene i dopune: 30. decembra 2004. godine, 17. jula 2007. g odine, 20. februara 2008. godine i 18. marta

2009. godine.