Svi propisi

FBiH · Ostali propisi

ZAKON o veterinarstvu

Institucionalna objava iz 2000. godine; broj glasila provjerite u izvorniku

Izvorni tekstInstitucionalni izvor

Sažetak

Dokument „ZAKON o veterinarstvu“ obuhvata sljedeće cjeline: z a k o n o veterinarstvu; osnovne odredbe; zastita zdravlja zivotinja; veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji. Pregled i puni tekst odnose se na prikazano izdanje.

Ključne tačke

Odabrane odredbe ovog izdanja.

Podaci o izdanju i izvoru

Izvorno institucionalno izdanje (2000); nije objedinjeno sa kasnijim izmjenama · Vlada Federacije BiH.

Tehničke provjere prijepisa su prošle. To ne potvrđuje potpunost izmjena, pravnu važnost niti podudarnost sa traženim izdanjem.

Informativni pregled dostupnog izdanja. Trenutno važenje i potpunost kasnijih izmjena nisu potvrđeni.

Sadržaj članova

154 / 154 odredbi

Tekst propisa

Clan 1.

Ovim zakonom uredjuje se zastita zdravlja zivotinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska zastita za dobrobit zivotinja, organizacija i provodjenje veterinarske djelatnosti, naknade i troskovi, nadzor nad provodjenjem zakona, kazne i druga pitanja oz znacaja za organizaciju i funkcionisanje veterinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Clan 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi za sljedecim znacenjem:

mesno brasno, riblje brasno, kostano brasno, jetreno brasno, krvno brasno, brasno od perja i drugi proizvodi zivotinjskog porijekla, kao i hrana za zivotinje koja u svom sastavu sadrzi proizvode zivotinjskog porijekla;

(Epizootiolosko podrucje je teritorija kantona, a epizootioloska jedinica je podrucje jedne opcine, odnosno grada);

International des epizooties).

Clan 3.

Veterinarstvo u smislu ovog zakona, jeste zastita zdravlja zivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguravanje zdravstveno ispravnih i neskodljivih proizvoda zivotinjskog porijekla, te drugi poslovi veterinarskog javnog zdravstva, unaprjedjivanje reprodukcije i proizvodnje zivotinja kao i veterinarska zastita okoline (u daljem tekstu: veterinarska djelatnost). Poslove iz stava 1. ovog clana mogu obavljati fizicka i pravna lica pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.

Upravne poslove u oblasti veterinarstva obavlja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadlezna za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo) u vezi sa pitanjima koja su ovim zakonom u nadleznosti tog ministarstva.

Clan 4.

Inspekcijski nadzor nad zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla u smislu ovog zakona obuhvata: veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provode nad zivotinjama, proizvodima zivotinjskog porijekla, zivotinjskim sjemenom, oplodjenim jajnim celijama, objektima, opremom i sredstvima radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, veterinarske zastite za dobrobiti zivotinja, odnosno radi utvrdjivanja zdravstvenog stanja zivotinja i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti ljudi i zivotinja ili na drugi nacin mogu ugroziti njihovo zdravlje.

Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog clana odnosi se i na sredstva i uvjete prijevoza, utvrdjivanje identiteta i mjesta porijekla zivotinja, uzimanje sluzbenih uzoraka za laboratorijske pretrage.

Inspekcijski nadzor iz st. 1. i 2. ovog clana provodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 2/98), pravilima struke i nauke.

Pregled i kontrola u proizvodnji i unutrasnjem prometu su poslovi veterinarsko-zdravstvene preventive.

Clan 5.

Fizicka i pravna lica koja obavljaju djelatnost iz clana 3. stav 1. ovog zakona duzne su na zahtjev drzaoca zivotinja pruziti odgovarajucu veterinarsku uslugu i pomoc. Drzaoci zivotinja obavezni su provoditi ovima zakonom, sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti, na nacin i u rokovima utvrdjenim ovim zakonom i brinuti o zdravlju i dobrobiti zivotinja.

Clan 6.

Zastita zdravlja zivotinja provodi se radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih zivotinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, zastite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti zivotinja i veterinarske zastite okoline.

Clan 7.

Mjere zastite zdravlja zivotinja u smislu ovog zakona su:

Clan 8.

Zarazne bolesti zivotinja, cije je sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od interesa za Federaciju su bolesti koje su odredjene listom OIE-a.

Zarazne bolesti od posebnog interesa za Federaciju su:

1 bedrenica Anthrax

2 bjesnoca Rabies (Lyssa)

3 bruceloza Brucellosis

4 enzootska leukoza goveda Leucosis enzootica bovum

5 govedja spongioformna Encephalopathia spongioformis encefalopatija bov.

6 klasicna kuga svinja Pestis suum

7 newkastelska bolest Morbus Newcastle

8 slinavka i sap Aphtae epizooticae

9 trihineloza Trichinellosis

10 tuberkuloza Tuberkulosis

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) moze na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druge zarazne bolesti kao bolesti od posebnog interesa za Federaciju.

Clan 9.

U slucaju pojave neke druge zarazne bolesti, odnosno bolesti ciji uzrocnik jos nije utvrdjen, a koja se brzo siri i moze ugroziti zdravlje zivotinja u Federaciji, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) moze odrediti da se za zastitu od takve bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere propisane ovim zakonom.

Clan 10.

Epizootija u smislu ovog zakona jeste pojava oboljenja ili uginuca veceg broja zivotinja od neke zarazne bolesti, koja je neuobicajena po broju slucajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvacenoj vrsti zivotinja, kao i povecana ucestalost oboljenja ili uginuca ciji je uzrok privremeno neutvrdjen.

Zarazeno podrucje u smislu ovog zakona jeste podrucje na kojem postoji jedan ili vise izvora zaraze.

Zarazeno podrucje odredjuje se u promjeru od najmanje 20 kilometara ako zarista zaraze, zavisno od konfiguracije terena, bioloskih faktora i nacina uzgoja zivotinja.

Ugrozeno podrucje u smislu ovog zakona jeste podrucje na koje se moze prenijeti zarazna bolest iz zarazenog podrucja i na kojem postoje uvjeti za sirenje zarazne bolesti.

Clan 11.

Radi orktivanja i sprjecavanja pojave zarazne bolesti, ovisno o prirodi i nivou opasnosti, federalni ministar moze narediti jednu ili vise od sljedecih mjera:

11.posebno oznacavanje zivotinja;

12.posebne uvjete, ogranicenje ili zabranu uvoza i provoza zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla;

13.ogranicenje ili zabranu kretanja zivotinja i lica;

14.poducavanje drzalaca zivotinja;

15.u slucaju potrebe mogu se odrediti i druge mjere.

Aktom iz stava 1. ovog clana odredjuju se mjere, uvjeti i nacin njihovog provodjenja.

Clan 12.

Mjere za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih bolesti zivotinja utvrdjenih ovim zakonom, u skladu s epizootioloskim stanjem i stepenom ugrozenosti, krajem svake tekuce godine za sljedecu godinu, propisuje federalni ministar. Propisom iz stava 1. ovog clana odredjuju se i rokovi za preduzimanje propisanih mjera i nacin finansiranja propisanih mjera. Drzalac zivotinje ucestvuje u podmirivanju troskova preventivnih cijepljenja i dijagnostickih pretrazivanja, te svim drugim troskovima u vezi s provodjenjem propisanih mjera iz stava 1. ovog clana, ukoliko se ti troskovi ne podmiruju iz budzeta Federacije, kantona ili iz drugih izvora. Za provodjenje mjera protiv zaraznih bolesti od posebnog interesa za Federaciju dio sredstava se obezbjedjuje iz budzeta Federacije.

Clan 13.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijezu nadzoru veterinarske inspekcije, te objektima, pasnjackim i drugim povrsinama gdje zivotinje povremeno ili stalno borave ili se krecu.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavlja se radi sprjecavanja i suzbijanja zaraznih bolesti zivotinja i zoonoza, zastite higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje, te veterinarske zastite okoline od zagadjivanja patogenim mikroorganizmima i parazitima.

Sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju moraju se koristiti tako da ne zagadjuju okolinu.

Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iz st. 1. i 2. ovog clana obavljaju veterinarske organizacije, pod uvjetom i na nacin koji propisuje federalni ministar.

Clan 14.

Vrste i kolicine cjepiva koje je potrebno osigurati za sprjecavanje pojedinih narocito opasnih zaraznih bolesti, kao i veterinarske organizacije koje su duzne nabaviti, uskladistiti i kontrolisati njihovu imunogenost, odredjuje federalni ministar.

Sredstva za nabavku, uskladistenje i kontrolu imunogenosti cjepiva iz stava 1. ovog clana osiguravaju se u budzetu Federacije.

Clan 15.

Federalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanja zaraznih bolesti zivotinja na teritoriji Federacije i u drugim drzavama o cemu izdaje informativne biltene.

Kantonalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanje zaraznih bolesti zivotinja na teritoriji kantona o cemu redovno izvjestava Federalno ministarstvo.

Radi sprjecavanja unosenja zaraznih bolesti iz susjednih i drugih drzava, federalni ministar moze narediti da se odredjeno granicno podrucje stavi pod pojacani veterinarsko-zdravstveni nadzor, te da se provedu sve ili pojedine mjere iz clana 11. ovog zakona.

Nacin pracenja i izvjestavanja o stanju, pojavi i kretanju zaraznih bolesti propisuje federalni ministar.

Clan 16.

Radi otkrivanja, sprjecavanja i skorjenjivanja zaraznih i parazitskih bolesti i kontrole prometa goveda, ovaca, koza, svinja i konja provodi se obavezno oznacavanje. Oznacavanje zivotinja iz stava 1. ovog clana provode veterinarske organizacije i o tome vode evidenciju.

U troskovima oznacavanja zivotinja iz stava 1. ovog clana ucestvuje i njihov drzalac. Osim zivotinja iz stava 1. ovog clana federalni ministar moze narediti oabvezno oznacavanje i drugih vrsta domacih zivotinja.

Federalni ministar propisuje oblik i sadrzaj obvezne oznake za oznacavanje zivotinja, nacin i postupak oznacavanja, nacin vodjenja evidencije i oblik obrazaca i odredjuje veterinarsku organizaciju za vodjenje podataka za teritoriju Federacije.

Clan 17.

Upisivanje pasa u registar je obavezno za sve drzaoce pasa.

Pas mora biti oznacen na propisani nacin, a drzalac mora imati propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnila.

Vakcinacija pasa, vodjenje registra pasa, te izdavanje sluzbene isprave o tome obaveza je veterinarske organizacije.

Za troskove upisa pasa, obaveznog oznacavanja pasa i izdavanja sluzbenih isprava placa se naknada u skladu sa ovim zakonom.

Drzalac psa duzan je prijaviti nabavku, odnosno uginuce ili otudjenje psa u roku 15 dana od dana nabavke, uginuca ili otudjenja, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa.

Sadrzaj i oblik registra pasa, te isprave o obaveznom upisu i provedenim mjerama, kao i oblik obavezne oznake za pse, propisuje federalni ministar.

Uvjete i nacin drzanja pasa, divljih zivotinja i zvijeri, zastitna sredstva (brnjica i sl.), zastita okoline, te nacin postupanja s neupisanim psima, psima i mackama lutalicama, kao i drugim opasnim i zlocudnim zivotinjama, propisuje kantonalni ministar nadlezan za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar).

Clan 18.

Farme kopitara i papkara vece od 20 uslovnih grla; peradi i kunica vece od 10 uslovnih grla; valionice, farme za uzgoj divljaci i krznasa; uzgajalista puzeva; ribnjaci i drugi objekti akvakulture, te zooloski vrtovi moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima zastite okolinea u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika i zoohigijene.

Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima, donosi kantonalni ministar na prijedlog strucne komisije koju on osniva i odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz st. 1. i 2. ovog clana, u skladu s propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.

Objekti iz stava 2. ovog clana upisuju se u registar odobrenih objekata sto ga vodi kantonalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.

Odredbe st. 2. i 4. ovog clana ne primjenjuju se na ostale objekte namijenjene proizvodnji, rasplodu i uzgoju zivotinja.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete kojima moraju udovoljavati objekti iz st.

Clan 19.

Objekti za: klanje zivotinja iz clana 2. tacka 2. ovog zakona; rasijecanje i obrada mesa, mesa divljaci, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba koji su namijenjeni javnoj potrosnji; prerada mesa, mesa divljaci, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje; hladjenje, zamrzavanje i/ili uskladistenje navedenih proizvoda, te prodaja odnosno promet tih proizvoda, moraju u pogledu lokacije za gradjenje, gradnju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika i higijene udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima zastite okoline. Uvjete iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Klaonice i ostali izvozni objekti odobreni za izvoz proizvoda zivotinjskog porijekla, uz uvjete iz stava 1. ovog clana moraju udovoljavati i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima drzave uvoznice, a klaonice za klanje zivotinja iz uvoza i posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clan 20.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole za lokaciju za izgradnju objekta iz clana 19. stav 1. ovog zakona duzan je pribaviti rjesenje o uskladjenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u pogledu lokacije objekta od kantonalnog ministarstva, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva.

Gradnja odnosno rekonstrukcija objekata iz clana 19. stav 1. ovog zakona dopustena je samo na osnovu glavnog projekta za koji je izdano rjesenje o uskladjenosti sa propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima.

Rjesenje o uskladjenosti glavnog projekta za izvozne objekte donosi Federalno ministarstvo, a za ostale objekte Kantonalno ministarstvo.

Clan 21.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole ne moze izdati upotrebnu dozvolu za upotrebu objekata iz clana 19. stav 1. ovog zakona, bez prethodno pribavljenog rjesenja kantonalnog ministarstva o ispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva.

Rjesenjem iz stava 1. ovog clana odredjuje se i veterinarski kontrolni broj objekta, odredjuju se drzave u koje je izvoz odobren u slucaju objekata iz clana 19. stav 3. ovog zakona i upisivanje u registar odobrenih objekata.

Rjesenje iz stava 1. ovog clana za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar.

Rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta iz stava 1. ovog clana vrijedi dvije godine, racunajuci od dana kada je rjesenje postalo konacno.

Prije isteka roka iz stava 4. ovog clana, federalni ministar donosi prema sluzbenoj duznosti rjesenje o daljem ispunjavanju ili neispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta izvoznih objekata, a rjesenje za ostale objekte donosi kantonalni ministar.

Za objekte iz clana 19. stav 1. ovog zakona za koje se tokom inspekcijskog nadzora utvrdi da ne ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete, kantonalni ministar na prijedlog nadleznog veterinarskog inspektora moze i prije roka iz stava 4. ovog clana donijeti rjesenje o zabrani rada, upotrebi veterinarskog kontrolnog broja i brisanju objekata iz registra odobrenih objekata, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona federalni ministar.

Registar odobrenih izvoznih objekata iz clana 19. stava 3. ovog zakona vodi Federalno ministarstvo, a popis odobrenih bojekata objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Registar ostalih odobrenih objekata vodi kantonalno ministarstvo, a popis tih objekata objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.

Sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stava 7. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 22.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za gradjenje, odnosno rekonstrukciju, projektnu dokumentaciju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika, higijena i veterinarska zastita okoline za objekte iz clana 19. ovog zakona propisuje federalni ministar.

Clan 23.

Voda za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog porijekla mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti udovoljavati uvjetima iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pice.

Clan 24.

Zdravstveni pregled ispravnosti hrane za zivotinje obuhvata hranu za zivotinje, proizvode zivotinjskog porijekla namijenjene ishrani zivotinja, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, promet i upotrebu hrane za zivotinje, te objekte u kojima se proizvodi i skladisti hrana za zivotinje.

Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani zivotinja i sirovina koje sluze za njihovu proizvodnju ako u kolicinama vecim od dopustenih sadrze patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode-metabolite (egzotoksine i endotoksine), hormone, antibiotike, pesticide, soli teskih metala, radioaktivne materije i druge materije stetne po zdravlje zivotinja i posredno po zdravlje ljudi i hrane za zivotinje neodgovarajuceg sastava, sto utice na njenu biolosku vrijednost i upotrebljivost.

Za ishranu zivotinja moze se staviti u promet samo so koja je jodirana.

Dopustene kolicine stetnih materija i sastojaka iz stava 2. ovog clana, u skladu sa propisom o kvalitetu hrane za zivotinje, te nacin uzimanja uzoraka, ukljucujuci i monitoring i obavljanje pregleda, kontrole i nadzora, propisuje federalni ministar.

Clan 25.

Objekti za proizvodnju hrane za zivotinje i sirovine, mjesaonice i objekti za uskladistenje moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete veterinarske zastite okoline.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za izdavanje dozvole za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog clana u skladu sa propisanim uvjetima izdaje kantonalno ministarstvo.

Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.

Kantonalno ministarstvo odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.

Objekti iz stava 1. ovog clana sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a za izvozne objekte u Federalnom ministarstvu.

Popis odobrenih objekata sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clan 26.

Uzgojno vrijedne rasplodne zivotinje, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplodjene jajne celije za oplodjivanje zivotinja, muska rasplodna grla i uzgoji kvalitetnih rasplodnih zivotinja moraju biti zasticeni od zaraznih i drugih bolesti.

Muska rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i zivotinje za prirodni pripust, te plotkinje za proizvodnju oplodjenih jajnih celija mogu se koristiti samo ako su na osnovu izvrsenih mjera iz cl. 11. i 12. ovog zakona zasticeni od zaraznih i drugih bolesti.

Sjeme za umjetno osjemenjivanje i oplodjene jajne celije moraju udovoljavati propisanim uvjetima u pogledu dobivanja, pripreme i razrjedjivanja, zdravstvene ispravnosti i bioloske kvalitete, te biti oznaceni na propisani nacin.

Uvjete i nacin oznacavanja iz stava 3. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 27.

Objekti za dobijanje, razrjedjivanje i pripremu sjemena za umjetno osjemenjavanje i oplodjenih celija moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog clana, u skladu sa propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.

Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi Federalno ministarstvo, te odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.

Objekti iz stava 1. ovog clana vode se u registru odobrenih objekata u Federalnom ministarstvu, a popis odobrenih objekata sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Veterinarsko-zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati objekti iz stava 1. ovog clana, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stava 4. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 28.

Objekti i mjesta za sajmove, trznice, mjesta za odrzavanje aukcija i druga mjesta za trgovinu zivotinjama, izlozbe i sportska natjecanja i javne smotre moraju biti pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom veterinarske inspekcije i udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.

U objekte i na mjesta iz stava 1. ovog clana smiju se dopremati samo zdrave zivotinje.

Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i mjesta iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 29.

Izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovina zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom moze se odrzavati samo na osnovu prethodne veterinarsko-zdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva.

Clan 30.

Pravna i fizicka lica, koja obavljaju djelatnost trgovine, konzerviranja, obrade, prerade i skladistenja koze i krzna, duzna su sirovu kozu kopitara i papkara zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda ili sirove koze uginulih kopitara i papkara za koje nije utvrdjen uzrok uginuca skladistiti u posebne prostorije.

Govedje, ovcije i kozije koze i koze kopitara, osim telecih, janjecih i zdrebecih koza, pravna i fizicka lica iz stava 1. ovog clana ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu.

Pravna i fizickae lica iz stava 1. ovog clana duzna su oznaciti kozu i krzna i voditi evidenciju o porijeklu otkupljenih koza.

Nacin vodjenja evidencije i oznacavanje iz stava 3. ovog clana propisuje federalni ministar.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti za sakupljanje, konzerviranje, skladistenje ili preradu sirove koze i krzna propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.

Clan 31.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz clana 30. stav 1. ovog zakona, u skladu sa propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.

Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo, te odredjuju veterinarski kontrolni broj iz clana 25. stav 4. ovog zakona.

Objekti iz stava 1. ovog clana sa pripadajucim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a izvozni objekti u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clan 32.

Lesine, konfiskati i proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni utilizaciji, moraju se uciniti neskodljivim u objektima za utilizaciju.

Lesine i proizvodi zivotinjskog porijekla porijeklom od zivotinja oboljelih od zarazne bolesti i valionicki otpaci moraju se uciniti neskodljivim u objektima za utilizaciju, a u odredjenim slucajevima neskodljivo ukloniti unistenjem, zakopavanjem ili spaljivanjem u objektima za neskodljivo uklanjanje.

Objekti za utilizaciju iz stava 1. ovog clana su objekti za preradu lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, u proizvode zivotinjskog porijekla namijenjene ishrani zivotinja ili industrijskoj upotrebi.

Objekti za neskodljivo unistavanje iz stava 2. ovog clana su kafilerije

(spalionice), javne grobnice i groblja za zivotinje.

Za utilizaciju i neskodljivo unistavanje odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka placa se naknada ciju visinu odredjuje kantonalno ministarstvo.

Mjesta i nacine unistavanja lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda i valionickih otpadaka odredjuje kantonalno ministarstvo.

Objekti i mjesta za sakupljanje i neskodljivo unistavanje i utilizaciju, te prijevozna sredstva moraju ispunjavati uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clan 33.

Obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i proizvoda zivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka duzni su osigurati kantoni.

Za obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka kanton moze zaduziti pravno lice, a moze obavljanje tih poslova povjeriti drugom pravnom licu na svom podrucju.

Dva ili vise kantona za obavljanje poslova utilizacije mogu zaduziti jedno pravno lice.

Clan 34.

Na podrucjima gdje postoji objekat za utilizaciju lesine, konfiskati, valionicki otpaci i odredjeni nejestivi nusproizvodi klanja moraju se uklanjati u tim objektima.

Pravna lica koja obavljaju poslove utilizacije duzna su osigurati redovno preuzimanje i prijevoz iz objekata i mjesta za sakupljanje lesina, konfiskata, valionickih otpadaka i odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja.

Vlasnici farmi kopitara, papkara, peradi, kunica, te vlasnici valionica iz clana 18. stav 1. ovog zakona, kao i vlasnici objekata iz clana 19. ovog zakona duzni su osigurati sabiralista, a pravnom licu iz stava 2.

ovog clana prijaviti i predati lesine, konfiskate, valionicke otpatke i odredjene nejestive nusproizvode klanja radi utilizacije.

Za poslove iz stava 2. ovog clana placa se naknada ciju visinu propisuje kantonalno ministarstvo.

Clan 35.

Ako nije osigurano obavljanje poslova utilizacije prema odredbama clana 33. ovog zakona higijenicarska sluzba opcine preuzima i prevozi lesine, odredjene nejestive nusproizvode klanja, konfiskate i valionicke otpatke, radi neskodljivog unistavanja u kafileriji (spalionici), jami grobnici ili groblju za zivotinje.

Higijenicarska sluzba mora biti organizovana i opremljena tako da je osigurano stalno i sigurno uklanjanje zivotinja, lesina, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka, te da je dostupna drzaocima zivotinja i drugim korisnicima.

Odgovornost za organiziranje i rad sluzbe iz stava 1. ovog clana snosi i kanton.

Clan 36.

Ako se pojavi zarazna bolest ili znaci na osnovu kojih se moze posumnjati da je zivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti drzalac zivotinje duzan je to odmah prijaviti najblizoj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, koje su duzne o tome obavijesiti kantonalnog veterinarskog inspektora.

Smatra se da postoji sumnja u zaraznu bolest kada se u stadu, jatu, dvoristu, drugom mjestu i prostoru gdje zivotinje privremeno ili stalno borave, pojave dva ili vise oboljenja ili uginuca s jednakim ili slicnim znacima, odnosno kada zivotinja naglo ugine bez vidljivog uzroka.

Drzalac zivotinje duzan je odmah ograniciti kretanje zivotinji za koju sumnja da je oboljela od zarazne bolesti, sprijeciti kontakt ljudi i zivotinja s lesinom do veterinarskog pregleda i nakon pregleda izvrsiti naredjene ili propisane mjere.

Clan 37.

Kada se utvrdi zarazna bolest ili se posumnja u zaraznu bolest, prema clanu

Prijava iz stava 1. ovog clana u slucaju pojave zaraznih bolesti sa liste "A" - OIE-a mora se izvrsiti hitno, uz naknadno pisanu prijavu.

O pojavi u zaraznu bolest ili sumnji iz stava 1. ovog clana kantonalno ministarstvo duzno je na svom podrucju obavijestiti pravna i fizicka lica koja obavljaju veterinarsku djelatnost i nadleznu veterinarsku sluzbu Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojske Federacije).

U slucaju pojave zoonoza kantonalno ministarstvo je duzno izvijestiti i kantonalni organ uprave nadlezan za poslove zdravstva.

Clan 38.

Kantonalno ministarstvo je duzno obavijestiti Federalno ministarstvo o prestanku zarazne bolesti na propisani nacin, te o istom obavijestiti veterinarske organizacije, veterinarske stanice, samostalne veterinarske prakse, veterinarske sluzbe i nadleznu veterinarsku sluzbu u Vojsci Federacije.

Smatra se da je zarazna bolest prestala kad nakon lijecenja i ozdravljenja, ubijanja, eutanazije, klanja ili uginuca posljednje oboljele zivotinje i kad od izvrsene dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije protekne predvidjeno vrijeme inkubacije za neku zaraznu bolest.

Nacin, postupak, te oblik i sadrzaj obrasca za prijavu i odjavu zarazne bolesti, kao i znakova na osnovu kojih se moze smatrati da se zarazna bolest iz cl.

Clan 39.

Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja uzrocnika zarazne bolesti sa liste "A" OIE-a po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije).

Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja ostalih zaraznih bolesti iz cl. 8. i 9. ovog zakona, prema propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije i druge laboratorije koje ispunjavaju propisane uvjete.

Laboratorijske testove, nacin uzimanja i slanja dijagnostickog materijala na pretrage iz st. 1. i 2. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 40.

Kada se utvrdi zarazna bolest i dok traje opasnost od zarazne bolesti iz cl.

13.blokiranje ulaska i izlaska ljudi i zivotinja sa podrucja zarista, zarazenog ili na zarazu sumnjivog podrucju;

14.kastraciju oboljele zivotinje;

15.obaveznoumjetno osjemenjivanje i zabranu prirodnog pripusta;

16.kontumaciju i neskodljivo uklanjanje pasa i macaka lutalica;

17.zabranu selidbe i trgovine pcelinjih drustava;

18.dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prevoznih sredstava te drugih mjesta, podrucja i povrsina na kojima je boravila zarazena ili na zarazu sumnjiva zivotinja, odnosno mjesta gdje su bili uskladisteni proizvodi zivotinjskog porijekla, porijeklom od takvih zivotinja;

19.zabranu izdavanja pasosa i potvrda o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, te drugh isprava propisanih ovim zakonom;

20.sistematsko suzbijanje prenosnika zarazne bolesti;

21.osiguranje i odrzavanje higijenskih uvjeta u objektima za uzgoj i proizvodnju zivotinja, objektima za proizvodnju, preradu, skladistenje i promet proizvoda zivotinjskog porijekla, te prevoznih sredstava;

22.privremenu zabranu rada u objektima u kojima se proizvode, preradjuju, skladiste i stavljaju u promet proizvodi zivotinjskog porijekla;

23.obavezno cuvanje zivotinja na ispasi ili zirenju odnosno zabrana ispase ili zirenja na zarazenom, ugrozenom ili na zarazu sumnjivom podrucju.

Mjere iz stava 1. ovog clana mogu se narediti i u slucaju neposredne opasnosti od zarazne bolesti.

Kod pojave zaraznih bolesti iz cl. 8. i 9. ovog zakona pojedine mjere iz stava 1. ovog clana primjenjuju se na podrucju od najmanje 20 kilometara oko zarista zaraznebolesti, ovisno od konfiguracije terena, bioloskog faktora i nacina uzgoja zivotinja.

U slucajevima posebnih okolnosti elementarnih nepogoda ili epizootija federalni ministar moze odrediti i druge mjere i radnje koje nisu utvrdjene ovim zakonom radi suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti.

Clan 41.

Zarazeni ili od zarazne bolesti ugrozenu teritoriju kantona (u daljem tekstu: ugrozeno podrucje) odredjuje kantonalni ministar. Ako kantonalni ministar ne odredi ugrozeno podrucje to podrucje odredjuje federalni ministar.

Federalni ministar odredjuje ugrozeno podrucje i u slucaju kada se ono nalazi na teritoriji dva ili vise kantona.

Clan 42.

Kad se pojavi zarazna bolest koja se brzo siri i koja moze nanijeti veliku ekonomsku stetu kao i u slucajevima ugrozenosti od pojave zarazne bolesti iz liste "A" OIE-a kantonalno ministarstvo duzno je aktivirati Krizni stab za zarazne bolesti, odrediti ekipe doktora veterinarske medicine i drugih zaposlenika s epizootioloskog podrucja radi provodjenja mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti.

Sastav, ovlastenja, nacin rada i provodjenje mjera od strane Kriznog staba iz stva 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 43.

Radi onemogucavanja unosenja, sirenja i preduzimanja mjera suzbijanja pojedinih zaraznih bolesti iz liste "A" OIE-a, federalni ministar moze predloziti Vladi Federacije da odredi nacin sudjelovanja jedinica Vojske Federacije i federalne policije u provodjenju mjera ogranicenja ili zabrane kretanja lica i zivotinja za odredjeno podrucje Federacije, a vladama kantona angazovanje kantonalne policije.

Clan 44.

Kada na ugrozenom podrucju nema dovoljan broj doktora veterinarske medicine za uspjesno suzbijanje zarazne bolesti iz clana 42. ovog zakona, federalni ministar moze s teritorija drugih kantona odrediti potreban broj doktora veterinarske medicine i drugih zaposlenika, i uputiti ih na ugrozeno podrucje.

Doktori veterinarske medicine i drugi zaposlenici duzni su sudjelovati u radu ekipa u slucajevima iz stava 1. ovog clana i clana 42. ovog zakona.

Ukoliko su lica iz stava 2. ovog clana u radnom odnosu imaju pravo na naknadu place za vrijeme odsustva s posla.

Lica iz stava 2. ovog zakona koja nisu u radnom odnosu imaju pravo na naknadu, ciju visinu odredjuje federalni ministar.

Sredstva za isplatu naknada iz st. 3. i 4. ovog clana osiguravaju se iz budzeta Federacije.

Clan 45.

Mjere ubijanja, eutanazije ili u odredjenim slucajevima klanja ili nuzde zarazenih ili na zaraznu bolest sumnjivih zivotinja, kao i unistavanje kontaminiranih predmeta naredjuju se kad se zarazna bolest ne moze uspjesno i bez opasnosti od njenog sirenja suzbiti primjenom drugih mjera odredjenih ovim zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema ekonomskog opravdanja.

Mjere iz stava 1. ovog clana naredjuje glavni federalni veterinarski inspektor.

Clan 46.

Za zivotinju koja je ubijena, eutanazirana, zaklana ili koja je uginula zbog provedene naredjene mjere, kao i za ostecene ili unistene predmete zbog provodjenja naredjenih mjera iz clana 45. ovog zakona, drzalac zivotinje odnosno vlasnik predmeta ima pravo na naknadu u visini trzisne cijene, na dan izvrsenja mjere. Procjenu vrijednosti zivotinje i predmeta iz stava 1. ovog clana utvrdjuje komisija koju imenuje kantonalno ministarstvo, u cijem sastavu mora obaezno biti veterinarski inspektor. Rjesenje o pravu na naknadu stete i visini stete donosi kantonalno ministarstvo na prijedlog komisije iz stava 2. ovog clana u roku 60 dana od dana izvrsenja mjere iz clana 45. stav 1. ovog zakona.

Clan 47.

Drzalac zivotinje odnosno vlasnik predmeta nema pravo na naknadu stete iz clana 46. stav 1. ovog zakona ako:

Clan 48.

Sluzbena lica nadlezne policijske uprave na ugrozenom podrucju, u granicama svojih ovlastenja, pruzaju kantonalnom ministarstvu, na njegov zahtjev, pomoc pri blokiranju zarazenih mjesta i podrucja, ogranicenju prometa zivotinja, zabrani kretanja zivotinja i lica na ugrozenom podrucju, kao i pri provodjenju drugih mjera za zastitu zdravlja ljudi i zivotinja od zaraznih bolesti.

Clan 49.

Veterinarska sluzba Vojske Federacije poduzima mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih bolesti kod zivotinja koje sluze za potrebe Vojske Federacije i o pojavi zarazne bolesti, poduzetim mjerama i prestanku zarazne bolesti izvjestava svoju pretpostavljenu komandu i kantonalno ministarstvo.

Clan 50.

Pod drugim bolestima zivotinja podrazumijevaju se sve ostale zarazne, nezarazne, parazitne i ostale bolesti zivotinja, te organska bolesti koje ugrozavaju zdravlje zivotinja i posredno preko proizvoda zivotinjskog porijekla i zdravlja ljudi. Zastita zdravlja zivotinja od drugih bolesti provodi se:

Clan 51.

U unutrasnjem prometu drzalac zivotinja duzan je za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz uzgajalista i ribnjaka, posiljke zaba, puzeva, pcela, divljaci, pasa i macaka imati i na zahtjev ovlastenog lica pokazati pasos za zivotinje (u daljnjem tekstu: pasos).

Drzalac zivotinja iz stava 1. ovoga clana mora imati pasos u svim slucajevima kada se zivotinje otpremaju izvan epizootioloskog podrucja, kao i u slucajevima:

Pasos je javna isprava koja sadrzi podatke o drzaocu zivotinje, te identitetu (obaveznoj oznaci), porijeklu i zdravstvenom stanju zivotinje.

Pasosom se potvrdjuje da u mjestu porijekla ili boravka zivotinja iz stava 1. ovog clana nije utvrdjeno postojanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti tim zivotinjama; da su zivotinje obuhvacene provodjenjem naredjenih mjera na osnovu clana 12. ovog zakona za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih bolesti; da su zivotinje za klanje obuhvacene programom sistematskih pretraga na rezidue, kao i da je kod zivotinja za klanje koje su bile lijecene ili preventivno tretirane drugim farmakoloskim sredstvima istekla propisana karencija. Pasos se ne smije izdati ako je u mjestu porijekla zivotinja iz stava 1. ovog clana utvrdjeno postojanje zarazne bolesti koja se moze prenijeti tom vrstom zivotinja.

Za izdavanje pasosa placa se naknada prema propisu iz clana 52. stav 4. ovog zakona.

Clan 52.

Pasos izdaje veterinarska organizacija. O izdatim pasosima vodi se registar. Pasos se izdaje samo na osnovu dokaza o izvrsenim propisanim i naredjenim mjerama, te dijagnostickim i drugim pretragama. Obrazac pasosa, nacin postupanja sa izdatim pasosima, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra i ostale dokumentacije o izdatim pasosima, kao i visinu naknada za izdate pasose propisuje federalni ministar.

Clan 53.

Za pse i macke u pratnji drzalaca u unutrasnjem ili medjunarodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka drzalac zivotinje mora imati Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu. Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu za pse i macke izdaju veterinarske organizacije i samostalna veterinarska praksa u skladu sa odredbama ovog clana. Ovjeru i unos podataka za obavezno cijepljenje i registraciju pasa i macaka obavljenu na osnovu odredbi clana 12. ovog zakona, te ovjeru tih podataka za pse i macke u pratnji drzalaca zivotinja u unutrasnjem i medjunarodnom prometu obavlja veterinarska organizacija, na osnovu dokaza o izvrsenom obaveznom cijepljenju u propisanom roku. O izdatim Medjunarodnim zdravstvenim knjizicama iz stava 2. ovog clana vodi se registar. Obrazac Medjunarodne zdravstvene knjizice za pse i macke, te oblik i nacin vodjenja registra propisuje federalni ministar.

Clan 54.

Utovar, istovar i pretovar posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, lesina, proizvoda od zivotinja namijenjenih utilizaciji ili neskodljivom uklanjanju, otpadnih zivotinjskih materija, koje se otpremaju prevoznim sredstvom, te kopitari i papkari koji se krecu izvan epizootioloskog podrucja odredjenog ovim zakonom podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu.

Posiljalac posiljki iz stava 1. ovog clana obavezan je prijaviti utovar, istovar ili pretovar posiljki nadleznoj veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije utovara, istovara odnosno pretovara.

Primalac posiljki iz stava 1. ovog clana obavezan je prijaviti istovar tih posiljki nadleznoj veterinarskoj organizaciji neposredno nakon prispijeca posiljke.

Nakon veterinarsko-zdravstvenog pregleda pri utovaru, istovaru ili pretovaru posiljki iz stava 1. ovog clana izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda o porijeklu i zdravstvenom stanju posiljke.

Za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljke zaba i puzeva, pcele, te za zivu divljac, pse i macke ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda vec se na pasosu iz clana 51. stav 1. ovog zakona potvrdjuje da je izvrsen obavezni veterinarsko-zdravstveni pregled pri utovaru.

Oblik i sadrzaj prijave iz st. 2. i 3. i potvrde i pasosa iz stava 5. ovog clana propisuje Veterinarska komora Federacije BiH (u daljem tekstu:

Veterinarska komora).

Clan 55.

Zabranit ce se utovar, istovar ili pretovar posiljke iz clana 54. stav 1. ovog zakona ili otprema kopitara i papkara pjesice ako se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da je posiljka zarazena ili se sumnja da je zarazena (nekom zaraznom bolescu) ili da potjece iz ugrozenog podrucja; da se za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljku puzeva, pcela, divljac te pasa i macaka u propisanim slucajevima ne posjeduje pasos ili da prevozno sredstvo, odnosno posiljka ne udovoljava propisanim higijensko-tehnickim i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.

Zabranit ce se promet, utovar, istovar ili pretovar posiljke iz stava 1. ovog clana ako se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da se za posiljku ne raspolaze sa pasosem ili drugom propisanom ispravom; da pasos ili druga propisana isprava ima nedostatke, da je nepravilno popunjena i ovjerena, necitka, da onemogucava identifikaciju zivotinja ili proizvoda zivotinjskog porijekla; da je izdata od neovlastenog lica; da nije izvrsena ili nije ispravno izvrsena ovjera utovara za zivotinje ili da je posiljka dopremljena iz podrucja s nepovoljnom epizootioloskom situacijom.

Clan 56.

Nadlezni veterinarski inspektor kada utvrdi da je u promet stavljena posiljka suprotno odredbama cl. 51., 52., 53. i 54. ovog zakona, a zivotinje ne pokazuju sumnju, odnosno znakove zarazne bolesti, kao i da zivotinje i proizvodi zivotinjskog porijekla ne poticu iz ugrozenog podrucja, naredit ce da se na trosak vlasnika posiljke:

Clan 57.

Pri prijevozu zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prevoza dopusten je utovar, istovar ili pretovar posiljke zivotinja samo na zeljeznickim stanicama, rijecnim i zrakoplovnim lukama ili drugim mjestima za utovar i istovar zivotinja u cestovnom prijevozu koji udovoljavaju propisanim uvjetima.

Nacin utovara, istovara ili pretovara, uvjete koje mora udovoljavati prijevozno sredstvo te higijensko-tehnicke uvjete kojima mora udovoljavati posiljka iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar. Uvjete kojima moraju udovoljavati zeljeznicke stanice, rijecne, pomorske i zrakoplovne luke, te mjesta za utovar, istovar ili pretovar zivotinja u cestovnom prijevozu iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prometa i komunikacija.

Clan 58.

Fizicka odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz posiljki iz clana 54. ovog zakona duzna su prijevozna sredstva kojima se otpremaju te posiljke prije utovara, pretovara i nakon istovara ocistiti i dezinficirati kod veterinarske organizacije koja je registrovana za obavljanje tih poslova, o cemu ta organizacija izdaje potvrdu. Nadzor nad izvrsenom dezinfekcijom prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog clana vrsi nadlezni veterinarski inspektor.

Nacin dezinfekcije prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 59.

Drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, te fizicka ili pravna lica koja obavljaju prijevoz moraju imati i na zahtjev nadleznog veterinarskog inspektora predociti pasos, potvrdu ili drugu propisanu ispravu.

Fizicka, odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz i sluzbena lica nadlezne policijske uprave duzna su prijaviti saobracajnu nezgodu u toku prijevoza zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla kantonalnom ministarstvu, najblizoj veterinarskoj stanici, odnosno samostalnoj veterinarskoj praksi.

Veterinarska stanica, i samostalna veterinarska praksa duzne su osigurati veterinarsku pomoc povrijedjenim zivotinjama, te o postupku i poduzetim mjerama hitno izvijestiti kantonalno ministarstvo, koje ce narediti mjere za osiguranje proizvoda zivotinjskog porijekla i organizovati prijevoz povrijedjenih i uginulih zivotinja. Troskove pruzanja veterinarskih usluga i provodjenje mjera iz stava 3. ovog clana snosi drzalac zivotinja ili drzalac proizvoda zivotinjskog porijekla.

Clan 60.

Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu utovara, istovara ili pretovara posiljaka zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih Vojsci Federacije obavlja vojni veterinarski inspektor Vojske Federacije (u daljem tekstu: vojni veterinarski inspektor). Iznimno od odredbe stava 1. ovog clana veterinarsko-zdravstvene preglede moze, prema ovlascenju veterinarske sluzbe Vojske Federacije, obavljati i nadlezna veterinarska organizacija.

Clan 61.

Sluzbena lica policijskih uprava u granicama svojih nadleznosti kontrolisu da li drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla imaju pasos, potvrdu ili drugu propisanu ispravu za posiljke koje otpremaju prijevoznim sredstvom ili za zivotinje koje se krecu.

Ako se pri kontroli utvrdi kako drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla iz stava 1. ovog clana nemaju pasos, odnosno potvrdu ili drugu propisanu ispravu ili da zivotinje i proizvodi zivotinjskog porijekla poticu iz ugrozenog podrucja sluzbena lica policijskih uprava takve ce posiljke zadrzati i o tome odmah obavijestiti najblize kantonalno ministarstvo ili nadleznu veterinarsku organizaciju.

Clan 62.

Uvoz, izvoz i provoz posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i drugih posiljki (roba) koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, sjemena za umjetno osjemanjivanje, oplodjenih jajnih celija, jaja za nasad, hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, posiljki veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava, te drugih predmeta kojima se moze prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja dopusteni su samo na odredjenim granicnim prijelazima (u daljem tekstu: granicni veterinarski prijelazi).

Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na granicnim veterinarskim prijelazima obavlja federalni granicni veterinarski inspektor u za to predvidjenoj, granicnoj veterinarskoj stanici.

Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola iz stava 2. ovog clana primjenjuje se na zivotinje i proizvode zivotinjskog porijekla radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, te kontrola objekata, robe ili prijevoznih sredstava koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti zivotinja.

U veterinarsko-zdravstvenu kontrolu iz stava 3. ovog clana moze se ukljuciti i kontrola koja se odnosi na kvalitet i kontrolu radi ocuvanja ugrozenih vrsta zivotinja.

Uvjete za uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje zivotinja i oplodjenih jajnih celija i njihovom koristenju u stocarstvu propisuje federalni ministar.

Granicne prijelaze iz stava 1. ovog clana, na prijedlog Vlade Federacije, odredjuje nadlezna institucija Bosne i Hercegovine.

Clan 63.

Kopitari i papkari moraju biti pojedinacno i trajno oznaceni oznakama propisanim ovim zakonom, a kontejneri, palete, paketi i stokinete sa proizvodima zivotinjskog porijekla ili spremnici sa zivom ribom i ambalaza sa utovarenim zabama, puzevima, rakovima, pijavicama i mekuscima moraju biti oznaceni, na osnovu ovog zakona propisanom etiketom s otisnutim pecatom nadlezne veterinarske inspekcije i veterinarskim kontrolnim brojem odobrenog objekta u kojem su proizvedeni, pakirani ili iz kojeg su otpremljeni.

Posiljke iz stava 1. ovog clana podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli federalnog granicnog veterinarskog inspektora na granicnom prijelazu.

Kada se radi o pojavi opasne zarazne bolesti u nekoj zemlji veterinarsko-zdravstvenoj kontroli podlijeze i prtljaga putnika i prtljaga lica prijevoznog sredstva koja se unosi iz te zemlje.

U slucaju iz stava 3. ovog clana putnici i lica prijevoznog sredstva duzni su svoju robu prijaviti federalnom granicnom veterinarskom inspektoru da bi se proveo postupak veterinarsko-zdravstvene kontrole.

Clan 64.

Pravna lica pomorskog i rijecnog prometa, plovidbeni agenti, granicne zeljeznicke stanice, prijevoznici ili korisnici robe iz clana 62. stav 1. ovog zakona moraju federalnom granicnom veterinarskom inspektoru podnijeti zahtjev na propisanom obrascu za veterinarsko-zdravstvenu kontrolu posiljke odmah nakon njenog prispijeca na granicni prijelaz.

Pri uvozu, izvozu i provozu posiljki iz clana 62. stav 1. ovog zakona posiljke mora pratiti propisana medjunarodna svjedodzba o zdravlju odnosno zdravstvenoj ispravnosti posiljke (u daljem tekstu: veterinarski certifikat), koja sadrzi podatke o porijeklu, identitetu, odredistu, prijevoznom sredstvu i zdravlju zivotinja odnosno o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.

Veterinarski certifikat iz stava 2. ovog clana mora biti izvoran, sacinjen na dan otpreme posiljke za jednu vrstu zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, za jednog primaoca i ovjeren na propisan nacin, oznacen serijskim brojem, obavezno napisan na jednom od sluzbenih jezika u Federaciji i jeziku iz zemlje porijekla, odnosno na jeziku zemlje krajnjeg odredista posiljke, a za posiljke u provozu moze biti napisan i na engleskom i drugim jezicima sluzbeno prihvacenim u medjunarodnom prometu.

Iznimno od odredbe iz stava 3. ovog clana moze se koristiti ovjerena i oznacena kopija izvornog veterinarskog certifikata kada se posiljka u cijelosti ili u dijelovima upucuje iz carinskog ili drugog skladista gdje je bila privremeno uskladistena, pod nazorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora i carinskim nadzorom.

Obrazac zahtjeva iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 65.

Uvezene posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, posiljke sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija, jaja za nasad, hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovina i aditiva koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje podlijezu pri utovaru, istovaru ili pretovaru obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli.

Obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli pri utovaru, istovaru ili pretovaru podlijezu i posiljke iz stava 1. ovog clana koje se izvoze ili provoze.

Za utovarenu posiljku iz stava 2. ovog clana veterinarski certifikat izdaje nadlezni veterinarski inspektor koji je obavio pregled.

Odredbe cl. 54. i 55. ovog zakona, primjenjuju se pri izvozu i uvozu posiljki iz st. 1. i 2. ovog clana.

Nacin utovara, istovara i pretovara posiljaka iz st. 1. i 2. ovog clana i obrazac veterinarskog certifikata iz stava 3. ovog clana, propisuje federalni ministar.

Clan 66.

Posiljke iz clana 62. stav 1. ovog zakona namijenjene izvozu, uvozu i provozu na granicnim prijelazima, u slucaju potrebe, pretovaruju se i skladiste pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.

Za posiljke iz stava 1. ovog clana federalni granicni veterinarski inspektor ovjerava veterinarski certifikat izdat pri utovaru posiljke, navodeci razloge pretovara i uskladistenja, vrijeme i uvjete uskladistenja, te oznake prijevoznog sredstva.

Objekti za smjestaj zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla na granicnim prijelazima, moraju udovoljavati uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clan 67.

Posiljke zivotinja, zivotinjskih proizvoda i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, posiljke sjemena za umjetno osjemenjavanje zivotinja, opodjenih jajnih celija jaja za nasad, hranu za zivotinje, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, te predmete kojima se moze prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, mogu se uvoziti i provoziti na osnovu rjesenja Federalnog ministarstva kojim se utvrdjuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za uvoz i provoz tih posiljki, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Nece se dopustiti uvoz i provoz posiljki iz stava 1. ovog clana ako u zemlji izvoznici ili zemljama kroz koje se posiljka provozi postoji zarazna bolest, odnosno ako postoji opasnost da se zarazna bolest unese u Federaciju.

Nece se dopustiti uvoz proizvoda zivotinjskog porijeka namijenjenih ljudskoj ishrani iz stava 1. ovog clana ukoliko nisu proizvedeni u izvoznim objektima ili objektima koje, uz saglasnost nadleznih organa drzave porijekla, u posebnom postupku odobrava federalni ministar.

Rjesenjem iz stava 1. ovog clana moze se obavezati uvoznik da se naknadno podvrgne odredjenim laboratorijskim i dijagnostickim ispitivanjima i da drzi u karantinu posiljke zivotinja, odnosno privremeno uskladisti i podvrgne laboratorijskim ispitivanjima posiljke proizvoda zivotinjskog porijekla, druge posiljke robe sa sastojcima zivotinjskog porijekla, hranu za zivotinje, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje i predmete kojima se moze prenijeti zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, te narediti i druge mjere.

Za uvezene posiljke i posiljke u provozu iz stava 1. ovog clana federalni granicni veterinarski inspektor izdaje potvrdu na propisanom obrascu i zahtijeva izvijesce o prispjecu posiljke na odrediste ili izlazni granicni prijelaz.

Mjesto privremenog uskladistenja za provodjenje karantinskih mjera, te vrstu i nacin ispitivanja za proizvode iz stava 3. ovog clana odredjuje

Federalno ministarstvo.

Clan 68.

Uvezene zivotinje, osim zivotinja za klanje, uvoznik mora poslije uvoza drzati u karantinu odredjenom u rjesenju iz clana 67. stav 1. ovog zakona radi obavljanja dijagnostickih i laboratorijskih ispitivnja i utvrdjivanja zdravstvenog stanja.

Mjesto i objekat karantina, na osnovu potvrde kantonalnog veterinarskog inspektora u kantonalnom ministarstvu o ispunjavanju propisanih uvjeta, te vrstu i nacin dijagnostickih i laboratorijskih ispitivanja, kao i druge uvjete za drzanje u karantinu odredjuje Federalno ministarstvo.

Za zivotinje koje se uvoze radi sudjelovanja na sportskim takmicenjima, vjezbama, izlozbama i sajmovima, te pse i macke koji se privremeno uvoze u pratnji drzaoca zivotinje najduze do 30 dana, kao i za kopitare, papkare, perad, kunice koji se uvoze radi neposrednog privodjenja klanju moze se odrediti da ne moraju biti u karantinu ako je epizootioloska situacija u zemlji izvoznici takva da ne prijeti opasnost od unosenja zaraznih bolesti zivotinja.

Zivotinje iz stava 3. ovog clana uvezene radi klanja moraju se zaklati najkasnije tri dana nakon prijelaza drzavne granice, a mogu se klati samo u klaonicama koje udovoljavaju posebnim uvjetima iz clana 19. stav 2. ovog zakona.

Uvjete kojima moraju udovoljavati karantinski objekti i vrijeme trajanja karantina propisuje federalni ministar.

Clan 69.

Carinarnica odnosno carinska ispostava ne moze obaviti carinski postupak niti carinjenje posiljke koja podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli dok federalni granicni veterinarski inspektor ne utvrdi zdravstveno stanje odnosno zdravstvenu ispravnost posiljke i odobri njen uvoz, izvoz ili provoz. Prijevoznici koji obavljaju prijevoz zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza i granicna carinarnica duzni su o svakoj prispjeloj posiljci iz clana 67. stav 1. ovog zakona odmah izvijestiti federalnog granicnog veterinarskog inspektora.

Troskove nastale zbog primjene mjera pri uvozu, izvozu i provozu posiljki iz clana 67. stav 1. ovog zakona, troskove karantina i produzenog karantina, kao i troskove nastale primjenom mjera u karantinu, te troskove nastale zadrzavanjem, vracanjem, prenamjenom i unistavanjem posiljke placa uvoznik, izvoznik ili korisnik posiljke, a iznos troskova utvrdjuje se ugovorom izmedju korisnika i davaoca usluga.

Clan 70.

Za posiljke proizvoda zivotinjskog porijekla, drugih roba koje u svom sastavu sadrze zivotinjske sastojke minimum do 2%, za posiljke hrane za zivotinje, sirovine i aditive sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, veterinarske lijekove i predmete kojima se mogu prenositi zarazne bolesti ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja, koje se uvoze u slobodne zone ili se privremeno skladiste u carinska, konsignacijska i druga skladista za neocarinjenu robu u Federaciji primjenjuju se odredbe ovog zakona. Robe iz stava 1. ovog clana nalaze se pod nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.

Proizvodi iz stava 1. ovog clana u slobodnim zonama pakuju se, preradjuju i doradjuju pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora. Troskovi izlaska federalnog granicnog veterinarskog inspektora radi pregleda posiljki kod utovara i istovara u skladistu i drugom mjestu uskladistenja iz stava 1. ovog clana uzvan mjesta u kojem je sjediste granicne veterinarske inspekcije naplacuju se od podnosioca zahtjeva, u iznosu koji odredjuje federalni ministar. Objekti u slobodnim zonama i konsignacijska skladista iz stava 1. ovog clana moraju udovoljavati uvjetima propisanim u cl. 19. i 25. ovog zakona.

Clan 71.

Sluzbena lica policijskih uprava i carinarnica, u granicama svojih nadleznosti, sprijecavat ce nedopusteni prijelaz posiljki iz clana 67. stav 1. ovog zakona izvan odredjenih granicnih prijelaza.

Posiljke iz clana 67. stav 1. ovog zakona, te kopitare i papkare koji izvan odredjenog granicnog prijelaza predju na teritoriju Federacije sluzbena lica iz stava 1. ovog clana odmah ce predati kantonalnom ministarstvu na cijem su podrucju posiljke orkrivene ili uhvacene.

S posiljkama i zivotinjama iz st. 1. i 2. ovog clana postupat ce se u skladu s odredbama ovog zakona, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.

Clan 72.

Zivotinje za klanje podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu prije klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde.

Korisnik klaonice obavezan je prijaviti klanje zivotinja veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije pocetka klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde koje se obavlja izvan klaonice. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu poslije klanja zivotinja iz clana 2. tacka 2. ovog zakona, a divljaci nakon odstrijela, podlijezu njihovi trupovi, meso i organi. Ovlastenik prava lova obavezan je odstrijeljenu divljac prijaviti veterinarskoj organizaciji u roku od 12 sati nakon odstrjela, radi obavljanja pregleda i kontrole iz stava 3. ovog clana. Pregled i kontrola iz stava 3. ovog clana ukljucuje i proizvode od mesa, mlijeka, jaja, med, ribe, rakove, skoljke, puzeve i zabe, te proizvode od mlijeka, jaja, meda, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba u proizvodnji, uskladistenju i prometu.

Veterinarsko-zdravstvenim pregledom iz st. 1., 3. i 5. ovog clana utvrdjuje se higijenska i zdravstvena ispravnost proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, koji se potom obiljezavaju na propisani nacin. Pregledu iz stava 3. ovog clana podlijezu i objekti iz clana 19. stav 1. ovog zakona, te sirovine, aditivi, dodatni sastojci, materijali za pakovanje i ostali pomocni materijali koji se koriste u proizvodnji ili preradi proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje. Pregled iz st. 1., 3. i 5. ovog clana ukljucuje i laboratorijske pretrage za rezidue, te ostale zagadjivace bioloskog, hemijskog i radioloskog porijekla stetne za ljudsko zdravlje. Pregled iz st. 1., 3., 5. i 8. ovog clana ukljucuje i kontrolu koja se odnosi na kvalitet, kao i tehnicke normative i druge propise, ukoliko je to posebnim zakonom propisano. O pregledu iz ovog clana veterinarska organizacija vodi sluzbenu evidenciju.

Clan 73.

Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona ne podlijeze klanje ovaca, koza, peradi, kunica i uzgojene divljaci kada te zivotinje ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja i kada je meso, porijeklom od navedenih vrsta zivotinja, kao i proizvodi od mesa dobiveni njegovom obradom i preradom, namijenjeno potrosnji u vlastitom domacinstvu.

Klanje kopitara, goveda, bivola i svinja bez obzira pokazuju li ili ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja, kada je meso porijeklom od navedenih vrsta zivotinja namijenjeno potrosnji u vlastitom domacinstvu, podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona.

Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona ne podlijeze obrada mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka, jaja i meda kada su ti proizvodi namijenjeni za ishranu ljudi putem potrosnje u vlastitom domacinstvu.

Iznimno od odredbe stava 3. ovoga clana proizvodi od mlijeka, jaja i meda, namijenjeni javnoj potrosnji i prodaji na trznicama, podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz clana 72. stava 5. ovog zakona.

Clan 74.

Klanje zivotinja koje pokazuju ili se sumnja da pokazuju znakove poremecaja zdravstvenog stanja podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana

U slucaju klanja iz stava 1. ovog clana, te u slucaju klanja iz nuzde, drzalac zivotinja mora imati propisanu veterinarsku uputnicu za njihovu otpremu u klaonicu. Vlasnik i korisnik klaonice obavezan je primiti na klanje bolesnu zivotinju ili na obradu iz nuzde zaklanu zivotinju samo uz predocenje uptunice iz stava 2. ovog clana. Nacin obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi iz cl. 72., 73. i 74. ovog zakona, te nacin vodjenja sluzbene evidencije iz clana

Clan 75.

Klanje zivotinja iz clana 2. stav 1. tacka 2. ovog zakona, rasijecanje i obrada mesa, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba, prerada mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje, hladjenje, zamrzavanje, uskladistenje i promet navedenih proizvoda dopusteno je samo u objektima iz clana 19. stav 1. ovog zakona. Iznimno od odredbe stava 1. ovog clana, klanje zivotinja dopusteno je i izvan klaonice samo u slucaju klanja iz nuzde koje nije moguce obaviti u klaonici. Klanje kopitara i papkara oboljelih od bolesti zbog kojih klanje nije zabranjeno dopusteno je samo u klaonici, bez obzira da li je njihovo meso namijenjeno javnoj potrosnji ili potrosnji u vlastitom domacinstvu.

Clan 76.

Zivotinje, proizvodi zivotinjskog porijekla, meso, te druge sirovine, aditivi i dodatni sastojci koji sluze u proizvodnji proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji su nakon propisanog veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole, utvrdjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, moraju se na propisan nacin obiljeziti, zaplijeniti i neskodljivo ukloniti, odnosno podvrci postupku utilizacije.

Clan 77.

Drzaoci zivotinja, veterinarski zaposlenici, te proizvodjaci proizvoda zivotinjskog porijekla moraju se pridrzavati propisanih preventivnih mjera i odredjenih rokova karence prilikom upotrebe lijekova i drugih materija koje se mogu prenijeti na proizvode zivotinjskog porijekla, kako bi se sprijecila pojava nedopustenih rezidua. Proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji sadrze ili sadrze u kolicinama vecim od dopustenih, rezidue i druge zagadjivace skodljive po ljudsko zdravlje, ne smiju se stavljati u promet za javnu potrosnju. Maksimalno dopustene kolicine rezidua i drugih zagadjivaca u izlucevinama i tjelesnim tekucinama zivih zivotinja, organima i tkivima zaklanih zivotinja i mesu, te sistem uzimanja uzoraka, laboratorijske metode i ciljna tkiva za njihovo odredjivanje propisuje federalni ministar.

Radi zastite javnog zdravlja monitoring program sistematskog pracenja rezidua i drugih po ljudsko zdravlje skodljivih zagadjivaca u proizvodima zivotinjskog porijekla, koji su namijenjeni ishrani ljudi, propisuje federalni ministar.

Clan 78.

Zabranjeno je zlostavljati i muciti zivotinje tokom uzgoja, drzanja, koristenja, radne upotrebe ili posebnih oblika skolovanja (dresure).

Zivotinje se tokom prijevoza i prilikom klanja ne smiju izlagati mucenju i patnji. Svaki drzalac zivotinja mora sa zivotinjom humano postupati i zivotinju zastiti od patnji i bolova, te pravovremeno zatraziti veterinarsku pomoc. Bolesnoj ili ozlijedjenoj zivotinji mora se, cim je moguce prije pruziti odgovarajuca veterinarska pomoc i potrebna njega, osim ako bolest ili ozljeda nije takva da zivotinju treba odmah usmrtiti.

Nastambe i objekti u kojima su smjestene zivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti u kategoriji zivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti bioloske potrebe pripadne vrste i kategorije zivotinja. Zivotinjama se mora osigurati potrebna i zdravstveno ispravna hrana i voda.

Naucno-istrazivacki pokusi na zivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstveno-medicinskim, veterinarskim, farmakoloskim i drugim naucnim ustanovama, a zivotinje se tokom pokusa ne smiju izlagati mucenju i patnji. Standarde za zastitu zivotinja i postupak sa zivotinjama pri klanju ili ubijanju propisuje federalni ministar.

Clan 79.

Veterinarsku djelatnost obavljaju veterinarske stanice, veterinarske klinike i veterinarske apoteke (u daljem tekstu: veterinarske organizacije) pod uvjetima i na nacin utvrdjen ovim zakonom.

Osnivanje, organizacija, nacin rada i upravljanja veterinarskim organizacijama iz stava 1. ovog clana vrsi se u skladu sa Zakonom o privrednim drustvima ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 23/99), ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Pojedine poslove veterinarske djelanosti obavljaju i Veterinarski institut Federacije (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije) i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona i centri za reprodukciju i vjestacko osjemenjivanje kantona (u daljem tekstu: veterinarske ustanove), kao i Veterinarski fakultet.

Odredjene poslove veterinarske djelatnosti moze obavljati i veterinarska sluzba organizovana kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja (u daljem tekstu: veterinarska sluzba), kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske prakse pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.

Na svakom epizootioloskom podrucju mora se osigurati zastita zdravlja zivotinja, te provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva.

Ako na epizootioloskom podrucju ili dijelu epizootioloskog podrucja nije osigurana zastita zdravlja zivotinja ili provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva, pravno lice za obavljanje veterinarske djelatnosti duzan je osnovati kanton, odnosno, prema njegovom ovlascenju, opcina.

Clan 80.

Veterinarske organizacije moze osnovati kanton, opcina, te domaca i strana fizicka i pravna lica. Federacija je osnivac Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije. Kanton moze osnovati Veterinarski zavod i Centar za reprodukciju i vjestacko osjemenjivanje osjemenjivanje. Dva ili vise kantona mogu osnovati zajednicki Veterinarski zavod, odnosno Centar za reprodukcij i vjestacko osjemenjivanje.

Veterinarsku sluzbu, kao unutrasnju organizacionu jedinicu, u skladu sa odredbama ovog zakona, moze osnovati pravno lice koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja.

Clan 81.

Osnivac veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije).

Osnivac veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija u vlasnistvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. Osnivac veterinarskih organizacija u vlasnistvu opcine je opcinsko vijece.

Clan 82.

Veterinarska organizacija, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba osniva se uz prethodno misljenje Veterinarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

Veterinarska ustanova, odnosno veterinarska organizacija ne moze poceti sa radom dok organ nadlezan za poslove veterinarstva, utvrdjen ovim zakonom, ne donese rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme.

Rjesenje iz stava 2. ovog clana za veterinarske ustanove u smislu clana 80. st. 2. i 4. ovog zakona donosi federalni ministar, a za veterinarske ustanove i veterinarske organizacije iz st. 3., 5., 6. i 7. istog clana Kantonalni ministar.

Uvjete u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme za osnivanje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova propisuje federalni ministar.

Clan 83.

Veterinarskom ustanovom upravlja upravni odbor.

Upravni odbor veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije ima pet clanova i cine ga predstavnici:

Upravni odbor veterinarske ustanove u vlasnistvu kantona ima tri clana i cine ga predstavnici:

Clanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 2. ovog clana imenuje i razrjesava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. Clanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 3. ovog clana imenuje i razrjesava vlada nadleznog kantona na prijedlog kantonalnog ministra.

Nacin izbora, opoziva i mandata clanova upravnog odbora veterinarske ustanove uredjuje se pravilima veterinarskih ustanova.

Clan 84.

Direktora veterinarske ustanove, ciji je osnivac Federacija, imenuje i razrjesava upravni odbor, uz saglasnost Vlade Federacije.

Direktora veterinarske ustanove, ciji je osnivac kanton, imenuje i razrjesava upravni odbor uz saglasnost Vlede Kantona.

Za direktora veterinarske ustanove iz st. 1. i 2. ovog clana moze se postaviti doktor veterinarske medicine, koji ima polozen strucni ispit i najmanje pet godina radnog staza u struci.

Clan 85.

Ako direktor veterinarske ustanove nije imenovan u skladu sa zakonom u roku od 60 dana od dana isteka konkursa, odluku o postavljenju vrsioca duznosti direktora donosi upravni odbor.

Vrsilac duznosti direktora postavlja se najduze na period od sest mjeseci.

Vrsilac duznosti direktora ima sva prava i obaveze direktora.

Clan 86.

Upravni odbor moze razrijesiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

Clan 87.

Veterinarskoj organizaciji privremeno se zabranjuje rad ako nadlezni veterinarski inspektor utvrdi:

Ukoliko veterinarska organizacija u propisanom roku ne otklon utvrdjene nedostatke izrice joj se mjera zabrane rada.

Veterinarskoj organizaciji zabranjuje se rad i kada su povrjede iz stava 1. ovog clana dovele do ozbiljnijih posljedica po zdravlje i zivot gradjana, odnosno zivotinja u kojem slucaju se ne moze veterinarskoj organizaciji ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka.

Clan 88.

Veterinarska organizacija prestaje sa radom:

Clan 89.

Akti veterinarskih ustanova su pravila i drugi opci akti.

Pravila su osnovni opci akt veterinarske ustanove kojim se uredjuje:

Pravila veterinarske ustanove podlijezu obaveznoj saglasnosti osnivaca.

Clan 90.

Na ostala pitanja u vezi sa organizacijom, nacina rada i funkcionisanja veterinarskih ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove.

Clan 91.

Veterinarske stanice obavljaju u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u kucnim posjetama i u privrednim objektima, ove poslove:

Veterinarska stanica iz stava 2. ovog clana mora osigurati obavljanje poslova iz svoje djelatnosti tokom cijelog dana i noci i ispuniti posebne uvjete za rad koje propisuje federalni ministar.

Clan 92.

Uvjete obavljanja poslova iz clana 91. ovog zakona propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje Veterinarske komore.

Osnivac veterinarske organizacije duzan je prije registracije kod nadleznog suda pribaviti rjesenje kantonalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog clana. Na rjesenje iz stava 2. ovog clana moze se uputiti zalba Federalnom ministarstvu u roku 15 dana od dana prijema rjesenja.

U rjesenju iz stava 2. ovog clana navode se poslovi iz clana 91. stav 1. ovog zakona za koje osnivac ispunjava uvjete.

Clan 93.

Veterinarska klinika, u okviru svoje djelatnosti, obavlja stacionarno lijecenje i njegu bolesnih i ozlijedjenih zivotinja.

Veterinarska klinika pored poslova iz clana 91. ovog zakona obavlja sljedece poslove:

Clan 94.

Veterinarska apoteka vrsi snabdijevanje veterinarskih organizacija i drzalaca zivotinja veterinarskim lijekovima, veterinarsko-medicinskim sredstvima, sredstvima za njegu i zastitu zivotinja, veterinarskim i medicinskim instrumentima, opremom, hranom za zivotinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

Veterinarska apoteka osniva se u skladu sa Zakonom o lijekovima.

Clan 95.

Veterinarski institut Federacije obavlja sljedece poslove:

Clan 96.

Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije vrsi sljedece poslove:

Uvjete i nacin vrsenja poslova iz stava 1. ovog clanka propisuje federalni ministar.

Clan 97.

Veterinarski zavodi kantona obavljaju sljedece poslove:

Clan 98.

Centri za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje kantona obavljaju sljedece poslove:

Uvjete i nacin vrsenja poslova iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 99.

Veterinarski fakultet, u skladu sa pravilima fakulteta, a u cilju naucno-obrazovnog rada obavlja sljedece poslove:

Clan 100.

Samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati fizicka lica, pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.

Podaci o samostalnoj veterinarskoj praksi upisuju se u registar koji vodi kantonalno ministarstvo.

Obrazac i nacin vodjenja registra iz stava 2. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 101.

Samostalnu veterinarsku praksu moze samostalno obavljati doktor veterinarske medicine pod sljedecim uslovima:

Doktor veterinarske medicine moze imati samo jednu samostalnu veterinarsku praksu.

Clan 102.

Zahtjev za obavljanje samostalne veterinarske prakse podnosi se kantonalnom ministarstvu, koje donosi rjesenje za rad nakon sto utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i Pravilima Veterinarske komore.

Doktori veterinarske medicine koji vrse samostalnu veterinarsku praksu, u njenom nazivu isticu ime i prezime, adresu, oznake djelatnosti i radno vrijeme.

U rjesenju iz stava 1. ovog clana upisuju se poslovi iz clana 91. stav 2. ovog zakona koje moze obavljati podnosilac zahtjeva.

Clan 103.

Doktori veterinarske medicine poslove samostalne veterinarske prakse obavljaju licno.

Doktori veterinarske medicine samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati u timu, sa jednim ili vise veterinrskih zaposlenika srednje strucne spreme.

Uslove za obavljanje samostalne veterinarske prakse u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme, propisuje federalni ministar.

Clan 104.

Doktor veterinarske medicine u obavljanju samostalne veterinarske prakse duzan je:

Clan 105.

Doktori veterinarske medicine koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj cinjenici duzni su obavijestiti nadlezno kantonalno ministarstvo, ako su odsutni vise od sedam radnih dana.

Kantonalno ministarstvo utvrdit ce postoje li razlozi za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rjesenje.

Clan 106.

Obavljanje samostalne veterinarske prakse prestaje:

Rjesenje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse donosi kantonalno ministarstvo u skladu sa zakonom.

Protiv rjesenja iz stava 2. ovog clana moze se uloziti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clan 107.

Obavljanje samostalne veterinrske prakse po sili zakona prestaje ako lice koje ima odobrenje za rad:

Protiv rjesenja iz stava 2. ovog clana moze se uloziti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clan 108.

Kantonalno ministarstvo donosi rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse, ako se utvrdjeni nedostaci u obavljanju poslova, ne otklone u roku utvrdjenom rjesenjem kantonalnog veterinarskog inspektora.

Kantonalno ministarstvo moze donijeti rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse ako:

Veterinarska komora;

Clan 109.

Veterinarska sluzba obavlja veterinarsku djelatnost u objektima i na zivotinjama kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja zivotinja i stocarske proizvodnje.

Veterinarska sluzba obavlja poslove iz clana 12. i clana 91. stav 1. tac. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona samo u vlastitoj proizvodnji.

Rjesenje o ispunjavanju uslova za obavljanje poslova iz stava 2. ovog clana donosi kantonalno ministarstvo.

8.Izvjestavanje o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti

Clan 110.

Veterinarske organizacije, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba duzne su nadleznom kantonalnom ministarstvu podnositi izvjestaje o obavljanju veterinarske djelatnosti. Veterinarski fakultet, Veterinarski institut Federacije, Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije i kantonalna ministarstva duzni su Federalnom ministarstvu podnositi izvjestaje o obavljanju poslova za potrebe veterinarstva, utvrdjenih ovim zakonom. Sadrzaj, oblik i nacin podnosenja izvijestaja iz st. 1. i 2. ovog clana, te rokove njihovog dostavljanja propisje federalni ministar.

Clan 111.

Neposredne poslove veterinarstva iz clana 3. stav 1. ovog zakona obavljaju veterinarski zaposlenici: doktori veterinarske medicine, veterinarski tehnicari i veterinarski bolnicari, a odredjene specijalizovane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i strucnjaci iz ostalih struka.

Postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lijecenje, hirurske, porodiljske i druge zahvate na zivotinjama, veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske medicine.

Poslove tehnicke prirode, umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijenicarske i druge poslove veterinarstva koji nisu sadrzani u odredbi stava 2. ovog clana, obavljaju veterinarski tehnicari, prema nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke.

Veterinarski bolnicari obavljaju pomocne poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nazorom doktora veterinarske medicine.

Clan 112.

Doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari obavezni su nakon zavrsenog skolovanja obaviti pripravnicki staz.

Pripravnicki staz je organizovani oblik strucnog osposobljavanja veterinarskih zaposlenika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom.

Pripravnicki staz za doktora veterinarske medicine traje jednu godinu, a za veterinarske zaposlenike srednje strucne spreme sest mjeseci.

Pripravnicki staz obavlja se u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama.

Clan 113.

Nakon obavljenog pripravnickog staza doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari polazu strucni ispit pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva. Strucni ispit se polaze prema programu koji se sastoji od opceg i posebnog dijela ispita.

Veterinarski zaposlenici, nakon polozenog strucnog ispita, sticu odobrenje za samostalan rad i obavezno se upisuju kod Veterinarske komore u registar veterinarskih zaposlenika. Sastav ispitne komisije, program i nacin polaganja strucnog ispita, te visinu troskova, kao i obrazac uvjerenja o polozenom strucnom ispitu propisuje federalni ministar.

Clan 114.

Radi ocuvanja i zastite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strucnih i licnih potreba, osiguranja uvjeta za organizovan nastup veterinarskih zaposlenika prema organima vlasti, udruzenjima, veterinarskim ustanovama, proizvodjacima i dobavljacima veterinarske opreme, kao i zastite zdravlja zivotinja i ljudi, veterinarski zaposlenici obavezno se udruzuju u Veterinarsku komoru kao strukovno udruzenje.

Veterinarska komora ima status pranog lica i upisuje se u registar nadleznog suda. Veterinarska komora ima statut kojim se uredjuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i finansiranje Veterinarske komore, clanstvo u Veterinarskoj komori, prava, obaveze i odgovornosti clanova Veterinarske komore i uredjuju druga pitanja bitna za rad Veterinarske komore. Na statut Veterinrske komore saglasnost daje federalni ministar.

Clan 115.

Veterinrska komora obavlja sljedece poslove:

Odobrenje iz stava 1. tacka 8. ovog clana izdaje se na period od 5 godina.

Odobrenjem za samostalan rad veterinarski zaposlenik stice pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.

Odobrenje za samostalan rad (licenca) iz stava 3. ovog clana moze se produzavati i oduzimati.

Postupak, uslove i nacin davanja, produzavanja i oduzimanja licence propisuje Veterinarska komora.

Clan 116.

Veterinarska komora donosi statut.

Statutom Veterinarske komore obavezno se utvrdjuje:

Clan 117.

Protiv upravnih akata Veterinarske komore koji se odnose na javna ovlascenja iz clana 115. stav 1. tac. 8. i 14. ovog zakona moze se izjaviti zalba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clan 118.

Za obavljeni obavezni veterinarsko-zdravstveni pregled i izdavanje pasosa placaju se naknade koje utvrdjuju sljedeci organi:

Federacije na prijedlog federalnog ministra i prihod je budzeta Federacije,

Nacin prikupljanja i placanja naknada iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Prihodi ostvareni prema osnovu naknada iz stava 1. tacke 2. ovog clana pripadaju veterinarskim organizacijama koje su izrsile veterinarsko-zdravstveni pregled.

Clan 119.

Kantonalno ministarstvo utvrdjuje visinu naknade za:

Sredstva ostvarena od naknade iz tacke 1. stav 1. ovog clana prihod su veterinarske organizacije a sredstva ostvarena od naknada za poslove iz stava 1. tac. 2. i 3. ovog clana prihod su pravnog lica koje obavlja te poslove.

Clan 120.

Drzalac zivotinja ucestvuje u podmirenju troskova preventivnih cijepljenja, dijagnostickih i drugih ispitivanja kao i svih drugih troskova u vezi sa provodjenjem mjera koje su propisane ili naredjene u skladu sa ovim zakonom, osim ako je naredbom iz clana 12. stav 2. ovog zakona drugacije odredjeno.

Clan 121.

Drzalac zivotinje snosi troskove utilizacije ili neskodljivog uklanjanja lesina, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvorista, obora i staja, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 122.

Visinu ucesca drzaoca zivotinje iz cl. 120. i 121. ovog zakona odredjuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno misljenje

Veterinarske komore.

Clan 123.

U budzetu Federacije osiguravaju se sredstva za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti iz clana 8. st. 2. i 3. ovog zakona i to za:

Clan 124.

U budzetu kantona osiguravaju se sredstva za:

Clan 125.

Federalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama koja su ovim zakonom stavljena u nadleznost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlascenja.

Federalno ministarstvo vrsi i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrsavanja federalne politike i provodjenja mjera za otkrivanje, sprjecavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti kod zivotinja, utvrdjenih ovim zakonom i od interesa za Federaciju.

Kantonalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad provodjenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama, veterinarskim ustanovama, samostalnoj veterinarskoj praksi i strucnim sluzbama koje su ovim zakonom stavljene u nadleznost kantona, kao i upravni nadzor nad veterinarskim organizacijama u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlascenja.

Clan 126.

Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovoga zakona, obavljaju federalni veterinarski inspektori, federalni granicni veterinarski inspektori i kantonalni veterinarski inspektori.

Kantoni mogu odredjene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadleznosti povjeriti opcini.

U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora utvrdjuju se poslovi veterinarske djelatnosti u kojima ce opcina vrsiti inspekcijski nadzor.

Clan 127.

Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrsi se: nad radom veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, samostalne veterinarske prakse i veterinarskih sluzbi u pogledu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih poslova nad objektima, opremom, sredstvima, te uslovima za drzanje, uzgoj i proizvodnju zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla; nad provodjenjem naredjenih mjera za sprjecavanje, otkrivanje i suzbijanje zaraznih bolesti zivotinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza, te objektima, uvjetima i opremom za promet zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla; nad objektima, opremom, uvjetima i nacinom rada veterinarskih organizacija u obavljanju zdravstvene zastite zivotinja; nad dobivanjem, proizvodnjom, skladistenjem sjemena za vjestacko osjemenjavanje i oplodjenih jajnih celija; nad uvjetima skladistenja i upotrebe veterinarskih lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava; nad zdravstvenom ispravnoscu hrane i vode za zivotinje, kao i nad svim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti kod zivotinja ili na drugi nacin mogu ugroziti njihovo zdravlje i zdravlje ljudi u prometu preko teritorija Federacije.

Veterinarske organizacije, veterinarske ustanove, samostalna veterinarska praksa i veterinarske sluzbe duzne su veterinarskom inspektoru omoguciti obavljanje inspekcijskog nadzora i dati mu potrebne informacije i podatke od znacaja za obavljanje tog nadzora.

Clan 128.

Za federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog veterinarskog inspektora moze se postaviti lice koja, pored opcih uvjeta propisanih Zakonom, ispunjava i sljedece uvjete:

Za kantonalnog, odnosno opcinskog veterinarskog inspektora moze se postaviti lice koje, pored opcih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz tac. 1. i 2. stav 1. ovoga clana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci nakon polozenog strucnog ispita.

Clan 129.

Protiv rjesenja federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog inspektora moze se uloziti zalba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Rjesenje o zalbi iz stava 1. ovoga clana je konacno i protiv njega nije dopustena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Zalba na rjesenje iz stava 1. ovoga clana ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clan 130.

Protiv rjesenja kantonalnog i opcinskog veterinarskog inspektora moze se uloziti zalba federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Zalba na rjesenje iz stava 1. ovoga clana ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clan 131.

Kad je za izvrsavanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvrsiti analizu, veterinarski ce inspektor, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, uzeti uzorke (u daljem tekstu: sluzbeni uzorak) i davati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije utvrdjene ovim zakonom.

Veterinarski inspektor duzan je u slucaju iz stava 1. ovoga clana obavijestiti stranku, da za slucaj njenog zahtjeva za superanalizom, istodobno s uzimanjem uzoraka za analizu, mora uzeti i uzorak za superanalizu.

Prema rezultatu analize, veterinarski inspektor je duzan bez odlaganja obavijestiti stranku kod koje su uzorci uzeti.

Stranka nezadovoljna rezultatima analize moze u roku od osam dana od dana prijema obavijesti veterinarskog inspektora o rezultatu analize, zahtjevati da se izvrsi superanaliza.

Troskovi analize i superanalize, nastale u postupku obavljanja veterinarsko-zdravstvenog nadzora, snosi stranka.

Troskove laboratorijske pretrage sluzbenih uzoraka uzetih u okviru provodjenja Monitoring programa, snosi pravno ili fizicko lice kod kojeg su uzorci uzeti, neovisno od rezultata pretrage.

Clan 132.

Analize inspekcijskih sluzbenih uzoraka vrsi Veterinarski institut Federacije ili laboratorij koji ispunjavaju propisane uvjete, a superanalize

Veterinarski vakultet. Laboratorijske pretrage uzoraka hrane za zivotinje, sirovina i aditiva radi utvrdjivanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, pored Veterinarskog instituta Federacije i laboratorija utvrdjenih u stavu 1. ovog clana, mogu obavljati i drugi laboratoriji koji u pogledu prostorija, opreme i strucnih zaposlenika udovoljavaju propisanim uvjetima. Uvjete kojima moraju udovoljavati laboratoriji iz st. 1. i 2. ovoga clana propisuje federalni ministar.

Rjesenje o udovoljavanju propisanim uvjetima za laboratorije iz st. 1. i 2. ovoga clana donosi federalni ministar, na prijedlog strucne komisije koju on osniva.

Clan 133.

Federalni veterinarski inspektor ima sluzbenu legitimaciju kojom dokazuje sluzbeno svojstvo, identitet i ovlastenja, a federalni granicni veterinarski inspektor ima i znak federalnog granicnog veterinarskog inspektora. Federalni granicni veterinarski inspektor obavezan je tokom sluzbe nositi sluzbenu odjecu. Oblik i sadrzaj obrazca sluzbene legitimacije, izgled, sadrzaj oznaka, boja i kroj sluzbene odjece i obuce, te nacin izdavanja i vodjenja evidencije, prema izdatim sluzbenim legitimacijama i znakovima za federalne granicne veterinarske inspektore, propisuje federalni ministar.

Clan 134.

Federalni veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:

Clan 135.

U provodjenju inspekcijskog nadzora iz clana 134. ovoga zakona federalni veterinarski inspektor ima pravo i obavezu:

Clan 136.

Federalni granicni veterinarski inspektor vrsi veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu nad uvozom, izvozom i provozom posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, hrane za zivotinje, te sirovina i aditiva sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, sjemena za vjestacko osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija i predmeta kojima se mogu prenositi uzrocnici zaraznih bolesti zivotinja u prometu preko teritorije Federacije.

Clan 137.

Federalni granicni veterinarski inspektor u provodjenju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu:

Nacin obavljanja veterinarske kontrole na granicnom prijelazu, carinskom i drugim skladistima namijenjenim privremenom skladistenju robe iz uvoza i provoza, evidenciju o uvozu, izvozu i provozu, nacinu uzimanja dijagnostickog materijala za laboratorijska ispitivanja i druga prava i obaveze federalnog granicnog veterinarskog inspektora propisuje federalni ministar.

Clan 138.

U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora federalni granicni veterinarski inspektor ima pravo i obaveze:

Radnje iz tacke 5. stava 1. ovog clana provodi veterinarski inspektor u kantonu na cijem su podrucju otkrivene posiljke koje su na nedozvoljen nacin presle na teritoriju Federacije.

Nacin obavljanja radnji iz tac. 4., 5. i 11. stava 1. ovoga clana propisuje federalni ministar.

Clan 139.

Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor u sljedecim pitanjima:

klanje zivotinja i proizvode zivotinjskog porijekla; objekte za klanje zivotinja, proizvodnju, obradu, preradu, uskladistenje i promet proizvoda zivotinjskog porijekla, promet sirovih koza; proizvodnju i promet hrane za zivotinje, otpadne zivotinjske materije, vodu za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog porijekla; uzima uzorke dijagnostickog materijala za laboratorijske pretrage i naredjuje mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih i drugih bolesti zivotinja, odnosno sprjecavanje oneciscenja proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje, te nadzire provodjenje mjera za zastitu ljudi od zoonoza i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih za ishranu ljudi;

Clan 140.

Kantonalni veterinarski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu zabraniti upotrebu nastambi za zivotinje i drugih objekata, zgrada, prostorija, opreme i uredjaja za koje nisu utvrdjeni veterinarsko-zdravstveni uvjeti, odnosno zabraniti rad ako se zapocne s radom ili obavlja djelatnost prije nego sto se, u skladu s odredbama ovog zakona, utvrdilo da udovoljavaju propisanim uvjetima.

Clan 141.

Opcinski veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor u pitanjima koja su aktom iz clana 126. stava 3. ovog zakona povjerene opcini.

Clan 142.

Novcanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 70.000 KM kaznit ce se za privredni prijestup pravno lice ako:

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Clan 143.

Novcanom kaznom u iznosu od 8.000 KM do 40.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravno lice ako:

Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Novcanom kaznom od 6.000 KM do 20.000 KM kaznit ce se za prekrsaj iz stava 1. tac. 1., 15. i 26. ovog clana lice koje obavlja samostalnu veterinarsku praksu.

Clan 144.

Novcanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravno lice ako:

(clan 28. stav 2.);

24 sata prije klanja (clan 72. stav 2.);

(clan 73. stav 4.);

stav 2.);

Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 4.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Clan 145.

Novcanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.500 KM kaznit ce se za prekrsaj fizicko lice ako:

Clan 146.

Za privredne prijestupe iz clana 142., odnosno prerksaje iz cl. 143. i 144. ovog zakona, pravnom licu pored novcane kazne izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni u izvrsenju privrednog prijestupa, odnosno prekrsaja ili su pribavljeni, odnosno nastali izvrsenjem privrednog prijestupa i prekrsaja.

Za privredne prijestupe iz clana 142. ovog zakona, pocinjene drugi put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do tri godine, a za privredni prijestup pocinjen treci put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od sest godina.

Clan 147.

Za ucinjeni prekrsaj pravnoj osobi i imaocu radnje moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 500 KM i to:

Za ucinjeni prekrsaj fizickom licu moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 100 KM i to:

(clan 127. stav 2.).

Clan 148.

Postojece veterinarske stanice, veterinarske sluzbe i veterinarske specijalisticke organizacije duzne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 149.

Namjena postojecih veterinarskih objekata ne moze se mijenjati u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 150.

Institut za veterinarstvo Federacije i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije organizovat ce svoj rad u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Poslove Institutta za veterinarstvo Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije, predvidjene ovim zakonom, do njihovog osnivanja, obavljat ce Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Clan 151.

Veterinarska komora iz clana 114. ovog zakona osnovat ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 152.

Podzakonski propisi u skladu sa odredbama ovog zakona donijet ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 153.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti veterinarstva, koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana do donosenja podzakonskih propisa iz clana 152. ovog zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat ce se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 154.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Doma naroda Zastupnickog doma

Parlamenta Federacije BiH

Niko Lozancic, s.r.

Predsjedatelj

Parlamenta Federacije BiH

Enver Kreso, v.r.

Često postavljana pitanja

ZAKON o veterinarstvu

Odgovori se oslanjaju na tekst ovog izdanja, ne na procjenu njegovog trenutnog važenja.

Koja prava ili zabrane navodi tekst?

Odredba navodi: „Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani zivotinja i sirovina koje sluze za njihovu proizvodnju ako u kolicinama vecim od dopustenih sadrze patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode-metabolite (egzotoksine i endotoksine), hormone, antibiotike, pesticide, soli teskih metala, radioaktivne materije i druge materije stetne po zdravlje zivotinja i posredno po zdravlje ljudi i hrane za zivotinje neodgovarajuceg sastava, sto utice na njenu biolosku vrijednost i upotrebljivost.”

Član 24 · Pročitajte cijelu odredbu →
Kako tekst uređuje zahtjev ili pravni postupak?

Odredba navodi: „Zahtjev za obavljanje samostalne veterinarske prakse podnosi se kantonalnom ministarstvu, koje donosi rjesenje za rad nakon sto utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i Pravilima Veterinarske komore.”

Član 102 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koji rok ili trajanje određuje ova odredba?

Odredba navodi: „Drzalac psa duzan je prijaviti nabavku, odnosno uginuce ili otudjenje psa u roku 15 dana od dana nabavke, uginuca ili otudjenja, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa.”

Član 17 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koju obavezu određuje tekst?

Odredba navodi: „Prijava iz stava 1. ovog clana u slucaju pojave zaraznih bolesti sa liste "A" - OIE-a mora se izvrsiti hitno, uz naknadno pisanu prijavu.”

Član 37 · Pročitajte cijelu odredbu →
Zakažite konsultaciju