Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju

ZAKON

O ZAŠTITI LICA KOJA PRIJAVLJUJU KORUPCIJU

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaštita lica koja prijavljuju korupciju, postupak prijave korupcije, obaveze postupanja odgovornog lica i nadležnih organa u vezi sa prijavom i zaštitom lica koja prijavljuju korupciju i druga pitanja značajna za lica koja prijavljuju korupciju.

Cilj Zakona

Član 2.

Cilj ovog zakona jeste suzbijanje korupcije i obezbjeđenje efikasnog mehanizma zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju, od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede tih prava koja bi mogla biti u vezi sa tom prijavom, te razvoj i učvršćivanje osjećaja društvene odgovornosti svakog lica da prijavi bilo koji oblik korupcije.

Načelo društvene odgovornosti

Član 3.

Svako lice ima pravo da, u dobroj namjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru za koji sazna na neposredan način.

Načelo zabrane sprečavanja prijavljivanja korupcije

Član 4.

Zabranjeno je sprečavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba opšteg ili pojedinačnog akta kojim se sprečava prijavljivanje korupcije ne proizvodi pravno dejstvo.

Načelo zaštite prijavioca korupcije

Član 5.

Prijavilac korupcije je zaštićen po osnovu ovog zakona i ne smije imati štetne posljedice zbog prijave korupcije niti ukoliko se utvrdi da navodi prijave učinjeni u dobroj namjeri nisu tačni.

Načelo zabrane zloupotrebe prijavljivanja korupcije

Član 6.

Zabranjena je zloupotreba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavilac u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite ili prijavljivanje kojim se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji.

Načelo obaveznosti postupanja po prijavi

Član 7.

U slučaju prijave korupcije, odgovorno lice obavezno je da preduzme mjere za otkrivanje, sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje svih oblika korupcije i mjere za zaštitu lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju.

Prijava u dobroj namjeri

Član 8.

Prijava u dobroj namjeri je prijava koja sadrži činjenice na osnovu kojih prijavilac sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija, o kojima on ima vlastita saznanja i koje smatra istinitim, uz obavezu uzdržavanja od zloupotrebe prijavljivanja.

Načelo ekonomičnosti

Član 9.

Postupak u vezi sa zaštitom lica koja prijavljuju korupciju je hitan i sprovodi se bez odgađanja, u najkraćem roku koji je potreban da se utvrde sve činjenice koje su relevantne za donošenje pravilne odluke, u skladu sa zakonima.

Oblast odnosa koji se uređuju zakonom

Član 10.

Ovim zakonom obezbjeđuje se zaštita prava lica koja prijavljuju korupciju u javnom ili privatnom sektoru, čija je povreda ili ugroženost uzročno-posljedično u vezi sa prijavom korupcije.

Odredbe drugih propisa

Član 11.

Prava i obaveze odgovornih lica i nadležnih organa uređena odredbama drugih propisa koji regulišu sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje prekršaja, krivičnih djela i povreda radnih dužnosti, ne umanjuju se odredbama ovog zakona.

Objašnjenje izraza i pojmova

Član 12.

Pojedini izrazi i pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) korupcija je svako činjenje ili nečinjenje, zloupotrebom službenih ovlašćenja ili službenog položaja u privatne svrhe, radi sticanja protivpravne imovinske ili bilo koje druge koristi za sebe ili drugoga, koju preduzima odgovorno lice ili lice koje je radno angažovano u javnom ili privatnom sektoru,

2) prijavilac korupcije (u daljem tekstu: prijavilac) je fizičko ili pravno lice koje u dobroj namjeri prijavi korupciju u javnom ili privatnom sektoru,

3) odgovorno lice je rukovodilac organa Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, nosilac javnih ovlašćenja, odgovorno lice u poslovnom subjektu (privredno društvo, preduzetnik i dr.), u kojem je pokušana ili izvršena korupcija, odnosno u kojem je došlo do povrede ili ugrožavanja prava prijavioca korupcije,

4) radno angažovanje je radni odnos, rad van radnog odnosa, obavljanje funkcije, volontiranje, kao i svaki drugi faktički rad za poslodavca,

5) štetna posljedica je ugrožavanje ili povreda prava prijavioca, a koji su u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije ili bilo kakvo stavljanje prijavioca u nepovoljniji položaj zbog prijave korupcije,

6) interna zaštita je zaštita koju pruža odgovorno lice,

7) eksterna zaštita je zaštita koju pružaju sudovi.

GLAVA II

PRIJAVA KORUPCIJE

Pojam, vrste i sadržaj prijava korupcije

Pojam prijave

Član 13.

Prijava korupcije je pismeno ili usmeno obavještenje koje sadrži podatke o činjenju ili nečinjenju odgovornog lica ili lica koje je radno angažovano, zloupotrebom službenih ovlašćenja ili službenog položaja u privatne svrhe, u cilju sticanja protivpravne imovinske ili bilo koje druge koristi za sebe ili drugoga.

Vrste prijava

Član 14.

(1) Vrste prijava su:

1) interna prijava,

2) eksterna prijava.

(2) Internom prijavom prijavilac obavještava odgovorno lice o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija na radu ili u vezi sa radom kod subjekta kojim odgovorno lice rukovodi.

(3) Eksternom prijavom prijavilac obavještava organe unutrašnjih poslova, tužilaštvo ili organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija.

Sadržaj prijave

Član 15.

(1) Prijava sadrži:

1) opis činjenja ili nečinjenja koje predstavlja korupciju,

2) činjenice i okolnosti na osnovu kojih prijavilac sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija,

3) podatke o prijaviocu.

(2) Prijava sadrži i podatke o licu za koje postoji sumnja da je izvršilo korupciju, ukoliko prijavilac ima informacije o tome u momentu podnošenja prijave.

(3) Uz prijavu, prijavilac dostavlja i materijalne dokaze iz kojih proizlazi sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija, ukoliko je u posjedu takvih dokaza.

Štetne posljedice za prijavioca

Član 16.

Štetne posljedice koje može imati prijavilac su:

1) mobing, uznemiravanje ili prijetnje prijaviocu od odgovornog lica ili drugih lica koja su radno angažovana kod istog poslodavca,

2) stvaranje loših međuljudskih odnosa u radnom okruženju ili uslova u kojima je prijavilac u neravnopravnom položaju u odnosu na druga radno angažovana lica kod istog poslodavca, kao čin odmazde zbog prijave koju je podnio,

3) dovođenje prijavioca u nezakonit, nepovoljan, neravnopravan ili nepravičan položaj u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava koja se mogu odnositi na:

1. obrazovanje, i to: upis u predškolske, školske i visokoškolske ustanove, dodjeljivanje stipendije, smještaj u đačke i studentske domove, ocjenjivanje, završetak razreda, polaganje ispita, odbrana maturskih, diplomskih, master i doktorskih radova, druga prava u vezi sa obrazovanjem, u skladu sa zakonom,

2. zdravstvenu zaštitu, i to: uključenje ili uvid u liste čekanja, informacije u vezi sa zdravstvenim stanjem, pregled, prijem i boravak u zdravstvenoj ustanovi, operativni zahvat, liječenje, rehabilitaciju, uvid u troškove liječenja, druga prava u vezi sa zdravstvenom zaštitom, u skladu sa zakonom,

3. penzijsko i invalidsko osiguranje, i to: starosnu penziju, raspoređivanje na drugo radno mjesto, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, novčanu naknadu u vezi sa smanjenom radnom sposobnošću, invalidsku penziju, porodičnu penziju, druga prava u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem, u skladu sa zakonom,

4. socijalni zaštitu, i to: novčanu pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, smještaj u ustanovu, jednokratnu novčanu pomoć, druga prava u vezi sa socijalnom zaštitom, u skladu sa zakonom,

5. korišćenje usluga republičkih organa, javnih ustanova i ostalih pravnih subjekata prilikom ostvarivanja i zaštite njegovih prava, obaveza i interesa, i to: prioritetno rješavanje zahtjeva, pozitivno rješavanje zahtjeva, dobijanje bilo kojeg oblika materijalne pomoći, subvencija i podsticaja, nametanje ili izvršavanje obaveza, izdavanje dozvola, odobrenja ili saglasnosti, izgradnja infrastrukture (vodovod, asfaltiranje ulica, izgradnja trotoara, ulične rasvjete i dr.),

6. radno angažovanje, i to: učešće i uspjeh na javnim konkursima za zapošljavanje, drugi oblici zasnivanja radnog odnosa, sticanje svojstva pripravnika ili volontera, rad van radnog odnosa, osposobljavanje ili stručno usavršavanje, napredovanje ili ocjenjivanje na poslu, sticanje ili gubitak zvanja, disciplinske mjere i kazne, uslove rada, prestanak radnog angažovanja, platu i druge naknade po osnovu rada, isplatu jubilarne nagrade ili otpremnine, raspoređivanje ili premještaj na drugo radno mjesto ili mjesto rada, druga prava u vezi sa radom, u skladu sa zakonom,

7. javne nabavke, i to: učešće u postupku javne nabavke, izbor za najboljeg ponuđača, druga prava u vezi sa javnim nabavkama, u skladu sa zakonom,

8. sport, nauku ili kulturu, i to: organizacija takmičenja ili manifestacija, angažovanje sportista, naučnika ili stručnih lica, umjetnika i drugih lica u ovim oblastima, rezultat na takmičenjima, dodjeljivanje nagrada ili priznanja, dodjeljivanje stipendija, materijalne pomoći, subvencija ili podsticaja, druga prava u vezi sa sportom, naukom ili kulturom, u skladu sa zakonom,

4) svaki drugi oblik ugrožavanja ili povrede Ustavom i zakonom zagarantovanih prava, sloboda i interesa prijavioca, a koji je u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije ili bilo kakvo stavljanje prijavioca u nepovoljniji položaj zbog prijave korupcije.

Prava u vezi sa prijavom korupcije

Prava prijavioca korupcije

Član 17.

Prava prijavioca korupcije su:

1) pravo na internu zaštitu,

2) pravo na eksternu zaštitu,

3) pravo na besplatnu pravnu pomoć organa nadležnog za pružanje te pomoći,

4) pravo na obezbjeđenje i zaštitu anonimnosti i zaštitu ličnih podataka kod odgovornog lica i nadležnih organa kojima prijavljuje korupciju, u skladu sa odredbama zakona kojima se reguliše zaštita ličnih podataka, osim u slučaju da prijavilac izričito dozvoli otkrivanje podataka o svom identitetu,

5) pravo na obavještenje o aktivnostima i mjerama preduzetim po prijavi,

6) pravo na obavještenje o ishodu postupka po prijavi,

7) pravo na naknadu štete po pravilima o odgovornosti za naknadu štete.

Uslovi za ostvarivanje prava prijavioca

Član 18.

Prijavilac ostvaruje prava propisana ovim zakonom, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) ukoliko je prijava izvršena u dobroj namjeri,

2) ukoliko je štetna posljedica u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije.

Prava drugih lica u vezi sa prijavom korupcije

Član 19.

Pravo na zaštitu koja se ovim zakonom garantuje licu koje prijavljuje korupciju imaju i sljedeća lica:

1) lice koje učini vjerovatnim da trpi štetne posljedice zbog povezanosti sa licem koje je prijavilo korupciju,

2) lice koje učini vjerovatnim da trpi štetne posljedice jer je lice koje je preduzelo štetno činjenje ili nečinjenje pogrešno smatralo da je ono prijavilo korupciju,

3) lice koje učini vjerovatnim da trpi štetne posljedice jer je u vršenju službene dužnosti dostavilo podatke o korupciji.

GLAVA III

ZAŠTITA PRIJAVIOCA KORUPCIJE

Interna zaštita lica koja prijavljuju korupciju

Interna zaštita kod odgovornog lica

Član 20.

Postupak interne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice iz člana 16. ovog zakona, podnošenjem zahtjeva odgovornom licu.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu posljedicu, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne posljedice.

(3) Odgovorno lice je obavezno da odluči o zahtjevu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Obaveze odgovornog lica

Član 21.

(1) Obaveze odgovornog lica su:

1) da omogući podnošenje prijave na vidnom mjestu dostupnom svakom radno angažovanom licu i građanima, sa jasnom naznakom „za prijavu korupcije“,

2) da primi prijavu korupcije,

3) da vrati prijavu podnosiocu sa pozivom na dopunu ukoliko utvrdi da prijava ne sadrži sve elemente propisane članom 15. stav 1. ovog zakona,

4) da bez odgađanja obezbijedi zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavioca,

5) da postupi po prijavi, odnosno počne da radi na otkrivanju, sprečavanju, suzbijanju i kažnjavanju štetnog činjenja ili nečinjenja koje je označeno kao korupcija, u roku od sedam dana od dana prijema prijave,

6) da bez odgađanja preduzme mjere i aktivnosti kojima će se:

1. otkloniti akt, činjenje ili nečinjenje koje je utvrđeno kao štetna posljedica kojom je ugroženo ili povrijeđeno pravo prijavioca korupcije,

2. obezbijediti zaštita i ostvarivanje prava prijavioca korupcije,

7) da preduzme mjere za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju,

8) da obavijesti prijavioca o mjerama i aktivnostima preduzetim po podnesenoj prijavi u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za dostavljanje obavještenja,

9) da dostavi prijaviocu odluku ili obavještenje o ishodu postupka u roku od osam dana od dana okončanja postupka po prijavi,

10) da prijavu bez odgađanja proslijedi nadležnom organu ukoliko sumnja da prijavljeno činjenje ili nečinjenje ima obilježja krivičnog djela,

11) da dostavlja izvještaje Ministarstvu pravde, u skladu sa članom 37. ovog zakona.

(2) Odgovorno lice koje rukovodi sa 15 ili više radno angažovanih lica donosi Uputstvo o postupanju sa prijavom korupcije i obezbjeđenju zaštite lica koja prijavljuju korupciju.

(3) Uputstvom iz stava 2. ovog člana regulišu se način postupanja sa prijavom korupcije, te način ostvarivanja prava prijavioca korupcije i obaveza odgovornog lica, a naročito obezbjeđenje i zaštita anonimnosti prijavioca.

Eksterna zaštita lica koja prijavljuju korupciju

Sudska zaštita

Član 22.

Postupak eksterne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice iz člana 16. ovog zakona podnošenjem tužbe nadležnom sudu. Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu posljedicu, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne posljedice. Ukoliko prijavilac nije zadovoljan odlukom ili obavještenjem koje je donijelo odgovorno lice u postupku interne zaštite ili ukoliko odgovorno lice ne donose odluku ili obavještenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, prijavilac može tražiti sudsku zaštitu u daljem roku od 30 dana od dana primanja te odluke ili obavještenja, odnosno od dana isteka tog roka. Tužilac može zahtijevati eksternu zaštitu i kada nije prethodno tražio internu zaštitu. Tužba nije dopuštena ukoliko je u toku postupak interne zaštite. Tužilac je oslobođen od plaćanja sudske takse i troškova postupka, osim u slučaju gubitka spora. U odluci kojom se usvaja tužbeni zahtjev, sud nalaže tuženom da uplati troškove sudske takse na račun budžeta Republike Srpske, kao i da uplati ostale troškove postupka prema odluci suda.

Mjesna nadležnost suda

Član 23.

U postupku sudske zaštite prava lica koja prijavljuju korupciju i prava lica iz člana 19. ovog zakona, mjesno je nadležan osnovni sud prema mjestu nastanka štetne posljedice ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužioca.

Rokovi u postupku sudske zaštite

Član 24.

(1) Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 15 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe.

(2) Po prijemu tužbe sa prilozima tuženi je obavezan da najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe dostavi sudu pismeni odgovor na tužbu.

(3) Postupak sudske zaštite je hitan i prvostepeni sud obavezan je da donese odluku u roku od 90 dana od dana podnošenja tužbe.

(4) Ukoliko postupajući sudija ne donese odluku u roku iz stava 3. ovog člana, obavezan je da obavijesti predsjednika suda o razlozima nepostupanja, odnosno prekoračenja roka.

Shodna primjena

Član 25.

Na pitanja postupka sudske zaštite koja nisu regulisana ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Tužbeni zahtjev

Član 26.

Tužbom za zaštitu prava u vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije prijavilac traži da se utvrdi da je u vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije došlo do ugrožavanja ili povrede njegovih prava ili da je stavljen u nepovoljniji položaj, odnosno da je nastala štetna posljedica iz člana 16. ovog zakona, te postavlja jedan ili više sljedećih zahtjeva: da sud poništi konkretan akt, zabrani vršenje ili ponavljanje radnje ili naloži preduzimanje drugih konkretnih mjera i radnji radi uklanjanja štetne posljedice, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja, naknadu materijalne i nematerijalne štete od tuženog, objavljivanje presude donesene u tom postupku u sredstvima javnog informisanja, na teret tuženog. Tuženi ima pravo protivtužbom ili posebnom tužbom tražiti da se utvrdi da je prijavilac izvršio zloupotrebu prijavljivanja, kao i istaknuti zahtjeve iz stava 1. t. 2) i 3) ovog člana.

Teret dokazivanja

Član 27.

Tužilac je obavezan da učini vjerovatnim da je akt, činjenje ili nečinjenje, koji su označeni kao štetna posljedica, a kojom je došlo do ugrožavanja ili povrede prava tužioca, odnosno kojim je stavljen u nepovoljniji položaj u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije. Teret dokazivanja je na tuženom koji dokazuje zakonitost, cjelishodnost i objektivnu opravdanost ili nepostojanje akta, činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna posljedica. Ukoliko tužbu podnosi prijavljeno lice, u skladu sa članom 24. stav 3. ovog zakona, važe opšta pravila o teretu dokazivanja, shodno Zakonu o parničnom postupku.

Mjere obezbjeđenja prava prijavioca korupcije

Prijedlog za izricanje mjera obezbjeđenja

Član 28.

Tužilac može podnijeti sudu prijedlog za izricanje mjera obezbjeđenja prava prije pokretanja postupka eksterne zaštite prava ili u toku tog postupka.

Vrste mjera obezbjeđenja

Član 29.

Mjere obezbjeđenja su:

1) odgađanje izvršenja akta odgovornog lica,

2) nalog odgovornom licu da zabrani i obezbijedi zabranu vršenja štetnog činjenja,

3) nalog odgovornom licu da preduzme radnje radi otklanjanja štetnih posljedica, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja.

Uslovi za izricanje mjera obezbjeđenja

Član 30.

(1) Mjera obezbjeđenja može se odrediti ukoliko sud ocijeni da je to opravdano, a naročito ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje štetne posljedice i učini vjerovatnim:

1) da je zbog toga ugrožena egzistencija predlagača obezbjeđenja ili članova njegove porodice ili

2) da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje prava predlagača obezbjeđenja ili mu nanijeti štetu na drugi način.

(2) Predlagač obezbjeđenja oslobođen je od prethodnog snošenja troškova u postupku obezbjeđenja i davanja jemstva, kao uslova za određivanje i sprovođenje mjere obezbjeđenja.

Rješenje o izricanju mjere obezbjeđenja

Član 31.

(1) O prijedlogu za izricanje mjere obezbjeđenja sud odlučuje rješenjem u roku od osam dana od dana prijema prijedloga.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(3) Žalba iz stava 2. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Ukoliko je mjera obezbjeđenja određena prije podnošenja tužbe, rješenjem iz stava 1. ovog člana određuje se rok ne duži od 30 dana u kojem je predlagač obavezan da podnese tužbu i dostavi sudu dokaz da je pokrenuo postupak eksterne zaštite.

Pravni lijekovi u postupku eksterne zaštite

Član 32.

(1) Protiv prvostepene odluke suda dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke suda.

(2) Drugostepeni sud obavezan je da donese odluku u roku od 45 dana od dana prijema spisa.

(3) Protiv drugostepene odluke suda uvijek je dopuštena revizija.

GLAVA IV

KAZNENE ODREDBE I NADZOR

Prekršaji odgovornog lica u postupku interne zaštite

Član 33.

(1) U postupku interne zaštite odgovorno lice čini prekršaj ukoliko:

1) odbije da primi prijavu korupcije (član 21. stav 1. tačka 2),

2) ne postupi blagovremeno po prijavi korupcije (član 21. stav 1. tačka 5),

3) ne obezbijedi zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavioca (član 21. stav 1. tačka 4),

4) ne preduzme mjere za obezbjeđenje zaštite prava prijavioca korupcije, u okviru svojih ovlašćenja, a u skladu sa odredbama ovog zakona (član 21. stav 1. tačka 6. podtačka 2),

5) ne preduzme mjere za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju (član 21. stav 1. tačka 7),

6) ne obavijesti blagovremeno podnosioca prijave o ishodu podnesene prijave (član 21. stav 1. tačka 9),

7) ne donese Uputstvo o postupanju sa prijavom korupcije i obezbjeđenju zaštite lica koja prijavljuju korupciju (član 21. stav 2).

(2) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana izriču se novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM.

(3) Novčane kazne iz stava 2. ovog člana predstavljaju sredstva budžeta Republike Srpske.

Prekršaji odgovornog lica u postupku eksterne zaštite

Član 34.

(1) U postupku eksterne zaštite odgovorno lice čini prekršaj, ako:

1) ne postupi u skladu sa rješenjem iz člana 31. stav 1. ovog zakona,

2) ne preduzme mjere za uklanjanje štetne posljedice utvrđene presudom suda kojim je tužbeni zahtjev usvojen.

(2) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana izriču se novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM.

(3) Novčane kazne iz stava 2. ovog člana predstavljaju sredstva budžeta Republike Srpske.

Zloupotreba prijavljivanja korupcije

Član 35.

Prijavilac čini zloupotrebu prijavljivanja korupcije ako podnosi prijavu korupcije, a u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite informacije koje dostavlja ili podnosi prijavu kojom se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji. Za zloupotrebu prijavljivanja korupcije utvrđenu u skladu sa članom 26. stav 2. ovog zakona, sud izriče novčanu kaznu od 5.000 KM do 15.000 KM. Novčana kazna iz stava 2. ovog člana predstavlja sredstvo budžeta Republike Srpske.

Nadzor

Član 36.

Republička uprava za inspekcijske poslove vrši nadzor nad izvršavanjem obaveza odgovornog lica u postupku interne i eksterne zaštite, po prijavi ili po službenoj dužnosti. Ovlašćeni inspektor pokreće prekršajni postupak u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Republike Srpske kada utvrdi prekršaj propisan odredbama ovog zakona. Na pitanja postupka utvrđivanja prekršajne odgovornosti koja nisu regulisana ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Podnošenje izvještaja

Član 37.

Odgovorna lica i nadležni sudovi obavezni su da do kraja januara tekuće godine dostave izvještaj Ministarstvu pravde o broju i ishodu primljenih prijava i postupaka za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju, koji se vode i koji su okončani u protekloj poslovnoj godini. Podatke iz stava 1. ovog člana Ministarstvo pravde objavljuje na svojoj internet stranici i dostavlja Komisiji za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske. Komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske podnosi Narodnoj skupštini Republike Srpske i Vladi Republike Srpske godišnji izvještaj o broju i ishodu primljenih prijava i postupaka za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju.

GLAVA V

PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Obaveza donošenja podzakonskog akta

Član 38.

Odgovorno lice iz člana 21. stav 2. ovog zakona obavezno je da, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donese Uputstvo o postupanju sa prijavom korupcije i obezbjeđenju zaštite lica koja prijavljuju korupciju.

Stupanje na snagu Zakona

Član 39.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Nedeljko Čubrilović