Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 22 Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst (Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 2/10), Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na 26. redovnoj sjednici, održanoj 28. februara 2018. godine, usvaja

ZAKON

O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI U BRČKO DISTRIKTU BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet)

Ovim zakonom propisuje se zaštita od nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici (u daljnjem tekstu: nasilje u porodici), lica koja se u smislu ovog zakona smatraju članom porodice ili porodične zajednice, subjekti zaštite i postupak zaštite žrtava nasilja u porodici, prekršajne sankcije koje se izr iču učiniocima nasilja u porodici i druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

Član 2

(Definicije)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) „porodica” je životna zajednica roditelja i djece i drugih srodnika;

b) „član porodice ili porodične zajednice” smatraju se:

1. supružnici ili bivši supružnici i njihova djeca i djeca svakog od njih,

2. vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri, njihova djeca ili djeca svakog od njih,

3. srodnici po tazbini, zaključno do drugog stepena srodstva , bez obzira da li je bračna zajednica prestala, roditelji sadašnjih i bivših bračnih i vanbračnih partnera,

4. srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj zaključno s četvrtim stepenom srodstva, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja,

5. lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja žive ili su živjela u istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo,

6. lica ko ja imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto, iako nikad nisu živjela u istom porodičnom domaćinstvu;

c) „nasilje u porodici” predstavlja svaku radnju nasilja člana porodice ili porodične zajednice, kojom se ugrožava spokojstvo, psihički, tjelesni, sek sualni ili ekonomski integritet drugog člana porodice ili porodične zajednice;

d) „dijete” je maloljetno lice koje nije navršilo 18 godina života.

Član 3

(Cilj)

Osnovni cilj ovog zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici sprečavanjem i suzbijanjem nas ilja u porodici kojim se krše Ustavom Bosne i Hercegovine, Statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i zakonima zagarantovana osnovna ljudska prava i slobode.

Član 4

(Ostvarivanje zaštite)

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNA I HERCEGOVINA

Brčko distrikt BiH Brčko distrikt BiH

SKUPŠTINA

BRČKO DISTRIKTA BiH

SKUPŠTINA

BRČKO DISTRIKTA BiH Mladena Maglova 2, 76100 Brčko distrikt BiH, telefon i faks: 049/215 -516 Mladena Maglova 2, 76100 Brčko distrikt BiH, tel. i faks: 049/215 -516 Zaštita od nasilja u porodici ostvaruje se primjenom ovog zako na i zakona kojima se uređuje upravni, prekršajni i krivični postupak, zaštita djece i maloljetnika u krivičnom postupku i postupak izvršenja krivičnih sankcija.

DIO DRUGI – NASILJE U PORODICI

POGLAVLJE I. PREKRŠAJNA RADNJA, POMOĆ ŽRTVI NASIL JA U PORODICI,

DUŽNOST SUBJEKATA ZAŠTITE

Član 5

(Radnja nasilja)

(1)Radnja nasilja koja ne sadrži obilježja krivičnog djela predstavlja prekršaj, ukoliko je to:

a) prijetnja nanošenjem tjelesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu,

b) prijetnja oduzimanjem djece ili izbacivanjem iz stana člana porodice,

c) iscrpljivanje radom, izgladnjivanjem, uskraćivanjem sna ili neophodnog odmora članu porodice,

d) odgoj djece na način ponižavajućeg postupanja,

e) uskraćivanje sredstava za egzistenciju članu porodice,

f) uskraćivanje prava na ekonomsku nezavisnost zabranom rada ili držanjem člana porodice u odnosu zavisnosti ili podređenosti, prijetnjom ili nedavanjem sredstava za život ili drugim oblicima ekonomske dominacije,

g) verbalni napad, psovanje, nazivanje pogrdnim imenom ili vrijeđanje člana porodice na drugi način,

h) ograničavanje slobode komuniciranja člana porodice s članovima porodice ili drugim licima,

i) oštećenje, uništenje ili prometovanje zajedničke imovine ili imovine u posjedu, kao i ošteć enje ili uništenje imovine u vlasništvu ili u posjedu drugog člana porodice, odnosno pokušaj da se to učini,

j) uhođenje člana porodice,

k) prouzrokovanje straha, poniženja, osjećaja manje vrijednosti,

l) i druge radnje nasilja u porodici koje ne sadrže obilježja krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.

(2) Smatra se da je prekršaj učinjen ako je radnja nasilja u porodici izvršena jednom ili više puta, a određena je trajnim glagolom.

Član 6

(Pomoć žrtvi nasilja)

(1) Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu pomoć i socijalnu i medicinsku zaštitu u skladu sa zakonima iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite.

(2) Posebnu pomoć i zaštitu u skladu sa ovim zakonom uživa žrtva koja je:

a) dijete,

b) lice sa 65 godina i starije,

c) lice s invaliditetom i

d) lice pod starateljstvom.

Član 7

(Subjekti zaštite)

(1) Zaštitu, pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici dužni su pružiti subjekti zaštite.

(2) Subjekti zaštite su:

a) Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Policija),

b) Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,

c) Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,

d) Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge, Pododjeljenje za socijalnu zaštitu (u daljnjem tekstu: Pododjeljenje za socijalnu zaštitu),

e) zdravstvene ustanove i

f) druge specijalizovane organizacije (tipa udruženja za zaštitu žena, za ravnopravnost spolova i sl.).

(3) Subjekti zaštite dužni su postupati u skladu s odredbama ovog zakona, pružajući zaštit u, podršku i pomoć žrtvama nasilja u porodici i spriječiti ponavljanje nasilja bez obzira na to da li je protiv učinioca pokrenut krivični ili prekršajni postupak.

Član 8

(Pravna pomoć žrtvama nasilja u porodici)

Pravo na besplatnu pravnu pomoć žrtve na silja u porodici imaju u postupcima ostvarivanja svojih prava i zaštite, u skladu s propisima koji regulišu oblast besplatne pravne pomoći.

POGLAVLJE II. POSTUPAK OSTVARIVANJA ZAŠTITE ŽRTAVA NASIL JA U PORODICI

Odjeljak A. Prijavljivanje nasilja u porodici

Član 9

(Hitnost postupka)

(1) Subjekti zaštite dužni su bez odlaganja o sigurati hitno rješavanje predmeta nasilja u porodici, vodeći računa da su interes i dobrobit žrtve prioritet u tim postupcima, a nar očito ako je žrtva lice iz člana 6 stava 2 ovog zakona.

(2) U slučajevima nasilja u porodici subjekti zaštite dužni su da međusobno sarađuju i razmjenjuju potrebne podatke i informacije.

Član 10

(Prijavljivanje nasilja u porodici)

(1) Članovi porodice, subjekti zaštite, kao i zaposleni u obrazovni m, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki drugi građanin, dužni su odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici ili da postoje osnovi sumnje da je počinjeno nasilje u porodici prijaviti to Policiji.

(2) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje u porodici, Policija je dužna odmah o tome obavijestiti Pododjeljenje za socijalnu zaštitu, koje će odmah neposredno pružiti socijalno zaštitne mjere žrtvi, preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti te o tome sačiniti službeni izvještaj.

(3) Zdravstvena ustanova omogućit će žrtvi besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta.

(4) O izvršenom nasilju u porodici Policija odmah obavještava i nadležnog tužioca i, uz izvještaj, dostavlja prikupljene dokaze i obavještenja o tome.

(5) Ukoliko nadležni tužilac nađe da radnja nasilja u porodici nema obilježja krivičnog djela, predmet vraća podnosiocu izvještaja iz stava 4 ovog člana na daljnje postupanje, u skladu sa zakonom kojim se utvrđuju pravila krivičnog postupka.

(6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za radnje nasilja u porodici propisane ovim zakonom može podnijeti:

a) Policija,

b) drugi ovlašteni organi u skladu sa zakonom kojim se propisuju prekršaji. Odjeljak B. Hitne mjere zaštite

Član 11

(Hitne mjere)

(1) Radi otklanjanja neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet, radi spr ečavanja ponavljanja nasilja i garantovanja sigurnosti žrtve, učiniocu nasilja u porodici mogu se izreći hitne mjere zaštite prije pokretanja postupka ili u toku postupka.

(2) Hitne mjere zaštite izriče Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u dalj njem tekstu: Osnovni sud).

(3) Prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite podnosi Policija ili ovlašteni organ, a izriče se najkasnije u roku od 24 sata od prijema prijedloga, odnosno izvođenja učinioca nasilja u porodici pred Osnovni sud.

(4) Hitne mjere zaštite su:

a) udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora ili

b) zabrana približavanja i kontaktiranja učinioca nasilja sa žrtvom nasilja u porodici.

Član 12

(Izricanje hitnih mjera)

(1) Hitne mjere zaštite izriču se u trajanju koje ne može biti duže od 30 dana.

(2) Hitne mjere zaštite iz stava 1 ovog člana izriče sudija Osnovnog suda, rješenjem na koj e se može uložiti žalba u roku od tri dana od dana izricanja.

(3) Žalba na odluku Suda o izrečenoj hitnoj mjeri zaštite ne odgađa njeno izvršenje.

(4) O žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u roku od 72 sata od prijema žalbe.

(5) Prilikom napuštanja stana, kuće ili drugog prostora za stanovanje, učinilac nasilja u porodici ima pravo uzeti svoje lične stvari neophodne za svakodnevni život.

(6) Učinilac nasilja u porodici obavezan je predati ključeve od stana, kuće ili drugog prostora za stanovanje.

(7) Osnovni sud, koji je izrekao hitnu mjeru zaštite iz člana 11 stav a 4 ovog zakona, dostavlja rješenje o njenom izricanju nadležnoj organizacionoj jedinici Policije na provođenje i ispituje njeno provođenje i opravdanost trajanja u periodu za koji je izrečena.

(8) Način provođenja hitnih mjera zaštite uređuje se pravilnikomiz člana 22 stava 3 ovog zakona. Odjeljak C. Način zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici

Član 13

(Zbrinjavanje žrtve nasilja u porodici u sigurnu kuću)

(1) Pododjeljenje za socijalnu zaštitu, uz asistenciju Policije, može uz prethodni pristanak žrtve nasilja u porodici, radi o siguranja fizičke zaštite i ostvarivanja prava i interesa žrtve nasilja u porodici, privremeno zbrinuti žrtvu nasilja u porodici u sigurnu kuću.

(2) Rješenje o smještaju lica iz stava 1 ovog člana donosi šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge.

(3) Žrtva nasilja u porodici, zbog pretrpljenog nasilja, straha i uznemirenosti, radi o siguravanja fizičke zaštite i ostvarivanja svojih prava i interesa, kao i sprečavanja ponavljanja nasilja, ima pravo podnijeti Pododjeljenju za socijalnu zaštitu zahtjev za koriš tenje posebne mjere podrške – privremeno zbrinjavanje u sigurnu kuću.

(4) Sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se o sigurava siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, koju može realizovati pravno lice.

(5) Radi zaštite i o siguranja žrtve nasilja u porodici, Policija je dužna otpratiti žrtvu u kuću, stan ili drugi stambeni prostor da bi ona uzela svoje i lične stvari drugih lica koja su s njom napustila taj prostor, a koje su neophodne za zadovoljenje svakodnevnih potreba.

(6) Mjera iz stava 1 ovog člana može se odrediti u trajanju koje je potrebno radi ostvarenja cilja mjere, s tim da ne može trajati duže od šest mjeseci.

(7) U opravdanim slučajevima trajanje mjere iz stava 1 ovog člana može se produžiti za još šest mjeseci, odnosno do završetka postupka i izvršenja rješenja kojim se učiniocu nasilja izriče zaštitna mjera.

Član 14

(Troškovi smještaja)

Sredstva za privremeno zbrinjavanje i smještaj žrtava nasilja u porodici u sigurnim kućama osiguravaju se iz budžeta Distrikta.

Član 15

(Formiranje stručnog tima)

(1) Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine formira stručni tim od predstavnika Pododjelje nja za socijalnu zaštitu, Policije i zdravstvenih radnika koji se bave pitanjima porodice i zaštite od nasilja u porodici, radi utvrđivanja individualnog plana zaštite žrtve nasilja u porodici.

(2) Plan iz stava 1 ovog člana, posebno sadrži mjere koje je potrebno preduzeti u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna, zdravstvena i dječija zaštita.

(3) Ako je žrtva nasilja u porodici dijete, plan iz stava 1 ovog člana sadrži i mjere za zaštitu djeteta u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodič ni odnos i i propisima kojima se uređuje zaštita prava djece.

Član 16

(Objavljivanje informacija)

O žrtvi ili učiniocu nasilja u porodici ne smije se javno objaviti informacija na osnovu koje se može prepoznati žrtva nasilja u porodici ili član porodice žrtve nas ilja u porodici, osim ako je punoljetna žrtva nasilja u porodici s tim izričito saglasna.

POGLAVLJE III. SANKCIJE ZA ZAŠTITU OD NASILJA U PORODICI

Član 17

(Sankcije za zaštitu od nasilja u porodici)

(1) Za počinjeni prekršaj se mogu izreći sljedeće sankcije:

a) novčana kazna;

b) uslovna osuda;

c) ukor;

d) zaštitne mjere.

(2) Zaštitne mjere su:

a) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora počinioca nasilja u porodici,

b) zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici,

c) zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici,

d) obavezan psihosocijalni tretman počinioca nasilja u porodici i

e) obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici.

(3) Prekršajne sankcije izriče s ud u prekršajn om postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s odredbama zakona kojim se propisuju prekršaji.

(4) Svrha zaštitnih mjera je osiguravanje nužne zaštite zdravlja i sigurnosti osoba izloženih nasilju u porodici, sprečavanje nasilja u porodic i, te preduzimanje efikasnih mjera preodgoja i liječenja nasilnih osoba.

(5) Svrha prekršajnih sankcija iz stava 1 ovog člana jeste da se utiče na počinioca nasilja u porodici, da ubuduće ne čini nasilje u porodici, da se osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnost žrtve nasilja u porodici, te otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na izvršenje nasilja u porodici.

Član 18

(Zaštitne mjere)

Zaštitne mjere iz člana 17 stava 3 ovoga zakona mogu se primijeniti samostalno.

Član 19

(Postupak prema maloljetnom učiniocu nasilja u porodici)

Prekršajni postupak prema maloljetnom učiniocu nasilja u porodici i izricanje odgojnih mjera provodi se u skladu s odredbama zakona kojim se propisuju prekršaji i Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Brčko distrikta BiH.

Član 20

(Udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora)

(1) Zaštitna mjera udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora izr iče se počiniocu nasilja u porodici ako je izvršio nasilje prema članu porodice s kojim živi u stanu, kući ili nekom drugom stambenom prostoru, ako sud ocijeni da postoji opasnost da bi bez provođenja ove zaštitne mjere učinilac nasilja u porodici mogao ponovo počiniti nasilje.

(2) Lice ko jem je izrečena mjera iz stava 1 ovog člana dužno je u prisustvu Policije, bez odlaganja , napustiti stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor.

(3) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koj e ne može biti kraće od 30 dana niti duže od šest mjeseci.

Član 21

(Zabrana približavanja žrtvi)

(1) Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici izriče se počiniocu nasilja u porodici ako postoji opasnost da bi ponovo mogao izvršiti nasilje ili ako bi prisustvo počinioca nasilja u porodici u blizini žrtve stvaralo žrtvi nasilja u porodici visok stepen duševne patnje koja onemogućava normalne psihičke aktivnosti.

(2) U rješenju kojim se izriče ova zaštitna mjera, Osnovni sud je dužan odrediti mjesta ili područja i najmanju udaljenost na kojoj se učinilac nasilja u porodici smije približiti žrtvi nasilja u porodici.

(3) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koj e ne može biti kraće od 30 dana niti duže od jedne godine.

Član 22

(Zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici)

(1) Zaštitna mjera zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici izriče se počiniocu nasilja u porodici koji je nasilje izvršio uznemiravanjem, uhođenjem i praćenjem, a postoji opasnost da bi mogao ponoviti uznemiravanje, uhođenje ili praćenje žrtve nasilja u porodici.

(2) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od 30 dana niti duže od jedne godine.

(3) Šef Policije donosi Pravilnik o načinu provođenja hitnih i zaštitnih mjera koje su u nadležn osti Policije, a koje su propisane u članu 13, 20, 21 i 22 ovog zakona.

Član 23

(Obavezan psihosocijalni tretman)

(1) Zaštitna mjera obavezan psihosocijalni tretman izriče se počiniocu nasilja u porodici radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja i pr eodgoja, odnosno s ciljem smanjivanja i otklanjanja opasnosti ponavljanja učinjenog nasilja.

(2) Mjera iz stava 1 ovog člana može trajati do prestanka razloga zbog kojeg je određena, ali ne može trajati duže od jedne godine.

(3) Šef Odjeljenja za zdravst vo i ostale us luge donosi Pravilnik o načinu provođenja zaštitne mjere – obavezan psihosocijalni tretman.

Član 24

(Obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici)

(1) Zaštitna mjera obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u poro dici izriče se počiniocu nasilja u porodici koji je nasilje izvršio pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga i drugih psihotropnih supstanci, a postoji opasnost da zbog te zavisnosti ponovo učini nasilje.

(2) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje je potrebno za liječenje, zasnovanom na mišljenju specijalizovanih stručnjaka zaduženih za liječenje, ali ne može trajati duže od godinu dana.

(3) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge donosi Pravilnik o načinu pr ovođenja zaštitne mjere – obavezno liječenje od zavisnosti.

Član 25

(Izricanje zaštitnih mjera)

(1) Osnovni sud može učiniocu nasilja u porodici izreći jednu ili više zaštitnih mjera kad postoje uslovi za njihovo izricanje propisani ovim zakonom.

(2) Osnovni sud može zatražiti od Pododjeljenja za socijalnu zaštitu:

a) da mu pruži pomoć u pribavljanju potrebnih dokaza i

b) da dostavi svoje mišljenje o svrsishodnosti tražene zaštitne mjere.

(3) Prilikom izricanja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom vodi se računa o svrsi, težini, trajanju izrečene mjere i njenoj efikasnosti.

(4) Organi nadležni za provođenje zaštitnih mjera dužni su pratiti njihovo izvršenje i o tome izvještavati Osnovni sud, predlagati prekid, produženje ili zamjenu te mjere drugom mjerom.

(5) Orga n nadležan za provođenje zaštitne mjere dužan je dostaviti Osnovnom sudu izvještaj o izvršenju zaštitnih mjera najkasnije u roku od šest mjeseci od dana izricanja zaštitne mjere, a po potrebi i ranije.

Član 26

(Žalba na rješenje o određivanju zaštitne mjere)

(1) Protiv rješenja o određivanju zaštitne mjere može se izjaviti žalba Apelacionom sudu u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od tri dana od dana prijema žalbe.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o određivanju zaštitne mjere.

Član 27

(Obaveza obavještavanja)

(1) Počinilac nasilja u porodici dužan je postupiti u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.

(2) Subjekt zaštite koji u djelokrugu svog rada sazna da učinilac nasilja u porodici ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, dužan je da o tome obavijesti Osnovni sud i Pododjeljenje za socijalnu zaštitu.

Član 28

(Dostavljanje rješenja o izrečenoj zaštitnoj mjeri)

(1) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri Osnovni sud je dužan dostaviti organu ili ustanovi nadležnoj za provođenje izvršenja u roku od tri dana od dana donošenja rješenja.

(2) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri iz član ova 20, 21 i 22 ovog zakona dostavlja se na izvršenje Policiji.

(3) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjer i iz članova 23 i 24 ovog zakona dostavlja se Pododjeljenju za socijalnu zaštitu i organu, odnosno ustanovi koja izvršava zaštitnu mjeru u skladu sa zakonom kojim se uređuje liječenje i rehabilitacija lica zavisnih od alkohola, opojnih droga i drugih psiho tropnih supstanci.

POGLAVLJE IV. EVIDENCIJE I OBUKE

Član 29

(Evidencije)

(1) Subjekti zaštite i druga tijela ovlaštena za postupanje u skladu s ovim zakonom dužna su voditi evidenciju o preduzetim radnjama i podatke o broju pokrenutih i završenih postu paka i drugih preduzetih mjera te izvještaje o tome dostavljati Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge.

(2) Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge prikuplja, obrađuje i evidentira podatke o nasilju u porodici.

(3) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale u sluge donosi Pravilnik o sadržaju evidencije i izvještaja o nasilju u porodici iz stava 1 ovog člana.

Član 30

(Stručno osposobljavanje)

O sticanju posebnih znanja i kontinuiranom stručnom osposobljavanju i usavršavanju sudija i tužilaca iz oblasti nasilja u porodici brine se Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH.

POGLAVLJE V. NADZOR I KAZNENE ODREDBE

Član 31

(Nadzor)

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge.

Član 32

(Novčane kazne)

(1) Novčanom kaznom u iznos u od 300 KM do 900 KM kazni t će se za prekršaj počinilac nasilja u porodici koji izvrši radnju nasilja iz člana 5 ovog zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM kazni t će se za prekršaj počinilac nasilja u porodici koji ponovi radnju nasilja iz člana 5 ovog zakona.

(3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1 .000 KM kazni t će se za prekršaj zaposleni u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koji ne prijavi nasilje u porodici iz člana 5 ovog zakona.

(4) Novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM kaznit će se i član porodice koji ne prijavi nasilje u porodici iz člana 5 ovog zakona kada je žrtva dijete.

DIO TREĆI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 33

(Rok za donošenje podzakonskih akata)

(1) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge dužan je , u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti:

a) Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obavezan psihosocijalni tretman (član 23 stav 3 ovog zakona),

b) Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obave zno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici (član 24 stav 3 ovog zakona),

c) Pravilnik o sadržaju evidencije i izvještaja o nasilju u porodici (član 29 stav 3 ovog zakona).

(2) Šef Policije dužan je, u roku od šest mjeseci od dana stupanja n a snagu ovog zakon a, donijeti Pravilnik o načinu provođenja hitnih i zaštitnih mjera (član 22 stav 3 ovog zakona).

Član 34

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH. Broj: 01-02-321/18 Brčko, 28. 2. 2018. godine

PREDSJEDNIK

SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BiH Esed Kadrić