Zakon o zaštiti stanovnistva od zaraznih bolesti

Na osnovu člana 22 Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 2/10 – prečišćeni tekst), Skupš tina Brčko distrikta BiH, na 68. redovnoj sjednici održanoj 14. oktobra 2020. godine, usvaja

ZAKON

O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI

OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet)

Ovim zakonom propisuje se sistem zaštite stanovništ va od zaraznih bolesti, mjere koje se obavezno provode radi sprečavanja i suzbijanja, eli minacije i eradikacije zaraznih bolesti, prava i obaveze organa i institucija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organi i institucije Distrikta), zdravstvenih ustanova, prav nih i fizičkih lica i preduzetnika u postupku provođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje zarazn ih bolesti, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti na područj u Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

Član 2

(Definicije)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) „zarazna bolest” je bolest izazvana specifičnim uzročnim agensom koj a nastaje kao posljedica prenosa agensa ili njegovih toksičnih pr odukata sa zaraženog lica ili drugog rezervoara/izvora infekcije na osjetljivog domaćina , direktno s lica na lice ili indirektno preko zagađene hrane, vode, predmeta opće upotrebe, prelaznog domaćina, vektora ili nežive prirode, te razmjenom tečnosti koja je kontaminirana uzročnikom zaraze,

b) „uzročnik zarazne bolesti” je mikroorganizam ili njegov toksični produkt, parazit, virus ili prion,

c) „kontakt” je lice koje je bilo izloženo slučaju zar azne bolesti, životinji ili zagađenoj životnoj sredini na takav način da je postojala mogućnost zaražavanja,

d) „rezervoar infekcije” je lice, životinja, insekt il i drugi zglavkar, biljka, zemljište, voda ili supstanca, kao i njihova kombinacija, u kojoj uzroč nik zarazne bolesti normalno živi i razmnožava se, od kojih mu primarno zavisi preživljavanje, i gdje se razmnožava na takav način da se može prenijeti na osjetljivo lice,

BOSNA I HERCEGOVINA

BOSNA I HERCEGOVINA

Brčko distrikt BiH Brčko distrikt BiH

SKUPŠTINA

BRČKO DISTRIKTA BiH

SKUPŠTINA

BRČKO DISTRIKTA BiH Mladena Maglova 2, 76100 Brčko distrikt BiH, telefo n i faks: 049/215-516 Mladena Maglova 2, 76100 Brčko distrikt BiH, tel. i faks: 049/215-516

e) „izvor infekcije” je lice, životinja, predmet ili s upstanca s koje se uzročnik prenosi na osjetljivo lice,

f) „nosilac uzročnika (kliconoša) zarazne bolesti” je lice ili životinja koja nosi uzročnike zarazne bolesti, a nema prisutne simptome i znake b olesti i predstavlja rezervoar infekcije,

g) „posebno opasne zarazne bolesti” su zarazne bolesti koje zbog masovnosti obolijevanja i/ili visoke stope mortaliteta mogu predstavljati o zbiljnu i direktnu opasnost za javno zdravlje na nivou Distrikta i međunarodnom nivou, k ao što su influenca uzrokovana novim podtipom virusa influence, teški akutni respi ratorni sindrom, poliomijelitis uzrokovan divljim polio virusom, velike boginje, žu ta groznica, kuga i virusne hemoragične groznice osim hemoragične groznice s bu brežnim sindromom, kao i nove nepoznate zarazne bolesti,

h) „zoonoza” je zarazna bolest od koje obolijevaju živ otinje i koja se u prirodnim uslovima može prenositi direktno ili indirektno, sa ljudi na životinje, ili kao antropozoonoza sa životinja na ljude,

i) „epidemijom zarazne bolesti” smatra se obolijevanje od zarazne bolesti:

1) neuobičajeno po broju slučajeva oboljelih lica, vre menu, mjestu i zahvaćenoj populaciji,

2) neuobičajeno povećanje broja oboljelih s komplikacijama ili smrtnim ishodom,

3) pojava dva ili više međusobno povezanih slučajeva z arazne bolesti koja se nikada ili više godina nije pojavljivala na jednom području,

4) pojava većeg broja oboljelih lica s febrilnim stanjem nepoznatog uzročnika,

j) „epidemija od većeg epidemiološkog značaja” predsta vlja pojavu teških kliničkih oblika zarazne bolesti i/ili smrti od zarazne bolesti, pri čemu postoji opasnost od nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, prekograničnog prenošenja bolesti, kao i ponovne pojave slučajeva odstranjene (eliminisane) ili iskorijenjene (eradicirane) zarazne bolesti,

k) „pandemija zarazne bolesti” je obolijevanje od zara zne bolesti koja prelazi državne granice i širi se na veći dio svijeta ili svijet u cjelini, ugrožavajući ljude u svim zahvaćenim područjima,

l) „sistem ranog uzbunjivanja” je sveobuhvatan sistem nadzora nad zaraznim bolestima i odgovarajućim sindromima infektivne etiologije s ci ljem brzog otkrivanja novooboljelih, upozoravanja i preduzimanja hitnih mjera pod uslovi ma definisanim Međunarodnim zdravstvenim propisima,

m) „antimikrobna rezistencija, uključujući rezistencij u na antibiotike” označava otpornost mikroorganizma na jednu ili više grupa antimikrobni h lijekova koji se koriste za prevenciju i/ili liječenje infekcije uzrokovane ovi m mikroorganizmom, te može da bude urođena (prirodna) ili stečena,

n) „infekcija povezana s pružanjem usluga zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: intrahospitalna infekcija)” je infekcija lica nasta la kod pacijenta, osoblja ili drugog lica u zdravstvenoj ustanovi, kao rezultat reakcije organi zma na prisustvo uzročnika zarazne bolesti koji nije bio prisutan prilikom prijema, ni ti je lice bilo u inkubaciji za razvoj zarazne bolesti,

o) „epidemiološki nadzor” predstavlja sveobuhvatno i s talno sistematsko prikupljanje podataka o: zaraznim bolestima, infekcijama povezan im s pružanjem usluga zdravstvene zaštite, antimikrobnom rezistencijom, kao i faktori ma koji doprinose njihovom nastanku i prenošenju. Epidemiološki nadzor obuhvata i obradu, analizu i tumačenje prikupljenih podataka i upućivanje povratne informacije učesnici ma u prikupljanju podataka, razmatranje efekata mjera za sprečavanje i suzbijan je zaraznih bolesti, kao i informisanje stručne i druge javnosti radi sprečavanja i suzbijanja zarazne bolesti, infekcija povezanih s pružanjem usluga zdravstvene zaštite i antimikrobne rezistencije,

p) „zaraženo područje” je područje na kojem postoji je dan ili više izvora zaraze i na kojem postoje uslovi za nastanak i širenje zaraze,

q) „ugroženo područje” je područje na koje se može pre nijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uslovi za širenje zaraze,

r) „epidemiološko ispitivanje zaraznih bolesti” je prikupljanje i analiza podataka o faktorima koji su doprinijeli nastanku utvrđene zarazne bolesti,

s) „epidemiološko istraživanje” je primjena epidemiolo ških metoda s ciljem utvrđivanja okolnosti koje su dovele do pojave zarazne bolesti, zatim otkrivanja rezervoara, izvora i puteva prenošenja zarazne bolesti, kao i rizika za dalje širenje zarazne bolesti u populaciji,

t) „istraživanje epidemije” je epidemiološki rad s cil jem razjašnjavanja i suzbijanja širenja epidemije,

u) „traženje kontakata” je mjera koja se provodi da bi se našla lica koja imaju rizik od razvijanja zarazne bolesti ili su već razvila zaraznu bolest,

v) „zdravstveni nadzor” obuhvata zdravstvene preglede i epidemiološko ispitivanje lica koja su bila u kontaktu s licem oboljelim i/ili kliconoš om od zarazne bolesti, ili su boravila u žarištu zarazne bolesti,

w) „imunizacija” je preventivna mjera zaštite lica od zarazne bolesti, koja se provodi davanjem vakcina i/ili imunoglobulina humanog porij ekla, imunobioloških preparata koji sadrže specifična antitijela i monoklonskih antitijela,

x) „hemoprofilaksa” je preventivna mjera zaštite lica od zarazne bolesti, koja se provodi davanjem lijekova zdravim licima s ciljem sprečavanja nastanka zarazne bolesti,

y) „izolacija” je protuepidemijska mjera prostornog iz dvajanja zaraženog lica, tokom perioda zaraznosti, na mjesto i pod takvim uslovima kojim se sprečava ili ograničava direktni, odnosno indirektni prenos uzročnika zaraz ne bolesti sa zaraženog lica na osjetljivo ili drugo lice,

z) „karantin” je mjera ograničavanja kretanja zdravih lica koja su bila u kontaktu s oboljelim od zarazne bolesti tokom perioda maksimalne inkubac ije za tu bolest, računajući od dana posljednjeg kontakta s oboljelim, s ciljem da se spriječi širenje zarazne bolesti, aa) „odstranjivanje odnosno eliminacija zarazne bolesti ” jeste odsustvo klinički ispoljenih oblika zarazne bolesti na određenoj teritoriji u us lovima postojanja uzročnika zarazne bolesti, nastalo provođenjem mjera nadzora radi otk rivanja unosa te zarazne bolesti iz drugih zemalja i provođenjem mjera sprečavanja prenošenja zarazne bolesti, bb) „iskorjenjivanje odnosno eradikacija zarazne bolest i” je potpuno odsustvo zarazne bolesti i uzročnika te bolesti na određenoj teritoriji, uz provođenje mjera nadzora radi otkrivanja unosa te zarazne bolesti iz drugih zemalja, cc) „sprečavanje pojave zarazne bolesti” je skup mjera koje se stalno provode s ciljem predupređivanja pojave infekcije ili zarazne bolesti, dd) „suzbijanje zarazne bolesti” je skup mjera koje se provode protiv već prisutne zarazne bolesti, s ciljem smanjenja njene učestalosti, ee) „definicija slučaja” je skup dogovorenih dijagnostičkih kriterija: kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih, koji moraju biti ispunjeni da bi se neko lice označilo kao sumnjivo, vjerovatno ili potvrđeno lice oboljelo od zarazne bolesti u određenoj populaciji, ff) „Međunarodni zdravstveni propisi (2005)” su propisi Svjetske zdravstvene organizacije doneseni u svrhu poboljšavanja praćenja i odgovora na međunarodne javnozdravstvene prijetnje, gg) „vakcinacija putnika u međunarodnom saobraćaju” pod razumijeva vakcinaciju lica u međunarodnom saobraćaju protiv žute groznice, koler e, meningokoknog meningitisa ili drugih vakcinama preventivnih bolesti u skladu sa zahtjevom zemlje u koju se putuje, hh) „ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju” je po ž ivot opasna ili na drugi način ozbiljna opasnost po zdravlje biološkog, hemijskog, ekološkog ili nepoznatog porijekla koja se širi ili podrazumijeva značajan rizik od prekograničnog širenja, i koja može zahtijevati koordinirano međunarodno reagovanje da bi se osigur ao visok nivo zaštite zdravlja stanovništva, ii) „dezinfekcija” podrazumijeva skup mjera i postupaka koji se preduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja pato genih i drugih mikroorganizama na površini tijela, na predmetima, materijalima, opremi ili u prostoru, jj) „dezinsekcija” je skup različitih postupaka koji se preduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih insekata, najmanje do biološki t olerantnog minimuma, zaustavljajući rast i razmnožavanje ili potpuno uništavajući prisu tnu populaciju štetnih insekata koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na tijelu čovjeka, uzrokuju alergijske reakcije, imaju toksično djelovanje ili su uznemirivači ili skladišne štetočine, kk) „deratizacija” podrazumijeva skup postupaka i mjera kojima se štetnim vrstama glodara sprečava ulaženje, zadržavanje, hranjenje i razmnož avanje i/ili se redukuje njihov broj u stambenim i poslovnim prostorima i njihovoj neposrednoj okolini, ll) „preventivne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i der atizacije” (u daljnjem tekstu: preventivne DDD mjere) su mjere koje se preduzimaju radi sprečavanja nastanka zarazne bolesti, mm) „protuepidemijske mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” su mjere koje se preduzimaju radi suzbijanja nastale zarazne bolesti ili epidemije, nn) „ovlašteni izvođači poslova dezinfekcije, dezinsekc ije i deratizacije” (u daljnjem tekstu: ovlašteni izvođači DDD poslova) su Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge, Pododjeljenje za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: Pododjeljenj e) i Javna zdravstvena ustanova „Zdravstveni centar Brčko” Brčko distrikt BiH (u da ljnjem tekstu: JZU) shodno poslovima, nadležnostima i ovlaštenjima propisanim zakonima, podzakonskim aktima i osnivačkim aktom, oo) „vanredna situacija” je situacija u kojoj su rizici i prijetnje ili posljedice katastrofa, vanrednih događaja i drugih opasnosti za stanovništ vo, životnu sredinu i materijalna dobra takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posljedice nije moguće spriječiti ili otkloniti redovnim djelovanjem nadležnih organa i s lužbi, zbog čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrijebiti po sebne mjere, snage i sredstva uz pojačan režim aktivnosti, pp) „zdravstveno obrazovanje” je proces pomoću koga se pojedinci i grupe ljudi edukuju o unapređivanju zdravlja, qq) „predmeti opće upotrebe” su materijali i predmeti k oji dolaze u neposredan kontakt s hranom, predmeti široke potrošnje, dječije igračke i deterdženti, rr) „javnozdravstvena mjera” je odluka ili aktivnost ko ja ima za cilj praćenje, sprečavanje ili suzbijanje epidemiološki značajnih rizika po zdravl je stanovništva ili ublažavanje njihovog uticaja na zdravlje stanovništva, ss) „sanitarno-tehnički i higijenski uslovi” su uslovi koje treba da ispune objekti i namjenska prevozna sredstva s ciljem zaštite zdravlja stanovništva od zarazne bolesti, tt) „posebna edukacija” je edukacija koja se osigurava s ciljem zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a radi sticanja znanja o propisim a i preporukama u oblasti higijene životne i radne sredine, higijene hrane, higijene i shrane, lične higijene, zaraznih i parazitarnih bolesti, principa analize opasnosti i kontrolnim kritičnim tačkama, kao i principa dobre proizvođačke i dobre higijenske prakse, uu) „salon za njegu i uljepšavanje” je objekat u kojem se pružaju frizerske i brijačke usluge, kozmetičke, manikirske i pedikirske usluge, usluge masaže, usluge poboljšanja psihofizičkog stanja, usluge u fitnes klubovima i t eretanama, solarijima, salonima za relaksaciju, slanim sobama i saunama, salonima u ko jima se pružaju usluge tetovaža i pirsinga.

Član 3

(Opći interes)

(1) Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti je od općeg interesa za Distrikt.

(2) Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti je org anizovana i sveobuhvatna aktivnost društva s ciljem sprečavanja i suzbijanja, odstranjivanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti.

Član 4

(Dužnosti)

(1) S ciljem zaštite stanovništva od zaraznih boles ti, organi i institucije Distrikta, pravna lica, preduzetnici i fizička lica dužni su da planiraju i preduzimaju mjere za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti utvrđenih ovim zakonom.

(2) Posebnu ulogu u zaštiti stanovništva od zarazni h bolesti imaju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, a u pr evenciji zoonoza i veterinarske organizacije i veterinarski radnici.

(3) Svaki građanin Distrikta dužan je da se liječi od zarazne bolesti koja može ugroziti zdravlje drugih lica, da u skladu s preporukama nadležnih or gana, institucija i zdravstvenih ustanova preduzima mjere za zaštitu drugih lica, kao i da om ogući i učestvuje u provođenju mjera određenih ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

(4) Lice oboljelo od zarazne bolesti, odnosno nosilac uzročnika zarazne bolesti dužno je da daje istinite podatke tokom epidemiološkog ispitivanja i da se pridržava određenih mjera i uputstava zdravstvene ustanove, odnosno naloga doktora medicine, naročito onih koji se odnose na sprečavanje prenošenja zarazne bolesti.

(5) Organi i institucije Distrikta, kao i ustanove i organizacije iz stava 2 ovog člana dužne su da sve podatke o licima oboljelim od zaraznih bolesti, odnosno licima nosiocima uzročnika zaraznih bolesti i kontakt osoba prikupljaju, obrađuju i evidentiraju razvrstane po spolu i uzrastu.

DIO DRUGI

ZARAZNE BOLESTI, MJERE, NADLEŽNOST, FINANSIRANJE, NADZOR I

PREKRŠAJNE ODREDBE

POGLAVLJE I. ZARAZNE BOLESTI

Član 5

(Kriteriji)

Kriteriji za izbor zarazne bolesti značajne za epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima su:

a) bolesti koje dovode ili mogu da dovedu do značajnog obolijevanja i/ili do smrtnog ishoda, a posebno one za čiju je prevenciju potrebna koordinacija aktivnosti šire društvene zajednice,

b) bolesti kod kojih razmjena informacija može da osigura rano upozoravanje o prijetnji po javno zdravlje,

c) rijetke i ozbiljne zarazne bolesti koje ne bi bile prepoznate na nivou Distrikta, a za koje grupisanje podataka može da ukaže na faktore odgovorne za njihovu pojavu,

d) bolesti za koje postoje efikasne mjere sprečavanja i suzbijanja, s ciljem očuvanja zdravlja stanovništva i

e) bolesti kod kojih poređenje učestalosti s drugim sredinama može doprinijeti procjeni i unapređivanju programa zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.

Član 6

(Zarazne bolesti)

(1) Zarazne bolesti i stanja značajna za epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u skladu s ovim zakonom su sljedeća:

a) bolesti koje se mogu spriječiti imunizacijom:

1) difterija (Diphtheria),

2) infekcije uzrokovane hemofilusom influence tipa b ( Haemophilus influenzae B ut causa morborum),

3) influenca/gripa (Influenzae),

4) morbili / male boginje (Morbilli),

5) parotitis/zauške (Parotitis),

6) pertusis / veliki kašalj (Pertussis),

7) poliomijelitis / dječija paraliza (Poliomyelitis anterior acuta),

8) rubeola/crvenka (Rubella),

9) velike boginje (Variola vera),

10) tetanus (Tetanus),

b) spolno prenosive bolesti:

1) infekcije hlamidijom (Infectio chlamydiasis),

2) gonokokne infekcije (Infectio gonococcica),

3) infekcija uzrokovana virusom humane imunodeficijencije (HIV-om),

4) sifilis (Syphilis),

c) virusni hepatitisi:

1) hepatitis A (Hepatitis A),

2) hepatitis B (Hepatitis B),

3) hepatitis C (Hepatitis C),

4) hepatitis D (Hepatitis D),

5) hepatitis E (Hepatitis E),

d) bolesti koje se prenose hranom i vodom, kao i bolesti uzrokovane okruženjem (životnom sredinom):

1) antraks (Anthrax),

2) botulizam (Botulismus),

3) kampilobakterioza (Campylobacteriosis),

4) kriptosporidioza ( Cryptosporidiosis),

5) lambliaza/đardioza (Lambliasis),

6) infekcija uzrokovana enteropatogenom E. koli (Infec tio intestinalis per E. Coli enterohaemorrhagicam),

7) leptospiroza (Leptospirosis),

8) listerioza (Listeriosis),

9) salmoneloza (Salmonellosis),

10) šigeloza (Shigellosis),

11) toksoplazmoza (Toxoplasmosis),

12) trihineloza (Trichinellosis),

13) jersinioza (Yersiniosis),

e) ostale zarazne bolesti:

1) zarazne spongiformne encefalopatije, varijanta Krojcfeldt–Jakobove bolesti,

2) legioneloza (Legionellosis),

3) meningokokna bolest (invazivna bolest); (Morbus Meningococcica),

4) pneumokokne infekcije (invazivna bolest); (Infectio Pneumococcal),

5) tuberkuloza (Tuberculosis),

6) težak akutni respiratorni sindrom (TARS); (Severe A cute Respiratory Syndrome

– SARS),

7) bolest izazvana korona virusom (COVID-19),

8) vodene ospice (Varicella),

9) bruceloza (Brucellosis),

10) ehinokokoza (Echinococcosis),

11) bjesnilo (Rabies),

12) Q groznica (Q-febris),

13) tularemija (Tularaemia),

14) avijarna influenca kod ljudi (Avian influenzae),

15) infekcija uzrokovana virusom Zapadnog Nila (Febris West Nile),

16) hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (Febris haemorrhagica cum syndroma renale),

17) kolera (Cholera),

18) malarija (Malaria),

19) kuga (Pestis),

20) virusne hemoragične groznice (Viral haemorrhagic fevers),

21) krpeljski encefalitis (Encephalitis viralis ixodibus),

22) lajmska borelioza (Morbus Lyme),

23) ostale crijevne infekcije (Infectio intestinales alia),

24) trovanje hranom (Intoxicatio alimentaris),

25) virusni meningitis (Meningitis virosa) i

26) ostale infekcije uzrokovane arbo virusima (Infectio causa arbo virosa alia).

(2) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge (u daljnjem tekstu: šef Odjeljenja), na prijedlog Pododjeljenja, donosi odluku kojom utvrđuje obavezno prijavljivanje i drugih zaraznih bolesti i stanja koja nisu navedena u stavu 1 ovog člana, u skladu s članom 5 ovog zakona, ako te bolesti i stanja mogu da ugroze ili ugrožavaju stanovništvo Distrikta.

Član 7

(Mjere)

(1) Mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti predstavljaju skup svih aktivnosti koje planiraju, organizuju i provode organi i institucije Distrikta, preduzeća i pravna lica, preduzetnici, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici i fizička lica s ciljem zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.

(2) Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti provodi se obavljanjem epidemiološkog nadzora i planiranjem, organizovanjem i primjenom propisanih mjera, kontrolom provođenja tih mjera i osiguranjem materijalnih i drugih sredstava za njihovo provođenje.

(3) Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti vrši se provođenjem:

a) općih,

b) posebnih,

c) vanrednih i

d) ostalih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom.

POGLAVLJE II. OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I

SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 8

(Obim mjera)

Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se kontinuirano, a obuhvataju:

a) osiguranje sanitarno-tehničkih uslova za održavanje lične i opće higijene i uklanjanje otpadnih materija u domaćinstvu, na privatnom posjedu, u objektima u kojima se obavlja poslovna djelatnost i njihovoj okolini, sredstvima saobraćaja i svim mjestima javnog okupljanja,

b) osiguranje zdravstveno ispravne vode namijenjene za piće, kao i tehničke, sanitarne, sportsko-rekreativne i terapijske potrebe,

c) osiguranje mikrobiološke ispravnosti hrane, predmeta opće upotrebe, lijekova, medicinskih sredstava i drugih proizvoda, kao i čistoće opreme, uređaja, radne odjeće, radnih površina i ruku radnika koji rade u proizvodnji i prometu tih proizvoda,

d) provođenje dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije (u daljnjem tekstu: DDD poslovi) na javnim mjestima i u javnim objektima, naseljenim mjestima, objektima za snabdijevanje vodom za piće, objektima za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće upotrebe, kao i sirovina za njihovu proizvodnju, odnosno sredstvima namijenjenim za njihov prevoz, objektima i prostorijama za odlaganje otpadnih materija, objektima zdravstvenih ustanova, objektima i sredstvima javnog saobraćaja, stambenim objektima i dvorištima, mjestima javnog okupljanja i zadržavanja ljudi, i ostalim objektima preduzeća, pravnih i fizičkih lica i preduzetnika,

e) osiguravanje rezervi lijekova, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih i drugih medicinskih sredstava i opreme za upotrebu u slučaju izbijanja epidemije,

f) uklanjanje ljudskih i životinjskih izlučevina, leševa, organa i tkiva, otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uslovima koji ne ugrožavaju zdravlje stanovništva, izvorišta vode za piće i životnu sredinu i

g) veterinarsko-sanitarne mjere koje se preduzimaju radi sprečavanja i suzbijanja zoonoza kod životinja u skladu s posebnim propisima.

Član 9

(Sanitarno-tehnički i higijenski uslovi)

(1) Organi i institucije Distrikta, pravna i fizička lica dužni su da osiguraju osnovne uslove za održavanje lične i opće higijene na javnim i radnim mjestima i u javnim objektima, a svaki građanin dužan je da održava ličnu i opću higijenu.

(2) Organi i institucije Distrikta, pravna i fizička lica dužni su da u svojim objektima i njihovoj okolini osiguraju propisane sanitarno-tehničke uslove, održavaju higijenu i uklanjaju otpadne materije, kao i materije ljudskih i životinjskih izlučevina, leševe, organe, tkiva i otpadne vode na način i pod uslovima koji ne ugrožavaju zdravlje stanovništva, izvorišta vode za piće i životnu sredinu.

(3) Sanitarno-tehnički i higijenski uslovi moraju biti ispunjeni na javnim mjestima i u javnim objektima i u sljedećim poslovnim objektima:

a) objekat u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost,

b) objekat u kojem se obavlja proizvodnja i promet lijekova i medicinskih sredstava,

c) objekat odgojno-obrazovne ustanove,

d) objekat ustanove socijalne zaštite,

e) objekat ustanove učeničkog i studentskog standarda,

f) objekat za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće upotrebe,

g) objekat za snabdijevanje vodom za piće,

h) objekat bazena za kupanje i na kupalištima,

i) objekat salona za njegu i uljepšavanje,

j) ugostiteljski i turistički objekat,

k) sportsko-rekreativni objekat,

l) objekat i sredstvo javnog saobraćaja i

m) objekat za dnevnu brigu o djeci, rođendaonica i igraonica.

(4) Organ upravljanja poslovnog objekta iz stava 3 ovog člana donosi Plan održavanja higijene objekta.

(5) Izuzetno od stava 3 ovog člana, sanitarno-tehnički i higijenski uslovi za objekte koji se bave proizvodnjom i prometom hrane definisani su i propisima u oblasti hrane.

(6) Pododjeljenje vrši laboratorijske analize i daje mišljenje o bazenskoj vodi, te vodi evidenciju o bazenskoj vodi u Distriktu i najkasnije do 31. marta tekuće godine dostavlja šefu Odjeljenja izvještaj o stanju bazena u Distriktu, za prošlu godinu.

(7) S ciljem kontinuiranog održavanja higijenskih uslova svih dijelova bazena, sigurnosti bazenske vode i pravovremenog preduzimanja potrebnih korektivnih i drugih mjera, organ upravljanja bazena izrađuje Plan rada bazena i imenuje odgovorno lice bazena.

(8) Šef Odjeljenja donosi pravilnik kojim se propisuju sanitarno-tehnički i higijenski uslovi za javna mjesta, javne i poslovne objekte iz stava 3 ovog člana.

Član 10

(Dužnost pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica)

(1) Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju djelatnost u vezi sa sistemom snabdijevanja vodom za piće ili vodom za tehničke, sanitarne, sportsko-rekreativne i terapijske potrebe, dužna su da osiguraju zdravstvenu ispravnost vode za piće ili vode za tehničke, sanitarne, sportsko-rekreativne i terapijske potrebe.

(2) Ako nije određeno lice koje upravlja sistemom za snabdijevanje vodom ili vodom za tehničke, sanitarne, sportsko-rekreativne i terapijske potrebe, korisnici na čijem području se voda koristi obavezni su da se brinu o ispravnosti vode.

Član 11

(Mikrobiološki kriteriji)

(1) Hrana, voda, predmeti opće upotrebe, lijekovi, medicinska sredstva i bilo koji drugi proizvod ili predmet za ljudsku upotrebu ne smiju sadržavati patogene uzročnike zaraznih bolesti.

(2) Osiguranje mikrobiološke ispravnosti hrane, predmeta opće upotrebe, lijekova, medicinskih sredstava i drugih proizvoda je obaveza pravnih lica i preduzetnika koja proizvode, vrše promet i koriste ove proizvode, u skladu s mjestom i vremenom povezanosti s proizvodom.

(3) Oprema, uređaji, prevozna sredstva, radne površine, radna odjeća i ruke radnika moraju ispunjavati propisane kriterije mikrobiološke čistoće u objektima za:

a) proizvodnju i promet hrane,

b) proizvodnju kozmetičkih proizvoda,

c) pružanje usluga njege i uljepšavanja lica i tijela, kao i bazenima i saunama,

d) odgoj i obrazovanje,

e) pružanje zdravstvenih usluga,

f) smještaj lica u oblasti socijalne zaštite,

g) kolektivni smještaj učenika i studenata i

h) dnevnu brigu o djeci, rođendaonici i igraonici.

(4) Ispitivanje mikrobioloških kriterija čistoće u objektima iz stava 3 ovog člana vrši se u laboratoriji Pododjeljenja.

(5) Izuzetno od stava 4 ovog člana, javna zdravstvena ustanova koja u svom sastavu ima mikrobiološku laboratoriju, može za svoje potrebe da obavlja provjeru mikrobioloških kriterija čistoće i o tome je dužna voditi odgovarajuću evidenciju i obavijestiti Pododjeljenje.

(6) Izuzetno od stava 4 ovog člana, objekat za proizvodnju i promet hrane koji ima uveden sistem analize opasnosti i kontrolne kritične tačke može da, u sklopu navedenog sistema, obavlja internu kontrolu mikrobiološke čistoće, u svom objektu.

(7) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o postupku utvrđivanja kriterija mikrobiološke čistoće.

Član 12

(DDD poslovi)

DDD poslove obavlja Pododjeljenje i JZU.

Član 13

(Preventivne DDD mjere)

(1) Preventivne DDD mjere se obavezno provode u objektima i sredstvima prevoza navedenim u članu 8 stavu 1 tački d) ovog zakona.

(2) Korisnik objekta, odnosno vlasnik prevoznih sredstava navedenih u članu 8 stavu 1 tački d) ovog zakona donosi vlastiti plan provođenja preventivnih DDD mjera, kao sastavni dio Plana održavanja higijene objekta.

(3) Ovlašteni izvođači DDD poslova dužni su da korisniku objekta izdaju potvrdu o provedenim mjerama i dostavljaju izvještaje Pododjeljenju o obavljanju provedenih mjera.

(4) Korisnik objekta, Pododjeljenje i JZU čuvaju evidenciju o provedenim DDD mjerama najmanje godinu dana.

(5) Ovlašteni izvođači DDD poslova obavještavaju nadležnu zdravstvenu ustanovu s djelatnošću hitne medicinske pomoći, nadležnu zdravstvenu inspekciju, nadležnu policijsku upravu i vlasnika fumigiranog objekta, najmanje 24 sata prije obavljanja fumigacije.

(6) Ovlašteni izvođač DDD poslova, prije nego što počne provođenje DDD poslova, obavještava stanovništvo, odnosno lica koja borave na prostoru ili u prostoru u kojem se provode DDD poslovi, o provođenju DDD poslova.

Član 14

(Preventivna dezinfekcija)

(1) Preventivna dezinfekcija vrši se kontinuirano, a obavlja je pravno lice ili preduzetnik, u skladu s vlastitim planom.

(2) Preventivna dezinfekcija obavezno se vrši prije prve upotrebe objekta, površina i predmeta nakon dužeg nekorištenja objekta i nakon više ponavljanja neodgovarajućih laboratorijskih nalaza o ispitivanju mikrobiološke čistoće, a obavljaju je ovlašteni izvođači DDD poslova.

Član 15

(Preventivna dezinsekcija i deratizacija)

(1) Preventivna dezinsekcija i deratizacija u objektima iz člana 8 stava 1 tačke d) ovog zakona vrši se u skladu s planom iz člana 13 stava 2 ovog zakona, a obavlja je korisnik objekta, u saradnji s ovlaštenim izvođačima DDD poslova.

(2) Preventivna dezinsekcija iz stava 1 ovog člana obav lja se minimalno dva puta godišnje, a u slučaju povećanog razmnožavanja štetnih insekata il i po nalogu nadležnog inspektora i više puta u toku godine.

(3) Preventivna deratizacija iz stava 1 ovog člana obav lja se minimalno dva puta godišnje, kao proljetna i jesenja, odnosno u slučaju povećane poj ave štetnih mišolikih glodara ili po nalogu nadležnog inspektora i više puta u toku godine.

(4) Distrikt organizuje:

a) provođenje sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije za svoje područje,

b) finansira troškove provođenja sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije na javnim mjestima i u javnim objektima.

(5) Sistematska preventivna deratizacija obavlja se u skladu s biologijom ciljanih štetočina i njihovim aktivnostima, u dva termina, kao proljetna i jesenja.

(6) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o načinu obavljanja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

(7) Do donošenja Pravilnika iz stava 6 ovog člana, gradonačelnik će, na prijedlog šefa Odjeljenja, donijeti Naredbu za provođenje DDD poslova na početku kalendarske godine.

Član 16

(Godišnji Program i Plan)

(1) JZU je dužna da izradi godišnji Program mjera sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije i godišnji Plan sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije za područje Distrikta, koji su usklađeni s godišnjim Programom mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti na području Distrikta.

(2) JZU je dužna da pribavi saglasnost šefa Odjeljenja na plan sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije.

(3) Kontrolu i evaluaciju provođenja sistematske preventivne dezinsekcije i deratizacije vrši Pododjeljenje.

Član 17

(Osiguranje rezervi)

(1) Zdravstvene ustanove dužne su da osiguraju rezerve lijekova, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih i drugih medicinskih sredstava i opreme za redovno obavljanje djelatnosti i njihovu upotrebu u slučaju izbijanja epidemije.

(2) Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje obavlja poslovnu djelatnost dužno je da osigura rezerve sredstava za dezinfekciju za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti u slučaju proglašenja epidemije ili vanredne situacije.

(3) Distrikt je dužan da osigura rezerve sredstava za dezinsekciju i deratizaciju za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti u slučaju proglašenja epidemije ili vanredne situacije.

POGLAVLJE III. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I

SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 18

(Obim mjera)

Zdravstvene ustanove, pravna i fizička lica provode posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, koje obuhvataju:

a) epidemiološki nadzor, zdravstveno obrazovanje i kon tinuirano informisanje zaposlenih radnika, pacijenata i stanovništva o kretanju zaraz nih bolesti, karakteristikama pojedinih bolesti, mjerama zaštite i trenutnoj epidemiološkoj situaciji,

b) sanitarni nadzor nad licima zaposlenim na određenim poslovima i posebnu edukaciju tih lica,

c) epidemiološko istraživanje na terenu radi ranog otk rivanja izvora i puteva prenošenja zaraznih bolesti, otkrivanja lica koja su bila izlo žena primarnom izvoru zaraze i u kontaktu s oboljelim licima, kao i zdravstveni nadzor nad tim licima,

d) laboratorijsko ispitivanje i brzu dijagnostiku zara znog oboljenja, te verifikaciju uzročnika zarazne bolesti u referentnoj laboratoriji za mikrobiološka ispitivanja,

e) mjere karantina i stavljanje u karantin lica koje j e bilo u kontaktu s licem oboljelim od posebno opasne zarazne bolesti, u skladu s preporukama Pododjeljenja,

f) osiguranje posebnih uslova za smještaj lica u izola ciju i njihovo liječenje u zdravstvenoj ustanovi, kao i prevoz sanitetskim vozilom tih lica,

g) evidenciju, prijavljivanje, obavještavanje i dostav ljanje izvještaja Pododjeljenju o zaraznim bolestima,

h) imunizaciju i hemoprofilaksu protiv zaraznih bolest i određenih ovim zakonom i drugim propisima,

i) testiranje krvi, tkiva, ćelija, organa i drugog hum anog materijala kod dobrovoljnih davalaca krvi,

j) provođenje organizacionih, tehničkih, dijagnostički h, terapeutskih, higijenskih i drugih mjera za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija u zdravstvenim ustanovama,

k) adekvatno upravljanje medicinskim otpadom,

l) provođenje DDD poslova, u toku i nakon završetka zarazne bolesti,

m) zdravstveni nadzor nad licima koja nose uzročnike o dređenih zaraznih bolesti i nad putnicima u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolešću, kolerom ili malarijom i

n) siguran transport infektivnog biološkog materijala.

Član 19

(Zdravstveni odgoj i informisanje)

(1) Pododjeljenje je dužno da vrši epidemiološki nadzor i provodi zdravstveno obrazovanje i informisanje zaposlenih radnika, pacijenata i stanovništva o kretanju zaraznih bolesti, o karakteristikama pojedinih zaraznih bolesti, mjerama zaštite i trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

(2) Zdravstveno obrazovanje i informisanje vrši se posredstvom kurseva, seminara, radionica, predavanja, elektronskih i štampanih medija, stručne literature, brošura, letaka i direktnih razgovora.

(3) Provođenje mjera radi sprečavanja i suzbijanja, kao i eliminacije i eradikacije zaraznih bolesti određuje se posebnim programima, planovima i stručno-metodološkim uputstvima, u skladu sa zakonom.

Član 20

(Lica pod sanitarnim nadzorom)

Radi sprečavanja prenošenja zaraznih bolesti, pod sanitarni nadzor stavljaju se lica koja rade:

a) u proizvodnji, preradi i prometu hranom,

b) na održavanju sistema za snabdijevanje stanovništva vodom za piće,

c) u proizvodnji kozmetičkih sredstava,

d) na poslovima rada s djecom predškolskog uzrasta u o blasti obrazovanja i odgoja i učeničkog standarda,

e) u objektima za dnevnu brigu o djeci i u igraonicama,

f) na pružanju usluga njege i uljepšavanja lica i tijela,

g) kao zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji pružaju zdravstvene usluge kao i drugi radnici koji su u kontaktu s pacijentima,

h) na poslovima proizvodnje, pakovanja i izdavanja lijekova i medicinskih sredstava,

i) u objektima socijalne zaštite i brige za odrasle, stare i iznemogle osobe,

j) lica koja obavljaju praktičnu nastavu, na poslovima navedenim u tačkama od a) do i) ovog stava.

Član 21

(Sanitarni nadzor)

(1) Sanitarni nadzor predstavlja zdravstvene preglede lica zaposlenih na određenim poslovima radi otkrivanja, sprečavanja i suzbijanja zarazne bolesti.

(2) Sanitarni nadzor obuhvata sanitarni pregled i praćenje kliconoštva otkrivenog sanitarnim pregledom, koji se za lica iz člana 20 ovog zakona obavlja prilikom zaposlenja i potom svakih šest mjeseci, a ako postoje epidemiološke indikacije, i češće.

(3) Sanitarni pregled obuhvata klinički pregled izvršen od strane doktora medicine ili doktora specijaliste epidemiologije i laboratorijsko ispitivanje biološkog materijala, a obavezno se vrši neposredno nakon zasnivanja radnog odnosa a prije početka obavljanja posla i periodično u toku rada.

(4) Klinički pregled i laboratorijsko ispitivanje biološkog materijala obavlja Pododjeljenje ili

JZU.

(5) Poslodavac snosi troškove sanitarnog nadzora iz stava 2 ovog člana.

(6) Poslodavac, odnosno obrazovna ustanova koja upućuje lice na obavljanje praktične nastave na poslovima iz člana 20 od tačke a) do tačke h) ovog zakona, snosi troškove sanitarnog nadzora iz stava 2 ovog člana.

(7) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o načinu provođenja sanitarnog nadzora.

Član 22

(Obavještavanje i postupanje)

(1) Pododjeljenje ili JZU nakon izvršenog sanitarnog pregleda kojim je utvrđena zarazna bolest ili kliconoštvo kod lica iz člana 20 ovog zakona dužni su da u roku od 24 sata obavijeste nadležnu inspekciju i poslodavca kod kojeg je lice zaposleno.

(2) Lice kod kojeg je utvrđena zarazna bolest ili kliconoštvo, a koje na tom radnom mjestu predstavlja rizik od zaražavanja drugih lica, ne smije raditi na poslovima iz člana 20 ovog zakona dok se sanitarnim pregledom ne utvrdi da je izliječeno ili da je prestalo kliconoštvo.

Član 23

(Posebna edukacija)

(1) Posebna edukacija organizuje se u skladu s osnovnim i proširenim programom posebne edukacije.

(2) Lica iz člana 20 stava 1 tački a), b), c), d), e) i f) ovog zakona obavezna su da pohađaju posebnu edukaciju, po osnovnom programu, dok lica iz člana 20 tačke a) ovog zakona, koja rade u objektima koja imaju uveden sistem analize opasnosti i kontrole kritičnih tačaka i prethodno su pohađala posebnu edukaciju, pohađaju posebnu edukaciju po proširenom programu.

(3) Posebnu edukaciju iz stava 1 ovog člana vrši Pododjeljenje i osigurava materijal za provođenje edukacije.

(4) Lica iz stava 2 ovog člana, nakon pohađane posebne edukacije, pristupaju polaganju ispita, koji organizuje Pododjeljenje.

(5) Šef Pododjeljenja imenuje Komisiju za polaganje ispita posebne edukacije.

(6) Komisija iz stava 5 ovog člana donosi Poslovnik o radu, a Komisiju čine tri člana, od kojih:

a) dva člana imaju zvanje doktora medicine,

b) jedan član ima višu ili visoku stručnu spremu sanitarnog smjera,

c) za lica iz člana 20 stava 1 tačke a) koja pohađaju posebnu edukaciju po proširenom programu, jedan član Komisije iz tačke a) ovog stava, umjesto doktora medicine ima visoku stručnu spremu prehrambenog smjera.

(7) Lice koje polaže ispit može:

a) uz podnošenje zahtjeva Komisiji iz stava 5 ovog člana da odgodi polaganje prijavljenog ispita do 60 dana, ako je zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječeno da pristupi polaganju ispita,

b) da ponovo polaže ispit, u roku koji odredi Komisija iz stava 5 ovog člana, a najkasnije do 60 dana od dana polaganja ispita.

(8) Lica iz stava 2 ovog člana svake četiri godine od položene posebne edukacije ponovo pohađaju posebnu edukaciju i pristupaju polaganju ispita.

(9) Poslodavac snosi troškove posebne edukacije iz stava 1 ovog člana.

(10) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o sadržaju i načinu provođenja posebne edukacije.

Član 24

(Epidemiološko istraživanje)

(1) Pododjeljenje u saradnji sa JZU na području Distrikta, kada se pojavi zarazna bolest, vrši epidemiološko istraživanje na terenu radi ranog otkrivanja izvora zaraze, puteva prenošenja zaraznih bolesti, brze dijagnostike, izolacije, liječenja i preduzimanja drugih mjera da bi se spriječilo ili umanjilo daljnje širenje bolesti.

(2) Epidemiološko istraživanje provodi tim stručnjaka Pododjeljenja u saradnji s doktorom medicine koji je prijavio zaraznu bolest u skladu s definicijom slučaja i specijalistima drugih grana medicine i zdravstvenim saradnicima.

(3) Epidemiološko istraživanje obavezno se provodi prilikom:

a) pojave epidemije zarazne bolesti,

b) sumnje da postoji rizik od obolijevanja od posebno opasne zarazne bolesti ili u slučaju pojave ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju,

c) pojave zarazne bolesti obavezne za prijavljivanje, u skladu s ovim zakonom i

d) pojave zarazne bolesti nepoznate etiologije koja mo že da ugrozi zdravlje stanovništva Distrikta.

(4) U slučaju pojave zarazne bolesti ili epidemije zarazne bolesti, Pododjeljenje, JZU i nadležna inspekcija imaju obavezu da šalju međusobna obavještenja o preduzetim mjerama.

Član 25

(Laboratorijsko ispitivanje)

(1) Laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja uzročnika zarazne bolesti, tipizacije uzročnika, određivanja specifičnog odgovora organizma na prisustvo uzročnika zarazne bolesti (u daljnjem tekstu: laboratorijsko ispitivanje) vrši se u svim slučajevima pojave ili sumnje na pojavu zarazne bolesti, odnosno u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti u kojima je utvrđivanje uzročnika zarazne bolesti neophodno za postavljanje dijagnoze, kao i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemije zarazne bolesti.

(2) Laboratorijsko ispitivanje vrše zdravstvene ustanove koje pružaju usluge mikrobiološke djelatnosti i Pododjeljenje , u skladu s definicijom slučaja.

(3) Zdravstvena ustanova koja izvrši laboratorijska ispitivanja dužna je da o dobijenim rezultatima obavijesti:

a) podnosioca zahtjeva za laboratorijsko ispitivanje,

b) Pododjeljenje i

c) nadležnu inspekciju koja je podnijela zahtjev za do bijanje rezultata laboratorijskog ispitivanja.

(4) Pododjeljenje je dužno da o dobijenim rezultatima obavijesti podnosioce zahtjeva iz tačaka a) i c) stava 3 ovog člana .

(5) Biološki materijal se prenosi u skladu sa smjernicama koje propisuje Pododjeljenje.

(6) Saglasnost za obavljanje laboratorijskog ispitivanja Pododjeljenju daje Vlada Brčko distrikta BiH.

Član 26

(Provjera laboratorijskih ispitivanja)

(1) Laboratorijska ispitivanja s ciljem identifikacije i tipizacije uzročnika zarazne bolesti za koje ne postoje uslovi za laboratorijsku dijagnostiku u laboratorijama u Distriktu, mogu da obavljaju odgovarajuće laboratorije u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

(2) Provjeru laboratorijskih ispitivanja zdravstvenih ustanova iz člana 25 stava 2 ovog zakona, kao i potvrđivanje i tipizaciju uzročnika zaraznih bolesti, učešće u nadzoru nad zaraznim bolestima i nad intrahospitalnim infekcijama, praćenju antimikrobne rezistencije i u međunarodnim mrežama nadzora vrše referentne laboratorije u BiH ili u inostranstvu.

(3) Za unutrašnju provjeru kvaliteta rada laboratorije zdravstvene ustanove odgovoran je njen rukovodilac, dok vanjsku kontrolu rada laboratorije u dijelu metoda identifikacije uzročnika provodi referentna laboratorija.

(4) Referentna laboratorija za mikrobiološka ispitivanja je laboratorija koja obavlja poslove zdravstvene zaštite od općeg interesa propisane zakonom, i to: dijagnosticiranje, potvrđivanje i tipizaciju uzročnika zaraznih oboljenja, uspostavljena radi laboratorijske podrške sistemu epidemiološkog nadzora, upozoravanja i odgovora na pojavu zarazne bolesti.

(5) Referentna laboratorija mora biti uključena u sistem vanjske kontrole kvaliteta rada na godišnjem nivou, u saradnji s međunarodnim organizacijama ili drugim organizacijama specijalizovanim za međulaboratorijska ispitivanja i osiguranje kvaliteta.

(6) Referentna laboratorija dužna je da o dobijenim rezultatima laboratorijskih ispitivanja obavijesti podnosioca zahtjeva za provjeru identifikacije uzročnika zarazne bolesti.

(7) Podnosilac zahtjeva za provjeru identifikacije uzročnika zarazne bolesti dužan je da po dobijenim rezultatima laboratorijskih ispitivanja o istom obavijesti:

a) Pododjeljenje i

b) nadležnu inspekciju.

Član 27

(Karantin)

(1) Mjera karantina provodi se u slučaju pojave posebno opasne zarazne bolesti ili druge zarazne bolesti za koju se utvrdi da predstavlja opasnost po zdravlje stanovništva, u objektima koji u skladu s epidemiološkim indikacijama i međunarodnim preporukama ispunjavaju uslove za provođenje ove mjere.

(2) Na prijedlog Pododjeljenja, šef Odjeljenja donosi odluku o organizovanju i provođenju mjere karantina.

(3) Pododjeljenje utvrđuje koje lice podliježe obavezi stavljanja u karantin, u periodu trajanja maksimalne inkubacije zarazne bolesti za koju se određuje mjera karantina.

(4) Licu kojem se određuje mjera karantina uručuje se rješenje nadležne inspekcije.

(5) Lice kojem je uručeno rješenje inspektora iz stava 4 ovog člana mora se pridržavati mjera naloženih rješenjem, i pod prijetnjom prinudnog stavljanja u karantin.

(6) Zdravstveni nadzor nad licem u karantinu vrši tim zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika i drugih radnika, a osiguranje obavlja Policija Brčko distrikta BiH.

(7) Lica iz stava 6 ovog člana koja vrše zdravstveni nadzor i osiguranje, za svoj rad pored plate ostvaruju i prava na osnovu akta o procjeni rizika na radnom mjestu u radnoj sredini ustanove iz koje ovo lice dolazi.

(8) Sredstva za organizovanje i provođenje mjere karantina planiraju se budžetom Distrikta.

(9) Na prijedlog Pododjeljenja, a u skladu s epidemiološkim indikacijama i međunarodnim preporukama, mjera karantina može se provoditi i u kućnoj sredini ako za to postoje uslovi.

Član 28

(Objekti određeni za karantin)

(1) Objekti iz člana 27 stava 1 ovog zakona, na prijedlog Pododjeljenja, određuju se odlukom šefa Odjeljenja.

(2) Pravna lica, preduzetnici i fizička lica čiji su objekti određeni za korištenje u skladu sa stavom 1 ovog člana, dužni su da privremeno ustupe svoj objekat na korištenje radi suzbijanja posebno opasne zarazne bolesti ili druge zarazne bolesti za koju se utvrdi da predstavlja opasnost po zdravlje stanovništva.

(3) Za korištenje objekata iz stava 2 ovog člana, vlasnicima, odnosno korisnicima objekata pripada odgovarajuća novčana nadoknada u visini stvarnih troškova, koja se osigurava iz budžeta Distrikta.

(4) Zahtjev za naknadu iz stava 3 ovog člana podnosi vlasnik ili korisnik objekta u roku od 30 dana od dana prestanka korištenja objekta za potrebe karantina.

(5) Gradonačelnik, na prijedlog šefa Odjeljenja, imenuje Komisiju za razmatranje zahtjeva iz stava 4 ovog člana, na čiji prijedlog odlučuje o dostavljenom zahtjevu.

(6) Komisiju iz stava 5 ovog člana čine dva zaposlenika Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge (u daljnjem tekstu: Odjeljenje za zdravstvo) i tri zaposlenika Direkcije za finansije Brčko distrikta BiH.

(7) Vlada Brčko distrikta BiH donosi odluku o visini naknade vlasnicima objekata koji su korišteni u svrhu karantina.

Član 29

(Dužnost izolacije)

(1) Lice oboljelo od zarazne bolesti ima pravo i obavezu da se liječi i preduzima mjere za zaštitu drugih lica od zarazne bolesti, a po zahtjevu doktora medicine dužno je da se izoluje u adekvatnim uslovima.

(2) Zdravstvena ustanova u kojoj se pružaju zdravstvene usluge licu koje je u izolaciji, utvrđuje procedure i uslove za pružanje zdravstvene usluge, na način da osigura bezbjednost zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

(3) Lica oboljela od posebno opasnih zaraznih bolesti, kao i lica kojima je preporučena izolacija, prevoze se samo sanitetskim vozilom, za koje se mora obaviti dezinfekcija i dezinsekcija nakon svakog prevoza oboljelog lica.

Član 30

(Prijava)

(1) Obaveznom prijavljivanju, obavještavanju i evidentiranju podliježe:

a) svaki slučaj obolijevanja od zarazne bolesti, u skladu s članom 6 ovog zakona,

b) smrt od zarazne bolesti,

c) epidemija zarazne bolesti,

d) sumnja na posebno opasnu zaraznu bolest, odnosno su mnja na pojavu zarazne bolesti koja po definiciji Međunarodnih zdravstvenih propis a odgovara javnozdravstvenoj prijetnji od međunarodne važnosti,

e) slučaj kontakta lica s bijesnom životinjom ili živo tinjom za koju se sumnja da je bijesna,

f) utvrđen slučaj antimikrobne rezistencije u skladu s definicijom slučaja,

g) intrahospitalna infekcija, u skladu s definicijom slučaja,

h) akutne respiratorne infekcije, infekcije slične gri pu i teške akutne respiratorne infekcije u periodu od 40. sedmice tekuće do 20. sedmice naredne godine,

i) sumnja na slučaj akutne flakcidne paralize,

j) izlučivanje uzročnika trbušnog tifusa, paratifusa, drugih salmoneloza, šigeloza, jersinioza, kampilobakterioza, kao i nosilaštvo ant igena virusnog hepatitisa B, prisustvo antitijela na virusni hepatitis C, antiti jela na HIV, kao i nosilaštvo parazita – uzročnika malarije,

k) svaki neuobičajeni događaj, kao i događaj koji može ukazivati na zloupotrebu bioloških agenasa ili epidemiju izazvanu nepoznatim uzročnikom,

l) neželjeni događaj nakon imunizacije i hemoprofilakse.

(2) Zdravstvena ustanova koja na osnovu kliničkog ili mikrobiološkog pregleda doktora medicine kod lica utvrdi uzročnika zarazne bolesti, odnosno smrti iz stava 1 tački a) i b) ovog člana, to evidentira i odmah prijavljuje Higijensko-epidemiološkoj službi u JZU.

(3) Higijensko-epidemiološka služba u JZU dostavlja Pododjeljenju pojedinačne prijave iz stava 2 ovog člana i prijavljuje epidemiju zarazne bolesti.

(4) Po zaprimljenim pojedinačnim prijavama iz stava 3 ovog člana, Pododjeljenje je dužno obavijestiti nadležnu higijensko-epidemiološku službu ukoliko lice iz takve prijave ima prebivalište ili boravište van teritorije Distrikta.

(5) Zdravstvena ustanova koja na osnovu kliničkog ili drugog pregleda doktora medicine kod lica utvrdi uzročnika bolesti ili stanje navedeno u stavu 1 tački d), e), f), g), h), i), j), k) i l) ovog člana, to evidentira i odmah prijavljuje Pododjeljenju.

(6) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o načinu prijavljivanja, sadržaju evidencije i sadržaju prijave o zaraznim bolestima.

Član 31

(Međusobno obavještavanje)

(1) Zdravstvene ustanove i veterinarske organizacije dužne su da kontinuirano šalju međusobna obavještenja o pojavi i kretanju zoonoza koje se prenose na ljude.

(2) Šef Odjeljenja, uz saglasnost šefa Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, imenuje Komisiju za kontrolu zoonoza Brčko distrikta BiH.

(3) Komisiju iz stava (2) ovog člana čine tri člana i oni donose Poslovnik o radu.

(4) S ciljem procjene rizika i odgovora na pojavu zoonoze ili uzročnika zoonoze, Pododjeljenje i pododjeljenje nadležno za poslove veterinarstva u Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu predlažu usklađeni Program praćenja i međusobnog obavještavanja o zoonozi i uzročniku zoonoze.

(5) Na osnovu informacija iz međusobnog izvještavanja zdravstvene ustanove i veterinarske organizacije iz stava (1) ovog člana, Pododjeljenje i pododjeljenje nadležno za poslove veterinarstva u Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, najkasnije do 31. marta tekuće godine, pripremaju i Komisiji iz stava (2) ovog člana dostavljaju zajednički izvještaj o pojavi i kretanju zoonoza za prethodnu godinu.

(6) U slučaju epidemije izazvane uzročnikom zoonoze, Pododjeljenje i pododjeljenje nadležno za poslove veterinarstva u Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Komisiji iz stava (2) ovog člana dostavljaju sedmične izvještaje o epidemiji, u periodu od proglašenja pojave epidemije do objave prestanka epidemije.

(7) Šef Odjeljenja, uz saglasnost šefa Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, donosi Pravilnik o načinu međusobnog obavještavanja zdravstvene ustanove i veterinarske organizacije o pojavi i kretanju zoonoza.

Član 32

(Obavezna imunizacija)

(1) Obavezna imunizacija je imunizacija lica određene dobi, kao i drugih lica, koju ne može odbiti lice koje treba da se imunizuje ili roditelj, odnosno staratelj, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili Komisija za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse.

(2) Na prijedlog šefa Odjeljenja, gradonačelnik imenuje Komisiju za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse, koju čine jedan zaposlenik Odjeljenja za zdravstvo i dva zaposlenika JZU.

(3) Komisija za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse:

a) analizira uzrok prijavljenih slučajeva neželjenih događaja nakon vakcinacije,

b) predlaže odgovor na neželjene događaje nakon vakcinacije,

c) utvrđuje trajne kontraindikacije za primjenu određenog imunološkog preparata,

d) daje mišljenje u slučajevima vakcinacije djece s posebnim potrebama i

e) obavlja druge poslove u vezi s provođenjem imunizacije i hemoprofilakse.

(4) U slučaju da posumnja na postojanje trajne kontraindikacije za imunizaciju, doktor medicine koji provodi imunizaciju može, uz dostavljanje odgovarajuće medicinske dokumentacije, od Komisije za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse zatražiti pismeno mišljenje o tome.

(5) Vakcinacija je obavezna protiv sljedećih bolesti:

a) hepatitisa B, tuberkuloze, difterije, tetanusa, per tusisa, poliomijelitisa, hemofilus influence tip b, morbila, rubeole i parotitisa, za djecu i omladinu određenog uzrasta, kao sistematska imunizacija,

b) hepatitisa B za zdravstvene radnike i zdravstvene s aradnike, učenike i studente zdravstvene struke i druga lica iz zdravstvene usta nove koja dolaze u kontakt s infektivnim materijalom, kao i druga lica izložena povećanom riziku obolijevanja od ove bolesti,

c) bjesnila, tetanusa, pneumokoka i meningokoka, za li ca izložena povećanim rizicima od obolijevanja od tih bolesti.

(6) Vakcinacija kao preporučena obavlja se kod:

a) putnika u međunarodnom saobraćaju koji putuje u drž ave u kojima je endemična žuta groznica, kolera i meningokokna bolest, odnosno u d ržave koje zahtijevaju vakcinaciju protiv tih ili drugih vakcinama preventivnih bolesti, i osigurava se na trošak putnika i

b) lica prema indikacijama protiv hepatitisa A i B, gripe, oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije.

(7) Za boravak djece u predškolskim i školskim ustanovama, kao i u ustanovama za smještaj djece bez roditeljskog staranja, neophodno je da su ispunjeni uslovi iz stava 5 tačke a) ovog člana, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje Komisija za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse.

(8) Za zapošljavanje zdravstvenog radnika u zdravstvenoj ustanovi neophodno je da zdravstveni radnik bude vakcinisan protiv hepatitisa B, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje Komisija za praćenje neželjenih događaja imunizacije i hemoprofilakse.

(9) Imunizacija se može provoditi i protiv drugih zaraznih bolesti koju doktor medicine ili specijalista odgovarajuće grane medicine preporuči ili koja se traži na lični zahtjev korisnika usluge.

(10) U slučaju da lice ili roditelj, odnosno staratelj odbije obaveznu imunizaciju, nadležna zdravstvena ustanova pismeno obavještava nadležnu inspekciju o tome.

Član 33

(Obavezna vanredna vakcinacija)

(1) U slučaju pojave epidemije zarazne bolesti, propisuje se obavezna vanredna vakcinacija protiv te zarazne bolesti za sva lica, odnosno za određene kategorije lica, ako se utvrdi opasnost od širenja epidemije navedene zarazne bolesti.

(2) Šef Odjeljenja, na prijedlog Pododjeljenja, donosi odluku o obaveznoj vanrednoj vakcinaciji iz stava 1 ovog člana.

Član 34

(Hemoprofilaksa)

(1) Imunizacija specifičnim imunoglobulinom je obavezna za lica kojima je po epidemiološkim indikacijama potrebna postekspoziciona zaštita protiv tetanusa, bjesnila i hepatitisa B.

(2) Hemoprofilaksa se provodi kod lica koja su izložena povećanom riziku infekcije od tuberkuloze, meningokokne bolesti i malarije, a prema preporuci Pododjeljenja i u skladu s epidemiološkim indikacijama i kod lica koja su izložena drugim zaraznim bolestima.

(3) Procjena rizika za nastanak krvno prenosivih infekcija provodi se u organizacionoj jedinici bolnice koja obavlja djelatnost infektologije.

Član 35

(Nadležnost)

(1) Sistematsku imunizaciju počinje zdravstvena ustanova u kojoj je dijete rođeno, a nastavlja JZU (Dispanzer za zdravstvenu zaštitu djece).

(2) U slučaju povrede, imunizaciju lica protiv tetanusa obavlja ambulanta porodične medicine, odnosno druga organizaciona jedinica zdravstvene ustanove u kojoj se vrši zbrinjavanje povrijeđenog.

(3) Imunizaciju lica izloženih povećanom riziku od zaražavanja hepatitisom B provode Pododjeljenje i JZU.

(4) Izuzetno od stava 3 ovog člana, organizaciona jedinica zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost infektologije i zdravstvena ustanova nadležna za pružanje usluga dijalize za pacijente s dijagnozom poremećaja rada bubrega – u terminalnoj fazi bolesti, mogu da obavljaju imunizaciju svojih zaposlenih radnika i pacijenata na dijalizi protiv hepatitisa B, ako ispunjavaju uslove za transport i čuvanje imunoloških preparata i ako zdravstveni radnik koji provodi imunizaciju ima certifikat o dodatnoj edukaciji iz oblasti imunizacije.

(5) Pododjeljenje čuva vakcine kojima se obavlja vakcinacija prema članu 32 stavu 5 i stavu 6 ovog zakona, te obavlja vakcinaciju putnika u međunarodnom saobraćaju.

(6) JZU mjesečno od Pododjeljenja preuzima planirane količine imunoloških preparata, osiguravajući mehanizam održavanja i kontrole hladnog lanca i svakodnevno vodeći odgovarajuću evidenciju o tome.

(7) JZU, u saradnji s Pododjeljenjem, uz prethodno mišljenje doktora specijaliste infektologa, vrši imunizaciju protiv bjesnila.

(8) Zdravstveni radnik koji obavlja imunizaciju dužan je da o trošku svoje zdravstvene ustanove pohađa dodatnu edukaciju iz oblasti imunizacije i stekne certifikat o dodatnoj edukaciji iz oblasti imunizacije, koji obnavlja svake četiri godine.

(9) JZU najkasnije do jula tekuće godine za narednu, donosi godišnji plan obavezne sistematske imunizacije, za područje Distrikta i o realizaciji tog plana obavještava Pododjeljenje najkasnije do 31. januara naredne godine za prošlu.

(10) Pododjeljenje, u skladu s dostavljenim planom iz stava 9 ovog člana, sačinjava godišnji plan potreba za imunološkim preparatima za Distrikt.

(11) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o načinu provođenja imunizacije i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti.

(12) Saglasnost za vršenje nabavke, čuvanja i distribucije vakcina i imunoloških preparata Pododjeljenju daje Vlada Brčko distrikta BiH.

Član 36

(Vršenje pregleda i primjena imunoloških preparata)

(1) Pregled lica, kontrolu vakcinalnog statusa, postavljanje kontraindikacija, kao i vođenje propisane evidencije o izvršenim imunizacijama obavlja doktor medicine.

(2) Primjenu imunoloških preparata obavlja zdravstveni radnik koji je prošao dodatnu edukaciju iz oblasti imunizacije pod nadzorom doktora medicine.

Član 37

(Testiranje biološkog materijala)

Zdravstvena ustanova dužna je da vrši testiranje krvi, tkiva, ćelija, organa i drugog biološkog materijala dobrovoljnih davalaca, u skladu s propisima kojima se uređuje transfuzijska djelatnost, odnosno djelatnost transplantacija tkiva, ćelija i organa.

Član 38

(Mjere za sprečavanje i suzbijanje infekcija)

(1) Zdravstvena ustanova dužna je da preduzima organizacione, tehničke, higijenske i druge mjere za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija.

(2) Zdravstvena ustanova, izuzev apoteke, donosi Program mjera za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija.

(3) Preduzimanje mjera propisanih u skladu sa stavom 1 ovog člana, obaveza je svih zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi.

(4) Direktor zdravstvene ustanove iz stava 1 ovog člana imenuje nadležnu komisiju, odnosno nadležno lice za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija na sljedeći način:

a) bolnica, zavod, zdravstveni centar, dom zdravlja i specijalistički centar, odnosno poliklinika organizuju Komisiju za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija;

b) stomatološka ambulanta, specijalistička ambulanta, ambulanta porodične medicine i zdravstvena stanica imenuju nadležno lice za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija.

(5) Nadležna Komisija, odnosno nadležno lice iz stava 4 ovog člana, najkasnije do 28. februara tekuće godine, dostavlja direktoru zdravstvene ustanove godišnji izvještaj o provođenju programa mjera za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija za prošlu godinu.

(6) Direktor zdravstvene ustanove osigurava kontinuiranu edukaciju zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi o mjerama sprečavanja i suzbijanja intrahospitalnih infekcija.

(7) Pododjeljenje pruža stručnu pomoć zdravstvenim ustanovama u sprečavanju i suzbijanju intrahospitalnih infekcija.

(8) Zdravstvena ustanova sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite može u skladu s epidemiološkim indikacijama zabraniti posjete pacijentima.

(9) Pododjeljenje obavlja biološku kontrolu sterilizacije u zdravstvenim ustanovama i drugim objektima u kojima se pružaju usluge kojima se narušava integritet kože ili sluzokože.

(10) Izuzetno od stava 9 ovog člana, zdravstvena ustanova, ukoliko osigurava odgovarajuće uslove, može za svoje potrebe obavljati biološku kontrolu sterilizacije, i o tome je dužna voditi odgovarajuću evidenciju i obavijestiti Pododjeljenje.

(11) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o mjerama za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija.

Član 39

(Medicinski otpad)

Prikupljanje, razdvajanje, skladištenje, prevoz i konačno odlaganje medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje upravljanje medicinskim otpadom.

Član 40

(Nadležnost i predmet primjene DDD mjera)

(1) DDD poslove kao posebnu mjeru, na prijedlog Pododjeljenja, provodi JZU.

(2) DDD poslovi iz stava 1 ovog člana, provode se radi suzbijanja nastale zarazne bolesti ako priroda bolesti nalaže provođenje takvih mjera, i kao rezultat:

a) epidemiološkog nadzora u toku i nakon završetka bolesti, i

b) nadzora nadležne inspekcije.

(3) Dezinfekcija, kao posebna mjera, provodi se na izlučevinama, ličnim i drugim predmetima, prevoznim sredstvima i prostorijama u kojima je boravilo lice oboljelo od zarazne bolesti, redovno u toku bolesti i nakon završetka bolesti, na trošak korisnika objekta ili vlasnika prevoznog sredstva u kojem se ista obavlja.

(4) Dezinsekcija, kao posebna mjera, provodi se na licima, predmetu, opremi, prostoru, javnom mjestu i u javnom objektu, prevoznom sredstvu na kojem se nalaze insekti koji su prenosnici zaraznih bolesti, na trošak korisnika objekta, organa koji upravlja javnim mjestom i javnim objektom ili vlasnika prevoznog sredstva, gdje se ista obavlja.

(5) Deratizacija, kao posebna mjera, provodi se na svim mjestima na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, na trošak korisnika objekta, organa koji upravlja javnim mjestom ili javnim objektom ili vlasnika prevoznog sredstva, gdje se ista obavlja.

(6) Površine i prostori u kojima je provedena DDD mjera kao posebna mjera, mogu se ponovo upotrebljavati nakon izdavanja potvrde o provedenoj DDD mjeri, izdatoj od JZU koja je provela DDD kao posebnu mjeru.

Član 41

(Zdravstveni nadzor)

(1) Lica koja nose uzročnike trbušnog tifusa, salmoneloza, dizenterije i malarije stavljaju se pod zdravstveni nadzor za period dok su nosioci uzročnika tih bolesti.

(2) Lica koja se vraćaju iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolesti, kolerom ili malarijom, kao i lica za koja se posumnja da su bila u kontaktu s oboljelim od te bolesti stavljaju se pod zdravstveni nadzor radi praćenja njihovog zdravstvenog stanja i pravovremenog preduzimanja potrebnih mjera.

(3) Zdravstveni nadzor lica iz stava 1 i stava 2 ovog člana obavlja se u zdravstvenoj ustanovi u koju se lice javilo, u koju je lice pozvano ili u koju je lice upućeno rješenjem nadležnog inspektora.

(4) Zdravstveni nadzor lica iz stava 1 i stava 2 ovog člana obavlja se u skladu s terminima koje odredi doktor medicine koji prati zdravstveno stanje lica.

(5) Lice koje je putovalo van Distrikta, u slučaju potrebe, dužno je da daje tačne podatke o svom zdravstvenom stanju za vrijeme putovanja, kao i da se nakon putovanja odazove zdravstvenim pregledima u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u Distriktu.

(6) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o obavljanju zdravstvenog nadzora nad licima koja nose uzročnike određenih zaraznih bolesti i nad putnicima u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolesti, kolerom ili malarijom.

Član 42

(Mjere zaštite stranog državljanina ili putnika)

(1) S ciljem sprečavanja i suzbijanja zarazne bolesti, stranom državljaninu koji u Distrikt dolazi radi zapošljavanja, školovanja ili drugog stručnog usavršavanja, Pododjeljenje ili JZU u skladu s nadležnostima, a na trošak stranog državljanina, osigurava pregled doktora medicine, medicinski postupak, vakcinaciju ili drugu mjeru zaštite.

(2) Prilikom dolaska lica iz stava 1 ovog člana, nadležni inspekcijski organ ili nadležni doktor medicine može zahtijevati sljedeće podatke ili radnje:

a) informacije u vezi s odredištem i kontaktima putnika na odredištu,

b) informacije u vezi s planom putovanja putnika, s ciljem provjere putovanja ili boravka u blizini zaraženog područja,

c) najmanje invazivan pregled doktora medicine, kojim se postiže mjera sprečavanja i suzbijanja zarazne bolesti,

d) pregled prtljaga ili prevoznog sredstva putnika.

(3) Pregled iz stava 2 tačke c) ovog člana obavlja se uz prethodnu saglasnost putnika ili saglasnost roditelja, odnosno staratelja putnika.

(4) U slučaju obavljanja vakcinacije ili pružanja druge mjere zaštite od zarazne bolesti, putnik ili roditelj, odnosno staratelj putnika, moraju biti informisani o svakom eventualnom riziku povezanom s nevakcinacijom ili upotrebom druge mjere zaštite od zarazne bolesti.

POGLAVLJE IV. VANREDNE MJERE ZA SPREČAVANJE I

SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 43

(Obim vanrednih mjera)

(1) Vanredne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se u situaciji u kojoj dolazi do ugrožavanja sigurnosti i zdravlja ljudi, postojanjem neposredne opasnosti za masovno prenošenje zaraznih bolesti.

(2) Vanredne mjere iz stava 1 ovog člana obuhvataju:

a) ograničenje kretanja u zaraženom i ugroženom područ ju i stavljanje pod zdravstveni nadzor lica koje je bilo u kontaktu sa zaraženim licem,

b) ograničenje ili zabranu prometa pojedine ili svih v rsta robe i sredstava na određenom području,

c) prestanak rada odgojno-obrazovnih ustanova i zabran u okupljanja na javnim mjestima i u javnim objektima,

d) uvođenje obaveznog angažovanja zaposlenih u zdravst venim ustanovama i drugih građana na otklanjanju posljedica nastale situacije,

e) vanrednu vakcinaciju, odnosno hemoprofilaksu,

f) izolaciju oboljelih u kućnim uslovima ili drugom ad aptiranom objektu, kada zbog masovnog obolijevanja nije moguća izolacija u zdravstvenoj ustanovi,

g) ustupanje i adaptaciju drugih objekata i angažovanj e potrebnih sredstava i opreme za potrebe zdravstvene službe,

h) uspostavljanje karantina i stavljanje u karantin li ca koje je bilo u kontaktu s licem oboljelim od posebno opasne zarazne bolesti, te u s kladu s preporukama i druge mjere koje priroda bolesti nalaže, odnosno mjere koje pre dloži Svjetska zdravstvena organizacija,

i) informisanje javnosti o aktuelnoj epidemiološkoj si tuaciji, postojećim resursima, mjerama koje se preduzimaju i koje treba da preduzmu građani,

j) korištenje od nadležnog organa propisane zaštitne o preme u svrhu sprečavanja prenošenja i širenja zarazne bolesti.

Član 44

(Proglašenje epidemije)

(1) Proglašavanje epidemije podrazumijeva mjeru kojom se zbog pojave epidemije većeg epidemiološkog značaja određuje zaraženo i ugroženo područje, određuju javnozdravstvene mjere, izvršioci tih mjera i izdvajaju sredstva za provođenje ovih mjera.

(2) U skladu s epidemiološkim nadzorom i procjenom rizika za pojavu i širenje zarazne bolesti, Pododjeljenje daje procjenu o ugroženom i zaraženom području, te Odjeljenju za zdravstvo predlaže proglašenje epidemije od većeg epidemiološkog značaja.

(3) Na osnovu procjene i prijedloga Pododjeljenja iz stava 2 ovog člana, šef Odjeljenja odlukom proglašava pojavu epidemije od većeg epidemiološkog značaja i naređuje mjere koje se u tom slučaju moraju provoditi na zaraženom području.

(4) Na prijedlog Pododjeljenja, šef Odjeljenja donosi odluku o prestanku epidemije od većeg epidemiološkog značaja.

Član 45

(Procjena rizika)

(1) Procjena rizika za pripremu i odgovor na pojavu posebno opasne zarazne bolesti podrazumijeva prikupljanje, obradu i izvještavanje o svim podacima potrebnim za umanjenje mogućih posljedica nastalih usljed pojave posebno opasne zarazne bolesti.

(2) Pododjeljenje vrši procjenu rizika za pripremu i odgovor na pojavu posebno opasne zarazne bolesti u Distriktu.

(3) Organi i institucije Distrikta, pravna i fizička lica dužni su da pruže podršku i omoguće obavljanje svih potrebnih radnji u vezi s procjenom rizika za pojavu posebno opasne zarazne bolesti ili procjenom kapaciteta za odgovor na pojavu posebno opasne zarazne bolesti.

Član 46

(Drugi objekti)

(1) Ako se pojavi epidemija zarazne bolesti s brojem oboljelih koji premašuje bolničke kapacitete, izolacija i liječenje može se provoditi i u drugim adaptiranim objektima ili u kućnim uslovima, u kojima se mogu osigurati preduslovi za liječenje i izolaciju lica oboljelih od zaraznih bolesti.

(2) U slučaju potrebe izolacije i liječenja lica oboljelih od zarazne bolesti, organi i institucije Distrikta donose odluku o korištenju objekata u svom vlasništvu za navedene potrebe na svojoj teritoriji.

POGLAVLJE V. OSTALE MJERE ZA SPREČAVANJE I

SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Član 47

(Prevoz umrlih lica)

(1) Sahranjivanje, ekshumacija i prevoz umrlih lica mora se vršiti na način koji onemogućava širenje zarazne bolesti.

(2) Prevoz umrlih lica vrše pravna lica ili preduzetnici registrovani za obavljanje te djelatnosti, namjenskim vozilom.

(3) Prevoz umrlih lica u međunarodnom saobraćaju može se vršiti i sredstvima javnog prevoza, u skladu s međunarodnim propisima.

(4) U slučaju smrti od posebno opasne zarazne bolesti, opremanje umrlog lica obavlja se u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je lice umrlo.

Član 48

(Ekshumacija, prenos i sahranjivanje umrlih)

(1) Nadležna inspekcija rješenjem može odgoditi sahranjivanje lica umrlog od zarazne bolesti do dobijanja obdukcionog nalaza ili ubrzati sahranjivanje ako prijeti opasnost od širenja zarazne bolesti na druga lica.

(2) Prenošenje umrlih lica iz inostranstva u Distrikt vrši se na osnovu saglasnosti šefa Odjeljenja.

(3) Ekshumacija i prenošenje umrlih lica unutar Distrikta i iz Distrikta u inostranstvo obavlja se uz dokumentaciju koju izdaje nadležna inspekcija.

(4) Lice koje je umrlo od žute groznice, kuge ili virusne hemoragične groznice, osim hemoragične groznice s bubrežnim sindromom, može se ekshumirati tek po isteku godine dana od dana sahranjivanja.

(5) Šef Odjeljenja donosi Pravilnik o načinu i uslovima pod kojima se vrši sahranjivanje, ekshumacija i prevoz umrlih lica.

Član 49

(Saradnja)

(1) S ciljem razvijanja, jačanja i održavanja kapaciteta za praćenje, rano upozoravanje, procjenu i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju u Distriktu, Odjeljenje za zdravstvo sarađuje sa zdravstvenim ustanovama i drugim nadležnim organima stranih država kroz:

a) širenje dobre prakse i iskustva u planiranju pripra vnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju,

b) podršku provođenju ključnih zahtjeva za razvoj kapa citeta za provođenje Međunarodnih zdravstvenih propisa.

(2) Vlada Brčko distrikta BiH, na prijedlog Odjeljenja za zdravstvo, donosi odluku o provođenju mjera s ciljem zaštite stanovništva u slučaju ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju.

POGLAVLJE VI. NADLEŽNOSTI ORGANA I SUBJEKATA U OBLASTI

ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 50

(Stanje prirodne ili druge nesreće)

(1) U slučaju pojave posebno opasne zarazne bolesti, zloupotrebe biološkog agensa, kao i epidemije od većeg epidemiološkog značaja, može se proglasiti stanje prirodne ili druge nesreće, shodno odredbama zakona kojim se uređuje oblast zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama.

(2) Mjere koje se preduzimaju u slučaju stanja prirodne ili druge nesreće su opće, posebne, vanredne i ostale mjere utvrđene ovim zakonom.

Član 51

(Osiguravanje sredstava)

U slučaju proglašenja vanredne situacije izazvane zaraznom bolesti, subjekti zaštite i spašavanja osiguravaju sredstva za zaštitu i spašavanje, kao i sredstva za otklanjanje posljedica u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast zaštite i spašavanja.

Član 52

(Program mjera)

(1) S ciljem provođenja zaštite stanovništva od zaraznih bolesti šef Odjeljenja, na prijedlog Pododjeljenja, donosi godišnji Program mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti za područje Distrikta.

(2) Odjeljenje za zdravstvo, na osnovu izvještaja Pododjeljenja o praćenju kretanja zaraznih bolesti u Distriktu, te bližem i širem okruženju, ostvaruje saradnju s entitetima, Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Evropskim centrom za kontrolu bolesti i drugim nadležnim organima i međunarodnim institucijama.

(3) S ciljem provođenja aktivnosti sprečavanja i suzbijanja, eliminacije i eradikacije zaraznih bolesti, šef Odjeljenja formira komisije i druga radna tijela.

(4) Sastav komisija i drugih radnih tijela iz stava 3 ovog člana, zavisno od vrste zarazne bolesti, čine zaposlenici organa javne uprave, institucija i ustanova Brčko distrikta BiH, na prijedlog njihovih rukovodilaca.

Član 53

(Planovi za vanredne situacije)

Organi i institucije Distrikta dužni su donijeti vlastite planove za vanredne situacije u kojima može doći do masovnog obolijevanja stanovništva od zarazne bolesti.

Član 54

(Nadležnosti Pododjeljenja)

(1) Pododjeljenje je u oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti nadležno i da:

a) planira, provodi, koordinira i procjenjuje provođen je epidemiološkog nadzora na teritoriji Distrikta, donosi uputstvo za epidemiolo ški nadzor te donosi definiciju slučaja zarazne bolesti navedene u članu 6 ovog zakona, odn osno definiciju slučaja druge zarazne bolesti u skladu s potrebom,

b) planira, provodi, koordinira i procjenjuje epidemio loški nadzor na teritoriji Distrikta u vezi sa zdravstvenim stanjima koja se dovode u vezu s pojavom i širenjem bolesti nepoznatog porijekla,

c) sistematski objedinjuje, analizira i tumači podatke dobijene epidemiološkim nadzorom nad zaraznim bolestima i bolestima nepoznatog porijekla,

d) priprema i s odgovarajućim aktima Evropske unije us klađuje standardne operativne procedure sistema ranog uzbunjivanja u oblasti nadzora nad zaraznim bolestima,

e) mjesečno, a po potrebi i sedmično ili dnevno dostavlja informacije o zemljama u kojima postoji epidemija ili rizik od obolijevanja od zara znih bolesti, a koje se mogu unijeti u Distrikt, i o tome obavještava Odjeljenje za zdravs tvo i nadležnu inspekciju, radi preduzimanja mjera zdravstvenog nadzora,

f) pruža stručnu i drugu pomoć JZU i drugim zdravstven im ustanovama i vrši stručni nadzor nad provođenjem pojedinih mjera zaštite od zaraznih bolesti.

(2) S ciljem planiranja pripravnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju, Pododjeljenje:

a) utvrđuje, prati i ažurira status provođenja mjera z a planiranje pripravnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju,

b) predlaže i provodi mjere usmjerene na koordinaciju i komunikaciju s organima i institucijama Distrikta, zdravstvenim ustanovama, pravnim licima i preduzetnicima,

c) u skladu s planiranim mjerama pripravnosti i odgovo ra na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju izvještava Odjeljenje za zdravstvo.

(3) U slučaju kada se procijeni da je ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju neuobičajena ili neočekivana za mjesto i vrijeme pojave u Distriktu, da uzrokuje ili može da uzrokuje značajno obolijevanje ili umiranje ljudi, da se brzo širi i da može premašiti kapacitete odgovora na prijetnju, te da utiče ili može uticati na susjedna područja ili države, Pododjeljenje u roku od 24 sata od saznanja obavještava Odjeljenje za zdravstvo o ozbiljnoj prekograničnoj prijetnji.

Član 55

(Pomoć Policije)

(1) Policija pruža pomoć Pododjeljenju i nadležnom inspektoru kada postupaju u skladu s ovim zakonom, a naročito:

a) pri provođenju mjere traženja kontakta s ciljem otk rivanja lica koja su bila izložena primarnom izvoru zaraze i u kontaktu s oboljelim licem;

b) kada nadležni inspektor vrši kontrolu izvršenja rješenja.

(2) Pružanje pomoći iz stava 1 ovog člana Policija vrši na osnovu zahtjeva Pododjeljenja, odnosno nadležnog inspektora.

POGLAVLJE VII. FINANSIRANJE MJERA ZA ZAŠTITU OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 56

(Snošenje troškova)

(1) Troškove testiranja i vakcinacije protiv hepatitisa B za zaposlene zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike i druga lica iz zdravstvene ustanove koja dolaze u kontakt s infektivnim materijalom snosi poslodavac, a za učenike i studente zdravstvenih struka, nadležni Fond zdravstvenog osiguranja.

(2) Troškovi pružanja zdravstvenih usluga koje se odnose na prevenciju i liječenje zaraznih bolesti u redovnim prilikama regulišu se u skladu s propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja.

Član 57

(Troškovi epidemije)

Troškovi provođenja mjera u slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti za područje Distrikta finansiraju se iz budžeta Distrikta.

Član 58

(Ostali troškovi)

Sredstva za provođenje zaštite stanovništva od zaraznih bolesti koja nisu utvrđena ovim zakonom, a čija pojava može ugroziti zdravlje stanovništva Distrikta i od zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, kao i sredstva za sprečavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti, osiguravaju se u budžetu Distrikta.

POGLAVLJE VIII. NADZOR

Član 59

(Subjekti nadzora)

(1) Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propis a donesenih na osnovu njega vrši Odjeljenje za zdravstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog za kona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, obavlja nadležna inspekcija u okviru s vojih nadležnosti i ovlaštenja propisanih važećim zakonom o inspekcijama.

Član 60

(Ovlaštenja Inspektorata)

(1) U vršenju nadzora nad primjenom ovog zakona nadležni inspektor je ovlašten da u skladu s odredbama Zakona o inspekcijama Brčko distrikta BiH, rješenjem:

a) nalaže otklanjanje sanitarno-tehničkih nedostataka i održavanje higijene u objektima u kojima se obavlja poslovna djelatnost na javnim mjestima, u javnim objektima, i sredstvima javnog saobraćaja i vođenje propisanih evidencija o održavanju higijene,

b) nalaže ispitivanje mikrobiološke čistoće u objektima iz člana 11 stava 3 ovog zakona,

c) zabrani promet hrane, predmeta opće upotrebe, vode, lijekova, medicinskih sredstava i drugih proizvoda namijenjenih za ljudsku upotrebu a ko sadrže patogene uzročnike zaraznih bolesti, odnosno ako ne ispunjavaju propisane mikrobiološke kriterije,

d) zabrani upotrebu prostorija dok se ne otklone utvrđ eni nedostaci ako su nedostaci takve prirode da se ne mogu otkloniti u toku obavljanja djelatnosti,

e) nalaže provođenje DDD poslova,

f) zabrani obavljanje DDD poslova licima koja obavljaj u predmetnu djelatnost suprotno odredbama ovog zakona,

g) nalaže obavljanje sanitarnih pregleda lica zaposlenih na poslovima iz člana 20 ovog zakona,

h) zabrani rad licu koje radi na poslovima iz člana 20 .ovog zakona kod kojeg je utvrđena zarazna bolest ili kliconoštvo, dok se ne izliječi ili dok ne prestane kliconoštvo,

i) nalaže posebnu edukaciju za lica iz člana 20 stava 1 tački od a) do tačke f) ovog zakona,

j) nalaže epidemiološko istraživanje u slučaju pojave zarazne bolesti,

k) zabrani laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti,

l) nalaže zabranu laboratorijskog ispitivanja uzročnik a zarazne bolesti ustanovi koja ne ispunjava propisane uslove i ustanovi koja ovim zak onom nije određena za ispitivanje biološkog materijala prilikom obavljanja sanitarnih pregleda,

m) nalaže vođenje evidencije o zaraznim bolestima, pri javljivanje zaraznih bolesti i dostavljanje izvještaja o otkrivenim uzročnicima zaraznih bolesti,

n) nalaže licu obavljanje zdravstvenih pregleda, liječenje, izolaciju i stavljanje u karantin,

o) nalaže prevoz sanitetskim vozilom i dezinfekciju prevoznih sredstava,

p) nalaže imunizaciju i hemoprofilaksu protiv zaraznih bolesti,

q) nalaže zabranu primjene vakcina zdravstvenim ustano vama koje nisu određene za tu vrstu vakcinacije,

r) nalaže testiranje krvi, tkiva i drugog biološkog materijala kod dobrovoljnih davalaca,

s) nalaže preduzimanje mjera i donošenje programa za s prečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija,

t) zabrani korištenje određenih prostorija zdravstvene ustanove ako preduzetim mjerama nije suzbijena epidemija bolesti povezana s uslugama zdr avstvene zaštite, dok se ne izvrši potpuna sanacija tih prostorija,

u) nalaže stavljanje pod zdravstveni nadzor lica koje dolazi iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolesti, kolerom ili malarijom, kao i lica za koja se posumnja da su bila u kontaktu s oboljelim od te bolesti,

v) zabrani ekshumaciju umrlog lica ako nisu preduzete mjere za sprečavanje širenja zaraze,

w) zabrani predaju umrlih od zarazne bolesti, licima k oja nisu registrovana za obavljanje pogrebne djelatnosti i prevoz vozilom koje nije namijenjeno za te svrhe,

x) nalaže da se odgodi ili ubrza sahrana lica umrlog od zarazne bolesti,

y) nalaže međusobno obavještavanje zdravstvene i veterinarske službe i

z) nalaže provođenje drugih mjera propisanih ovim zako nom i zabrani radnje i postupke suprotne ovom zakonu.

(2) Žalba na rješenje iz stava 1 ovog člana podnosi se u skladu s odredbama Zakona o inspekcijama Brčko distrikta BiH.

(3) Žalba iz stava 2 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

POGLAVLJE IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 61

(Novčane kazne zdravstvenoj ustanovi)

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova, ako:

a) ne osigura rezerve lijekova, dezinfekcionih sredsta va, zaštitnih i drugih medicinskih sredstava i opreme za redovno obavljanje djelatnost i i upotrebu u slučaju izbijanja epidemije (član 17 stav 1),

b) ne provodi posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (član 18),

c) svojim radnicima ne osigura sanitarni nadzor (član 20 stav 1 tačka g)),

d) sanitarni nadzor obavlja suprotno ovom zakonu i pod zakonskim aktima (član 21 i član 22),

e) utvrdi zaraznu bolest ili kliconoštvo kod lica koje podliježe sanitarnom nadzoru a o tome ne obavijesti nadležnu inspekciju i poslodavca (član 22 stav 1),

f) ima zaposleno lice kod koga je sanitarnim pregledom utvrđena zarazna bolest ili kliconoštvo (član 22 stav 2),

g) obavlja laboratorijsko utvrđivanje uzročnika suprotno zakonu (član 25 stav 2),

h) laboratorijski utvrdi uzročnika zarazne bolesti a n e obavijesti podnosioca zahtjeva, Pododjeljenje i nadležnu inspekciju (član 25 stav 3),

i) biološki materijal prenosi suprotno ovom zakonu (član 25 stav 4),

j) licu oboljelom od opasne zarazne bolesti ne osigura prevoz sanitetskim vozilom i/ili ne izvrši dezinfekciju i dezinsekciju vozila nakon prevoza (član 29 stav 3),

k) ne prijavi zaraznu bolest ili stanje koje podliježe obaveznom prijavljivanju (član 30),

l) ne obavijesti veterinarsku organizaciju o pojavi i kretanju zoonoza (član 31),

m) imunizaciju i hemoprofilaksu obavlja suprotno ovom zakonu i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona (članovi 32, 33, 34 i 35),

n) zaposli zdravstvenog radnika koji nije vakcinisan p rotiv hepatitisa B (član 32 stav 8) ili radnicima u ustanovi ne osigura vakcinaciju protiv hepatitisa B (član 55 stav 1),

o) ne obavijesti nadležnu inspekciju o odbijanju obavezne imunizacije (član 32 stav 10),

p) ne preduzima mjere za sprečavanje i suzbijanje intr ahospitalnih infekcija i o tome ne izradi poseban program (član 38),

q) nepropisno vrši prikupljanje, razdvajanje, skladišt enje, prevoz i konačno odlaganje medicinskog otpada (član 39),

r) ne obavlja zdravstveni nadzor nad licima koja nose uzročnike trbušnog tifusa, salmoneloza, dizenterije i malarije (član 41 stav 1),

s) ne obavlja zdravstveni nadzor nad licem koje se vra ća iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolesti, kolerom ili malarijom, ili je putovalo van Distrikta i nije dalo tačne podatke o svom zdra vstvenom stanju za vrijeme putovanja, odnosno nakon putovanja se nije odazvalo zdravstvenim pregledima u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u Distriktu (član 41 stav 2 i stav 3),

t) ne provodi mjere za sprečavanje i suzbijanje zarazn ih bolesti određene podzakonskim aktima (član 44),

u) odbije pružanje podrške u procjeni kapaciteta za od govor na pojavu posebno opasne zarazne bolesti (član 45),

v) umrlo lice preda na prevoz neregistrovanom licu ili ako ne opremi lice umrlo od opasne zarazne bolesti (član 47),

w) ne provodi mjere određene odlukom Vlade Brčko distr ikta BiH u slučaju ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju (član 49 stav 2).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi novčanom kaznom od 200 KM do 2.000 KM.

(3) Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstveni radnik ako ne prijavi zaraznu bolest ili stanje koje podliježe obaveznom prijavljivanju i ne preduzima mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti povezanih s pružanjem usluga zdravstvene zaštite (član 30 i član 38).

Član 62

(Novčane kazne pravnom licu)

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje obavlja poslovnu djelatnost, ako:

a) ne osigura propisane sanitarno-higijenske uslove i ne održava higijenu u svojim objektima i njihovoj okolini i ne donese Plan održavanja higijene objekta (član 9),

b) ne osigura zdravstvenu ispravnost vode za piće ili vode za tehničke, sanitarne, sportsko-rekreativne i terapijske potrebe (član 10),

c) stavi u upotrebu hranu, vodu za piće, vodu za sanit arne, sportsko-rekreativne i terapeutske potrebe, predmete opće upotrebe, lijeko ve, medicinska sredstva, drugi proizvod, predmet ili stvar koja sadrži patogene uz ročnike zarazne bolesti (član 11 stav 1),

d) ne osigura propisane kriterije mikrobiološke čistoć e opreme, uređaja, prevoznih sredstava, radnih površina, zraka, radne odjeće i ruku radnika (član 11 stav 2),

e) ne vodi propisane evidencije i ne dostavlja izvještaje u propisanim rokovima (član 13),

f) ne obavlja preventivnu DDD mjeru ili ne omogući oba vljanje sistematske dezinsekcije i deratizacije (član 14 i član 15),

g) ne osigura sanitarne preglede zaposlenih lica (član 20),

h) drži na radu lice kod koga je utvrđena bolest ili kliconoštvo (član 22),

i) ne osigura posebnu edukaciju zaposlenih lica (član 23),

j) ne obavlja sterilizaciju opreme za višekratnu upotrebu kojom se narušava integritet kože ili sluzokože, ne obavlja redovnu i/ili povremenu kontrolu sterilizacije (član 38),

k) ne obavlja biološku kontrolu sterilizacije (član 38 stavovi 9 i 10),

l) ne obavi kontrolu korištenja propisane zaštitne opreme (član 43),

m) ne provodi mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (član 44),

n) vrši prevoz umrlog lica a nije registrovano za obav ljanje pogrebne djelatnosti ili prevoz vrši nenamjenskim vozilom (član 47),

o) vrši ekshumaciju i/ili prenos umrlog lica bez propisane dokumentacije (član 48),

p) ne provodi mjere određene odlukom Vlade Brčko distr ikta BiH u slučaju ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju (član 49),

q) svojim radnicima ne osigura vakcinaciju protiv hepatitisa B (član 56 stav 1).

(2) Novčanom kaznom od 200 KM do 2.000 KM kaznit će se za isti prekršaj odgovorno lice u pravnom licu.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom od 200 KM do

1.500 KM.

Član 63

(Novčane kazne veterinarskoj organizaciji)

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj veterinarska organizacija koja ne obavijesti zdravstvenu ustanovu o pojavi zoonoza u skladu s posebnim propisom koji donosi šef Odjeljenja (član 31).

(2) Novčanom kaznom od 200 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1 ovog člana i odgovorno lice u veterinarskoj organizaciji.

(3) Novčanom kaznom od 200 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1 ovog člana preduzetnik koji obavlja veterinarsku djelatnost.

Član 64

(Novčane kazne fizičkom licu)

(1) Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se fizičko lice ako:

a) odbije da se izoluje, hospitalizira i liječi od zarazne bolesti (član 29),

b) odbije da se vakciniše protiv hepatitisa B (član 32)

c) odbije da se stavi pod zdravstveni nadzor (član 41),

d) odbije davanje podataka o putovanju, pregled prtljaga ili prevoznog sredstva (član 42),

e) ne koristi propisanu zaštitnu opremu (član 43),

f) vrši ekshumaciju ili prevoz umrlog lica bez propisane dokumentacije (član 48).

(2) Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se roditelj, odnosno staratelj djeteta ako odbije vakcinaciju djeteta vakcinom iz programa obavezne sistematske imunizacije (član 32).

DIO TREĆI

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 65

(Rok za donošenje podzakonskih akata)

(1) Šef Odjeljenja će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnike o:

a) sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima za javna mjesta, javne i poslovne objekte (član 9 stav 8),

b) postupku utvrđivanja kriterija mikrobiološke čistoće (član 11 stav 7),

c) načinu obavljanja dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije (član 15 stav 6),

d) načinu provođenja sanitarnog nadzora (član 21 stav 7),

e) sadržaju i načinu provođenja posebne edukacije (član 23 stav 10),

f) načinu prijavljivanja, sadržaju evidencije i sadržaju prijave o zaraznim bolestima (član 30 stav 6),

g) načinu međusobnog obavještavanja zdravstvene ustanove i veterinarske organizacije o pojavi i kretanju zoonoza (član 31 stav 7),

h) načinu provođenja imunizacije i hemoprofilaksi prot iv zaraznih bolesti (član 35 stav 11),

i) mjerama za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija (član 38 stav 11),

j) obavljanju zdravstvenog nadzora nad licima koja nos e uzročnike određenih zaraznih bolesti i nad putnicima u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz područja zaraženog ili ugroženog posebno opasnom zaraznom bolesti, kol erom ili malarijom (član 41 stav

6) i

k) načinu i uslovima pod kojima se vrši sahranjivanje, ekshumacija i prevoz umrlih lica (član 48 stav 5).

(2) Šef Odjeljenja će najkasnije do 30. novembra tekuće godine donijeti godišnji Program mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikac iju zaraznih bolesti za narednu godinu (član 52 stav 1).

(3) Do donošenja podzakonskih akata propisanih ovim čla nom primjenjuju se podzakonski akti koji su na teritoriji Distrikta bili na snazi do st upanja na snagu ovog zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona.

Član 65a

(Započeti postupci)

Postupci započeti po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona okončavaju se u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja u vrijeme pokretanja postupka.

Član 66

(Prestanak primjene zakona)

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 10/95).

Član 67

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Broj: 01-02-1034/20 Brčko, 14. 10. 2020. godine

PREDSJEDNIK

SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BiH

Esed Kadrić