Zakon o izvršnom postupku Brčko Distrikta BiH

Član 1. (Sadržaj Zakona)

(1) Zakonom o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se postupak po kojem sudovi i notari Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt) provode prinudno ostvarenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava (u daljnjem tekstu: izvršni postupak), te obezbjeđenje potraživanja (u daljnjem tekstu: postupak obezbjeđenja), ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvršenja propisane posebnim zakonom.

Član 2. (Značenje pojedinih izraza)

(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:

1) "potraživanje" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,

2) "tražilac izvršenja" označava lice koje je pokrenulo postupak radi izvršenja nekog potraživanja te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,

3) "predlagač obezbjeđenja" označava lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeđenja nekog potraživanja te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,

4) "izvršenik" označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje,

5) "protivnik obezbjeđenja" označava lice protiv kojeg se potraživanje obezbjeđuje,

6) "stranka" označava tražioca izvršenja i izvršenika te predlagača obezbjeđenja i protivnika obezbjeđenja,

7) "učesnik" označava lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja nije stranka, a u postupku učestvuje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njegovom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,

8) "rješenje o izvršenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen prijedlog za izvršenje ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti,

9) "rješenje o obezbjeđenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično usvojen prijedlog za obezbjeđenje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje obezbjeđenje,

10) "zaključak" - označava sudski nalog ili drugu odluku suda kojom se upravlja izvršnim postupkom i odlučuje o drugim pitanjima kad je to izričito predviđeno ovim zakonom,

11) "obavještenje" - označava pismeno obavještenje kojim sudski izvršilac obavještava stranke, učesnike, o vremenu poduzimanja određene izvršne radnje (i drugim bitnim činjenicama u vezi s tim) odnosno označava pismenu obavijest strankama, učesniku, o provedenim izvršnim radnjama kojima nisu bile prisutne,

12) "sudski izvršilac" označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja,

13) "zemljoradnik" označava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda,

14) "banka" označava banku ili finansijsku organizaciju koje obavlja poslove pravnog prometa,

15) "zemljišna knjiga" označava sve javne knjige u koje se upisuju prava na nepokretnostima,

16) "vrijednosni papir" označava materijalizovani oblik vrijednosnih papira (isprave),

17) "dionica" označava vrijednosni papir koji se izdaje u obliku elektroničkog zapisa i koji se upisuje u registar vrijednosnih papira,

18) "članski udio" označava skup svih prava koja pripadaju članu privrednog društva.

19) "javno ovjerena isprava" označava ispravu na kojoj je potpis nekog lica ovjerio notar ili drugo lice ili organ s javnim ovlaštenjima,

20) "izvršilac po ugovoru" označava fizičko lice angažovano po ugovoru za izvršenja iz člana 34 ovog zakona.

Član 3. (Pokretanje postupka)

(1) Izvršni postupak pokreće se prijedlogom tražioca izvršenja, a postupak obezbjeđenja prijedlogom predlagača obezbjeđenja.

(2) Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja pokreću se i po službenoj dužnosti, posredstvom zakonskog zastupnika, kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito određeno.

(3) Lica i organi iz stava 2 ovog člana u izvršnom postupku imaju položaj tražioca izvršenja.

(4) Ako lica i organi iz stava 2 ovog člana odluče povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, lice radi čijeg potraživanja je postupak pokrenut, može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka to lice mora dati u roku od petnaest (15) dana od dana kada mu je dostavljeno obavještenje o povlačenju prijedloga, odnosno o namjeri da se obustavi postupak.

(5) Kada su po zakonu, neko lice ili organ dužni sudu dostaviti određenu izvršnu ispravu ili ga na neki drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje po službenoj dužnosti izvršnog postupka ili postupka obezbjeđenja, u tim postupcima oni nemaju položaj stranke.

Član 4. (Stvarna nadležnost)

(1) Izvršenje i obezbjeđenje određuje i provodi Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud).

(2) Ukoliko Osnovni sud u postupku izvršenja angažuje izvršioca po ugovoru, u takvim slučajevima je isključeno postupanje sudskog izvršioca.

Član 5. (Mjesna nadležnost)

(1) Osnovni sud je mjesno nadležan:

1) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na nepokretnim i pokretnim stvarima i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta te stvari nalaze,

2) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na novčanom potraživanju i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi prebivalište, odnosno boravište izvršenika, a ako izvršenik nema prebivalište ili boravište na području Distrikta onda ako se na području Distrikta nalazi prebivalište ili boravište izvršenikovog dužnika. Ove odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na sjedište pravnog lica,

3) za odlučivanje o izvršnom prijedlogu na izvršenikovom potraživanju da mu se preda određena pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporuči određena količina pokretnih stvari i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta te stvari nalaze,

4) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na dionici za koju nije izdata isprava o dionici te osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi sjedište dioničkog društva, odnosno drugog pravnog lica,

5) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na drugim imovinskim pravima (patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju ili nekom sličnom izvršenikovom pravu) i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi prebivalište ili boravište izvršenika,

6) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršenika kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa, ako se na području Distrikta nalazi sjedište pravnog lica ili njegova jedinica kod koje se vodi račun izvršenika,

7) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari ili radi isporuke određene količine zamjenljivih stvari te za sprovođenje izvršenja, ako se na području Distrikta nalaze stvari,

8) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretne stvari i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta nepokretnost nalazi,

9) za izvršenje radi ostvarivanja potraživanja na radnju, trpljenje ili nečinjenje ako na području Distrikta dužnik treba ispuniti obavezu po izvršnoj ispravi,

10) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje odluke suda kojom se naređuje predaja djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje, ako se na području Distrikta zatekne dijete,

11) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi vraćanja zaposlenog na rad, odnosno službu i za sprovođenje izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi sjedište poslodavca,

12) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi zasnivanja prava na nekretnini uknjižbom u zemljišnu knjigu, a i radi prijenosa, ograničenja ili ukidanja prava upisanog u zemljišnu knjigu, ako se na području Distrikta vodi zemljišna knjiga u koju treba obaviti upis,

13) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje diobom zajedničke stvari i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta stvar nalazi,

14) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja prinudnim zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti, ako se na području Distrikta vodi zemljišna knjiga u kojoj treba provesti upis,

15) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na osnovu sporazuma stranaka na stvarima i pravima protivnika obezbjeđenja te za sprovođenje obezbjeđenja, određuje se odgovarajućom primjenom odredaba tačaka od 1 do 6 ovog člana o mjesnoj nadležnosti suda u izvršnim postupcima radi naplate novčanog potraživanja na pojedinim vrstama predmeta izvršenja,

16) za odlučivanje o prijedlogu za prethodno izvršenje i za sprovođenje tog izvršenja, ako bi bio nadležan za izvršenje na osnovu izvršne isprave,

17) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje prethodnom mjerom i za sprovođenje takve mjere, ako bi bio nadležan za izvršenje na osnovu izvršne isprave na osnovu koje je obezbjeđenje predloženo,

18) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje privremenom mjerom, ako bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje, a za sprovođenje privremene mjere, ako bi bio mjesno nadležan za sprovođenje izvršenja.

Član 6. (Hitnost i redoslijed postupanja)

(1) U postupku izvršenja i obezbjeđenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Osnovni sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije.

Član 7. (Sredstva i predmet izvršenja i obezbjeđenja)

(1) Sredstva izvršenja i obezbjeđenja su izvršne radnje, odnosno radnje obezbjeđenja ili sistem takvih radnji kojim se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje ili obezbjeđuje.

(2) Predmet izvršenja i obezbjeđenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja ili njegovog obezbjeđenja.

(3) Kao sredstvo izvršenja radi ostvarenja novčanog potraživanja mogu se odrediti samo: izvršenje na nepokretnosti, izvršenje na pokretnim stvarima, izvršenje na novčanom potraživanju izvršenika i izvršenje na novčanim sredstvima na računu izvršenika kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa.

(4) Izvršne radnje ili radnje obezbjeđenja mogu se neposredno sprovesti protiv izvršenika, protivnika obezbjeđenja i drugih lica u skladu sa ovim zakonom.

Član 8. (Izuzimanje od izvršenja)

(1) Predmet izvršenja i obezbjeđenja ne mogu biti stvari van prometa kao ni rudno blago i druga prirodna bogatstva.

(2) Predmet izvršenja i obezbjeđenja ne mogu biti: potraživanja po osnovu poreza i drugih taksi, objekti, naoružanje i oprema za potrebe policije, kao ni novčana sredstva osigurana za te namjene, te sredstva, oprema i objekti namijenjeni radu tijela državne, entitetske uprave, jedinica lokalne samouprave i pravosudnih tijela.

(3) Može li neka stvar ili neko pravo biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, odnosno da li je izvršenje na nekoj stvari ili pravu ograničeno, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja izvršnog prijedloga, ako ovim zakonom nije drukčije izričito određeno.

Član 9. (Ograničenje sredstava i predmeta izvršenja i obezbjeđenja)

(1) Sud rješenjem određuje izvršenje odnosno obezbjeđenje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u izvršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za obezbjeđenje.

(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta izvršenja, odnosno obezbjeđenja, sud će, na prijedlog izvršenika, odnosno protivnika obezbjeđenja, ograničiti izvršenje, odnosno obezbjeđenje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili obezbjeđenje potraživanja.

(3) Ako se izvršno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili određenim sredstvom ne može provesti, tražilac izvršenja može radi namirenja istog potraživanja predložiti novi predmet ili sredstvo izvršenja, u roku od petnaest (15) dana od prijema obavještenja suda da se izvršenje nije moglo provesti na predloženom predmetu ili predloženim sredstvom izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem. U tom slučaju, sud će donijeti novo rješenje o izvršenju, nastaviti sa izvršenjem na osnovu tog rješenja o izvršenju, a obustavit će izvršenje određeno prethodnim rješenjem o izvršenju.

(4) Ukoliko tražilac izvršenja, u roku od petnaest (15) dana, od dana prijema obavještenja suda o nemogućnosti provođenja izvršenja ne podnese prijedlog iz stava 3 ovog člana, izvršenje će se obustaviti.

(5) Ako je naknadno saznao informacije na osnovu kojih se može doći do efikasnijeg izvršenja, tražilac izvršenja može, radi namirenja istog potraživanja predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja. Osnovni sud će o tome odlučiti rješenjem, te ukoliko smatra da je takav prijedlog opravdan, postupit će u skladu sa stavom 3 ovog člana.

Član 10. (Zaštita dostojanstva izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja)

(1) Pri izvršnom postupku i obezbjeđenju pazit će se na dostojanstvo izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja, te na to da izvršenje odnosno obezbjeđenje za njega budu što manje nepovoljni.

(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, može sprovoditi izvršenje u izvršenikovom stanu samo uz izričito odobrenje Osnovnog suda.

Član 11. (Podnesci, ročišta i spisi)

(1) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena.

(2) Sud održava ročište kad je to ovim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje cjelishodno.

(3) O ročištu, umjesto zapisnika, sudija može sastaviti službenu zabilješku.

(4) Sud će izvan ročišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predviđeno ovim zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjavanja o nekom prijedlogu stranke.

(5) Izostanak jedne ili obje stranke, kao i učesnika, sa ročišta, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslušanja, ne sprečava sud da dalje postupa.

(6) Podnesci u izvršnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i druge učesnike u postupku.

(7) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja nema mirovanja postupka.

Član 12. (Dostavljanje)

(1) Po pravilima o dostavljanju tužbe iz Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, dostavljaju se: rješenje po prijedlogu za izvršenje, rješenje po prigovoru na rješenje o izvršenju i rješenje o izricanju novčane kazne, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Kod izvršenja na osnovu izvršne isprave, ukoliko se stranka, kojoj pismeno treba dostaviti, ne nalazi na adresi naznačenoj u prijedlogu, niti na adresi, odnosno sjedištu, prijavljenoj kod nadležnog organa, dostava odluka navedenih u stavu 1 ovog člana vrši se posredstvom oglasne ploče Osnovnog suda.

(3) Pravnom licu koji je upisan u sudski ili drugi upisnik i odgovornom fizičkom licu u tom pravnom licu, dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta upisanog u upisniku. Ako se pravno lice ne nalazi ni na jednoj od tih adresa, dostava pismena vrši se posredstvom oglasne ploče Osnovnog suda.

(4) Odredbe stava 3 ovog člana primjenjuju se i na odgovorna lica u pravnom licu kada se u vezi sa njihovim svojstvom odgovornog lica, izvršenje odobrava i prema njima.

(5) Odredbe stava 3 ovog člana primjenjuju se i na fizička lica koja obavljaju određenu upisanu djelatnost (samostalni preduzetnici, advokati, notari itd.) kada se tim licima dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.

(6) Ako se određenim licima, na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika Osnovnog suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upućuje sud polažu se za njih u potrebne pretince i za to određena područja u Osnovnom sudu. Dostave obavlja službeno lice Osnovnog suda. Pismeno, koje se dostavlja posredstvom pretinca, ne smije biti dostupno licima kojima se dostavlja prije nego što potpišu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama u kojima se dostavljaju preko pošte. Kod preuzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena priložena u pretinac.

(7) Na svakom pismenu koje se dostavlja na način predviđen u stavu 6 ovog člana, naznačit će se dan kada je uložen u pretinac lica kojem se dostava tako obavlja. Ako pismeno ne bude podignuto u roku od osam (8) dana, dostava će se obaviti poštom ili na drugi način propisan zakonom.

(8) Predsjednik Osnovnog suda će povući odobrenje iz stava 6 ovog člana, ako utvrdi da lice, kojem se dostava izvršava posredstvom pretinca, neredovno preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave.

(9) Kada je ovim zakonom predviđeno da se dostava ili neka druga radnja obavlja posredstvom notara, dostava, odnosno druga radnja, obavlja se tako da notar, na zahtjev ovlaštenog lica ili organa posredstvom pošte ili neposredno, dostavlja pismeno ili obavi drugu radnju i o tome sastavlja zapisnik i njegov ovjereni prepis dostavlja Osnovnom sudu.

(10) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, pismena dostavlja strankama i ovlaštenim licima posredstvom pošte ili neposredno.

(11) Troškovi dostavljanja iz stava 10 ovog člana ulaze u troškove izvršenja.

(12) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, prilikom dostavljanja iz ovog zakona, ima prava i dužnosti sudskog dostavljača.

Član 13. (Sastav suda i odluke)

(1) Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac Osnovnog suda, a o žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud).

(2) Ukoliko se o prinudnom ispunjenju ili obezbjeđenju nekih potraživanja odlučuje u parničnom, krivičnom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojem vodi taj sudski postupak.

(3) Stručnom saradniku se, po ovlaštenju sudije, može povjeriti preduzimanje radnji i donošenje odluka u izvršnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(4) Odluke u izvršnom postupku i u postupku obezbjeđenja sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.

(5) Zaključkom se izdaje nalog sudskom izvršiocu za provođenje svih ili pojedinih radnji u izvršnom postupku, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izričito predviđeno ovim zakonom.

Član 14. (Rokovi za postupanje)

(1) Osnovni sud je dužan o prijedlogu za dozvolu izvršenja odlučiti u roku od osam (8) dana, računajući od dana podnošenja prijedloga, a o prigovoru na rješenje o dozvoli izvršenja, u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana prijema žalbe.

Član 15. (Pravni lijekovi)

(1) Redovni pravni lijekovi u izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja su prigovor i žalba, izuzev ako ovim zakonom nisu isključeni.

(2) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti prigovor, a žalba kada je to ovim zakonom određeno.

(3) Prigovor se izjavljuje u roku od osam (8) dana, računajući od dana dostavljanja rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. O prigovoru odlučuje sudija Osnovnog suda koji je donio rješenje u prvom stepenu.

(4) Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba u roku od osam (8) dana, računajući od dana dostavljanja. O žalbi odlučuje Apelacioni sud.

(5) Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka, ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do donošenja odluke Osnovnog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje provodi naplatom s transakcijskog računa pravnog lica ili samostalnog preduzetnika, ili fizičkog lica koje samostalno obavlja djelatnost, u korist tražioca izvršenja, kao imaoca istog takvog računa, kao i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom, do namirenja će doći prije donošenja odluke po prigovoru.

(6) Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek.

Član 16. (Izvršnost i pravosnažnost)

(1) Rješenje protiv kojeg nije, u zakonom određenom roku, izjavljen prigovor, postaje izvršno i pravosnažno.

(2) Rješenje protiv kojeg je prigovor odbijen, postaje izvršno, a ukoliko protiv takvog rješenja nije dopuštena žalba i pravosnažno.

(3) Rješenje kojim je prigovor odbijen postaje pravosnažno ako žalba ne bude izjavljena u roku ili ako žalba bude odbijena.

(4) Ukoliko je ovim zakonom određeno da se protiv rješenja donesenog u prvom stepenu, umjesto prigovora, može izjaviti žalba, to rješenje postaje izvršno, a pravosnažno postaje propuštanjem roka za izjavljivanje žalbe ili ako žalba bude odbijena.

Član 17. (Vanredni pravni lijekovi i povraćaj u prijašnje stanje)

(1) Protiv pravosnažnog rješenja donesenog u postupku izvršenja i obezbjeđenja nije dozvoljena revizija niti ponavljanje postupka.

(2) Povraćaj u prijašnje stanje dozvoljen je samo zbog propuštanja roka za prigovor i žalbu na izvršno rješenje o izvršenju.

Član 18. (Troškovi postupka)

(1) Troškove postupka u vezi s određivanjem i provođenjem izvršenja i obezbjeđenja prethodno snosi tražilac izvršenja, odnosno predlagač obezbjeđenja.

(2) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja, dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti izvršenje, odnosno postupak obezbjeđenja ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima zavisi preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja neće provesti.

(3) Troškove postupka koji je pokrenut po službenoj dužnosti prethodno podmiruje sud iz svojih sredstava.

(4) Izvršenik odnosno protivnik obezbjeđenja dužan je tražiocu izvršenja odnosno predlagaču obezbjeđenja nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za izvršenje ili obezbjeđenje.

(5) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja dužan je izvršeniku odnosno protivniku obezbjeđenja nadoknaditi neosnovano prouzrokovane troškove.

(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana završetka postupka.

(7) O troškovima postupka odlučuje sud u izvršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, izvršenje radi njihova ostvarenja.

(8) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja, može, već u izvršnom prijedlogu za izvršenje ili prijedlogu za obezbjeđenje, zatražiti da se radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi izvršenje protiv izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja. Na osnovu takvog rješenja o izvršenju, sud će provesti mjere kojima se u korist tražioca izvršenja, odnosno predlagača obezbjeđenja na dijelovima imovine izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja, zasnivaju prava kojim se obezbjeđuje buduće namirenje troškova postupka.

Član 19. (Novčana kazna)

(1) Kada je ovim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo izvršenja, može se izreći fizičkom licu u iznosu od 100,00 KM do 5.000,00 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, novčana kazna, u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM, može se izreći i odgovornom licu u pravnom licu.

(3) Novčana kazna iz stava 1 i stava 2 može se ponovo izricati, ako izvršenik ne postupi po ponovljenom nalogu suda ili nastavi da postupa protivno zabrani.

(4) Prije izricanja novčane kazne, sud će izvršeniku omogućiti da se izjasni, a po potrebi, održat će i ročište radi izvođenja dokaza.

(5) Novčanu kaznu, rješenjem izriče sudija Osnovnog suda, vodeći, pri odmjeravanju visine kazne, računa o ekonomskoj snazi izvršenika, značenju njegove radnje koju je morao obaviti, te o drugim okolnostima slučaja. Rješenjem se određuje i rok plaćanja.

(6) Lice kojem je novčana kazna izrečena može, u roku od osam (8) dana, računajući od dana prijema rješenja, izjaviti prigovor protiv rješenja kojim mu je izrečena novčana kazna.

(7) Lice kojem je novčana kazna izrečena u skladu s odredbama ovog člana, snosi sve troškove nastale izricanjem i izvršenjem novčane kazne.

(8) Nakon izvršnosti rješenja, novčanu kaznu naplaćuje, po službenoj dužnosti, Osnovni sud u korist budžeta Distrikta. Troškovi izvršenja terete predračunska sredstva Osnovnog suda, a naknada ovih troškova, koje sud određuje zaključkom, izvršava se u postupku prinudne naplate novčane kazne.

(9) Novčana kazna prema odredbama ovog člana može se izreći i izvršiti prema izvršeniku i drugim fizičkim i pravnim licima, kao i odgovornim licima u pravnom licu i u slučaju da odbiju dati podatke o imovini izvršenika, kao i kada svojim radnjama i postupcima, protivno sudskom nalogu ili zabrani, skrivaju, oštećuju ili uništavaju imovinu izvršenika ili ometaju sud u provođenju izvršnih radnji.

(10) Novčana kazna, izrečena prema odredbama stavova od 1 do 10 ovog člana, ne može se pretvarati u kaznu zatvora.

(11) Odredbe ovog člana ne mogu se primjenjivati ako je izvršenik Bosna i Hercegovina i njeni entiteti, Distrikt, kantoni, grad, općina i upravne organizacije, te organi ovih pravnih lica, ali se shodno primjenjuju odredbe o kažnjavanju odgovornih lica, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 20. (Jemstvo)

(1) Kad ovaj zakon propisuje davanje jemstva, jemstvo se daje u gotovini. Sud može odobriti davanje jemstva u obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira, te dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.

(2) Bosna i Hercegovina i njeni entiteti, Distrikt, kantoni, gradovi i opštine i njihovi organi i službe nisu dužni dati jemstvo kad u postupku učestvuju kao stranke.

(3) Na datom jemstvu protivna stranka stiče zakonsko založno pravo.

(4) Ako sud u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja odluči o pravu protivne stranke na naknadu štete ili troškova postupka u vezi s radnjom zbog čijeg preduzimanja je jemstvo dato, na njezin će prijedlog, istim rješenjem, odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog jemstva.

Član 21. (Izvršenje odluke stranog suda)

(1) Izvršenje odluke stranog suda može se odrediti i provesti samo na osnovu pravosnažno priznate odluke stranog suda.

(2) Sudovi Bosne i Hercegovine i entiteta Bosne i Hercegovine u smislu stava 1 ovog člana ne smatraju se stranim sudovima.

Član 22. (Izvršenje na imovini strane države)

Na imovini strane države i međunarodne organizacije u Distriktu ne može se odrediti izvršenje ili osiguranje bez prethodne pismene saglasnosti Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, osim ako je strana država ili međunarodna organizacija pristala na izvršenje odnosno obezbjeđenje.

Član 23. (Primjena odredaba drugih zakona)

(1) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o parničnom postupku), ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Izuzeće sudije može se zahtijevati najkasnije do odluke po prigovoru na rješenje o dozvoli izvršenja, a izuzeće službenog lica najkasnije do preduzimanja prve radnje u izvršnom postupku.

(3) Na materijalno-pravne pretpostavke i posljedice provođenja izvršnog postupka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi i odredbe drugih zakona.

(4) O izuzeću sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru, odlučuje sudija.

II - IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA (čl. 24-42)

Član 24. (Osnove za određivanje izvršenja)

Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 25. (Izvršna isprava)

(1) Izvršne isprave su:

1) izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba,

2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku, ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno,

3) izvršna notarski obrađena isprava,

4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.

(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1 ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.

Član 26. (Odluka, poravnanje i notarska isprava)

(1) Sudskom odlukom, prema ovom zakonu, smatra se presuda, rješenje, te druga odluka donesena u postupku pred sudom i arbitražom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba zaključena u postupku pred sudom i arbitražama.

(2) Odlukom u upravnom postupku, prema ovom zakonu, smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli upravni organi i službe ili pravno lice s javnim ovlaštenjima, a nagodbom u upravnom postupku smatra se nagodba zaključena u smislu Zakona o upravnom postupku.

(3) Notarska isprava je izvršna isprava ukoliko je sačinjena u formi notarski obrađene isprave, ukoliko je dužnik u njoj pristao na neposredno izvršenje obaveze o kojoj stranke mogu zaključiti poravnanje (nagodbu) i ukoliko ima svojstvo izvršnosti prema propisima koji uređuju izvršnost takve isprave.

Član 27. (Izvršnost odluke)

(1) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje izvršna je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke izvršeniku, a završava se istekom posljednjeg dana određenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) izvršna je ako je postala pravosnažna, osim ako je u izvršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja izvršenika s njegovom obavezom.

(3) Odluka donesena u upravnom postupku izvršna je ako je postala izvršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

(4) Na osnovu izvršne odluke koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

(5) Izvršenje će se odrediti na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnažna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili neki drugi pravni lijek ne zadržava izvršenje odluke.

Član 28. (Izvršnost sudske odluke koja nije postala pravosnažna)

(1) Prvostepena sudska odluka, kojom se fizičkom licu, koje ne obavlja registrovanu djelatnost, nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 1.000,00 KM, odnosno kojom se fizičkom licu koje obavlja registrovanu djelatnost, ili pravnim licima u pravnoj stvari u vezi s tom djelatnošću nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 5.000,00 KM, postaje izvršna u roku od tri (3) dana računajući od dana dostavljanja te odluke licu kojem je naložena isplata. Žalba protiv takve odluke ne odgađa izvršenje.

(2) Ako se u sudskoj odluci nekom od lica iz stava 1 ovog člana nalaže samo da nadoknadi troškove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u stavu 1 ovog člana, žalba protiv takve odluke o nadoknadi troškova postupka ne odgađa izvršenje.

Član 29. (Izvršnost nagodbe)

(1) Sudska odnosno upravna nagodba izvršna je ako je potraživanje koje se prema njoj treba ispuniti dospjelo.

(2) Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o nagodbi, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom ispravom.

(3) Dospjelost koja se ne može dokazati na način iz stava 2 ovog člana dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.

(4) Na osnovu nagodbe koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Član 30. (Izvršnost notarske isprave)

(1) Na osnovu notarske isprave, koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

(2) Na izvršnost notarske isprave na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona koje važe za izvršnost poravnanja.

Član 31. (Podobnost izvršne isprave za izvršenje)

(1) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

(2) Ako je izvršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje.

(3) Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok određuje se rješenjem o izvršenju.

(4) U slučaju iz stava 3 ovog člana sud će predloženo izvršenje odrediti uz uslov da izvršenik u roku koji mu je određen ne ispuni svoju obavezu.

(5) Ako je, prema izvršnoj ispravi, tražilac izvršenja ovlašten odrediti obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja, tražilac izvršenja će obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja odrediti u prijedlogu za izvršenje.

(6) Ako je prema izvršnoj ispravi treće lice ovlašteno odrediti obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja, smatrat će se da je to lice odredilo obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja ako je to učinio u javnoj ispravi ili u notarski ovjerenoj ispravi.

(7) Odredbe stavova 3 i 4 ovog člana ne primjenjuju se u postupku izvršenja na osnovu izvršne notarske isprave.

Član 32. (Naplata zateznih kamata)

(1) Ako se nakon donošenja odluke ili zaključenja nagodbe izmijenila ili zatezna kamata, ili stopa zatezne kamate sud će, na prijedlog bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donošenje takvog rješenja može se podnijeti do završetka izvršnog postupka.

(2) Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u izvršnoj ispravi, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno zaključenja nagodbe do naplate.

(3) Na prijedlog tražioca izvršenja sud će odrediti naplatu zateznih kamata na troškove izvršnog postupka i postupka obezbjeđenja po propisanoj stopi od dana kada su ti troškovi prouzrokovani odnosno plaćeni, do dana naplate.

Član 33. (Vjerodostojna isprava)

(1) Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.

(2) Vjerodostojna isprava je, prema ovom zakonu, mjenica i ček s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja, i računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije, odvoz smeća i radio-televizijske takse radio-televizijskih servisa za posjedovanje radio ili televizijskog prijemnika, usluga telefonskih operatera, naplate javnog parkinga i naknade za održavanje zajedničkih prostorija.

(3) Vjerodostojna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

Član 34. (Angažovanje izvršioca po ugovoru)

(1) Za izvršenje novčanih potraživanja po osnovu računa ili izvoda iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuku vode, toplotne energije, odvoza smeća, za cijenu usluge korištenja javnih parkirališta i radio-televizijske takse radio-televizijskih servisa za posjedovanje radio ili televizijskog prijemnika, na prijedlog tražioca izvršenja, Osnovni sud će angažovati izvršioca po ugovoru, pod uslovom da tražilac izvršenja na depozit Osnovnog suda izvrši uplatu troškova izvršnog postupka, određenih od strane Osnovnog suda.

(2) Ukoliko tražilac izvršenja ne izvrši uplatu iz stava 1 ovog člana u roku od petnaest (15) dana od dana dostavljanja zaključka i u iznosu određenom od strane Osnovnog suda, Osnovni sud će obustaviti izvršni postupak.

(3) Izvršilac po ugovoru izvršenje može sprovesti na pokretnim stvarima izvršenika.

Član 35. (Opći i posebni uslovi za izvršioca po ugovoru)

(1) Za izvršioca po ugovoru Osnovni sud će angažovati fizičko lice koje ispunjava najmanje opće i posebne uslove propisane za sudskog izvršioca.

(2) Predsjednik Osnovnog suda će izvršiocu po ugovoru izdati valjanu ispravu kojom dokazuje svoj identitet i ovlaštenja.

(3) Na izvršioca po ugovoru primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na sudskog izvršioca.

(4) Pravosudna komisija će u roku od šezdeset (60) dana, računajući od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti pravilnik kojim se propisuje način i postupak angažovanja izvršioca po ugovoru, kao i oblik i sadržaj isprave iz stava 2 ovog člana.

Član 36. (Nagrada i naknada za izvršioca po ugovoru)

(1) Visinu nagrade i naknade izvršiocu po ugovoru utvrdit će Pravosudna komisija posebnom odlukom, koju će donijeti u roku od šezdeset (60) dana, računajući od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Za eventualnu štetu, pričinjenu trećim licima u postupku izvršenja, izvršilac po ugovoru odgovara po općim pravilima o odgovornosti za naknadu štete.

Član 37. (Prelaz potraživanja ili obaveze)

(1) Izvršenje se određuje i na prijedlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao tražilac izvršenja ako ono javnom ili ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je potraživanje na njega preneseno ili da je na njega na drugi način prešlo. Ako se prenos ne može dokazati na taj način, prijenos potraživanja dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

(2) Izvršenje se određuje i protiv trećeg lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao izvršenik ako tražilac izvršenja javnom, ili, po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, dokaže da je to lice na zakonit način preuzelo dug iz izvršne isprave, ili je taj dug prema zakonu obavezno da izmiri. Ako se obaveza trećeg lica na ispunjenje duga ospori, stranke prije izvršenja to pitanje moraju razriješiti u parničnom postupku.

Član 38. (Uslovna i uzajamna obaveza)

(1) Izvršenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze tražioca izvršenja ili od nastupanja nekog uslova, određuje se ako tražilac izvršenja javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je obavezu ispunio odnosno da je uslov nastupio.

(2) Ispunjenje obaveze odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku, ako tražilac izvršenja nije u mogućnosti da to dokaže na način određen u stavu 1 ovog člana.

(3) Ako izvršenik u pravnom lijeku protiv rješenja o izvršenju istakne da tražilac izvršenja nije ispunio svoju obavezu, ili da nije obezbijedio njeno ispunjenje, ili da uslov nije nastupio, sud će o ispunjenju obaveze tražioca izvršenja, odnosno o nastupanju uslova, odlučiti u izvršnom postupku, izuzev ako odluka o tome zavisi o utvrđenju spornih činjenica.

(4) Ako odluka iz stava 3 ovog člana zavisi o utvrđenju spornih činjenica, sud će o pravnom lijeku iz stava 3 ovog člana odlučiti u izvršnom postupku, ako su te činjenice općepoznate, ako se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim pretpostavkama ili ako tražilac izvršenja dokaže ispunjenje ili obezbjeđenje svoje obaveze, odnosno nastupanje uslova, javnom ispravom ili javno ovjerenom privatnom ispravom. U ostalim slučajevima sud će obustaviti izvršni postupak.

(5) Ako je izvršenik po izvršnoj ispravi dužan da ispuni obavezu, uz uslov da se istovremeno ispuni obaveza prema njemu, sud će odrediti izvršenje ako tražilac izvršenja podnese dokaz da je obezbijedio ispunjenje svoje obaveze.

(6) Smatra se da je tražilac izvršenja ispunio svoju obavezu, odnosno obezbijedio ispunjenje svoje obaveze, ako je predmet obaveze položio kod suda ili notara u depozit, ili u istom cilju postupio na drugi pogodan način, ako to nije u suprotnosti sa sadržajem obaveze utvrđene izvršnom ispravom.

(7) Tražilac izvršenja koji u izvršnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama prethodnih stavova ovog člana, da je ispunio svoju obavezu, da je obezbijedio njeno ispunjenje, odnosno da je nastupio uslov, može pokrenuti parnicu radi utvrđenja da je, na osnovu izvršne isprave, ovlašten tražiti bezuslovno izvršenje radi ostvarenja svog potraživanja.

Član 39. (Alternativna obaveza po izboru izvršenika)

(1) Ako izvršenik ima pravo na osnovu izvršne isprave birati između više predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obavezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena određuje tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje.

(2) Izvršenik ima pravo izbora i nakon podnošenja prijedloga za izvršenje, ali ono prestaje čim se tražilac izvršenja namiri u skladu sa svojim prijedlogom.

(3) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato što je izvršenik, u skladu s odredbama stava 2 ovog člana, nakon pokretanja postupka, ispunio svoju obavezu drugim predmetom.

Član 40. (Fakultativno ovlaštenje izvršenika)

(1) Izvršenik kojem je izvršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obaveze uz pravo da se od ispunjenja te obaveze može osloboditi ispunjenjem nekog drugog činjenja određenog u izvršnoj ispravi može to činjenje ispuniti sve dok tražilac izvršenja nije makar i djelimično primio ispunjenje obaveze.

(2) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato što je izvršenik nakon njegovog pokretanja umjesto dužne obaveze ispunio drugo činjenje određeno u izvršnoj ispravi.

Član 41. (Prekid postupka)

(1) Sud ne može prekinuti izvršni postupak da bi sačekao odluku nadležnog suda ili drugog organa o prethodnom pitanju.

(2) U drugim slučajevima nastupa prekid postupka, predviđen odredbama Zakona o parničnom postupku, ali sud može, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, odlučiti da postupak nastavi, imenovanjem privremenog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg dolazi do prekida postupka, na način da:

1) U slučaju smrti tražioca izvršenja koji nema opunomoćenika ili zakonskog zastupnika, svaki od nasljednika ili zainteresovanih lica može predložiti da dok traje nasljednička zajednica, sud, na trošak predlagača, postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi. Sud će imenovati privremenog zastupnika u roku od osam (8) dana od podnošenja zahtjeva. Ako ovakav prijedlog nasljednika ili zainteresovanih lica ne uslijedi u roku od trideset (30) dana od dana pravosnažnosti rješenja o prekidu postupka zbog smrti tražioca izvršenja, sud će obustaviti postupak.

2) U slučaju smrti izvršenika koji nema opunomoćenika ili zakonskog zastupnika sud će nasljednicima, ako to predloži tražilac izvršenja, u roku od petnaest (15) dana od dana kada je primio obavijest suda o smrti izvršenika, postaviti privremenog zastupnika na trošak tražioca izvršenja, po pravilu, iz reda lica koja su u posjedu imovine koja je predmet izvršenja i nastaviti postupak. Sud imenuje privremenog zastupnika u roku od osam (8) dana od podnošenja zahtjeva. Ako ovlašteno lice ne predloži nastavak postupka u ostavljenom roku, sud će obustaviti postupak.

(3) Konačni troškovi tražioca izvršenja iz stava 2 ovog člana namiruju se iz imovine izvršenika.

(4) Nakon prestanka nasljedničke zajednice svako od nasljednika može preuzeti postupak prijavom izvršnom sudu. O preuzimanju postupka i razrješavanju privremenog zastupnika sud odlučuje zaključkom.

Član 42. (Potvrda o izvršnosti)

(1) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi Osnovnom sudu, a on o potraživanju nije odlučivao u prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvršna isprava, u originalu ili ovjerenom prepisu, na koji je stavljena potvrda o izvršnosti.

(2) Potvrdu o izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.

(3) Izuzetno od odredbi stavova 1 i 2 ovog člana, izvršna isprava notara na osnovu koje je podnesen prijedlog za dozvolu izvršenja, ne mora biti snabdjevena potvrdom o izvršnosti, već se njena izvršnost određuje prema odredbama Zakona o notarima.

(4) Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukinut će rješenjem isti sud, odnosno organ, na prijedlog izvršenika koji mora biti podnesen u roku od osam (8) dana od dana prijema rješenja o izvršenju.

(5) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi na osnovu vjerodostojne isprave, prilaže se ta isprava u originalu ili ovjerenom prepisu.

III - PREDLAGANJE I ODREĐIVANJE IZVRŠENJA (čl. 43-52)

Član 43. (Prijedlog za izvršenje)

(1) Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži sredstvo kojim izvršenje treba provesti, jedinstveni matični broj građana za fizička lica, odnosno jedinstveni identifikacioni broj za pravna lica, predmet izvršenja, ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provođenje izvršenja.

(2) Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora sadržavati:

1) izvršni zahtjev iz stava 1 ovog člana i

2) zahtjev da sud obaveže izvršenika da u roku od osam (8) dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri (3) dana po dostavi rješenja, namiri potraživanja, zajedno s odmjerenim troškovima.

(3) Ako se traži izvršenje na pokretnim stvarima, u prijedlogu za izvršenje ne moraju biti bliže naznačene te stvari.

(4) U prijedlogu za izvršenje na novčanim potraživanjima izvršenika može se naznačiti predmet izvršenja koji sud može pribaviti putem automatizovane pretrage u bazama podataka na kojima ima pristup, te provesti izvršenje radi namirenja potraživanja.

(5) U slučaju iz stava 4 ovog člana, prijedlog za izvršenje mora sadržavati i alternativno sredstvo i predmet izvršenja radi nesmetanog provođenja izvršnog postupka u situacijama kada ne postoji mogućnost automatizovane pretrage, ili u slučaju nepostojanja pozitivnog rezultata pretrage.

Član 44. (Dužnost davanja podataka o izvršeniku)

(1) Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezna uprava Distrikta dužni su, u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak ili postupak obezbjeđenja, ili za postupak koji je u toku, dati podatke o tome da li je neko fizičko lice osiguranik u tom Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li penziju, invalidninu ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vode evidenciju.

(2) Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i nadležno odjeljenje Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine dužni su u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak ili postupak obezbjeđenja, ili za postupak koji je u toku, iz evidencije o motornim vozilima dati podatke o tome je li neko lice upisano kao vlasnik motornog vozila, te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju motornog vozila i postojanju tereta na tom vozilu.

(3) Banka, druga finansijska institucija ili druga organizacija ovlaštena za vođenje glavnih računa poslovnih subjekata ili druga agencija dužna je, u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak ili postupak obezbjeđenja, ili za postupak koji je u toku, dati podatke: o računu fizičkog lica, o računu za redovno poslovanje nekog poslovnog subjekta, a ako ih ima više - o računu za redovno poslovanje kojeg je taj subjekt odredio kao račun na kojem će se izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata obezbjeđenja plaćanja, te nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih izvršnih isprava (glavni račun).

(4) Zemljišnoknjižni ured te Ured za katastar nekretnina je dužan, u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak, ili za postupak koji je u toku, izdati zemljišnoknjižni izvadak, odnosno kopiju posjedovnih listova, koje vodi za fizičko ili pravno lice.

(5) Lica i organi iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovoga člana nisu dužni postupiti po zahtjevu lica koje traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.

(6) Na zahtjev suda, lice za koje tražilac izvršenja koji učini vjerovatnim da je izvršenikov dužnik ili da se neki dijelovi izvršenikove imovine nalaze kod njega, dužno je u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, izjasniti se o tome ima li izvršenik i kakvo potraživanje protiv njega, odnosno nalaze li se i koji dijelovi izvršenikove imovine kod njega.

(7) Podnosilac zahtjeva iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovoga člana dužan je, u zahtjevu za davanje podataka, navesti potraživanje radi čijeg će ostvarenja ili obezbjeđenje pokrenuti izvršni postupak, odnosno postupak obezbjeđenja, te priložiti ispravu na kojoj se ona zasniva.

(8) Lica i organi iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovog člana ne smiju obavijestiti izvršenika o tome da su traženi podaci o njegovoj imovini.

(9) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz stavova 1, 2, 3, 4 i stava 6 ovog člana, ukoliko je ispunio uslove iz stava 5 i stava 7 ovog člana.

(10) Lice koje je pribavilo podatke iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovog člana može ih koristiti isključivo za potrebe izvršnog postupka, uz obavezu čuvanja tih podataka kao službene tajne.

Član 45. (Izjava izvršenika s popisom imovine)

(1) Ako se stvari radi čije se predaje ili isporuke izvršenje vodi nisu uspjele pronaći kod izvršenika, izvršenik mora, na prijedlog tražioca izvršenja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava).

(2) Ako je izvršenje radi naplate novčanog potraživanja ostalo bez uspjeha zato što se nisu našli predmeti izvršenja na kojima bi se izvršenje moglo provesti, ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje tražiočevog potraživanja s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su već opterećeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje druga lica traže za sebe, izvršenik mora, na prijedlog tražioca izvršenja, podnijeti sudu popis svoje imovine (lični popis imovine izvršenika). Taj je popis izvršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu sud odredi rješenjem iz stava 7 ovoga člana, u dva primjerka s odgovarajućim prilozima.

(3) Tražilac izvršenja je dužan uz prijedlog iz stava 2 ovoga člana dostaviti dokaze o postupanju po odredbi člana 44 ovoga zakona, dok će u protivnom njegov prijedlog biti odbačen.

(4) U popisu iz stava 2 ovoga člana izvršenik mora naznačiti:

a) gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,

b) gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,

c) prema kome ima kakvo novčano ili koje drugo potraživanje,

d) koja druga prava čine njegovu imovinu,

e) ima li na računima i kod koga novčana sredstva,

f) prima li i od koga platu ili penziju, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,

g) ima li kakvu drugu imovinu.

(5) U popisu iz stava 2 ovoga člana izvršenik mora navesti podatke o pravnoj i činjeničnoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stava 3 ovoga člana te o dokazima, posebno ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud može zatražiti od izvršenika da da i druge podatke na osnovu kojih bi se imovina mogla pronaći.

(6) U izjavama iz stavova 1 i 2 ovoga člana, koju će potpisati pred sudom, izvršenik će potvrditi da su podaci koje je dao tačni i potpuni i da ništa od svoje imovine nije zatajio.

(7) Pravosudna komisija Distrikta propisat će obrazac izjava iz stavova 1 i 2 ovoga člana.

(8) O prijedlogu za davanje izjave izvršenika s popisom imovine sud odlučuje rješenjem kojim će izvršeniku zaprijetiti novčanom kaznom ako ne postupi u skladu s nalogom suda (član 19).

(9) Izvršenik izjavu daje javno na ročištu pred sudom.

(10) Ročište pred sudom održat će se i radi rasprave i potvrđivanja datog popisa imovine izvršenika.

(11) Na javno ročište iz stavova 9 i 10 ovoga člana pozivaju se izvršenik i tražilac izvršenja, a oglas o ročištu objavit će se i na oglasnoj ploči Osnovnog suda. O tim će se ročištima sastaviti zapisnik.

(12) Ako izvršenik ne dođe na ročišta iz stavova 9 i 10 ovoga člana bez naročito opravdanoga razloga ili ako odbije dati izjavu o svojoj imovini ili sačiniti popis imovine, sud će mu izreći novčanu kaznu i zaprijetiti mu novim novčanim kaznama koje će izricati sve dok izvršenik ne postupi po nalogu suda.

(13) Odredbe stavova od 1 do 12 ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuju i prema odgovornim licima u izvršeniku pravnom licu.

(14) Radi prikupljanja podataka o imovini sud može, na prijedlog tražioca izvršenja, saslušati i druga lica kao svjedoke, odnosno zatražiti izjašnjenje od drugih lica ili organa.

(15) Ako tražilac izvršenja učini vjerovatnim da se, u međuvremenu, stanje stvari bitno izmijenilo, sud može ponovo naložiti izvršeniku davanje izjave izvršenika odnosno popisa imovine izvršenika po pravilima prethodnih stavova ovoga člana.

(16) Za davanje neistinitih ili nepotpunih izjava i popisa imovine izvršenik i odgovorna lica u izvršeniku pravnom licu odgovaraju kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.

(17) Lica ili organi iz stava 14 ovoga člana odgovaraju za davanje netačnih ili nepotpunih obavještenja kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.

Član 46. (Povlačenje i ograničenje prijedloga)

(1) Tražilac izvršenja može, tokom postupka, bez pristanka izvršenika, povući, u cijelosti ili djelimično, prijedlog za izvršenje.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično.

(3) Povlačenje prijedloga ne sprečava tražioca izvršenja da podnese novi prijedlog za izvršenje.

Član 47. (Rješenje o izvršenju)

(1) U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni izvršna, odnosno vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja, te drugi podaci potrebni za provođenje izvršenja.

(2) Ukoliko je rješenjem o izvršenju određena i naplata kamata, obračun kamate o trošku tražioca izvršenja obavit će izvršni sud, osim kada se naplata vrši na sredstvima na računima kod banaka ili drugih pravnih subjekata koji vrše zapljenu sredstava po nalogu suda. U tom slučaju obračun kamate bit će izvršen na teret izvršenika.

(3) Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave sud će:

1. odrediti izvršenje radi ostvarenja tih potraživanja i

2. obavezati izvršenika da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po prijemu rješenja, namiri potraživanja, zajedno s odmjerenim troškovima.

(4) Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati stavljanjem pečata na prijedlog za izvršenje.

(5) Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputu o pravnom lijeku, koji strankama stoji na raspolaganju.

(6) Sud neće po službenoj dužnosti odbiti izvršni zahtjev zasnovan na pravosnažnoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili notarskoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde izvršnosti u vrijeme odlučivanja odnosno neće odbiti izvršni zahtjev samo zato što potraživanje nije steklo svojstvo izvršnosti i zato što te isprave, u vrijeme odlučivanja o izvršnom prijedlogu, nisu stekle svojstvo izvršnosti, ako su to svojstvo stekle naknadno.

(7) Rješenje kojim se prijedlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.

Član 48. (Dostavljanje rješenja o izvršenju)

(1) Rješenje o izvršenju dostavlja se tražiocu izvršenja i izvršeniku. O donošenju rješenja o izvršenju sud će istovremeno obavijestiti i poznatog založnog povjerioca.

(2) Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvršenje doneseno prije nego što je izvršeniku bilo omogućeno da se o njemu izjasni, dostavlja se samo tražiocu izvršenja, a sud nije obavezan dostaviti ga izvršeniku.

(3) Ukoliko za namirenje svog potraživanja tražilac izvršenja predloži izvršenje na imovini u kojoj izvršenik ima pravo suvlasništva ili zajedničkog vlasništva, sud će o donošenju rješenja o izvršenju obavijestiti sve suvlasnike odnosno nosioce prava zajedničkog vlasništva.

(4) Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se i izvršenikovom dužniku, a rješenje o izvršenju na sredstvima na računu izvršenika dostavlja se i banci, odmah po donošenju radi pljenidbe sredstava izvršenika, a namirenje se odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru, osim kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje sprovodi naplatom sa transakcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa kao tražioca izvršenja u skladu s članom 15 stavom 5 ovog zakona.

(5) Rješenje o izvršenju, doneseno na osnovu vjerodostojne isprave, dostavlja se banci tek pošto postane pravosnažno, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice i čeka s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva.

(6) Rješenje o izvršenju doneseno na osnovu mjenice i čeka dostavlja se odmah po donošenju radi pljenidbe sredstava na računu izvršenika.

(7) Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se izvršeniku prilikom preduzimanja prve izvršne radnje. Ukoliko se pokretna stvar ne nalazi u posjedu izvršenika, rješenje o izvršenju se dostavlja i licu kod kojeg se stvar nalazi.

(8) Ako Osnovni sud nije nadležan za sprovođenje izvršenja, svoje rješenje o dozvoli izvršenja dostavit će nadležnom sudu radi sprovođenja izvršenja.

Član 49. (Dostavljanje obavještenja)

(1) Dostavljanje rješenja i obavještenja iz člana 48 ovog zakona vrši se po pravilima o dostavi, propisanih članom 12 ovog zakona.

(2) Obavještenje o visini troškova izvršnog postupka dostavlja se istovremeno prilikom uručenja rješenja o izvršenju izvršeniku, a po pravilima o dostavi, propisanih članom 12 ovog zakona.

Član 50. (Izvršenje na osnovu nepravosnažnog rješenja o izvršenju)

(1) Izvršenje se provodi i prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju ako za pojedine izvršne radnje ovim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se provesti prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju.

(3) Prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju potraživanje ne može biti prinudno ispunjeno.

Član 51. (Granice izvršenja)

(1) Izvršenje se sprovodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.

Član 52. (Vrijeme sprovođenja izvršenja)

(1) Izvršenje se sprovodi radnim danom, u vremenu od 7 do 19 sati.

(2) Sud može, zaključkom, odrediti da se izvršenje sprovede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog.

(3) Vrijeme provođenja izvršne radnje određuje sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru i provodi je u rokovima određenim ovim zakonom, u zavisnosti od predmeta izvršenja.

IV - PROVOĐENJE IZVRŠENJA (čl. 53-57)

Član 53. (Sprovođenje izvršnih radnji od strane sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru)

(1) Po nalogu sudije, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, provodi sve ili pojedine izvršne radnje na način i u roku određenom u zaključku suda, u skladu sa ovim zakonom i pravilnikom o statusu, radu, odgovornosti i troškovima izlaska na teren sudskih izvršilaca.

(2) Sudski izvršilac odnosno izvršilac po ugovoru mora imati završeno stručno obrazovanje i položen stručni ispit, što će se regulisati pravilnikom o obrazovanju i stručnom ispitu za sudskog izvršioca i rukovodioca službe sudskih izvršilaca.

(3) Pravilnike iz stavova 1 i 2 ovog člana donijet će Pravosudna komisija Distrikta u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izvršnom postupku.

Član 54. (Obavještenje i nalozi sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru)

(1) Sudski izvršilac odnosno izvršilac po ugovoru u skladu sa ovim zakonom i pravilnikom o statusu, radu i odgovornosti i troškovima izlaska na teren sudskih izvršilaca, sačinjava i dostavlja obavještenje:

1) o pljenidbi,

2) o bezuspješnom postupku pljenidbe,

3) o vremenu sprovođenja izvršne radnje, kao i ostale obavijesti propisane pravilnikom.

(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, ako ocijeni da je to potrebno za provođenje izvršenja i po potrebi, dužan je uputiti nalog tražiocu izvršenja da obezbijedi radnu snagu, bravu, bravara, prevozno sredstvo za prevoz stvari, prostoriju za čuvanje stvari i drugo. Nalog tražioca izvršenja mora biti saopšten najkasnije osam dana prije sprovođenja izvršenja.

(3) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, dužan je uputiti poziv Sudskoj policiji, Policiji Distrikta, Centru za socijalni rad Brčko, kao organu starateljstva, Vatrogasnoj službi, Hitnoj pomoći, ako ocijeni da je njihovo prisustvo i učešće neposredno na terenu neophodno radi bezbjednog i sigurnog provođenja izvršne radnje, ili kada ocijeni da postoji rizik da će biti ugrožena druga lica ili sam sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru.

Član 55. (Rad sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru)

(1) Pretraživanje i ulazak u posjed izvršenikove imovine, u skladu sa ovim zakonom može se vršiti samo ako je to neophodno za postupak izvršenja.

(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, je dužan prilikom pretresa izvršenikovog stana ili odjeće koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvršnih radnji, postupati s dužnim obzirom prema ličnosti izvršenika i članova njegovog domaćinstva.

(3) Izvršnim radnjama u izvršenikovom stanu kojima ne prisustvuje izvršenik, njegov zakonski zastupnik, opunomoćenik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju prisustvovati dva punoljetna svjedoka.

(4) Izvršenje u prostoriji pravnog lica sprovodi se tako da sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, prije obavljanja izvršne radnje zatraži od zastupnika pravnog lica da on sam ili lice koje on odredi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik pravnog lica odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru, ili ako ga sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, ne zatekne u prostoriji pravnog lica prilikom preduzimanja izvršne radnje, radnju će sprovesti u prisustvu dva punoljetna svjedoka.

(5) Ako izvršnu radnju treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršenik ili njegov zastupnik nije prisutan ili neće prostoriju otvoriti, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, će uz upotrebu primjerenih sredstava, otvoriti prostoriju u prisustvu jednog punoljetnog svjedoka i policije.

(6) O obavljanju izvršnih radnji prema odredbama stavova od 3 do 5 ovog člana sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, sastavit će poseban zapisnik koji će potpisati pozvani svjedoci, a primjerak zapisnika ili obavijest o izvršenoj sudskoj radnji zakačit će na vrata stana, odnosno prostorije.

Član 56. (Ometanje sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru u radu)

(1) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, je ovlašten udaljiti lice koje ometa provođenje izvršenja, a prema okolnostima slučaja i zatražiti pomoć Sudske policije ili Policije Distrikta.

(2) Prilikom provođenja prisilnih radnji, predviđenih ovim zakonom, te radnje moraju biti nužne u postupku izvršenja, a upotrijebljena sila ili prinuda i proporcionalna okolnostima slučaja.

(3) U toku postupka izvršenja, predviđenog ovim zakonom, policija je dužna pružiti sudskom izvršiocu, odnosno izvršiocu po ugovoru, svu pomoć neophodnu za provođenje izvršenja. Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile prema licu koje ometa izvršenje.

(4) Pri postupanju policije po nalogu sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o Policiji Distrikta, odnosno Sudskoj policiji.

(5) U slučaju nepostupanja policije po zahtjevu sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru, za pružanje pomoći u provođenju izvršenja, sud je dužan o tome obavijestiti šefa Policije Distrikta, gradonačelnika Distrikta ili nadležno tijelo Skupštine Distrikta.

Član 57. (Nepravilnosti pri provođenju izvršenja)

(1) Stranka ili učesnik mogu, podneskom, tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, pričinio u provođenju izvršenja.

(2) U slučaju da su stranke ili učesnik podneskom tražili od Osnovnog suda da otkloni nepravilnosti iz stava 1 ovog člana, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, dužan je bez odlaganja, o tome obavijestiti Osnovni sud.

(3) Ako Osnovni sud utvrdi da je zahtjev iz stava 1 ovog člana osnovan, sam će otkloniti nepravilnosti ili će naložiti otklanjanje nepravilnosti koje su nastale radnjama sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru.

(4) Odluku iz stava 3 ovog člana Osnovni sud će donijeti u roku od osam (8) dana.

V - PRIGOVOR (čl. 58-62)

Član 58. (Prigovor)

(1) Rješenje o izvršenju može se pobijati prigovorom.

(2) Rješenje kojim je prijedlog za izvršenje odbačen ili odbijen tražilac izvršenja može pobijati samo žalbom.

(3) U pogledu sadržaja prigovora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o žalbi.

Član 59. (Razlozi za prigovor)

Prigovor protiv rješenja o izvršenju može se podnijeti iz razloga koji sprečavaju izvršenje, a naročito:

1) ako isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije izvršna isprava,

2) ako izvršna isprava nije stekla svojstvo izvršnosti,

3) ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena van snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,

4) ako su se stranke, javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave, sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti izvršenje,

5) ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje,

6) ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kom je mogućnost izvršenja ograničena,

7) ako tražilac izvršenja nije ovlašten tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave odnosno ako nije ovlašten tražiti izvršenje protiv izvršenika,

8) ako nije ispunjen uslov koji je određen izvršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,

9) ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je izvršenik nije više mogao uspješno istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja,

10) ako je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno ispunjenje potraživanja,

11) ako je nastupila zastarjelost potraživanja o čemu je odlučeno izvršnom ispravom.

Član 60. (Odgovor na prigovor)

(1) Prigovor protiv rješenja o izvršenju dostavlja se tražiocu izvršenja.

(2) Tražilac izvršenja može u roku od tri (3) dana, od dana dostavljanja prigovora, podnijeti odgovor na prigovor.

(3) Po prijemu odgovora na prigovor ili po isteku roka za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, ili donijeti rješenje bez određivanja ročišta, ili zakazati ročište za raspravljanje o prigovoru.

Član 61. (Rješenje o prigovoru)

(1) Rješenjem donesenim po prigovoru, prigovor se usvaja, ili odbija, ili se odbacuje kao neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen.

(2) Ako usvoji prigovor, sud će, prema okolnostima slučaja, obustaviti izvršenje u cijelosti ili djelimično i ukinuti sprovedene radnje.

Član 62. (Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave)

(1) Izvršenik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kom dijelu pobija to rješenje. Prigovor mora biti obrazložen.

(2) Ako u prigovoru nije određeno u kom dijelu se pobija, obim pobijanja će se cijeniti na osnovu obrazloženja.

(3) Neobrazložen prigovor sud će odbaciti.

(4) Ako se rješenje o izvršenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvrđeno postojanje potraživanja, prijedlog za izvršenje smatrat će se tužbom i u tom slučaju sud će postupati po odredbama parničnog postupka.

(5) Kada je podnesen prigovor iz stava 4 ovog člana, sud će odgoditi izvršenje i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda, ako tražilac izvršenja uspije sa tužbom.

(6) Prijedlog za nastavak postupka podnosi se u roku od trideset (30) dana od dana izvršnosti odluke parničnog suda, shodno odredbi člana 27 stava 1, stava 2, stava 4 i stava 5 ovog zakona. Ako tražilac izvršenja, u ovom roku ne stavi prijedlog za nastavak izvršenja, Osnovni sud će obustaviti izvršni postupak.

(7) Ako prvostepeni parnični sud odbije tužbeni zahtjev i ukine rješenje o izvršenju u pobijanom dijelu, naložit će obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda izvršni sud će rješenjem konstatovati da je izvršni postupak obustavljen i ukinut će provedene radnje u izvršnom postupku.

(8) Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, daljnji postupak nastavit će se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu izvršne isprave.

(9) Ako se prigovor iz stava 8 ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršeniku naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo tražiti izvršenje.

VI - PRIGOVOR TREĆEG LICA (čl. 63-65)

Član 63. (Pretpostavke za prigovor)

(1) Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje može podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su prava tog trećeg lica zahvaćena izvršenjem.

(2) Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. Podnošenje prigovora ne sprečava provedbu izvršenja i ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Sud će prigovor dostaviti tražiocu izvršenja i izvršeniku i pozvati ih da se, u roku od osam (8) dana, izjasne o prigovoru.

Član 64. (Odluke suda po prigovoru trećeg lica)

(1) Sud će o prigovoru trećeg lica odlučiti u izvršnom postupku ili će podnosioca prigovora, zaključkom, uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici.

(2) Sud će o prigovoru odlučiti u izvršnom postupku kada to okolnosti slučaja dopuštaju, a naročito ako podnosilac prigovora opravdanost svog prigovora dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom.

Član 65. (Upućivanje na parnicu)

(1) Upućivanje na parnicu, propisano članom 64 stavom 1 ovog zakona, ne sprečava provedbu izvršenja, niti ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja.

(2) U parnici iz člana 64 stava 1 ovog zakona, podnosilac prigovora iz člana 63 ovog zakona može tražiti odlaganje izvršenja, pri čemu parnični sud, na odgovarajući način, primjenjuje odredbe parničnog postupka o određivanju sudskih mjera osiguranja.

(3) Ukoliko donese rješenje o odlaganju izvršenja, parnični sud će odrediti i vrijeme na koje se ono odlaže, te ga, po službenoj dužnosti, dostaviti izvršnom sudu na provođenje.

(4) Izvršni sud će, nakon prijema rješenja iz stava 3 ovog člana, zaključkom odgoditi daljnje izvršenje i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke kojom parnični sud stavlja van snage rješenje o odgodi izvršenja ili odbacuje tužbu podnosioca prigovora, odnosno odbija njegov tužbeni zahtjev. Izvršne radnje, preduzete do nastavka izvršnog postupka, ostaju na snazi.

(5) Ako prvostepeni parnični sud usvoji tužbeni zahtjev trećeg lica da se izvršenje proglasi nedopuštenim i ukine rješenje o izvršenju, naložit će i obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će, rješenjem, utvrditi da je izvršni postupak obustavljen i ukinuti sve provedene radnje.

(6) Odlukom o prigovoru trećeg lica, koju izvršni sud donese na osnovu člana 64 stava 2 ovog zakona, ne dira se u prava tog lica da i nakon te odluke ostvaruje svoja prava protiv tražioca izvršenja, odnosno izvršenika u posebnoj parnici.

(7) Treće lice može se koristiti pravima predviđenim stavom 2 ovog člana samo ako je parnica radi ostvarenja njegovih prava protiv tražioca izvršenja, odnosno izvršenika, pokrenuta na osnovu zaključka o upućivanju na parnicu iz člana 64 stava 1 ovog zakona.

VII - PROTIVIZVRŠENJE (čl. 66-71)

Član 66. (Razlozi za protivizvršenje)

(1) Nakon što je izvršenje već provedeno, izvršenik može u istom izvršnom postupku zatražiti od suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio, ako je:

1) izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez dejstva,

2) rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno,

3) tokom izvršnog postupka namirio tražiocu izvršenja potraživanje mimo suda tako da je tražilac izvršenja dvostruko namiren.

(2) Ako je tražilac izvršenja izvršenjem naplatio određeni novčani iznos, izvršenik u prijedlogu za protivizvršenje može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa.

(3) Prijedlog za protivizvršenje iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana kad je izvršenik saznao za razlog za protivizvršenje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana okončanja izvršnog postupka.

(4) Izvršenik ne može prije isteka roka iz stava 3 ovog člana ostvarivati svoje potraživanje u parničnom postupku.

Član 67. (Postupak po prijedlogu za protivizvršenje)

(1) Prijedlog iz člana 66 ovog zakona sud će dostaviti tražiocu izvršenja i pozvati ga da se u roku od tri (3) dana izjasni o tom prijedlogu.

(2) Ako se tražilac izvršenja u roku iz stava 1 ovog člana usprotivi prijedlogu, sud će o njemu odlučiti nakon održanog ročišta. Ako se tražilac izvršenja u tom roku ne izjasni o prijedlogu, sud će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti bez održavanja ročišta.

(3) Rješenjem kojim prihvati prijedlog, sud će naložiti tražiocu izvršenja da u roku od osam (8) dana vrati izvršeniku ono što je izvršenjem dobio.

(4) Protiv rješenja kojim se prihvata ili odbija prijedlog za protivizvršenje nije dozvoljen prigovor, ali se može izjaviti žalba.

Član 68. (Rješenje o protivizvršenju)

(1) Na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja kojim je tražiocu izvršenja naloženo da izvršeniku vrati ono što je izvršenjem dobio, sud će, na prijedlog izvršenika, donijeti rješenje o protivizvršenju.

(2) Protivizvršenje se provodi po odredbama ovog zakona o izvršenju.

Član 69. (Nemogućnost protivizvršenja)

Prijedlog za protivizvršenje neće se prihvatiti ako su u pogledu onoga što je tražilac izvršenja dobio izvršenjem nastupile takve stvarne i pravne promjene da vraćanje više nije moguće.

Član 70. (Protivizvršenje po prijedlogu trećeg lica)

(1) Lice na čiji teret je namireno potraživanje tražioca izvršenja, a ono nije bilo označeno kao izvršenik u rješenju o izvršenju može, u rokovima iz glave VII ovog zakona, zahtijevati od suda da tražiocu izvršenja naloži da mu vrati ono što je dobio izvršenjem.

(2) Na osnovu prijedloga iz stava 1 ovog člana provodi se postupak protivizvršenja po odredbama glave VII ovog zakona.

(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protivnik predlagača izvršenikom.

Član 71. (Protivizvršenje prema prijedlogu učesnika u postupku)

(1) Učesnik u izvršnom postupku može, u rokovima iz glave VII ovog zakona, nakon što pravosnažno bude izmijenjeno rješenje o namirenju, zahtijevati da sud naloži isplatu novčanog iznosa koji njemu pripada, licima kojima je bila isplata izvršena.

(2) Na osnovu prijedloga iz stava 1 ovog člana provodi se postupak protivizvršenja po odredbama glave VII ovog zakona.

(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protivnik predlagača izvršenikom.

VIII - ODLAGANJE, OBUSTAVA I OKONČANJE IZVRŠENJA (čl. 72-79)

Član 72. (Odlaganje izvršenja na prijedlog tražioca izvršenja)

(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, izvršenje se može odložiti potpuno ili djelimično na prijedlog tražioca izvršenja ako provođenje rješenja nije otpočelo. Ako više tražilaca izvršenja učestvuje u izvršnom postupku, pa samo neki od njih traže odlaganje, sud će samo u odnosu na tog tražioca izvršenja odložiti izvršenje. Tražilac izvršenja može samo jednom, u okviru razumnog roka, predložiti odlaganje izvršenja u toku postupka, što će cijeniti sud u svakom konkretnom slučaju.

(2) Ako je provođenje izvršenja otpočelo, a izvršenik se u roku koji mu je sud odredio izjasnio protiv odlaganja, sud će odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje.

(3) Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje mora tražiti u određenom roku, tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog za odlaganje u tom roku.

Član 73. (Odbijanje prijedloga za odlaganje izvršenja)

Sud će odbiti prijedlog za odlaganje ako tražilac izvršenja u roku koji mu sud odredi, nije dao jemstvo za štetu koju bi izvršenik ili treće lice moglo trpjeti zbog provođenja izvršenja.

Član 74. (Odlaganje izvršenja na osnovu saglasnosti stranaka)

Ako se tražilac izvršenja i izvršenik saglasnim prijedlogom o odlaganju izvršenja obrate sudu, sud će odrediti odlaganje, ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

Član 75. (Odlaganje izvršenja na osnovu prijedloga trećeg lica)

(prestao da važi na osnovu Odluke Ustavnog suda BiH broj U-24/25 od 14. maja 2026. godine, objavljene u Službenom glasniku BiH, br. 39/2026)

Član 76. (Vrijeme za koje se izvršenje odlaže)

(1) Sud će odložiti izvršenje za vrijeme koje je tražilac izvršenja odredio, ili na vrijeme koje, prema okolnostima slučaja, smatra opravdanim, ali ne na duže od šest (6) mjeseci.

(2) Izuzetno, sud može na prijedlog tražioca izvršenja odložiti izvršenje i na duži vremenski period ukoliko su tražilac izvršenja i izvršenik zaključili pismeni sporazum, ali ne duže od godinu dana.

(3) Ako je tražilac izvršenja podnio prijedlog za odlaganje izvršenja u slučaju u kome je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršenje se ne može odložiti za vrijeme duže od tog roka.

Član 77. (Nastavljanje odloženog postupka)

(1) Odloženo izvršenje nastavlja se na prijedlog tražioca izvršenja prije isteka ili po isteku roka na koje je odloženo.

(2) Ako tražilac ne predloži nastavak izvršnog postupka ni po isteku roka od trideset (30) dana od dana isteka vremena na koje je izvršenje odloženo, sud će obustaviti izvršenje.

Član 78. (Obustava izvršenja)

(1) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.

(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice umjesto izvršenika, ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.

(3) Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak izvršenja, ukoliko tražilac izvršenja u roku od petnaest (15) dana od prijema obavještenja o nemogućnosti provođenja izvršenja na predloženom predmetu i predloženim sredstvom izvršenja, ne predloži novi predmet ili sredstvo izvršenja, u skladu s članom 9 stavom 3 ovog zakona.

(4) Rješenje o obustavi izvršenja iz stava 3 ovog člana, sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.

(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se, na prijedlog izvršenika, obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.

(6) Rok za prijedlog izvršenika zbog razloga iz stava 5 ovog člana iznosi petnaest (15) dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od trideset (30) dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5 ovog člana, prijedlog se više ne može podnijeti.

(7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

Član 79. (Dovršenje izvršenja)

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Ako je izvršenje završeno provođenjem izvršne radnje kojom je dovršeno, sud će to utvrditi posebnim rješenjem na koje se može uložiti žalba u roku od osam (8) dana.

IX - OPĆE ODREDBE (čl. 80-84)

Član 80. (Obim izvršenja novčanih potraživanja)

Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraživanja.

Član 81. (Zaštita izvršenika fizičkog lica)

(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima i pravima fizičkog lica koje ne obavlja registrovanu djelatnost ili slobodno zanimanje, koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba izvršenika i lica koje je po zakonu dužan izdržavati.

(2) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja protiv fizičkog lica koje obavlja registrovanu djelatnost ili slobodno zanimanje može se provesti na njegovoj cjelokupnoj imovini, osim na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljalo registrovanu djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove registrovane djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstva za život.

(3) U izvršenju radi ostvarenja novčanog potraživanja protiv fizičkog lica koje obavlja registrovanu djelatnost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 82 ovog zakona.

(4) Odredbe stava 1 ovog člana neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su, ovim zakonom, za izvršenje na određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o izuzimanju izvršenja ili o ograničenju izvršenja.

(5) Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba izvršenika i lica koja je, po zakonu, dužan izdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 82. (Zaštita djelatnosti pravnih lica)

(1) Izvršenje se ne može provesti na stvarima i pravima pravnih lica radi ostvarenja novčanog potraživanja ako su te stvari ili prava nužna za obavljanje njihove djelatnosti.

(2) Odredba stava 1 ovog člana neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su, ovim zakonom, za izvršenje određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o određivanju redoslijeda izvršenja, o izuzimanju od izvršenja ili o ograničenju izvršenja.

Član 83. (Zaštita tražioca izvršenja)

(1) Ako je tražilac izvršenja na osnovu pravnog posla s izvršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi obezbjeđenja potraživanja, čije prinudno ostvarenje na tom predmetu traži, izvršenik se ne može protiviti takvom izvršenju pozivajući se na razloge iz člana 81 stava 1 i člana 82 stava 1 ovog zakona, te na druge odredbe ovog zakona o izuzimanju od izvršenja ili o ograničenju izvršenja, osim na odredbe člana 8 ovog zakona.

(2) Izvršenik se ne može protiviti izvršenju na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajući se na odredbe člana 81 stava 1 i člana 82 stava 1 ovog zakona, te na druge odredbe ovog zakona o izuzimanju od izvršenja i o ograničenju izvršenja, osim na odredbe člana 8 ovog zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao od tražioca izvršenja koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svog potraživanja nastalog u vezi s tim sticanjem.

Član 84. (Redoslijed namirenja više tražilaca izvršenja)

Više tražilaca izvršenja koji ostvaruju svoja potraživanja prema istom izvršeniku na istom predmetu izvršenja, namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, ako zakonom nije drugačije određeno.

X - IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTI (čl. 85-134)

1. Opće odredbe

Član 85. (Izvršne radnje)

Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.

Član 86. (Nepokretnost kao predmet izvršenja)

(1) Ukoliko nije drugačije određeno, predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina određena propisima koji uređuju svojinu i druga stvarna prava.

(2) Suvlasnički dio nepokretnosti može biti samostalan predmet izvršenja u pogledu kojeg se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.

(3) U slučaju postupka izvršenja na suvlasničkom dijelu, a prema zahtjevu tražioca izvršenja, izvršenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponudi kako cjelokupna nepokretnost tako i suvlasnički dio, koji je predmet izvršenja, samo ako na to izričito pristane suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik. Prije donošenja rješenja o izvršenju, sud mora da pribavi izričit pristanak suvlasnika nepokretnosti koji nije izvršenik i u rješenju o izvršenju odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njen suvlasnički dio. U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja iz člana 91 ovog zakona odnosi na cjelokupnu nepokretnost ili na njen suvlasnički dio. Izjava suvlasnika, koji nije izvršenik, mora biti notarski obrađena, a ukoliko suvlasnik, koji nije izvršenik, ne dostavi notarski obrađenu ispravu u roku od petnaest (15) dana, smatra se da nije dao pristanak za prodaju njegovog suvlasničkog dijela.

(4) U slučaju da nema izričitog pristanka suvlasnika nepokretnosti iz stava 3 ovog člana, koji nije izvršenik, sud će nastaviti postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu izvršenika.

(5) U slučaju da suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik nije dao izričit pristanak za prodaju cjelokupne nepokretnosti, a prodajna cijena suvlasničkog dijela nepokretnosti bi mogla biti znatno viša u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti, sud će odrediti prodaju cjelokupne nepokretnosti postupajući kao da se radi o zahtjevu suvlasnika za diobu fizički nedjeljive stvari, kako je to predviđeno propisima koji uređuju suvlasničke odnose.

(6) U slučaju iz stava 5 ovog člana, suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo na namirenje u visini suvlasničkih dijelova iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja tražioca izvršenja i drugih lica koja se namiruju u izvršnom postupku, te prije naknade troškova izvršnog postupka.

(7) Suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo zahtijevati da im se stvar koja je predmet izvršenja ustupi ako polože iznos koji odgovara vrijednosti izvršenikovog udjela u toj stvari.

(8) Suvlasnika koji nije izvršenik, a kojem je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, sud će uputiti na parnicu protiv tražioca izvršenja, a i protiv izvršenika ako i on osporava njegovo pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u izvršnom postupku može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Na pokrenutu parnicu kao i na prava suvlasnika da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.

(9) Ako suvlasnik iz stava 8 ovog člana može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, sud će postupati kao da njegovo pravo nije osporeno.

(10) Okolnost da je sud u izvršnom postupku uzeo da pravo lica iz stava 8 ovog člana nije osporeno u smislu odredaba tog stava ili stava 9 ovog člana, ne utiče na pravo tražioca izvršenja ili izvršenika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici.

(11) Odredbe stavova od 2 do 10 ovog člana, na odgovarajući način se primjenjuju i na vlasnike zajedničke imovine. Ako između izvršenika i ostalih vlasnika zajedničke imovine ne postoji saglasnost o njihovim pravima u zajedničkoj stvari, sud će vlasnika zajedničke imovine koji osporava izvršenikova prava na zajedničku stvar zaključkom uputiti da svoja prava dokazuje u parnici. Na pokrenutu parnicu kao i na prava vlasnika zajedničke imovine da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.

(12) Ako je u vezi neke nepokretnosti ili njenog idealnog dijela osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet izvršenja s tim da izvršenik može namiriti svoje potraživanje iz plodova koje to pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina), u pogledu čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na pravima.

Član 87. (Dokaz o vlasništvu izvršenika)

(1) Uz prijedlog za izvršenje tražilac izvršenja je dužan podnijeti izvod iz zemljišne knjige, u originalu ili ovjerenoj kopiji, i ne stariji od šest mjeseci, kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao vlasništvo izvršenika.

(2) Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1 ovog člana upisano u zemljišnoj knjizi na drugo lice, a ne na izvršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako su ispunjeni uslovi za promjenu zemljišnoknjižnog stanja, odnosno tražilac izvršenja podnese ispravu koja je podobna za upis izvršenikovih prava.

(3) Nakon što je rješenje o izvršenju doneseno postupak izvršenja na nepokretnost iz stava 2 ovog člana nastavit će se nakon što se nepokretnost koja je predmet izvršenja upiše u zemljišne knjige u skladu s odredbama Zakona o registru zemljišta.

(4) Tražilac izvršenja obavezan je zahtijevati upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 3 ovog člana u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja rješenja o izvršenju te o tome, u roku koji mu bude određen, obavijestiti sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne knjige u predviđenom roku ili u datom roku o tome ne obavijesti sud, postupak izvršenja će se obustaviti.

Član 88. (Postupak u slučaju kada nepokretnost nije upisana u zemljišne knjige)

(1) U slučaju kada nepokretnost, koja je predmet izvršenja nije upisana u zemljišne knjige, tražilac izvršenja je dužan, uz prijedlog za izvršenje, podnijeti dokaze da je izvršenik njen vlasnik. Tražilac izvršenja je dužan označiti nepokretnost prema podacima iz katastra, te naznačiti mjesto na kojem se nepokretnost nalazi, njezin naziv, granice i površinu.

(2) Nakon donošenja rješenja o izvršenju sud će zastati sa izvršenjem do okončanja postupaka predviđenih u stavu 3 odnosno stavu 7 ovog člana.

(3) Postupak izvršenja nastavit će se nakon što se nepokretnost, koja je predmet izvršenja, upiše u zemljišne knjige u skladu s odredbama Zakona o registru zemljišta, ukoliko je takav upis moguć.

(4) Tražilac izvršenja obavezan je zahtijevati upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 3 ovog člana u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja rješenja o izvršenju, te o tome, u roku koji mu bude određen, obavijestiti sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne knjige u predviđenom roku ili u datom roku o tome ne obavijesti sud, postupak izvršenja će se obustaviti.

(5) Ako bi upis u zemljišne knjige bio nemoguć, sud će obaviti pljenidbeni popis nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje i na ročište za pljenidbeni popis pozvati tražioca izvršenja, izvršenika i lica s čijim nepokretnostima graniči ta nepokretnost. Tražilac izvršenja u cijelosti snosi rizik koji može nastati usljed izvršenja na nepokretnosti za koju u trenutku izvršenja nije postojao uslov za njen upis u zemljišnu knjigu.

(6) Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda.

(7) O obavljenom pljenidbenom popisu sud će u Službenom glasniku Distrikta i najmanje u dva dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Distrikta objaviti oglas u kojem će navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, ime i adrese stranaka, podatke o nepokretnosti na kojoj se izvršenje provodi, te obavještenje o tome gdje je i kada održano ročište na kojemu je nepokretnost popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na oglasnoj ploči Osnovnog suda. Tim će oglasom sud pozvati sva zainteresovana lica da u roku od trideset (30) dana pismeno ili usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se izvršenje ne može provesti na toj nepokretnosti.

Član 89. (Promjena predmeta izvršenja)

(1) Izvršenik može u roku od osam (8) dana od dana dostavljanja rješenja o izvršenju predložiti da se izvršenje odredi na drugom predmetu izvršenja. Uz prijedlog izvršenik je dužan podnijeti, dokaz o svom pravu na drugom predmetu izvršenja na osnovu kojeg je na tom predmetu moguće odrediti izvršenje protiv izvršenika.

(2) Sud će prijedlog dostaviti tražiocu izvršenja koji se o njemu može izjasniti u roku od osam (8) dana od dana dostave. U tom roku tražilac izvršenja može postaviti zahtjev za naknadu troškova započetog postupka izvršenja na nepokretnosti, te zatražiti davanje obezbjeđenja za naknadu štete koju bi mogao trpjeti zbog promjene predmeta izvršenja.

(3) Sud odlučuje o prijedlogu u roku od osam (8) dana od dana prijema odgovora tražioca izvršenja iz stava 2 ovog člana ili isteka roka za njegovo podnošenje.

(4) Sud može prihvatiti prijedlog ako izvršenik učini vjerovatnim:

1) da bi izvršenje na nepokretnosti na kojoj je ono predloženo za njega bilo naročito nepovoljno,

2) da iz opravdanih razloga nije sam mogao unovčiti predmet koji predlaže kao novi predmet izvršenja i dobijenim sredstvima namiriti tražioca izvršenja, te

3) da bi se potraživanje tražioca izvršenja moglo u potpunosti namiriti iz drugog predloženog predmeta izvršenja.

(5) Sud će rješenjem odbiti prijedlog za promjenu predmeta izvršenja ako ocijeni da bi se zbog toga izvršenje znatnije odužilo ili otežalo, odnosno ako bi tražilac izvršenja zbog toga mogao trpiti znatniju štetu.

(6) Ako je tražilac izvršenja na nepokretnosti na kojoj je zatražio izvršenje prije pokretanja izvršnog postupka stekao založno pravo radi obezbjeđenja svog potraživanja, bez njegovog pristanka izvršenje se ne može odrediti na drugom predmetu izvršenja.

(7) Ako je izvršenik kao drugo sredstvo izvršenja predložio izvršenje na plati, penziji, invalidnini ili drugom stalnom novčanom primanju, sud može prihvatiti prijedlog uz uslov da izvršenik učini vjerovatnim da će potraživanje biti namireno u roku od jedne godine od donošenja rješenja o njegovom prijedlogu. I u slučaju iz ovog stava moraju biti ispunjeni uslovi iz stava 4, tačke 1 i stava 6 ovog člana.

(8) Ako je tražilac izvršenja to zatražio, sud će prihvatanje prijedloga izvršenika usloviti davanjem obezbjeđenja da će troškovi tražioca izvršenja u pokrenutom postupku izvršenja na nepokretnosti koji su nastali do donošenja rješenja o promjeni predmeta izvršenja biti u potpunosti namireni odmah po donošenju tog rješenja, te davanjem obezbjeđenja na naknadu štete koju bi tražilac izvršenja mogao pretrpjeti zbog promjene predmeta izvršenja. O visini obezbjeđenja, te roku u kom ono mora biti dato, odlučuje sud u rješenju o promjeni predmeta izvršenja. Ako izvršenik ne da obezbjeđenje u roku koji sud odredi, smatrat će se da je odustao od prijedloga za promjenu predmeta izvršenja.

(9) U rješenju o promjeni predmeta izvršenja sud će odrediti izvršenje na drugom predloženom predmetu izvršenja.

(10) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog izvršenika za promjenu predmeta izvršenja pravni lijek nije dozvoljen.

(11) Ako je određeno drugo sredstvo, odnosno predmet izvršenja, zabilježba izvršenja na nepokretnosti, kao prvobitnom predmetu izvršenja, ostaje na snazi sve do namirenja potraživanja tražioca izvršenja. Nakon namirenja potraživanja tražioca izvršenja sud će, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Član 90. (Promjena lica upisanog u zemljišnim knjigama)

Ako se promijeni lice koje je u zemljišnim knjigama upisano kao vlasnik nepokretnosti nakon što je tražilac izvršenja na nepokretnosti, upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određeno potraživanje njezinom prodajom, tražilac izvršenja ima pravo, na osnovu izvršne isprave protiv lica koje je bilo vlasnik nepokretnosti u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige, kojim se dokazuje prenos vlasništva s ranijeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti izvršenje neposredno protiv novog vlasnika radi naplate obezbijeđenog potraživanja.

Član 91. (Zabilježba izvršenja)

(1) Odmah po donošenju rješenja o izvršenju sud će, po službenoj dužnosti, odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba izvršenja.

(2) Tom zabilježbom tražilac izvršenja stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti (pravo na namirenje), u slučaju da treće lice kasnije stekne vlasništvo te nepokretnosti, a lice koje nakon upisane zabilježbe izvršenja stekne određena prava nad tom nepokretnosti dužno je trpjeti prvenstveno ostvarenje prava na namirenje tražioca izvršenja stečenog tom zabilježbom.

(3) Promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprečava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika kao izvršenika do visine vrijednosti nepokretnosti. Sve radnje preduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku preduzimati one radnje koje ne bi mogao preduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.

(4) Na prijedlog tražioca izvršenja, sud će donijeti zaključak o nastavljanju izvršnog postupka protiv novog vlasnika kao izvršenika u tom postupku.

(5) U slučaju predviđenom članom 88 stavom 3 ovog zakona sud će na trošak tražioca izvršenja, objaviti rješenje o izvršenju u Službenom glasniku Distrikta i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Distrikta.

(6) U slučaju objave rješenja o izvršenju u skladu sa stavom 5 ovog člana, zabilježba izvršenja, prema njenom upisu u zemljišne knjige, ima učinak od trenutka kada je rješenje o izvršenju prvi put objavljeno u novinama.

Član 92. (Pristupanje izvršenju)

(1) Nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može se za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog tražioca izvršenja na toj nepokretnosti provesti poseban izvršni postupak.

(2) Tražilac izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti izvršni postupak.

(3) Pokrenutom izvršnom postupku može se pristupiti do donošenja zaključka iz člana 111 stava 6 ovog zakona o prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuđaču.

(4) O pristupanju postupku sud će obavijestiti tražioca izvršenja u čiju je korist prije obavljena zabilježba.

(5) Razlozi zbog kojih izvršenje nije dopušteno u korist pojedinih od više tražilaca izvršenja u čiju se korist izvršenje provodi na istoj nepokretnosti, odnosno razlozi za obustavu izvršenja u odnosu na pojedine od tražilaca izvršenja, bez uticaja su na sprovođenje postupka u korist drugih tražilaca izvršenja.

(6) Ako se razlog za odlaganje izvršenja tiče samo jednog od više tražilaca izvršenja, izvršenje se neće odgoditi, već će sud, prilikom donošenja rješenja o namirenju, odrediti odlaganje namirenja tog tražioca izvršenja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju tog tražioca izvršenja sud će pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih tražilaca izvršenja odnosno predat će se izvršeniku.

Član 93. (Založna prava)

(1) U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se i založni povjerioci koji nisu predložili izvršenje, u skladu s pravilima koja određuju red prvenstva u namirenju njihovih potraživanja.

(2) Založna prava uknjižena na nepokretnosti prestaju provođenjem rješenja o dosudi nepokretnosti kupcu i ako založni povjerioci nisu potpuno namireni, osim u slučaju sporazuma iz stava 3 ovog člana.

(3) Kupac nepokretnosti i založni povjerilac mogu se sporazumjeti, najkasnije na ročištu za prodaju, da založno pravo ostane na nepokretnosti i nakon provođenja rješenja o dosudi nepokretnosti, a da kupac preuzme izvršenikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripadao u izvršnom postupku. U tom se slučaju kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga.

(4) Kupac i založni povjerilac sklapaju sporazum iz stava 3 ovog člana u obliku sudske nagodbe u izvršnom postupku ili notarski obrađene isprave.

Član 94. (Služnosti, stvarni tereti i prava građenja)

(1) Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja na nepokretnosti ne prestaju prodajom nepokretnosti.

(2) Prodajom nepokretnosti ne prestaju ni lične služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja izvršenje provodi.

(3) Ostale lične služnosti prestaju provedbom rješenja o dosudi.

(4) Na lične služnosti iz stava 3 ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 93 stava 3 i stava 4 ovog zakona.

Član 95. (Ugovori o zakupu i najmu)

(1) Ugovori o zakupu ili najmu na nepokretnosti koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu prije sticanja založnog prava ili prava na namirenje radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, ne prestaju prodajom nepokretnosti. Kupac stupa na mjesto zakupodavca odnosno najmodavca od trenutka sticanja vlasništva nad nepokretnosti.

(2) Ugovori o zakupu ili najmu koji nisu upisani u zemljišnu knjigu prije sticanja založnog prava ili prava namirenja radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, prestaju pravosnažnošću rješenja o dosudi ukoliko između kupca i zakupca nije drugačije dogovoreno.

(3) Raniji zakupodavac, odnosno najmodavac odgovara za svu štetu koju je zakupac ili najmoprimac pretrpio prestankom ugovora iz stava 2 ovog člana. Zakupac ili najmoprimac nema pravo tražiti naknadu štete u izvršnom postupku.

(4) Pravosnažno rješenje o dosudi predstavlja izvršnu ispravu za iseljenje.

(5) Nemogućnost da iseli zakupca ili najmoprimca na osnovu izvršne isprave iz stava 4 ovog člana, ne sprečava kupca da svoja prava protiv njega ostvaruje u posebnoj parnici.

Član 96. (Razgledanje nepokretnosti)

(1) U zaključku o prodaji sud će odrediti vrijeme kada lica zainteresovana za kupovinu nepokretnosti mogu razgledati nepokretnost i obezbijediti, putem sudskog izvršioca, nesmetano razgledanje nepokretnosti.

(2) Ako izvršenik ili druga lica sprječavaju ili ometaju razgledanje nepokretnosti, sud će odrediti da se izvršenik i ta lica udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Rješenje o udaljavanju sprovodi sudski izvršilac, po potrebi, uz pomoć Sudske policije.

(3) Iz opravdanih razloga, sud će licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti, na njegov zahtjev, odobriti da nepokretnost razgleda i van vremena navedenog u zaključku o prodaji, s tim da troškove snosi to lice.

Član 97. (Osiguranje nepokretnosti)

(1) Na prijedlog tražioca izvršenja, u čiju korist je određeno izvršenje ili po službenoj dužnosti, kada provodi izvršenje, sud može, zaključkom radi sprečavanja oštećenja nepokretnosti, omogućavanja njezine procjene, razgledavanja, zaštite i slično:

1) odrediti da se izvršenik i druga lica privremeno ili trajno udalje s nepokretnosti,

2) povjeriti nepokretnost na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu,

3) odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite odnosno omogućavanja nesmetanog provođenja izvršenja.

(2) Sredstva potrebna radi sprovođenja mjera iz stava 1 ovog člana dužan je unaprijed obezbijediti tražilac izvršenja.

2. Izuzimanje od izvršenja

Član 98. (Poljoprivredno zemljište)

(1) Ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište i privredni objekti zemljoradnika u obimu potrebnom za njegovo izdržavanje i izdržavanje članova njegove uže porodice, te drugih lica koje je, po zakonu, dužan izdržavati.

(2) Odredba stava 1 ovog člana ne odnosi se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).

Član 99. (Nepokretnosti koje ne mogu biti predmet izvršenja)

(1) Ne može biti predmet izvršenja nepokretnost Bosne i Hercegovine, entiteta Bosne i Hercegovine, Distrikta, kantona, gradova, općina i javnog fonda.

(2) Predmet izvršenja ne može biti ni nepokretnost ustanove koja se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta, a koja je osnovana za vršenje djelatnosti od javnog interesa, kojom se osigurava ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, dječju zaštitu, socijalnu zaštitu, nauku, kulturu i fizičku kulturu, ako nepokretnost služi za vršenje djelatnosti te ustanove i ako cilj vršenja djelatnosti nije sticanje dobiti.

Član 100. (Odluka o izuzimanju od izvršenja)

Osnovni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjavanju uslova iz članova 98 i 99 ovog zakona za izuzimanje od izvršenja.

3. Utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti

Član 101. (Način utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti)

(1) O načinu utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o izvršenju. Ako je to potrebno, sud će, prije donošenja zaključka, održati ročište sa strankama.

(2) Utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti pristupit će se nakon što rješenje o izvršenju postane izvršno, ali i prije toga, ako tražilac izvršenja to predloži, unaprijed obezbijedi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako izvršenje bude obustavljeno.

(3) Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodit će se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.

(4) Umjesto procjene na način predviđen u stavu 3 ovog člana, sud može utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti zatražiti od Direkcije za finansije - Porezna uprava Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(5) Ako su stranke u sudskoj ili vansudskoj nagodbi, na osnovu koje je stečeno založno ili neko drugo, odgovarajuće pravo na nepokretnosti radi osiguranja potraživanja čije se namirenje traži, utvrdile vrijednost nepokretnosti, ta će se vrijednost uzeti kao mjerodavna, izuzev ako se stranke drugačije ne sporazumiju u izvršnom postupku pred sudom najkasnije do donošenja zaključka o prodaji.

(6) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio, te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti.

(7) Odredbe stavova od 1 do 4 ovog člana neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti.

(8) Sud će na prijedlog stranke, koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom utvrditi vrijednost nepokretnosti ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost izmijenila za više od jedne trećine od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana podnošenja prijedloga.

(9) Odredbe stava 5 ovog člana neće se primjenjivati ako ima založnih povjerilaca, nosilaca prava na namirenje ili ličnih služnosti upisanih u zemljišnoj knjizi koji prestaju prodajom nepokretnosti, koji se u izvršenju na nepokretnosti namiruju prije tražioca izvršenja koji je zatražio izvršenje, osim ako se oni tako ne sporazumiju najkasnije do donošenja zaključka o prodaji.

Član 102. (Prigovor nedostatka pokrića)

(1) Svako lice koje ima pravo da bude namireno iz prodajne cijene nepokretnosti, a koja po redu prvenstva dolazi ispred tražioca izvršenja, može predložiti da se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nepokretnosti ni djelimično ne pokriva iznos potraživanja tražioca izvršenja.

(2) Prijedlog za obustavu izvršenja može se podnijeti u roku od osam (8) dana od dana dostavljanja zaključka o prodaji.

(3) Na prijedlog imaoca prava i po ispunjenju uslova iz stava 1 ovog člana, sud će rješenjem obustaviti postupak izvršenja.

(4) U slučaju obustave izvršenja iz stava 1 ovog člana troškove postupka snosi tražilac izvršenja koji je pokrenuo izvršenje.

4. Prodaja nepokretnosti

Član 103. (Zaključak o prodaji)

(1) Nakon provođenja postupka za utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti, sud donosi zaključak o prodaji nepokretnosti, kojim se utvrđuje vrijednost nepokretnosti i određuju način i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja.

(2) U zaključku o prodaji istaknut će se posebno mogućnost da se vrijednost konačno utvrdi na ročištu za prodaju.

(3) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, zaključak o prodaji će sadržavati odvojene podatke i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio koji je predmet izvršenja, kao i napomenu da će sud o konačnom predmetu prodaje odlučiti u skladu s odredbom člana 86 stava 3 ovog zakona.

(4) Zaključak o prodaji objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda i prema ocjeni suda i na drugi uobičajen način.

(5) Stranka može, o svom trošku, objaviti zaključak o prodaji u sredstvima javnog informisanja, odnosno da o zaključku obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

(6) Od objavljivanja zaključka o prodaji na oglasnoj ploči Osnovnog suda do dana prodaje mora proteći najmanje trideset (30) dana.

(7) Zaključak o prodaji dostavlja se strankama, založnim povjeriocima, licima koja imaju prvenstvo prava namirenja ili pravo namirenja istog ranga kao i tražilac izvršenja, licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine i Direkciji za finansije - Porezna uprava Distrikta.

Član 104. (Pravo preče kupovine)

(1) Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo preče kupovine upisano u zemljišnoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponuđačem ako odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje uz iste uslove.

(2) Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud će pozvati nosioca uknjiženog prava preče kupovine, odnosno nosioca zakonskog prava preče kupovine, da se pod prijetnjom gubitka prava u određenom roku, u zapisnik kod suda, izjasni hoće li se tim pravom koristiti.

Član 105. (Način prodaje)

(1) Prodaja nepokretnosti obavlja se putem usmenog javnog nadmetanja.

(2) Ročište za prodaju nepokretnosti održava se u sudskoj zgradi, ako sud nije drukčije odredio.

(3) Ročište za prodaju održava se pred sudijom pojedincem, ili stručnim saradnikom kojeg on odredi.

(4) Tražilac izvršenja i založni povjerioci čije je pravo namirenja istog ili prvenstvenog ranga u odnosu na tražioca izvršenja mogu se sporazumjeti u pisanom obliku, najkasnije do prodaje nepokretnosti na javnom nadmetanju, da se prodaja nepokretnosti izvrši u određenom roku neposrednom pogodbom preko lica ovlaštenog za promet nepokretnosti, sudskog izvršioca ili na drugi način.

(5) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u formi propisanoj zakonom. Ugovor u ime i za račun izvršenika zaključuje lice kojem je povjerena prodaja na osnovu zaključka suda.

(6) Ugovor iz stava 5 ovog člana proizvodi djelovanje od dana donošenja rješenja o dosudi.

Član 106. (Uslovi prodaje)

(1) Uslovi prodaje unose se u zaključak o prodaji i pored ostalih podataka, sadrže:

1. bliži opis nepokretnosti s pripadcima,

2. naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom,

3. naznačenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari, ili se koristi i po kom pravnom osnovu,

4. vrijednost nepokretnosti,

5. cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi s prodajom,

6. rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu,

7. način prodaje,

8. iznos obezbjeđenja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato,

9. posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnosti.

(2) Rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu ne može biti duži od trideset (30) dana od dana prodaje, bez obzira na to da li se cijena isplaćuje odjednom ili u ratama.

(3) U uslovima prodaje sud će odrediti da će se nepokretnost dosuditi i kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci, koji su ponudili veću cijenu, ne polože cijenu u roku koji će im za to biti određen.

(4) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, uslovi prodaje iz stava 1 ovog člana obuhvatit će uslove prodaje kako cjelokupne nepokretnosti, tako i suvlasničkog dijela koji je predmet izvršenja.

Član 107. (Davanje jemstva)

(1) U javnom nadmetanju, kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala jemstvo.

(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje jemstvo u sudski, odnosno notarski depozit.

(3) Pored lica koja po ovom zakonu nisu dužna dati jemstvo u izvršnom postupku, jemstvo nisu dužni dati tražilac izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje i nosioci prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov prvenstveni red i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

(4) Jemstvo iznosi jednu desetinu određene vrijednosti nepokretnosti.

(5) Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena, osim za tri najbolja ponuđača, vratit će se jemstvo osiguranje odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja.

Član 108. (Jedan ponuđač)

(1) Ročište za javno nadmetanje održat će se ako sud utvrdi da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje, propisane članom 103 ovog zakona.

(2) Ako na prvo ročište ne dođe ni jedan ponuđač, smatrat će se prodaja neuspjelom, a sud će zakazati drugo ročište u roku od trideset (30) dana.

(3) Na zahtjev lica koje ima pravo prvenstvenog namirenja, sud će zaključkom odrediti da se ročište za prodaju odgodi ako učestvuje samo jedan ponuđač. Odgoda iz ovih razloga može se tražiti samo jednom u toku postupka.

Član 109. (Ko ne može biti kupac)

Kupac ne može biti sudija ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, njihov supružnik i sa njim povezana lica (preci, potomci, braća i sestre i njihovi supružnici), izvršenik, a ni lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Član 110. (Prodajna cijena)

(1) Bez pristanka lica koja se u izvršnom postupku po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja, nepokretnost se na javnom nadmetanju ne može prodati po cijeni koja ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja tražioca izvršenja.

(2) Na prvom ročištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od jedne polovine utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.

(3) Ako se nepokretnost ne proda na prvom ročištu, sud će zakazati drugo ročište u roku od trideset (30) dana. Sud će zakazati ročište u istom roku i u slučaju da tri ponuđača s najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu s odredbama člana 113 stava 3 ovog zakona.

(4) Na drugom ročištu nepokretnost ne može biti prodata za manje od jedne trećine vrijednosti utvrđene zaključkom o prodaji. Početna ponuda na drugom ročištu ne može biti manja od jedne trećine od utvrđene vrijednosti.

(5) Ukoliko nema nosilaca prava preče kupovine iz člana 104 stava 1 ovog zakona, lice koje prema odredbama člana 119 ovog zakona ima pravo prvenstvenog namirenja iz prodajne cijene stiče pravo preče kupovine po cijeni postignutoj na drugom ročištu.

(6) Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik, da se nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od one iz stavova 1, 2 i 4 ovog člana.

(7) Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu, sklopljenom pred sudom, saglasile da se nepokretnost radi naplate potraživanja tražioca izvršenja utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz stavova 1, 2 i 4 ovog člana, nepokretnost se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni, ako u postupku ne učestvuju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisala u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano pravo tražioca izvršenja kojim je osigurana naplata njegovog potraživanja. Najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

(8) Odredbe stavova 1, 2, 4, 6 i 7 ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u kojem se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom.

Član 111. (Ročište za nadmetanje i dosuda)

(1) Ako na dan njegovog održavanja rješenje o izvršenju nije postalo izvršno sud može odgoditi održavanje ročišta za nadmetanje i prodaju za najduže trideset (30) dana.

(2) Pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za održavanje ročišta za nadmetanje sud objavljuje da se pristupa nadmetanju.

(3) Ako se postupak izvršenja provodi na suvlasničkom dijelu iz člana 86 stava 3 ovog zakona, sud će na prodaju istovremeno ponuditi i suvlasnički dio i cjelokupnu nepokretnost samo ako je na to dao izričit pristanak suvlasnik koji nije izvršenik. Nakon stavljanja najpovoljnijih ponuda i za suvlasnički dio i za cjelokupnu nepokretnost, te nakon ocjene ispunjenja uslova iz člana 86 stava 4 ovog zakona sud će zaključkom odlučiti o konačnom predmetu prodaje.

(4) Nadmetanje se zaključuje nakon isteka deset minuta neposredno nakon stavljanja najpovoljnije ponude.

(5) Nakon zaključenja nadmetanja utvrđuje se lista ponuđača koji su ponudili cijenu iznad minimuma i da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuđaču ukoliko su ispunjeni ostali uslovi.

(6) O prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuđaču sud donosi pisani zaključak koji se objavljuje na oglasnoj ploči Osnovnog suda.

(7) Smatrat će se da je zaključak iz stava 6 ovog člana dostavljen svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, te svim učesnicima u nadmetanju istekom trećeg (3) dana od dana njegovog isticanja na oglasnoj ploči Osnovnog suda.

(8) O ročištu za prodaju vodi se zapisnik.

Član 112. (Dosuda u slučaju prodaje neposrednom pogodbom)

(1) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti zaključak iz člana 111 stava 6 ovog zakona, pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za punovažnost prodaje.

(2) Ako u vrijeme donošenja zaključka iz stava 1 ovog člana rješenje o izvršenju nije postalo izvršno, sud može odgoditi njegovo donošenje za najduže trideset (30) dana.

(3) Odredbe člana 111 stava 3 ovog zakona shodno se primjenjuju i na prodaju neposrednom pogodbom.

(4) Zaključak iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i kupcu.

Član 113. (Polaganje cijene)

(1) Ponuđač s najvišom ponudom na ročištu plaća ukupnu prodajnu cijenu umanjenu za položeno jemstvo polaganjem cijene sudu u roku koji je sud odredio, a koji ne može biti duži od trideset (30) dana od dana objavljivanja zaključka, iz člana 111 stava 6 ovog zakona na oglasnoj ploči Osnovnog suda.

(2) Ukoliko ponuđač s najvećom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u predviđenom roku, sud će, zaključkom, proglasiti prodaju tom ponuđaču nevažećom i novim zaključkom odrediti da je nepokretnost prodata drugom po redu ponuđaču koji treba da, u roku koji odredi sud, a koji ne može biti duži od trideset (30) dana od dana prijema tog zaključka, sudu uplati prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponuđač ne uplati cijenu u predviđenom roku, sud primjenjuje ova pravila i na trećeg ponuđača.

(3) U slučaju da sva tri ponuđača s najvišom ponudom ne ispune svoje obaveze plaćanja prodajne cijene u određenim rokovima, sud može oglasiti da prvo ročište nije uspjelo i zakazati novo ročište koje treba da se održi u skladu s odredbama članova od 105 do 111 ovog zakona.

(4) Iz položenog jemstva prvog ponuđača kojem je prodata imovina i koji u predviđenom roku ne uplati prodajnu cijenu pokrivaju se troškovi neuspjelog ročišta. Ako se ovi troškovi ne mogu namiriti u cijelosti iz iznosa jemstva koje je položio prvi ponuđač, razlika se namiruje iz jemstva drugog ponuđača ako i ovaj odustane od kupovine nepokretnosti. Ova pravila se shodno primjenjuju i u slučaju odustanka trećeg ponuđača.

(5) Troškovi održavanja narednog ročišta pokrivaju se srazmjerno iz jemstva ponuđača kojima je nepokretnost prodata, a koji prodajnu cijenu nisu uplatili u određenom roku.

(6) Preostali iznos jemstva neće se vratiti ponuđačima koji su odustali od kupovine, već postaje imovina budžeta iz kojeg se vrši finansiranje suda.

(7) Kada je sudu uplaćena ukupna cijena imovine, položeno jemstvo preostalih ponuđača vraća se u roku od tri (3) dana nakon uplate cijene sudu.

(8) Ako je tražilac izvršenja kupac, a ne postoje druga lica čija se potraživanja namiruju iz prodajne cijene prije njega, nije obavezan položiti cijenu sudu do visine svog potraživanja.

Član 114. (Predaja nepokretnosti kupcu)

(1) Nakon polaganja cijene, sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu (rješenje o dosudi).

(2) Rješenjem iz stava 1 ovog člana, sud određuje da se nepokretnost preda kupcu, a Zemljišnoknjižnom uredu Osnovnog suda da se izvrši upis promjene vlasništva, te brišu prava trećih lica za koja je to rješenjem određeno.

(3) Protiv rješenja o dosudi nije dozvoljen prigovor, ali se može izjaviti žalba na koju imaju pravo stranke i lica koja su učestvovala na javnom nadmetanju kao ponuđači.

(4) Rješenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, te dostavlja kupcu i svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji.

(5) Ako se kupac i lica čija bi prava na nepokretnosti njenom prodajom trebala prestati sporazumiju da će njihova prava ostati na nepokretnosti i nakon pravosnažnosti rješenja o dosudi, sud će u rješenju o dosudi odrediti da se ta prava neće brisati prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca, u skladu s odredbom stava 2 ovog člana.

(6) Zemljišnoknjižni ured Osnovnog suda obavit će upise iz stavova 2 i 5 ovog člana na osnovu pravosnažnog rješenja o dosudi nepokretnosti i potvrde izvršnog suda da je kupac položio cijenu u skladu s tim rješenjem.

Član 115. (Zaštita prava kupca)

Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije provođenja rješenja o dosudi nepokretnosti nema uticaja na pravo svojine kupca stečeno po odredbama člana 114 ovog zakona.

Član 116. (Obustava izvršenja)

(1) Sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugom ročištu.

(2) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati u roku određenom sporazumom stranaka i lica koja se namiruju u postupku, osim ako sporazumom stranaka nije drukčije određeno.

(3) Obustava izvršenja ne sprečava pokretanje novog izvršnog postupka radi naplate tog potraživanja na istoj nepokretnosti.

5. Namirenje tražilaca izvršenja

Član 117. (Kad se pristupa namirenju)

Sud pristupa namirenju tražilaca izvršenja odmah nakon donošenja rješenja o dosudi.

Član 118. (Lica koja se namiruju)

(1) Iz prodajne cijene namiruju se tražioci izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje, založni povjerioci i kad nisu prijavili svoja potraživanja, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, Distrikt po osnovu poreza i drugih taksi.

(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja lica iz stava 1 ovog člana, predat će se izvršeniku ako za to nema smetnji.

(3) (brisano)

Član 119. (Prvenstveno namirenje)

(1) Iz iznosa dobivenog prodajom namiruju se prvenstveno i to ovim redoslijedom:

1) troškovi izvršnog postupka;

2) porezi i druge takse dospjele za posljednju godinu koje terete prodatu nepokretnost;

3) potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanja na osnovu naknade štete nastale zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti, potraživanja naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, potraživanja zaposlenika, te potraživanja doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje, dospjela za posljednju godinu dana;

4) potraživanja založnih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja;

5) potraživanja tražioca izvršenja po čijem je prijedlogu određeno izvršenje;

6) potraživanje založnih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju poslije tražioca izvršenja;

7) naknada za lične služnosti koje se prodajom gase.

(2) Potraživanja iz stava 1 tački 2 i 3 ovog člana namiruju se ako su prijavljena najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju izvršnom ispravom.

(3) Vrijeme određeno u stavu 1 tačkama 2 i 3 ovog člana, računa se do dana donošenja rješenja o dosudi nepokretnosti.

(4) Povjerioci iz stava 1 ovog člana namiruju se po redu sticanja založnog prava i prava na namirenje tražioca izvršenja koji su predložili izvršenje, odnosno po redu sticanja ličnih služnosti, a ako je bio ustupljen prvenstveni red, tada se lica iz stava 1 ovog člana namiruju po tom uspostavljenom prvenstvenom redu.

Član 120. (Namirenje ostalih potraživanja)

(1) Odredba člana 119 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.

(2) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nepokretnosti kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavno potraživanje.

Član 121. (Visina nadoknade za lične služnosti i druga prava koja prestaju prodajom)

(1) Ako se o visini nadoknade za lične služnosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum između nosioca tih prava i tražilaca izvršenja koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje sud, uzimajući u obzir naročito vrijeme za koje bi ta prava još trajala, njihovu vrijednost i godine života nosioca tih prava.

(2) Kupac i nosilac prava lične služnosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost, a da se iznos naknade, utvrđen prema stavu 1 ovog člana, odbije od kupovne cijene.

Član 122. (Srazmjerno namirenje)

Više potraživanja koja imaju isti red namirenja namiruju se srazmjerno svojoj visini ako iznos dobijen prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

Član 123. (Osporavanje potraživanja)

Lice koje se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utiče na njegovo namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugom takvom licu osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red namirenja.

Član 124. (Upućivanje na parnicu)

(1) Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti da u određenom roku, koji ne može biti duži od petnaest (15) dana, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Ako lice koje osporava potraživanje, to osporavanje potkrepljuje pravosnažnom presudom, sud će o osporavanju odlučiti u izvršnom postupku. Sud će o osporavanju odlučiti u izvršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke.

(2) Ako lice koje je osporilo potraživanje učini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će zaključkom na parnicu uputiti lice čije je potraživanje osporeno, a donošenje rješenja o namirenju lica čije je potraživanje osporeno odgoditi do završetka parnice. Izuzetno, sud može donošenje rješenja o namirenju i namirenje tog lica uslovljavati davanjem osiguranja.

(3) Iznos koji se odnosi na osporeno potraživanje položit će se u sudski depozit.

(4) Ako lice koje je upućeno na parnicu u roku koji mu je za to određen, ne dokaže da je parnicu pokrenulo, smatrat će se da potraživanje nije osporeno, odnosno da je odustalo od zahtjeva da njegovo potraživanje bude namireno u izvršnom postupku.

(5) Presuda donesena u parnici o osporenom potraživanju djeluje protiv izvršenika i svih tražilaca izvršenja.

(6) Odredbom stava 4 ovog člana ne dira se u pravo lica koje je upućeno na parnicu da, i nakon završetka izvršnog postupka, pokrene parnicu protiv lica čije je potraživanje osporilo, odnosno protiv lica koje mu je potraživanje osporilo.

(7) Na prijedlog lica čije je potraživanje osporeno, sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje potraživanja tog lica uslovljavati davanjem primjerenog osiguranja za štetu koju bi to lice moglo pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako lice koje je osporilo potraživanje ne da primjereno osiguranje u roku koji mu je određen, smatrat će se da potraživanje nije osporeno.

(8) Lice čije je potraživanje bilo osporeno ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjelo zbog neosnovanog osporavanja potraživanja, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da mu se šteti ili mu smeta u izvršavanju i ostvarenju njegovih prava.

6. Posebne odredbe o načinu namirenja nekih potraživanja

Član 125. (Nedospjelo potraživanje)

(1) Potraživanje založnog povjerioca koje nije dospjelo do dana donošenja rješenja o namirenju za koje nisu ugovorene kamate, isplatit će se nakon odbitka iznosa koji odgovara zakonskim zateznim kamatama, od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospijeća tog potraživanja.

(2) Nedospjelo potraživanje za koje su ugovorene kamate, isplatit će se zajedno s iznosom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o namirenju.

Član 126. (Nedospjelo potraživanje povremenih primanja)

(1) Potraživanja povremenih primanja po osnovi zakonskog izdržavanja, po osnovu naknade štete nastale zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka, radne sposobnosti i po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, koja su obezbijeđena zalogom, a dospijevaju nakon dana donošenja rješenja o namirenju, namiruju se na izričit zahtjev povjerilaca.

(2) Potraživanja iz stava 1 ovog člana obračunavaju se na način na koji se obračunava naknada za ličnu služnost.

Član 127. (Potraživanja uz uslov)

(1) Iznos uslovnog potraživanja koje je osigurano založnim pravom izdvojit će se i položiti u sudski depozit i isplatiti kad se odložni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov neće ispuniti.

(2) Ako se odložni uslov ne ispuni ili se ispuni raskidni uslov, izdvojeni iznos cijene služi za namirenje tražilaca izvršenja čija potraživanja nisu potpuno ili nisu uopće namirena, a ako takvih tražilaca izvršenja nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno ostatak, predati izvršeniku.

Član 128. (Predbilježba založnog prava i zabilježba spora)

(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u toku postupak za njegovo opravdanje, odnosno da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz odložni uslov.

(2) Potraživanje za koje je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja založnog prava ili zabilježba o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz raskidni uslov.

7. Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta

Član 129. (Ročište za diobu)

(1) Nakon pravosnažnosti rješenja o dosudi nepokretnosti kupcu, sud određuje ročište za diobu cijene (iznosa dobijenog prodajom), ako ima više od jednog tražioca izvršenja ili trećih lica koja imaju prava na namirenje.

(2) Na ročište se pozivaju pored stranaka i lica koja prema stanju spisa i prema podacima iz zemljišne knjige polažu pravo da se namire iz tog iznosa.

(3) U pozivu ta će se lica upozoriti na to da će se njihova potraživanja ukoliko ne dođu na ročište, uzeti prema stanju koje proizilazi iz zemljišne knjige i spisa te da, najkasnije na ročištu za diobu, mogu drugom osporiti potraživanje, njegovu visinu i red namirenja.

(4) Na ročištu se raspravlja o namirenju tražioca izvršenja i drugih lica koja postavljaju zahtjev za namirenje.

Član 130. (Rješenje o namirenju)

(1) O namirenju tražioca izvršenja i drugih lica kojima pripada pravo na namirenje sud, bez odlaganja, odlučuje rješenjem, nakon održanog ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige, kao i stanje utvrđeno na ročištu.

(2) Pri donošenju rješenja iz stava 1 ovog člana uzet će se u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno najkasnije na dan ročišta za diobu.

(3) Ako ima potraživanja u odnosu na koje rješenje o izvršenju nije postalo pravosnažno najkasnije na dan ročišta za diobu, ta će se potraživanja namiriti nakon izvršnosti rješenja o izvršenju iz preostalog iznosa prodajne cijene, ako je ima, a ostatak će se vratiti izvršeniku.

(4) Odredbe stava 2 i stava 3 ovog člana ne odnose se na potraživanja osigurana založnim pravom ili zemljišnim dugom.

(5) Protiv rješenja o namirenju nije dozvoljen prigovor ali se može izjaviti žalba.

(6) Ako nužnost održavanja ročišta za diobu nije propisana ovim zakonom, sud će rješenje o namirenju objaviti na oglasnoj ploči suda. Istekom roka od tri (3) dana od dana isticanja na oglasnoj ploči suda smatrat će se da je rješenje o namirenju dostavljeno svim licima koja imaju pravo da se namire iz prodajne cijene.

(7) Izvršenju rješenja o namirenju pristupit će se nakon što istekne rok za izjavu žalbe ovlaštenih lica.

(8) Ako žalba na rješenje o namirenju bude izjavljena u roku dostavit će se strankama i ostalim učesnicima u postupku, a rješenje izvršiti ako tražilac izvršenja u roku od tri (3) dana od prijema žalbe ne predloži odlaganje izvršenja do odluke Apelacionog suda po žalbi.

(9) Ako je tražilac izvršenja kupio nekretninu izvršenika, smatra se da je njegovo potraživanje namireno u visini procijenjene vrijednosti nekretnine.

Član 131. (Brisanje prava i tereta)

(1) Nakon pravosnažnosti rješenja o dosudi sud će rješenjem odrediti da se u zemljišnoj knjizi brišu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nepokretnosti i poslije predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac preuzeo.

(2) Kupac može tužbom tražiti brisanje založnih prava čije je brisanje sud propustio odrediti u smislu odredbe stava 1 ovog člana. Tužba se može podnijeti u roku propisanom pravilima zemljišnoknjižnog prava.

8. Pravni položaj izvršenika i trećih lica nakon prodaje nepokretnosti

Član 132. (Gubitak prava na posjed nepokretnosti)

Prodajom nepokretnosti izvršenik gubi pravo posjeda nepokretnosti i dužan ju je predati kupcu odmah nakon prijema rješenja o dosudi nepokretnosti, ako zakonom ili u sporazumu sa kupcem nije drukčije određeno.

Član 133. (Iseljenje izvršenika)

(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na zahtjev kupca naložiti zaključkom da se nepokretnost isprazni i preda kupcu.

(2) Izvršenje iz stava 1 ovog člana se provodi prema pravilima ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.

(3) U izvršnom postupku iz stava 2 ovog člana, kupac stiče položaj tražioca izvršenja, podnošenjem prijedloga iz stava 2 ovog člana.

Član 134. (Iseljenje drugih lica)

(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na prijedlog kupca, rješenjem narediti drugim licima koja ne raspolažu valjanim pisanim pravnim osnovom za korištenje nepokretnosti, da je bez odlaganja predaju kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih lica izvršenje ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.

(2) Provođenju izvršenja iz stava 1 ovog člana sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz stava 1 ovog člana. Izvršenje se provodi prema pravilima ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.

(3) U postupku iz stava 1 i stava 2 ovog člana, kupac ima položaj tražioca izvršenja.

XI - IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA (čl. 135-154)

1. Opće odredbe

Član 135. (Izuzimanje od izvršenja)

(1) Ne mogu biti predmet izvršenja:

1) predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljavanje svakodnevnih potreba,

2) hrana i ogrjev za potrebe izvršenika i članova njegovog domaćinstva za tri (3) mjeseca,

3) gotov novac izvršenika po osnovu potraživanja koja su izuzeta ili ograničena od izvršenja, te gotov novac izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je prema zakonu izuzet od izvršenja proporcionalno vremenu do idućeg primanja,

4) medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja, vjenčani prsten, lična pisma, rukopisi i drugi lični spisi izvršenika, porodične fotografije, lične i porodične isprave i porodični portreti,

5) pomagala koja su invalidu ili drugom licu s tjelesnim nedostacima data na osnovu propisa ili koja je sam nabavio, a nužna su za obavljanje životnih funkcija.

(2) Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršeniku, ne može biti predmet izvršenja prije uručenja.

(3) Odredbe stava 1 ovog člana ne odnose se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja osiguranih ugovornim založnim pravom na pokretnim stvarima.

(4) Sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje da li su ispunjeni uslovi za izuzimanje od izvršenja predmeta iz prethodnih stavova ovog člana.

Član 136. (Izvršne radnje)

(1) Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.

(2) Prijedlogom za izvršenje može se zahtijevati da se provede samo pljenidba i procjena, ali u tom slučaju tražilac izvršenja je dužan u roku od tri (3) mjeseca od dana pljenidbenog popisa, odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari.

(3) Ako tražilac izvršenja u roku iz stava 2 ovog člana ne podnese prijedlog za prodaju, izvršenje će se obustaviti.

2. Pljenidba i procjena pokretnih stvari

Član 137. (Obavještenje o pljenidbi)

(1) Po pravilu sudski izvršilac prije nego što pristupi pljenidbi predat će izvršeniku rješenje o izvršenju i pozvat će ga da plati iznos za koji je određeno izvršenje.

(2) Ako izvršeniku rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom pljenidbe, dostavit će mu se naknadno, prema općim pravilima o dostavama.

(3) Sud može odlučiti, zavisno od okolnosti, svakog pojedinačnog slučaja, da uruči rješenje o izvršenju prije pokušaja popisa i pljenidbe izvršenikovih stvari.

(4) Izuzetno popis i pljenidba izvršenikovih stvari može se izvršiti po uručenju rješenja o izvršenju, što sud cijeni u svakom pojedinačnom slučaju.

(5) O vremenu i mjestu pljenidbe pokretnih stvari sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, će obavijestiti tražioca izvršenja samo ako je to tražio.

(6) Odsutnost tražioca izvršenja ne sprečava provođenje pljenidbe.

(7) O obavljenoj pljenidbi sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, će obavijestiti stranku koja nije bila prisutna pljenidbi slanjem obavještenja ili prepisa zapisnika o pljenidbi.

Član 138. (Predmet pljenidbe)

(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa.

(2) Popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvršenika, te njegove stvari koje se nalaze u posjedu tražioca izvršenja.

(3) Ako treća lica ne obavijeste sud o svojim pravima na pokretnoj stvari u posjedu izvršenika koja je predmet izvršenja niti dokažu svoja prava na njoj smatra se da takva prava trećih lica ne postoje i da je izvršenik vlasnik stvari koja se nalazi u njegovom posjedu.

(4) Smatra se da izvršeniku pripadaju stvari koje ima na sebi odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj nepokretnosti, u stanu u kojemu stanuje odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio.

(5) Smatra se da su bračni ili vanbračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih stvari koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti.

(6) Izvršenikove stvari koje se nalaze u posjedu trećeg lica mogu se popisati samo ako ono na to pristane.

(7) Ako treće lice ne pristane na popis, sud će, zaključkom, na tražioca izvršenja, na njegov prijedlog, prenijeti izvršenikovo pravo na predaju stvari, radi provođenja izvršenja po pravilima o prenosu radi naplate.

Član 139. (Obim pljenidbenog popisa)

(1) Pljenidbenim popisom popisat će se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraživanja tražioca izvršenja i troškova izvršenja.

(2) Prvenstveno se popisuju stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi sprečavalo izvršenje i stvari koje se najlakše mogu unovčiti, pri čemu će se o tome uzeti u obzir i izjave prisutnih stranaka i trećih lica.

(3) Sud može, na prijedlog izvršenika, naknadno odrediti izvršenje na drugom predmetu, a ne na onom koji je na prijedlog tražioca izvršenja popisan, ako postoji znatna nesrazmjera između vrijednosti toga predmeta i iznosa potraživanja. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 89 ovog zakona.

Član 140. (Čuvanje popisanih stvari)

(1) Popisane stvari sudski izvršilac će ostaviti na čuvanje izvršeniku, ako sud, na prijedlog tražioca izvršenja, nije odredio da se one predaju na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu.

(2) Rizik od uništenja ili oštećenja stvari datih na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu snosi tražilac izvršenja, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile.

(3) Gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predat će se u sudski depozit.

(4) U sudski depozit predat će se i druge stvari veće vrijednosti, ako su pogodne za takav način čuvanja.

Član 141. (Zabrana raspolaganja popisanim stvarima)

(1) Izvršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.

(2) U rješenje o izvršenju unosi se ta zabrana, te upozorenje izvršeniku na krivičnopravne posljedice postupanja protivno zabrani.

(3) Svim licima koja posjeduju ili imaju kontrolu nad popisanim stvarima, zabranjuje se da njima raspolažu bez sudskog naloga.

Član 142. (Sticanje založnog prava)

(1) Tražilac izvršenja stiče pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretnim stvarima.

(2) Ako je popis obavljen u korist više tražilaca izvršenja, prvenstveni red založnog prava stečenog popisom ili zabilješkom u zapisniku o pljenidbenom popisu, određuje se prema danu kada je prijedlog za izvršenje primljen u sudu, a ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, njihova založna prava imaju isti prvenstveni red.

(3) Ako je prijedlog za izvršenje upućen poštom, preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan prijema u sudu.

Član 143. (Bezuspješna pljenidba)

(1) Ako se pri pljenidbi ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će o tome obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi te pozvati istog da predloži novi predmet ili novo sredstvo izvršenja, u smislu člana 9 stava 3 ovog zakona.

(2) Tražilac izvršenja koji je bio prisutan pljenidbi može u roku od petnaest (15) dana od dana pokušane pljenidbe da predloži novi predmet ili novo sredstvo izvršenja, u smislu člana 9 stava 3 ovog zakona.

(3) Ukoliko tražilac izvršenja ne postupi u ostavljenom roku iz stavova 1 i 2 ovog člana sud će obustaviti postupak izvršenja.

Član 144. (Procjena)

(1) Istovremeno s pljenidbenim popisom obavit će se i procjena pokretnih stvari.

(2) Procjenu obavlja sudski izvršilac, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili posebni vještak.

(3) Stranka može predložiti da procjenu obavi vještak, iako to sud nije odredio. Ako sud prihvati taj prijedlog, troškove vještačenja dužan je predujmiti predlagač u roku koji sud odredi. Ako predujam ne bude plaćen u roku, smatrat će se da je predlagač odustao od svog prijedloga.

(4) O prijedlogu iz stava 3 ovog člana sud odlučuje zaključkom.

(5) Troškove vještačenja iz stava 3 ovog člana snosi predlagač, bez obzira na ishod izvršnog postupka.

(6) Stranka može, u roku od tri (3) dana od obavljene procjene, predložiti sudu utvrđivanje niže, odnosno više vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili određivanje nove procjene, izuzev ako procjenu nije obavio vještak. O prijedlogu sud odlučuje zaključkom.

Član 145. (Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni)

(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.

(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinačno navode zaplijenjene stvari s njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i učesnika u postupku.

(3) Na popisanim stvarima će se na odgovarajući način naznačiti da su zaplijenjene.

(4) Zapisnik o pljenidbenom popisu tražilac izvršenja može, o svom trošku, objaviti u sredstvima javnog informisanja.

Član 146. (Zabilješka umjesto pljenidbenog popisa)

Ako se nakon pljenidbenog popisa odredi izvršenje na zaplijenjenim stvarima radi naplate drugog potraživanja istog tražioca izvršenja ili potraživanja drugog tražioca izvršenja, neće se obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnih stvari, nego će se u nastavku zapisnika samo zabilježiti podaci iz kasnijeg rješenja o izvršenju.

3. Prodaja stvari

Član 147. (Vrijeme prodaje)

(1) Prodaja zaplijenjenih stvari može se provesti tek nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju, osim ako izvršenik ne pristane da se prodaja obavi prije toga, ili ako su u pitanju stvari koje su podložne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnog pada njihove cijene, ili ako tražilac izvršenja da obezbjeđenje za štetu koju bi bio dužan nadoknaditi izvršeniku u slučaju da rješenje o izvršenju ne postane izvršno.

(2) O prodaji prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju sud odlučuje zaključkom.

(3) Između dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora proteći najmanje petnaest (15) dana.

(4) Prodaja se može provesti i prije isteka roka iz stava 3 ovog člana iz razloga navedenih u stavu 1 ovog člana.

Član 148. (Zaključak o prodaji)

(1) Zaključkom o prodaji, koji donosi sud, utvrđuje se vrijednost pokretnih stvari i određuju način, uslovi i mjesto prodaje.

(2) Vrijeme prodaje određuje sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, sačinjavanjem pismenog obavještenja prema uslovima, načinu i u mjestu određenom u zaključku suda.

Član 149. (Način prodaje)

(1) Prodaja stvari se vrši putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.

(2) Javno nadmetanje provodi sudski izvršilac ili drugo lice određeno od strane suda.

(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane i sudskog izvršioca ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvršilac pokretne stvari prodaje u ime i za račun izvršenika, a lice koje obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun izvršenika.

(4) Prodaja javnim nadmetanjem odredit će se ako su u pitanju stvari veće vrijednosti, a može se očekivati da će se prodati po većoj cijeni od procijenjene vrijednosti.

(5) Prodaja stvari objavit će se blagovremeno na oglasnoj tabli suda, a može se objaviti i na način predviđen za objavljivanje prodaje nepokretnosti.

(6) Tražilac izvršenja i izvršenik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.

Član 150. (Ročište za javnu prodaju)

(1) Kod prodaje pokretnih stvari shodno se primjenjuju odredbe člana 110 stavova 1 i 2 i člana 111 stava 5 ovog zakona.

(2) Ponuđač s najvećom ponudom će platiti cijenu za pokretnu stvar odmah nakon objavljivanja rezultata ako sud zaključkom ne odluči drukčije. Ukoliko ponuđač ne plati odmah po pozivu suda, drugi ponuđač će biti proglašen kupcem i platit će onu cijenu koju je on ponudio i tako redom.

(3) U slučaju da ni jedan od ponuđača s odgovarajućom ponudom ne uplati cijenu odmah po pozivu suda, sud će na zahtjev jedne od stranaka oglasiti da prvo ročište nije uspjelo. Zahtjev sudu za zakazivanje novog ročišta stranka može podnijeti u roku osam (8) dana od održavanja neuspjelog ročišta.

(4) Sud na drugom ročištu za javno nadmetanje postupa u skladu sa stavovima od 1 do 3 ovog člana, ali se pokretna stvar koja je predmet prodaje ne može prodati ispod 1/3 procijenjene vrijednosti.

(5) Sud će obustaviti postupak ako ni jedna stranka ne predloži održavanje drugog javnog nadmetanja u propisanom roku, ili ako se stvari ne uspiju prodati na drugom javnom nadmetanju odnosno putem neposredne pogodbe.

(6) Neposrednom pogodbom ne može se prodati pokretna stvar ispod 1/3 procjene vrijednosti.

Član 151. (Obaveze i prava kupca)

(1) Kupac je dužan položiti cijenu i stvari uzeti odmah nakon zaključenja nadmetanja odnosno prodaje neposrednom pogodbom.

(2) Ako kupac odmah ne položi cijenu, smatrat će se da nadmetanje nije uspjelo. Kupac je dužan strankama nadoknaditi štetu koju su one pretrpjele njegovim odustankom, o čemu sud, na zahtjev stranaka, odlučuje u izvršnom postupku.

(3) Sudski izvršilac predat će stvari kupcu i ako nije položio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane tražilac izvršenja i učesnici koji imaju pravo prvenstva kod namirenja u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene. Ako kupac ne položi cijenu u roku koji mu je određen, tražilac izvršenja i učesnici koji imaju pravo prvenstva kod namirenja mogu zatražiti od suda da u istom postupku naloži kupcu da im plati cijenu, te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rješenja protiv njega predložiti izvršenje.

(4) Kupac u svakom slučaju postaje vlasnik kupljenih stvari njihovim preuzimanjem.

(5) Kupcu ne pripadaju prava po osnovu odgovornosti za nedostatke stvari.

4. Namirenje tražioca izvršenja

Član 152. (Namirenje jednog tražioca izvršenja)

(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan tražilac izvršenja, sud će, bez održavanja ročišta, rješenjem odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca namire redom: troškovi postupka, troškovi određeni u izvršnoj ispravi, kamate do dana unovčenja stvari i glavno potraživanje.

(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat će se izvršeniku ako za to nema smetnji.

Član 153. (Namirenje više tražilaca izvršenja)

(1) Ako se u izvršnom postupku namiruje više tražilaca izvršenja odnosno ako se, pored tražilaca izvršenja namiruju i lica čija prava prestaju prodajom stvari, oni se iz prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli založno ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za određena potraživanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.

(2) Tražioci izvršenja istog reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmjerno iznosima svojih potraživanja.

(3) Pri donošenju rješenja o namirenju sud će uzeti u obzir samo ona potraživanja za koja je rješenje o izvršenju postalo izvršno do donošenja rješenja o namirenju.

(4) Ako je tražilac izvršenja ili lice koje ima pravo prvenstva kod namirenja kupilo imovinu izvršenika, on se namiruje samo za dio po kojoj je kupljena imovina izvršenika i za koji je namiren, a ne u cijelosti.

5. Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Član 154. (Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti)

Odredbe ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima primjenjuju se na odgovarajući način i u postupku izvršenja na pokretnim stvarima, ako odredbama glave XI ovog zakona nije drukčije određeno.

XII - IZVRŠENJE NA NOVČANOM POTRAŽIVANJU IZVRŠENIKA (čl. 155-198)

1. Opće odredbe

Član 155. (Izuzimanje od izvršenja)

Izuzeti su od izvršenja:

1. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, nadoknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i nadoknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja,

2. primanja po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3. primanja po osnovu socijalne pomoći,

4. primanja po osnovu privremene nezaposlenosti,

5. primanja po osnovu dodatka na djecu,

6. primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima,

7. nadoknada za rad osuđenika, osim za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja te za potraživanja nadoknade štete prouzrokovane krivičnim djelom osuđenika.

Član 156. (Odluka o izuzimanju od izvršenja)

Osnovni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjavanju uslova iz prethodnog člana za izuzimanje od izvršenja.

Član 157. (Ograničenje izvršenja)

(1) Izvršenje na plati, nadoknadi umjesto plate, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i nadoknadi zbog umanjenja plate i penzije, radi naplate potraživanja po osnovi zakonskog izdržavanja, nadoknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i nadoknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja može se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate potraživanja po drugoj osnovi do iznosa od jedne trećine plate, nadoknade umjesto plate ili penzije.

(2) Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1 ovog člana primjenjuje se samo ako potraživanje ne prelazi 1.000,00 KM mjesečno. Ako su potraživanja veća od 1.000,00 KM mjesečno, ograničenje se primjenjuje do iznosa potraživanja od 1.000,00 KM mjesečno, a na preostalom dijelu potraživanja može se provesti izvršenje bez ograničenja.

(3) Ako izvršenik prima zagarantovanu platu u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, izvršenje radi naplate potraživanja iz stava 1 ovog člana može se provesti do iznosa od jedne trećine odnosno do iznosa jedne četvrtine takve plate.

(4) Izvršenje na primanju invalida po osnovu novčane nadoknade za fizičko oštećenje i dodatak za tuđu pomoć i njegu može se sprovesti samo radi naplate potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, nadoknade štete nastale zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja.

(5) Izvršenje na primanju po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovu ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najviše stalne socijalne pomoći koja se isplaćuje na području Distrikta.

Član 158. (Izvršne radnje)

Izvršenje na novčanom potraživanju provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.

Član 159. (Obim izvršenja)

(1) Pljenidba i prijenos novčanog potraživanja mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje potraživanja tražioca izvršenja, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraživanje.

(2) Ako više tražilaca izvršenja traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, pljenidba i prijenos određuju se u odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog tražioca izvršenja.

2. Pljenidba potraživanja

Član 160. (Dejstvo pljenidbe)

(1) Pljenidba se provodi dostavom izvršenikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim se izvršenikovom dužniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraživanje, a izvršeniku se zabranjuje da to potraživanje naplati ili da inače raspolaže njim i zalogom koji je dat za njegovo obezbjeđenje.

(2) Pljenidba je provedena danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom dužniku.

(3) Tražilac izvršenja pljenidbom stiče založno pravo na izvršenikovom potraživanju.

(4) Izvršenikov dužnik nema pravo prigovora niti žalbe protiv rješenja o izvršenju.

Član 161. (Pljenidba potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru)

(1) Pljenidbu novčanog potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom, ili za čije je ostvarenje inače potreban taj papir, provodi sudski izvršilac oduzimanjem papira od izvršenika i njegovom predajom sudu. Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od izvršenika.

(2) Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz vrijednosnog papira iz stava 1 ovog člana obavlja, u izvršenikovo ime, sudski izvršilac na osnovu zaključka suda.

(3) Pljenidba novčanog potraživanja zasnovana na dionici za koju nije izdata isprava o dionici kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdata ta isprava, obavlja se dostavom rješenja o izvršenju dioničkom društvu. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog člana.

Član 162. (Zabrana potraživanja po štednom ulogu)

(1) Izuzetno od odredbi člana 161 ovog zakona, pljenidba potraživanja po štednom ulogu kod banke ili drugog pravnog lica može se provesti i bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice dužnika.

(2) Ako tražilac izvršenja ne raspolaže potrebnim podacima o štednom ulogu izvršenika može sudu predložiti donošenje rješenja kojim će privremeno zaplijeniti sve štedne uloge dužnika kod određenog pravnog lica (prijedlog za privremenu pljenidbu).

(3) Rješenjem o privremenoj pljenidbi sud će od pravnog lica zatražiti i podatke o štednim ulozima izvršenika.

(4) Pravno lice je dužno bez odlaganja dati sudu tražene podatke i ne smije obavijestiti izvršenika da su ti podaci traženi.

(5) Nakon što dobije tražene podatke, sud će o njima obavijestiti tražioca izvršenja, koji je dužan u roku od osam (8) dana predložiti izvršenje na određenom štednom ulogu ili na određenim štednim ulozima. U povodu takvog prijedloga sud će donijeti rješenje o pljenidbi određenoga štednoga uloga ili određenih štednih uloga i staviti van snage rješenje o privremenoj pljenidbi štednih uloga.

(6) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stava 2 ovoga člana i prijedlog iz stava 5 ovoga člana smatraju se, u smislu odredbi propisa o sudskim taksama, jednim prijedlogom.

(7) Ako štedna knjižica nije prethodno oduzeta od izvršenika, smatrat će se da je pljenidba na određenom štednom ulogu provedena danom dostave rješenja o privremenoj pljenidbi pravnom licu kod kojeg se vodi štedni ulog.

(8) Pravno lice koje vodi štedni ulog ima pravo na nadoknadu troškova za obavljanje radnji u skladu s odredbama ovog člana. Zahtjev za nadoknadu troškova može se podnijeti u roku od petnaest (15) dana od preduzimanja radnje. Ti troškovi ulaze u troškove izvršnog postupka.

Član 163. (Založno pravo na kamate)

Založno pravo stečeno na potraživanju po kojem teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon pljenidbe.

Član 164. (Prvenstveni red)

(1) Prvenstveni red založnih prava više tražilaca izvršenja određuje se prema danu prijema izvršnog prijedloga.

(2) Ako je izvršni prijedlog upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu.

(3) Ako su izvršni prijedlozi više tražilaca izvršenja primljeni u sudu istog dana, založna prava imaju isti prvenstveni red.

(4) Potraživanja s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.

(5) Ako zbog provedbe izvršenja na novčanom potraživanju prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prvenstveni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju sticanje reda prvenstva tih prava izvan izvršnog postupka.

Član 165. (Izjašnjenje izvršenikova dužnika)

(1) Sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, zatražiti od izvršenikova dužnika da se u roku, koji odredi sud, izjasni o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjeno potraživanje i da li je voljan da ga namiri, kao i da li je njegova obaveza da namiri to potraživanje uslovljena ispunjenjem neke druge obaveze.

(2) Prijedlog za izvršenje izvršenikova dužnika tražilac izvršenja može spojiti s izvršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon tog prijedloga, a najkasnije do prenosa potraživanja.

(3) Izjašnjenje izvršenikova dužnika dostavit će se tražiocu izvršenja bez odlaganja.

Član 166. (Odgovornost izvršenikova dužnika)

(1) Izvršenikov dužnik odgovara tražiocu izvršenja za štetu koju mu je nanio tim što se nije izjasnio, ili što se neistinito ili nepotpuno izjasnio.

(2) Sud će upozoriti izvršenikovog dužnika na tu njegovu odgovornost.

Član 167. (Pljenidba potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi)

(1) Pljenidba potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu.

(2) Upis se obavlja po službenoj dužnosti uz napomenu da je pljenidba, na osnovu koje je na potraživanju stečeno založno pravo, određena radi namirenja potraživanja tražioca izvršenja.

(3) Ako ima više tražilaca izvršenja, prvenstveni red njihovih potraživanja određuje se prema vremenu upisa.

3. Prenos potraživanja

a) Opće odredbe

Član 168. (Vrste prenosa)

(1) Zaplijenjeno potraživanje prenosi se na tražioca izvršenja u skladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate.

(2) Tražilac izvršenja je dužan već u izvršnom prijedlogu zatražiti da se potraživanje na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. O vrsti prenosa sud odlučuje rješenjem o izvršenju.

(3) U rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu pozvat će se izvršenikov dužnik da dužni iznos položi kod suda uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti sud.

Član 169. (Posebni uslovi za prenos nedjeljivog potraživanja)

(1) Potraživanje koje se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svom punom iznosu.

(2) Ako taj iznos prelazi iznos potraživanja tražioca izvršenja, zaplijenjeno potraživanje će se prenijeti pošto tražilac izvršenja položi jemstvo da će taj višak predati sudu.

(3) Potraživanje koje je djelimično izuzeto od izvršenja ili koje je već zabranjeno u korist drugih lica, prenosi se pošto tražilac izvršenja položi jemstvo da će sudu predati dio koji je izuzet od izvršenja.

(4) Ako je više tražilaca izvršenja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, sud će prenijeti potraživanje na tražioca izvršenja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više tražilaca izvršenja podnijelo prijedlog istoga dana, potraživanje će se prenijeti na tražioca izvršenja čije je potraživanje najveće.

Član 170. (Provođenje prenosa)

(1) Prenos potraživanja je proveden dostavom izvršenikovom dužniku rješenja kojim je prenos određen.

(2) Prenos potraživanja zasnovan na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili kojeg je radi ostvarenja inače potrebno podnijeti, proveden je kada sud na taj papir stavi izjavu o prenosu i papir s tom izjavom preda tražiocu izvršenja.

Član 171. (Obaveze izvršenika i tražioca izvršenja)

(1) Izvršenik je dužan u roku koji odredi sud, a na zahtjev tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno, dati objašnjenja koja su tražiocu izvršenja potrebna radi ostvarivanja tog potraživanja i predati mu isprave koje se na to potraživanje odnose.

(2) Tražilac izvršenja na koga je prenesen dio potraživanja dužan je, ako to izvršenik zatraži, u roku koji odredi sud, dati obezbjeđenje da će nakon ostvarenja tog potraživanja vratiti isprave koje se odnose na potraživanje.

(3) Sud će na prijedlog tražioca izvršenja provesti izvršenje protiv izvršenika radi predaje isprava ako ih on sam ne preda.

(4) Predaju isprava koje se nalaze kod trećeg lica tražilac izvršenja može zahtijevati tužbom, ako bi to pravo imao izvršenik.

(5) Na ispravi koja se daje po prijedlogu tražioca izvršenja, sud će zabilježiti da je proveden prenos potraživanja za koje je određeno izvršenje.

Član 172. (Polaganje novca kod suda)

(1) Izvršenikov dužnik kojem je dostavljeno rješenje o izvršenju ili posebno rješenje o prenosu ispunjava svoju obavezu polaganjem novca ili vrijednosnih papira kod suda koji provodi izvršenje.

(2) Ako je radi naplate prenesenog novčanog potraživanja tražilac izvršenja morao pokrenuti sudski ili drugi postupak, sud ili organ koji vodi postupak, u odluci kojom prihvata zahtjev tražioca izvršenja naložit će izvršenikovom dužniku da dužni iznos položi kod suda koji provodi izvršenje.

(3) Na osnovu odluke kojom je izvršenikovom dužniku naloženo da dužni iznos položi kod suda koji provodi izvršenje, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno, provest će se izvršenje protiv izvršenikova dužnika i novac naplaćen tim izvršenjem, nakon podmirenja troškova postupka, doznačiti po službenoj dužnosti sudu koji provodi izvršenje.

b) Prenos radi naplate

Član 173. (Ovlaštenja tražioca izvršenja)

(1) Prenosom potraživanja radi naplate ovlašćuje se tražilac izvršenja da traži od izvršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenog u rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesenog potraživanja i da se koristi pravima u vezi sa zalogom koji je dat za obezbjeđenje tog potraživanja.

(2) Prenosom potraživanja radi naplate tražilac izvršenja nije ovlašten na teret izvršenika zaključiti nagodbu, izvršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim potraživanjima raspolagati, te ni s izvršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o potraživanju, ako je ona sporna, donese arbitraža.

(3) Tražiocu izvršenja na koga je preneseno potraživanje radi naplate, izvršenikov dužnik može istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti izvršeniku.

(4) Ustupanje prenesenog potraživanja izvršeno od strane izvršenika poslije prenosa nema pravnog dejstva na prava koja je tražilac izvršenja stekao prenosom.

Član 174. (Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar)

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar upisat će se po službenoj dužnosti.

Član 175. (Uslovljenost obaveze izvršenikova dužnika predajom stvari)

(1) Ako obaveza izvršenikova dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze izvršenika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u posjedu izvršenika, a ta je obaveza utvrđena pravosnažnom presudom, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate, naložiti izvršeniku predaju stvari sudu radi predaje izvršenikovu dužniku.

(2) Na prijedlog tražioca izvršenja, sud će prema izvršeniku koji nije predao stvar u određenom roku, provesti izvršenje radi predaje stvari.

Član 176. (Obavještavanje izvršenika o tužbi za naplatu prenesenog potraživanja)

Tražilac izvršenja koji je podnio tužbu radi naplate prenesenog potraživanja dužan je, bez odlaganja obavijestiti izvršenika o pokrenutoj parnici, a u protivnom odgovara izvršeniku za štetu koja mu je tim propustom nanesena.

Član 177. (Zakašnjenje u naplati prenesenog potraživanja)

(1) Tražilac izvršenja koji se ne brine za naplatu prenesenog potraživanja odgovara za štetu koja je time nanesena drugom tražiocu izvršenja koji ima založno ili koje drugo pravo koje se namiruje iz potraživanja.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud može, na prijedlog drugog tražioca izvršenja, ukinuti rješenje o prenosu potraživanja na neurednog tražioca izvršenja i potraživanje prenijeti na drugog tražioca izvršenja.

Član 178. (Namirenje tražioca izvršenja)

(1) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate namiruje se iz sredstava položenih kod suda.

(2) Namirenje tražioca izvršenja i drugih lica čija prava prestaju provođenjem izvršenja provodi se uz odgovarajuću primjenu odredbi člana 152 i člana 153 ovog zakona.

Član 179. (Prenos umjesto isplate na tražioca izvršenja)

(1) Zaplijenjeno potraživanje prelazi prenosom umjesto isplate na tražioca izvršenja prenesenog iznosa, s dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.

(2) Ako je preneseno potraživanje obezbijeđeno založnim pravom upisanim u zemljišnu knjigu, sud će, po službenoj dužnosti, prenijeti izvršenikova prava na tražioca izvršenja, a brisati založno pravo upisano u korist izvršenika.

(3) Tražilac izvršenja na kojeg je potraživanje preneseno umjesto isplate, dužan je potraživanje naplatiti po pravilima koja važe za potraživanja prenesena radi naplate, s tim da se novac dobijen ostvarenjem potraživanja isplaćuje neposredno tražiocu izvršenja osim u slučaju iz stava 4 ovog člana.

(4) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatra se namirenim i samim prenosom, u visini tog potraživanja, ako u izvršnom postupku nije učestvovalo više tražilaca izvršenja ili drugih povjerilaca koji se namiruju iz prenesenog potraživanja. Ako u izvršnom postupku učestvuju takva lica, tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatrat će se tražiocem izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate.

(5) Okolnost da je na tražioca izvršenja potraživanje preneseno umjesto isplate ne utiče na odgovornost izvršenika za istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.

4. Posebne odredbe o izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima

Član 180. (Primjena odredbi glave XII ovog zakona)

U izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe članova od 155 do 179 ovog zakona, ako odredbama članova od 180 do 187 ovog zakona nije drukčije određeno.

Član 181. (Rješenje o izvršenju)

(1) Rješenjem o izvršenju na plati određuje se pljenidba određenog dijela plate i nalaže se poslodavcu koji izvršeniku isplaćuje platu da novčani iznos, za koji je određeno izvršenje, isplati odnosno isplaćuje tražiocu izvršenja nakon izvršnosti tog rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Rješenje o izvršenju odnosi se i na povećanje plate do kojeg dođe nakon dostave rješenja o izvršenju, kao i na sva primanja izvršenika po osnovu rada.

Član 182. (Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica)

(1) Ako pravo na zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja prema istom izvršeniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih potraživanja prelazi dio plate koji može biti predmet izvršenja, izvršenje se određuje i provodi u korist svakog od takvih tražilaca izvršenja srazmjerno visini njihovih potraživanja.

(2) Ako nakon započetog provođenja izvršenja na plati odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za izvršenje na potraživanje iz stava 1 ovog člana, sud će ranije doneseno rješenje o izvršenju izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stava 1 ovog člana i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim tražiocima izvršenja.

(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana, rješenje o izvršenju dostavlja se i ranijem tražiocu izvršenja koji protiv tog rješenja može izjaviti prigovor.

Član 183. (Mjesto isplate)

(1) Potraživanja za koja nije propisano bezgotovinsko plaćanje tražilac izvršenja naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se izvršeniku isplaćuje plata.

(2) Tražilac izvršenja ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje poštom na adresu koju naznači ili na određeni račun kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa, uz odbijanje troškova doznake.

Član 184. (Prestanak rada)

(1) Kad izvršeniku prestane rad, rješenje o izvršenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod kojeg dužnik stupa na rad i to od dana kad je tome poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju.

(2) Prijašnji poslodavac izvršenika dužan je, bez odgode, preporučenom pošiljkom s povratnicom, dostaviti rješenje o izvršenju novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.

(3) Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti tražioca izvršenja, određujući mu rok radi pribavljanja podataka o novom poslodavcu.

(4) Ako tražilac izvršenja ne obavijesti sud, u roku koji mu je određen, o novom poslodavcu, sud će obustaviti izvršenje.

Član 185. (Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih rata)

(1) Tražilac izvršenja može predložiti da sud u izvršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve rate što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o izvršenju.

(2) Prijedlog iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti do završetka izvršnog postupka.

(3) Rješenje kojim se usvaja prijedlog tražioca izvršenja ima dejstvo rješenja o izvršenju.

(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o izvršenju ili je propustio postupiti po članu 184 stavu 2 i stavu 3 ovog zakona, odgovara za štetu koju je tražilac izvršenja zbog toga pretrpio.

Član 186. (Zapljena po pristanku dužnika)

(1) Dužnik može ispravom ovjerenom od strane organa nadležnog za ovjeru dati saglasnost da se, radi naplate potraživanja tražioca izvršenja zaplijeni dio njegove plate i sredstva sa računa u banci i da se isplate neposredno tražiocu izvršenja, na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima pravno dejstvo rješenja o izvršenju. Obrazac ove izjave kao i način njene ovjere, propisat će Pravosudna komisija Distrikta.

(2) Ispravu iz stava 1 ovog člana s djelovanjem dostave rješenja o izvršenju poslodavcu dostavlja tražilac izvršenja preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.

(3) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, zapljena na osnovu saglasnosti izvršenika nema uticaja na provođenje izvršenja na plati radi namirenja potraživanja po osnovi zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale po osnovu narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja.

Član 187. (Primjena odredaba)

Odredbe članova od 180 do 186 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na drugim stalnim novčanim primanjima izvršenika.

5. Izvršenje na potraživanju po računu kod banke i drugog pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa

Član 188. (Prinudno izvršenje)

(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema izvršeniku može se sprovesti na svim sredstvima na njegovim računima kod banke, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na transakcijskom računu izvršenika nalaže se banci da novčani iznos za koji je izvršenje određeno prenese s transakcijskog računa izvršenika na transakcijski račun tražioca izvršenja, a za potraživanja za koja nije propisana naplata preko računa kod banke, da isplati taj iznos tražiocu izvršenja u gotovom novcu.

(3) Izvršenje na novčanom potraživanju, koje po štednom ulogu, tekućem ili žiroračunu, deviznom i drugim računima kod banke izuzev transakcijskog računa, pripada izvršeniku, određuje se tako što se rješenjem o izvršenju nalaže banci da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati tražiocu izvršenja nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. To rješenje ima dejstvo rješenja o izvršenju kojim su određeni zapljena novčanog potraživanja i prenos radi naplate.

(4) U rješenju o izvršenju iz stava 2 i stava 3 ovog člana odredit će se broj računa izvršenika s kojeg treba obaviti isplatu, te broj računa tražioca izvršenja na koji isplatu treba obaviti ili drugi način obavljanja isplate.

(5) Sud će rješenjem o izvršenju obavezati banku da dostavi izvještaj o svim promjenama na računu izvršenika ako sredstava na računu nema ili su ona nedovoljna za namirenje potraživanja određenog rješenjem o izvršenju. Izvještaj obuhvata promjene na računu za razdoblje od trideset (30) dana do donošenja rješenja o izvršenju i mora da sadrži svaku transakciju na računu, uključujući podizanje gotovine, uplate na račun i isplate sa računa, unutar bankarske i međubankarske prenose. Podaci koji se dostavljaju, a koji se odnose na međubankarske prenose moraju sadržavati, između ostalog, ime primaoca i broj računa u odredišnoj banci.

(6) Ugovor o štednom ulogu i svakom drugom depozitu se raskida po sili zakona danom izvršnosti rješenja o izvršenju bez obzira da li je oročen ili ne. Po namirenju potraživanja primijenit će se ugovorne odredbe o raskidu ovih ugovora.

Član 189. (Redoslijed naplate)

(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostave i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom redoslijedu.

(3) Banka ne može sprovesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđenog rješenjem o izvršenju.

(4) S rješenjem o izvršenju izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.

Član 190. (Povremena davanja)

(1) Ako je rješenjem o izvršenju banci naloženo plaćanje određenih iznosa u određenim razmacima, banka će obavljati isplate u skladu s nalogom iz rješenja o izvršenju.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana redoslijed naplate svih budućih rata računa se prema vremenu dostave rješenja o izvršenju.

(3) Banka vodi posebnu evidenciju rješenja o izvršenju kojim su naložena buduća povremena plaćanja.

Član 191. (Postupak u slučaju kad nema sredstava na računu)

(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa izvršiti prenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu s drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.

(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini da naplati izvršeno potraživanje zbog nedostatka sredstava na računu, držat će rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prenos kad sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno.

(3) O tome da nema sredstava na računu, banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz člana 188 stava 5 ovog zakona.

Član 192. (Postupak u slučaju smetnji za provođenje izvršenja)

(1) Ako banka smatra da postoje zakonske ili druge smetnje za izvršenje po odredbama glave XII ovog zakona, zadržat će rješenje o izvršenju, izvršiti zapljenu sredstava izvršenika i o smetnjama obavijestiti sud.

(2) Ako se radi o smetnjama trajne prirode sud će obustaviti postupak, a u slučaju drugih razloga, obavijestit će tražioca izvršenja i banku o daljnjem postupanju.

Član 193. (Izvršenje prema solidarnom izvršeniku)

(1) Ako na osnovu izvršne isprave dva ili više izvršenika solidarno odgovaraju, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, protiv njih donijeti jedno rješenje o izvršenju kojim se vrši zapljena računa izvršenika, u iznosima određenim rješenjem o izvršenju.

(2) Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje odrediti redoslijed po kojem će se obaviti naplata od pojedinih izvršenika, a ako to nije učinjeno, naplate će se obaviti onim redom kojim su oni navedeni u prijedlogu.

(3) Namirenje se vrši po odredbama iz stava 2 ovog člana tako da banka koja nema dovoljno sredstava na računima izvršenika dostavlja rješenje o izvršenju na provođenje banci narednog izvršenika uz izvještaj o do tada sprovedenom izvršenju, o čemu obavještava sud bez odlaganja.

Član 194. (Redoslijed namirenja s pojedinih računa pravnih lica)

(1) Ukoliko izvršenik ima novčana sredstva na više računa kod jedne ili više banaka, u tom slučaju rješenje o izvršenju se dostavlja svim bankama koje su dužne da postupe po rješenju s tim da banke sredstva doznačavaju prvooznačenoj banci koja koordinira prikupljanje novčanih sredstava.

(2) Rješenje o izvršenju se izvršava po redoslijedu koji je označio tražilac izvršenja, tako da se izvršenje vrši sa svih računa prvooznačene banke, a ako nema dovoljno sredstava, izvršenje se nastavlja sa računa drugooznačene banke i tako redom, do konačnog izvršenja.

(3) O potpuno izvršenom rješenju o izvršenju prvooznačena banka obavještava sud i ostale banke navedene u rješenju, što je osnov za deblokadu izvršenikovih računa, ukoliko su oni bili blokirani zbog nedostatka sredstava.

Član 195. (Izvršenje nad sredstvima na deviznom računu)

Ako se izvršenje provodi radi naplate potraživanja u drugim novčanim sredstvima, sredstva s deviznog računa izvršenika preračunavaju se u ta sredstva po kursu po kojem bi banka kod koje se vodi račun obavila to preračunavanje na zahtjev izvršenika i isplata se obavlja po pravilima o isplati s računa koji se vode u tim sredstvima.

Član 196. (Izvršenje radi naplate potraživanja u stranoj valuti)

(1) Ako potraživanje utvrđeno u izvršnoj ispravi glasi na stranu valutu i ako izvršenik ima devizni račun u toj valuti, rješenjem o izvršenju naložit će se banci kod koje se vodi devizni račun izvršenika da prenese odgovarajući iznos u stranoj valuti s računa izvršenika na račun tražioca izvršenja, ili da isplatu u stranoj valuti izvrši na neki drugi dozvoljen način.

(2) Tražilac izvršenja može zatražiti da se izvršenje radi namirenja njegovog potraživanja u određenoj stranoj valuti odredi i sprovede na drugim računima ili predmetima izvršenika kao izvršenje radi naplate potraživanja u iznosu koji je potreban da bi se od ovlaštenog lica kupila dužna devizna sredstva.

(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog člana primjenjuju se i kada se izvršenje određuje protiv izvršenika koji nisu pravna lica.

Član 197. (Odgovornost banaka za štetu)

Banka koja ne postupi u skladu s rješenjem o izvršenju i drugim sudskim nalozima, odgovara za štetu prouzrokovanu tražiocu izvršenja po općim pravilima o naknadi štete.

Član 198. (Primjena odredbi glave XII ovog zakona)

U izvršenju na potraživanju po računima kod banke na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članova od 155 do 179 ovog zakona ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.

XIII - IZVRŠENJE NA POTRAŽIVANJU DA SE PREDAJU ILI ISPORUČE POKRETNE STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST (čl. 199-207)

1. Opće odredbe

Član 199. (Izvršne radnje)

Izvršenje na izvršenikovom potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, provodi se zapljenom tog potraživanja, njegovim prenosom na tražioca izvršenja i prodajom stvari.

Član 200. (Dejstvo prenosa)

Prenos zaplijenjenog izvršenikovog potraživanja ima dejstvo prenosa novčanog potraživanja radi naplate.

Član 201. (Nedospjelost izvršenikovog potraživanja)

Ako izvršenikovo potraživanje još nije dospjelo, sud će naložiti predaju stvari nakon dospijeća.

Član 202. (Tužba protiv izvršenikovog dužnika)

Protiv izvršenikova dužnika koji nije voljan stvari da preda, tražilac izvršenja može, poslije pravosnažnosti rješenja o prenosu potraživanja, tužbom tražiti predaju, ako o obavezi predaje nema izvršnu ispravu.

Član 203. (Primjena odredbi o izvršenju na novčanom potraživanju)

Odredbe glave XII ovog zakona o izvršenju na novčanom potraživanju izvršenika na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, ako odredbama ovog zakona nije drukčije određeno.

2. Pokretne stvari

Član 204. (Predaja stvari na čuvanje)

(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će po prijedlogu tražioca izvršenja, naložiti izvršenikovom dužniku da pokretne stvari na koje se to potraživanje odnosi sam čuva, ako na to pristane, odnosno preda službenom licu ili drugom licu na čuvanje.

(2) Na čuvanje stvari na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 140 ovog zakona.

Član 205. (Prodaja stvari i namirenje tražioca izvršenja)

Prodaja pokretnih stvari predatih na čuvanje, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se prema odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

3. Nepokretnosti

Član 206. (Predaja tražiocu izvršenja)

(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će naložiti izvršenikovom dužniku da nepokretnost na koju se to potraživanje odnosi preda tražiocu izvršenja.

(2) Tražilac izvršenja je dužan nepokretnošću, u ime i za račun izvršenika, upravljati kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin i da sudu, na njegov zahtjev, položi račun o upravljanju.

Član 207. (Prodaja i namirenje tražioca izvršenja)

(1) Tražilac izvršenja može, radi namirenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od trideset dana od dana kad mu je nepokretnost predata, predložiti sudu prodaju te nepokretnosti.

(2) Ako tražilac izvršenja blagovremeno ne predloži prodaju, sud će obustaviti izvršenje i ukinuti sve provedene izvršne radnje.

(3) Nepokretnost se prodaje i tražilac izvršenja namiruje prema odredbama glave X ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.

XIV - IZVRŠENJE NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDATA ISPRAVA O DIONICI, TE NA OSNIVAČKOM ILI DRUGOM UDJELU U PRAVNOM LICU (čl. 208-212)

Član 208. (Izvršne radnje)

(1) Na dionici za koju nije izdata isprava o dionici izvršenje se provodi pljenidbom dionice, njezinom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja. Izuzetno, dionica se, na prijedlog tražioca izvršenja, a uz saglasnost izvršenika, može prenijeti na tražioca izvršenja u nominalnoj vrijednosti umjesto isplate.

(2) Na udjelu u pravnom licu izvršenje se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja.

(3) Izvršne radnje iz ovog člana provode se i kada je ugovorom ili pravilima pravnog lica ograničeno ili zabranjeno raspolaganje dionicama ili udjelima.

Član 209. (Pljenidba dionice)

(1) Pljenidba dionice obavlja se dostavom rješenja o izvršenju Registru vrijednosnih papira. Pljenidbom tražilac izvršenja stiče založno pravo na dionici. Rješenje o izvršenju se istovremeno dostavlja depozitaru i emitentu dionice.

(2) Registar vrijednosnih papira dužan je u Registru upisati da je na dionici zasnovano založno pravo u korist tražioca izvršenja trenutkom prijema rješenja o izvršenju. Registar je dužan bez odlaganja obavijestiti sud o zakonskim smetnjama za zasnivanje založnog prava.

(3) Nakon upisa pljenidbe u registar vrijednosnih papira, Registar ne smije u odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u Registru bilo koji upis na osnovu raspolaganja izvršenika. Registar je dužan, bez odlaganja, obavijestiti sud o svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, posebno o prisilnom izvršenju radi naplate kojeg drugog potraživanja ili o osiguranju takvog potraživanja.

(4) Izvršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj zabrani, te o krivičnopravnim posljedicama njene povrede, unijet će se u rješenje o izvršenju.

Član 210. (Procjena i prodaja dionica, te namirenje tražioca izvršenja)

(1) Dionice koje se prema zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima, prodaju se u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, uz posredovanje brokera kojeg sud odabere nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. Namirenje lica u postupku izvršenja obavlja se uz odgovarajuću primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

(2) Dionice koje se prema zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno ne uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima, prodaju se na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom dionice prodaje sudski izvršilac ili lice ovlašteno za prodaju dionica kojem je sud povjerio prodaju. Sudski izvršilac ili lice ovlašteno za prodaju dionica sklapaju ugovor o prodaji dionica u ime izvršenika na osnovu zaključka suda koji ih na to ovlašćuje.

(3) Ako se dionice prodaju na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom, procjena, utvrđivanje prodajne cijene i prodaja dionica, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se uz odgovarajuću primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju nad pokretnim stvarima.

(4) Ako se dionice iz stava 1 ovog člana ne prodaju u roku od dva (2) mjeseca od dana prve ponude za prodaju na berzi ili u slučaju neuspjele prodaje iz stava 2, tražilac izvršenja može zahtijevati izvršenje putem prenosa dionice u vlasništvo umjesto isplate. Rješenje o prenosu dionice se dostavlja Registru vrijednosnih papira.

(5) Sud će o pravu iz stava 4 ovog člana obavijestiti tražioca izvršenja kada se ispune uslovi iz stava 4 ovog člana i pozvati ga da u određenom roku podnese prijavu za prenos dionica.

(6) Ako tražilac izvršenja ne podnese prijavu iz stava 5 ovog člana, postupak će se obustaviti.

Član 211. (Izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu)

(1) Zapljena osnivačkog ili drugog udjela vrši se dostavljanjem rješenja o izvršenju registarskom sudu, odnosno drugom nadležnom registarskom organu radi zabilježbe založnog prava.

(2) Odredbe glave XIV i odredbe ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu.

Član 212. (Pravo preče kupovine)

Ako drugi dioničari odnosno suosnivači ili sunosioci udjela imaju pravo preče kupovine zasnovano na zakonu, ugovoru ili pravilima pravnog lica, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 104 ovog zakona.

XV - IZVRŠENJE NA DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA (član 213)

Član 213. (Izvršne radnje)

Izvršenje na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju i nekom sličnom izvršenikovom pravu, provodi se pljenidbom tog prava, te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama ovog zakona o prodaji pokretnih stvari.

XVI - SUDSKI PENALI (čl. 214-215)

Član 214. (Izricanje sudskih penala)

(1) Kad izvršenik ne izvrši u roku neku svoju nenovčanu obavezu utvrđenu izvršnom ispravom, sud će u izvršnom postupku, na prijedlog tražioca izvršenja, rješenjem odrediti izvršeniku naknadni primjereni rok i izreći izvršeniku da će, ako svoju obavezu ne ispuni u tom roku, biti dužan isplatiti tražiocu izvršenja određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali) u smislu pravila o obligacionim odnosima, počev od isteka tog roka.

(2) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam (8) dana. Žalba ne odlaže izvršenje.

(3) Naknadno određeni primjereni rok iz stava 1 ovog člana počinje teći od dostave izvršeniku prvostepenog rješenja kojim je taj rok određen. Žalba ne utiče na tok tog roka.

(4) Ako izvršenik najkasnije u roku od petnaest (15) dana nakon pravosnažnosti rješenja iz stava 1 ovog člana ispuni svoju obavezu, sud može u istom izvršnom postupku, na zahtjev izvršenika, podnesen u roku od osam (8) dana od ispunjenja obaveze, smanjiti iznos dosuđenih penala, vodeći računa o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaćanje. Podnošenje tog zahtjeva bez uticaja je na određivanje i provođenje izvršenja na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala iz stava 1 ovog člana.

(5) Plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na osnovu izvršne isprave, ne predloži izvršenje radi ostvarenja nenovčanog potraživanja.

(6) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za izvršenje iz stava 4 ovog člana. Prinudna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana može se tražiti u smislu člana 191 ovog zakona.

(7) Ako izvršenje iz stava 6 ovog člana bude obustavljeno, pravo tražioca izvršenja na sudske penale može se ponovo ostvariti.

Član 215. (Izvršenje radi naplate dosuđenih penala)

(1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala iz člana 214 ovog zakona, sud će u istom izvršnom postupku u kojem je donio to rješenje, na prijedlog tražioca izvršenja, donijeti rješenje o izvršenju radi prinudne naplate dosuđenih penala.

(2) Ako izvršenik u prigovoru protiv rješenja o izvršenju istakne da je svoju obavezu ispunio, sud će njegov prigovor prihvatiti u izvršnom postupku samo ako njegovu osnovanost dokaže javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. U suprotnom će izvršenika uputiti na parnicu.

XVII - IZVRŠENJE RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNIH STVARI (čl. 216-220)

Član 216. (Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica)

(1) Izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika provodi se tako što sudski izvršilac oduzima te stvari od izvršenika i predaje ih uz potvrdu tražiocu izvršenja.

(2) Na način iz stava 1 ovog člana izvršenje će se provesti i kad se stvari nalaze kod trećeg lica koje ih je voljno predati sudskom izvršiocu.

(3) Ako treće lice nije voljno predati stvari, tražilac izvršenja može sudu predložiti da na njega prenese izvršenikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari.

(4) Na postupak po prijedlogu iz stava 3 ovog člana primjenjuju se odredbe glave XVII ovoga zakona o izvršenju na potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari.

Član 217. (Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nisu mogle naći kod izvršenika niti kod trećeg lica)

(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica, sud će u istom postupku, na prijedlog tražioca izvršenja, procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti izvršeniku da tražiocu izvršenja u određenom roku isplati iznos te vrijednosti.

(2) Tražilac izvršenja može prijedlog iz stava 1 ovog člana podnijeti u roku od tri (3) dana od dana obavijesti da stvari nisu nađene. Ako tražilac izvršenja ne podnese taj prijedlog u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje.

(3) Na osnovu rješenja iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može i prije njegove pravosnažnosti predložiti u istom postupku izvršenje radi naplate dosuđenog iznosa. Taj se prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od osam (8) dana od pravosnažnosti rješenja iz stava 1 ovog člana.

(4) Ako prijedlog iz stava 3 ovog člana ne bude podnesen u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1 ovog člana i druge provedene radnje.

(5) Tražilac izvršenja može, zajedno s prijedlogom za izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog zakona, spojiti i prijedlog za donošenje rješenja iz stava 1 ovog člana. U tom se slučaju izvršenje prema članu 216 ovog zakona i postupak iz ovog člana provode istovremeno. Sud može odrediti izvršenje u smislu odredbe stava 3 ovog člana i započeti s njezinim provođenjem, ali se radnje unovčenja zaplijenjenih dijelova imovine izvršenika ili prijenos sredstava s njegovog računa ne mogu provesti prije nego što se utvrdi da se izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog zakona nije moglo provesti.

(6) Ako se izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog zakona provede, sud će, po službenoj dužnosti, obustaviti izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1 ovog člana i druge provedene radnje u smislu odredbe stava 5 ovog člana. U tom slučaju tražilac izvršenja snosi u cijelosti troškove izazvane podnošenjem prijedloga iz stava 5 ovog člana.

Član 218. (Izvršenje radi isporuke zamjenljivih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica)

Ako je izvršnom ispravom utvrđena obaveza na isporuku određene količine zamjenjivih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica, izvršenje se provodi na način propisan za predaju određenih stvari.

Član 219. (Izvršenje kad zamjenjive stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica)

(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika, niti kod trećeg lica, izvršenje će se sprovesti uz odgovarajuću primjenu odredbi člana 217 ovog zakona. Prilikom procjene vrijednosti stvari uzet će se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.

(2) Ako tokom izvršnog postupka dođe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari, tražilac izvršenja može zatražiti od suda novu procjenu, te naložiti izvršeniku plaćanje razlike u vrijednosti. U tom slučaju primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stava 1 ovog člana.

Član 220. (Pravo na nadoknadu štete)

Odredbama glave XVII ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži od izvršenika nadoknadu štete koja mu je nanesena tim što mu predaja odnosno isporuka stvari nije obavljena.

XVIII - IZVRŠENJE RADI ISPRAŽNJENJA I PREDAJE NEPOKRETNE STVARI (čl. 221-224)

Član 221. (Način provođenja izvršenja)

(1) Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti provodi se tako da sudski izvršilac, nakon što udalji lice i ukloni stvari s nepokretnosti, predaje nepokretnost u posjed tražioca izvršenja.

(2) Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti nakon isteka osam (8) dana od dana dostave rješenja o izvršenju, ako prigovor nije izjavljen, odnosno dostave rješenja kojim je prigovor izvršenika odbijen.

(3) Ako je to potrebno, sud će protiv lica koja ometaju provođenje izvršenja izreći novčane kazne iz člana 19 ovog zakona.

(4) Ukoliko izvršenje o predaji nepokretnosti, istovremeno treba izvršiti u Distriktu i nekoj stranoj državi po načelu uzajamnosti, sud će postupiti u smislu člana 22 ovog zakona.

(5) Na zahtjev sudskog izvršioca, policija i organ socijalnog staranja, dužni su pružiti svu potrebnu pomoć u provođenju radnji iz stava 1 ovog člana.

(6) Potrebnu radnu snagu i prevozna sredstva radi provođenja izvršenja dužan je osigurati tražilac izvršenja na zahtjev sudskog izvršioca, koji tražiocu izvršenja mora biti saopšten najkasnije osam (8) dana prije provođenja izvršenja.

Član 222. (Uklanjanje pokretnih stvari)

(1) Pokretne stvari koje su uklonjene s nepokretnosti predaju se izvršeniku, a ako on nije prisutan, odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom opunomoćeniku.

(2) Ako pri preduzimanju izvršnih radnji nije prisutno ni jedno od lica kojima se stvari mogu predati, ili ih ta lica neće da prime, stvari se predaju na čuvanje drugom licu na trošak izvršenika. Tražilac izvršenja je dužan osigurati drugo lice kojem će se predati uklonjene stvari. Tražilac izvršenja može sam preuzeti stvari izvršenika na čuvanje.

(3) Uklonjene stvari predaje na čuvanje drugom licu ili tražiocu izvršenja sudski izvršilac. Radnju sudskog izvršioca potvrđuje sud zaključkom. Sud može naknadno zaključkom odrediti da se stvari povjere nekom trećem licu umjesto onom kome su predate.

(4) O predaji drugom licu i o troškovima čuvanja sudski izvršilac obavještava izvršenika, ako je to moguće, ostavljajući mu primjeren rok u kojem može zatražiti predaju stvari nakon što nadoknadi troškove čuvanja.

(5) Uz obavijest iz stava 4 ovog člana, sudski izvršilac će upozoriti izvršenika da će, nakon isteka određenog roka, stvari biti prodate i da će se iz prodajne cijene namiriti troškovi čuvanja i prodaje stvari.

Član 223. (Prodaja pokretnih stvari)

(1) Sud će, po službenoj dužnosti, odrediti prodaju stvari za račun izvršenika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatraži njihovu predaju i ne nadoknadi troškove čuvanja.

(2) Dio cijene postignut prodajom, koji preostane nakon podmirenja troškova čuvanja i prodaje stvari, polaže se kod suda, u korist izvršenika.

(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

Član 224. (Izvršenje radi naplate troškova postupka)

(1) Tražilac izvršenja može, u prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti, zatražiti da se zajedno s izvršenjem odredi izvršenje na izvršenikovim pokretnim stvarima koje treba ukloniti s nepokretnosti radi naplate troškova izvršnog postupka.

(2) Izvršenje iz stava 1 ovog člana određuje se i provodi po odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na izvršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčanog potraživanja. Sud rješenjem određuje izvršenje.

(3) Rješenje o nadoknadi troškova postupka izvršenja radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti je izvršna isprava na osnovu koje tražilac izvršenja može predložiti izvršenje u istom ili posebnom izvršnom postupku.

XIX - IZVRŠENJE RADI OSTVARENJA POTRAŽIVANJA NA RADNJU, TRPLJENJE ILI NEČINJENJE (čl. 225-230)

Član 225. (Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice)

(1) Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice provodi se tako da sud ovlašćuje tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.

(2) U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku da unaprijed položi kod suda određeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati obavljanjem radnje od strane drugog lica ili tražioca izvršenja. Visinu iznosa sud određuje po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir, po mogućnosti, troškovnik lica ovlaštenog za obavljanje takve radnje, koji uz prijedlog za izvršenje priloži tražilac izvršenja.

(3) Konačno rješenje o visini troškova iz stava 2 ovog člana sud donosi na prijedlog tražioca izvršenja odnosno izvršenika. Ako se naknadno pokaže da je na osnovu rješenja iz stava 2 ovog člana pribavljeno od izvršenika više sredstava nego što je bilo potrebno za pokriće troškova obavljanja radnje i troškova izvršnog postupka, sud će, na izvršenikov prijedlog, razliku vratiti izvršeniku ako on raspolaže sredstvima pribavljenim od izvršenika, odnosno naložit će tražiocu izvršenja da u određenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolaganje.

(4) Na osnovu rješenja iz stava 2 ovog člana može se predložiti izvršenje prije njegove pravosnažnosti, a na osnovu rješenja iz stava 3 ovog člana tek nakon njihove pravosnažnosti.

Član 226. (Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik)

(1) Ako radnju utvrđenu u izvršnoj ispravi može obaviti samo izvršenik, sud će rješenjem o izvršenju odrediti izvršeniku primjereni rok za ispunjenje obaveze.

(2) Rješenjem o izvršenju sud će istovremeno zaprijetiti izvršeniku, a i odgovornim licima u izvršeniku pravnom licu da će im izreći novčanu kaznu u skladu s članom 19 ovog zakona, ako u određenom roku ne ispune obavezu.

(3) Ako izvršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obavezu, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, dalje postupati prema odredbama člana 19 ovog zakona.

(4) Izvršenik koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je sud odredio, dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti sud i priložiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim će se dokazom smatrati ovjerena pisana izjava tražioca izvršenja o tome da je radnja obavljena, zapisnik sudskog izvršioca o obavljanju radnje, nalaz i mišljenje sudskog vještaka da je radnja obavljena, predaja djela koje je radnjom učinjeno u sudski depozit i sl. U protivnom, smatrat će se da radnja nije obavljena.

(5) Ako radnja koju može obaviti samo izvršenik ne ovisi isključivo o njegovoj volji (npr. stvaranje određenog umjetničkog djela i sl.), tražilac izvršenja nema pravo tražiti izvršenje iz stava 1 ovog člana, već samo nadoknadu štete.

(6) Odredbe ovog člana o izricanju novčane kazne neće se primjenjivati ako je izvršenik Distrikt i njegovi organi. Ako Distrikt i njegovi organi ne postupe po rješenju suda iz stava 1 ovog člana, tražilac izvršenja može zahtijevati samo naknadu štete.

Član 227. (Izvršenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje i nečinjenje)

(1) Ako je na osnovu izvršne isprave izvršenik dužan trpiti preduzimanje neke radnje ili se suzdržavati od njenog preduzimanja, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja koji tvrdi da se izvršenik ponaša protivno svojoj obavezi, rješenjem naložiti izvršeniku da se ponaša u skladu sa svojom obavezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom u skladu s članom 19 ovog zakona, ako se nastavi tako ponašati. U prigovoru protiv rješenja o izvršenju izvršenik može osporiti tvrdnju tražioca izvršenja da se ponašao protivno svojoj obavezi iz izvršne isprave.

(2) Tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog da se izvršeniku izrekne novčana kazna zato što se i nakon naloga suda ponašao protivno svojoj obavezi, u roku od petnaest (15) dana od saznanja za takvo ponašanje, a najkasnije u roku od jedne (1) godine od povrede obaveze. Navedeni rokovi teku posebno za svako ponašanje protivno obavezi. Ako ovi rokovi bezuspješno proteknu, sud će rješenjem odbiti zahtjev za izricanje novčane kazne i obustaviti postupak, a tražilac izvršenja gubi pravo na podnošenje novog prijedloga za izvršenje na osnovu te izvršne isprave. Izvršeniku će se omogućiti da se izjasni o prijedlogu tražioca izvršenja za izricanje novčane kazne. Po potrebi sud će održati i ročište radi izvođenja dokaza i saslušanja stranaka.

(3) Na izvršenje iz stava 1 ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 223 ovog zakona.

Član 228. (Izvršenje radi uspostavljanja prijašnjeg stanja)

(1) Ako je zbog ponašanja izvršenika protivno obavezi iz izvršne isprave nastala promjena koja nije u skladu s pravom tražioca izvršenja, sud će ovlastiti tražioca izvršenja, na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomoć sudskog izvršioca, uspostavi prijašnje stanje na trošak i rizik izvršenika.

(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje prijašnjeg stanja i određivanja konačne visine tih troškova, primjenjuju se odredbe o troškovima za izvršenje radnje koju može, pored izvršenika, obaviti i drugo lice.

(3) Ako je do promjena iz stava 1 ovog člana došlo nakon nastanka izvršne isprave, sud će postupiti u skladu s odredbom stava 1 ovog člana tek pošto utvrdi da je do promjene došlo zbog ponašanja izvršenika.

Član 229. (Ponovno smetanje posjeda)

(1) Ako je na osnovu izvršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, izvršenje provedeno, ili je izvršenik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, pa poslije toga ponovo učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog tražioca izvršenja, na osnovu iste izvršne isprave, ako je njom zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o izvršenju radi uspostave prijašnjeg stanja, ako je to potrebno i zaprijetiti izvršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanje posjeda. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članova 226 i 227 ovog zakona.

(2) Prijedlog za izvršenje iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od jedne (1) godine dana nakon ponovljenog smetanja.

Član 230. (Pravo na nadoknadu štete)

Odredbama glave XIX ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži nadoknadu štete koja mu je nanesena time što se izvršenik ponašao protivno svojoj obavezi utvrđenoj u izvršnoj ispravi.

XX - PREDAJA I ODUZIMANJE DJETETA (čl. 231-237a)

Član 231. (Pokretanje postupka)

(1) Prijedlog za izvršenje može podnijeti roditelj s kojim će dijete živjeti.

(2) Organ starateljstva može podnijeti prijedlog za izvršenje ako se roditelj s kojim će dijete živjeti ne protivi pokretanju izvršnog postupka.

Član 232. (Sredstvo izvršenja)

U prijedlogu za izvršenje radi predaje djeteta roditelju s kojim će živjeti ne mora biti naznačeno sredstvo izvršenja, a ako je naznačeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

Član 233. (Određivanje izvršenja - predaja djeteta)

(1) Sud će rješenjem o izvršenju izvršeniku ostaviti rok od tri (3) dana od dana dostavljanja rješenja da preda dijete roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje, pod prijetnjom izvršenja novčane kazne.

(2) Na osnovu odluke suda o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti može se odrediti i provesti izvršenje radi predaje djeteta, bez obzira da li je tom odlukom naređena predaja djeteta.

(3) Ako u odluci suda o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, stranci protiv koje se provodi izvršni postupak nije naređena predaja djeteta, ovu naredbu izreći će sud u rješenju o izvršenju. U tom slučaju sud će narediti da se dijete preda u roku od dvadeset četiri (24) sata.

(4) Rješenjem o izvršenju može se narediti predaja djeteta licu na koje se odnosi izvršna isprava, licu o čijoj volji zavisi predaja djeteta i svakom drugom licu kod kojeg se dijete nalazi u času donošenja rješenja o izvršenju.

(5) U rješenju o izvršenju izreći će se da je dijete dužno predati i svako drugo lice kod kojeg se dijete zatekne u času provođenja izvršenja.

Član 234. (Određivanje izvršenja - oduzimanje djeteta)

(1) Sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti slučaja, odrediti izvršenje oduzimanjem djeteta, ili izricanje i provođenje novčanih kazni protiv lica koje, suprotno nalogu suda, odbije predati dijete ili preduzima radnje s ciljem njegovog skrivanja ili onemogućava sprovođenje odluke.

(2) Sredstva izvršenja iz stava 1 ovog člana mogu se odrediti i provesti protiv lica kod kojeg se dijete nalazi i protiv lica od čije volje zavisi predaja djeteta.

(3) Ako se svrha izvršenja nije mogla postići jednim od sredstava izvršenja iz stava 1 ovog člana, sud može odrediti drugo sredstvo izvršenja iz istog stava.

Član 235. (Dostavljanje i provođenje rješenja o izvršenju)

(1) Kad je rješenjem suda određeno da se dijete preda u roku od dvadeset četiri (24) sata, rješenje o izvršenju mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom preduzimanja prve izvršne radnje. Ako ta stranka ne bude prisutna pri oduzimanju djeteta, rješenje će joj se dostaviti naknadno.

(2) Odsutnost lica kome treba oduzeti dijete ne sprečava provođenje izvršnih radnji.

(3) Ako se izvršenje provodi protiv lica na koje se ne odnosi odluka o izvršenju, tom licu će se predati rješenje o izvršenju i zapisnik o oduzimanju djeteta.

(4) Ako se izvršenje provodi protiv lica iz stava 3 ovog člana ili protiv lica koje nije prisustvovalo izvršnim radnjama, te će se radnje provesti u prisustvu dva punoljetna lica.

(5) O vremenu i mjestu preduzimanja izvršnih radnji radi oduzimanja djeteta sud će po pravilima o ličnom dostavljanju obavijestiti tražioca izvršenja, osobu kojoj će se dijete predati i organ starateljstva.

Član 236. (Zaštita interesa djeteta)

Prilikom provođenja izvršenja, sud posebno vodi računa o potrebi da se u najvećoj mjeri zaštiti interes djeteta.

Član 236a. (Mjere zbog nezakonitog zadržavanja djeteta ili maloljetnika)

Sud će u toku postupka, ukoliko se izvršenje ne može provesti u roku od trideset (30) dana, zbog onemogućavanja provođenja izvršenja od strane lica koje drži dijete ili maloljetnika, obavijestiti nadležno tužilaštvo zbog nezakonitog zadržavanja djeteta ili maloljetnika.

Član 237. (Nastavak izvršenja)

Sud će, na prijedlog stranke kojoj je dijete povjereno, nastaviti izvršenje po istom rješenju o izvršenju, ako se dijete u roku od šezdeset (60) dana od dana predaje ponovo zatekne kod lica od kojeg je oduzeto.

Član 237a. (Provođenje izvršenja radi ostvarivanja kontakata roditelja i djeteta)

(1) Odredbe koje se odnose na predaju djeteta će se primijeniti i kod provođenja odluke za ostvarivanje kontakata djeteta i roditelja i drugih lica s kojim dijete ne živi, određenih izvršnom ispravom.

(2) Izvršenje će se smatrati sprovedenim uspostavljanjem kontakta roditelja i djeteta.

(3) Novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od šezdeset (60) dana od uspostavljanja kontakata iz stava 2 ovog člana, za ponovno provođenje odluke o uspostavljanju kontakta roditelja i djeteta.

XXI - IZVRŠENJE RADI VRAĆANJA ZAPOSLENOG NA RAD ODNOSNO U SLUŽBU (čl. 238-240)

Član 238. (Rok za podnošenje prijedloga za izvršenje)

(1) Prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenog vrati na rad odnosno u službu može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana kada je tražilac izvršenja stekao pravo da taj prijedlog podnese.

(2) Smatra se da je zaposlenik kao tražilac izvršenja stekao pravo da podnese prijedlog iz stava 1 ovog člana po isteku roka za dobrovoljno izvršenje, određeno u izvršnoj ispravi.

Član 239. (Način provođenja izvršenja)

Izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je izvršeniku naloženo da tražioca izvršenja vrati na rad, odnosno u službu provodi se primjenom odgovarajućih odredbi člana 19 ovog zakona i odredbama glave XIX ovog zakona o izvršenju radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik.

Član 240. (Nadoknada plate u slučaju vraćanja zaposlenog na rad)

(1) Tražilac izvršenja koji je podnio prijedlog da bude vraćen na rad odnosno u službu može predložiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da mu je izvršenik dužan isplatiti na ime plate mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti odluke pa dok ponovo ne bude vraćen na posao, te odrediti izvršenje radi naplate dosuđenih iznosa.

(2) Prijedlog za naknadu može se spojiti s prijedlogom za izvršenje radi vraćanja na rad ili može biti podnesen naknadno do završetka izvršnog postupka.

(3) Rješenje kojim se prijedlog za naknadu prihvata ima dejstvo rješenja kojim se utvrđuje postojanje obaveze izvršenika i dejstvo rješenja o izvršenju. To rješenje može biti provedeno prije njegove pravosnažnosti.

(4) Izvršenik može predložiti da se rješenje iz stava 3 ovog člana stavi izvan snage, ako su se nakon njegovog donošenja izmijenile okolnosti na osnovu kojih je doneseno.

(5) Mjesečna naknada plate određuje se u iznosu koji bi tražilac izvršenja ostvario da je bio na radu. Mjesečna nadoknada obuhvata i plaćanje poreza te drugih davanja po osnovu plate.

(6) Tražilac izvršenja može svoje pravo na nadoknadu ostvarivati i u posebnom postupku pred sudom.

(7) Ako je sud djelimično prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit će tražioca izvršenja da ostatak ostvaruje u postupku pred sudom.

XXII - IZVRŠENJE DIOBOM STVARI (čl. 241-244)

Član 241. (Fizička dioba)

(1) Fizičku diobu zajedničke stvari sud će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom ispravom.

(2) Pojedine radnje provođenja fizičke diobe preduzima, prema okolnostima slučaja, sudija ili po njegovom ovlaštenju stručni saradnik ili sudski izvršilac.

(3) Sud će pozvati učesnike da prisustvuju provođenju diobe.

(4) U slučaju potrebe sud će odrediti i vještačenje.

Član 242. (Dioba prodajom)

Ako na osnovu izvršne isprave zajedničku stvar treba, radi njene diobe, prodati, prodaja će se obaviti na način propisan ovim zakonom za izvršenje na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju.

Član 243. (Određivanje načina diobe rješenjem suda)

(1) Sud odlučuje, po propisima o vlasničko-pravnim odnosima, hoće li se dioba obaviti fizički ili prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen, niti su se stranke o tome sporazumjele.

(2) Dioba će se obaviti prodajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena izvršnom ispravom, nije moguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.

(3) Ako nije moguća ni dioba prodajom, suvlasnici mogu, nakon obustave izvršnog postupka, tužbom zahtijevati diobu isplatom svog suvlasničkog udjela, po propisima o vlasničko-pravnim odnosima.

Član 244. (Troškovi postupka)

(1) Troškove provođenja izvršenja po odredbama glave XXII ovog zakona, snose svi učesnici srazmjerno vrijednosti svojih udjela u zajedničkoj stvari.

(2) Stranka koja je prouzrokovala posebne troškove dužna ih je nadoknaditi onim strankama koje su ih imale.

XXIII - OSTVARENJE POTRAŽIVANJA NA DAVANJE IZJAVE VOLJE I UPISIVANJE U JAVNE REGISTRE (čl. 245-247)

Član 245. (Bezuslovno potraživanje)

(1) Ako je izvršenik, odlukom koja ima svojstvo izvršne isprave, obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadržaja kao u izvršnoj ispravi dao trenutkom pravosnažnosti te odluke.

(2) Ako je izvršenik sudskom ili upravnom nagodbom obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadržaja kao u nagodbi dao danom dospijeća njegove obaveze.

Član 246. (Uslovno potraživanje)

Ako ispunjenje potraživanja na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze tražioca izvršenja ili nekog drugog uslova, smatra se da je izvršenik dao izjavu volje kad tražilac izvršenja ispuni svoju obavezu ili kad bude ispunjen koji drugi uslov.

Član 247. (Upis prava u javne registre)

(1) Odredbe članova 245 i 246 ovog zakona, na odgovarajući način i saglasno pravilima vođenja javnih knjiga, primijenit će se kada je izvršnom ispravom utvrđena obaveza davanja isprave podobne za upis u javni registar.

(2) Ako je izvršnom ispravom naložen upis u javni registar, upis će se obaviti na osnovu izvršne isprave na kojoj je potvrda pravosnažnosti.

XXIV - OPĆE ODREDBE (čl. 248-250)

Član 248. (Primjena odredbi o izvršenju)

Na obezbjeđenje potraživanja (u daljnjem tekstu: obezbjeđenje) na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o izvršenju radi ostvarenja potraživanja.

Član 249. (Sredstva obezbjeđenja)

Kao sredstva obezbjeđenja mogu se odrediti samo sredstva predviđena ovim ili drugim zakonom.

Član 250. (Nedopustivost obezbjeđenja)

Obezbjeđenje nije dozvoljeno na stvarima i pravima koji po ovom zakonu ne mogu biti predmet izvršenja, osim ako odredbama dijela trećeg ovog zakona nije drukčije određeno.

XXV - OBEZBJEĐENJE PRINUDNIM ZASNIVANJEM ZALOŽNOG PRAVA NA NEPOKRETNOSTI (čl. 251-253)

Član 251. (Uslovi zasnivanja)

Na osnovu izvršne isprave kojom je utvrđeno novčano potraživanje predlagač obezbjeđenja ima pravo tražiti obezbjeđenje tog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja.

Član 252. (Način zasnivanja založnog prava)

(1) Na nepokretnosti upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.

(2) Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti izvršivost potraživanja radi čijeg obezbjeđenja je uknjižba određena.

(3) Ako je predlagač obezbjeđenja prije nego što je potraživanje postalo izvršno već stekao, na osnovu ugovora, založno pravo za to potraživanje na istoj nepokretnosti ili je založno pravo predbilježeno, sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja, odrediti da se u zemljišnoj knjizi zabilježi izvršivost potraživanja.

(4) Ako protivnik obezbjeđenja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nepokretnosti, predlagač obezbjeđenja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika obezbjeđenja.

Član 253. (Dejstvo uknjižbe i zabilježbe)

(1) Uknjižba založnog prava i zabilježba izvršivosti potraživanja imaju takvo dejstvo da se izvršenje na toj nepokretnosti može provesti i prema trećem licu koje je tu nepokretnost kasnije steklo.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, izvršenje na nepokretnosti odredit će se protiv lica koje je upisano kao vlasnik i to na osnovu izvršne isprave na osnovu koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba izvršivosti, te izvatka iz zemljišne knjige iz kojeg proizilazi da je to lice upisano kao vlasnik nakon upisa založnog prava i zabilježbe izvršivosti.

XXVI - SUDSKO OBEZBJEĐENJE NOVČANOG POTRAŽIVANJA ZASNIVANJEM ZALOŽNOG PRAVA NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA (čl. 254-259)

Član 254. (Prijedlog za obezbjeđenje)

(1) Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja sticanjem založnog prava na određenim predmetima obezbjeđenja, predlagač obezbjeđenja i protivnik obezbjeđenja mogu, saglasno, tražiti od suda da odredi i provede u korist predlagača obezbjeđenja:

1) uknjižbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja,

2) pljenidbu nepokretnosti koje nisu upisane u zemljišne knjige po pravilima po kojima se sprovodi izvršenje radi naplate novčanog potraživanja na tim nekretninama,

3) pljenidbu pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja,

4) pljenidbu novčanog potraživanja protivnika obezbjeđenja,

5) pljenidbu dijela primanja protivnika obezbjeđenja po osnovu rada ili službe, pljenidbu dijela penzije,

6) invalidnine ili naknade izgubljene zarade,

7) pljenidbu potraživanja koju protivnik obezbjeđenja ima na računu kod banke ili na štednoj knjižici,

8) pljenidbu potraživanja da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nekretnina,

9) pljenidbu drugih imovinskih odnosno materijalnih prava,

10) pljenidbu isprava o dionici i drugih vrijednosnih papira, te njihovo povjeravanje na čuvanje,

11) pljenidbu dionica za koje nije izdata isprava o dionici, te osnivačkog i drugih udjela u pravnom licu.

Član 255. (Ročište u povodu prijedloga i sporazum stranaka)

(1) Na prijedlog jedne ili obje stranke sud će odrediti ročište, na kojem će, u zapisnik, utvrditi sporazum stranaka o postojanju potraživanja predlagača obezbjeđenja i vrijeme njegovog dospijeća te njihovu saglasnost da se radnjama obezbjeđenja iz člana 254 ovog zakona zavisno o predmetu obezbjeđenja, obezbijedi to novčano potraživanje zasnivanjem založnog prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta obezbjeđenja koja će u izvršnom postupku biti osnova za utvrđivanje vrijednosti predmeta obezbjeđenja radi njegovog unovčenja.

(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja.

(3) Stranke mogu obezbijediti i nenovčano potraživanje predlagača obezbjeđenja tako da u sporazumu iz stava 1 ovog člana utvrde njegovu novčanu protivvrijednost. Obezbjeđenje će se odrediti i provesti radi obezbjeđenja novčane protivvrijednosti nenovčanog potraživanja. Ako stranke u sporazumu iz stava 1 ovog člana drukčije ne odrede, nenovčano potraživanje ne prestaje sklapanjem tog sporazuma.

(4) Nakon dospijeća nenovčanog potraživanja iz stava 3 ovog člana, predlagač obezbjeđenja može, po svom izboru, tražiti izvršenje radi ostvarenja nenovčanog potraživanja ili izvršenje radi naplate njene nenovčane protivvrijednosti. Ako se u postupku izvršenja radi naplate novčane protivvrijednosti nenovčanog potraživanja predlagač obezbjeđenja makar i djelimično namiri, prestaje u cijelosti njegovo nenovčano potraživanje i smatrat će se da predlagač obezbjeđenja ima prema protivniku samo novčano potraživanje koje odgovara nenamirenom dijelu novčane protivvrijednosti nenovčanog potraživanja.

Član 256. (Određivanje i sprovođenje obezbjeđenja)

(1) Na osnovu sporazuma iz člana 255 ovog zakona, sud će rješenjem odrediti mjere obezbjeđenja iz člana 254 ovog zakona i preduzeti sve potrebne radnje radi njihovog provođenja, u skladu s odredbama ovog zakona o izvršnim radnjama kojima se u izvršenju radi naplate novčanog potraživanja stiče založno pravo na određenim predmetima izvršenja.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana ima snagu rješenja o obezbjeđenju.

(3) Provođenjem radnji obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana predlagač obezbjeđenja stiče založno pravo na određenom predmetu obezbjeđenja.

Član 257. (Primjena drugih odredaba ovog zakona)

Na obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članova 249 i 250 ovog zakona.

Član 258. (Određivanje i sprovođenje izvršenja)

(1) Na prijedlog predlagača obezbjeđenja sud će rješenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz člana 255 ovog zakona postao izvršan, radi namirenja obezbjeđenog novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja odrediti i provesti izvršenje na predmetima protivnika obezbjeđenja na kojima je na osnovu sporazuma stranaka stečeno založno pravo, prema odredbama ovog zakona o izvršenju na stvarima odnosno pravima izvršenika.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana ima snagu rješenja o izvršenju.

(3) Zabilježba izvršenja na nepokretnosti proizvodi pravno dejstvo od dana uknjižbe založnog prava na nepokretnosti u postupku obezbjeđenja.

(4) U postupku izvršenja radi naplate novčanog potraživanja obezbijeđenog založnim pravom prema odredbama glave XXVI ovog zakona, radnje kojima je založno pravo stečeno neće se ponavljati, već će imati pravno dejstvo od dana sticanja založnog prava u postupku obezbjeđenja.

Član 259. (Obezbjeđenje sticanjem založnog prava na stvarima i pravima drugih lica)

(1) Ako je drugo lice saglasno da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje založno pravo radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja, to će se lice pozvati na ročište iz člana 255 ovog zakona, a sud će u zapisnik s tog ročišta, u sporazum stranaka o obezbjeđenju, unijeti i njegovu izjavu o toj saglasnosti.

(2) Potpisani zapisnik iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja i prema licu koje se saglasilo da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje založno pravo.

(3) Založno pravo na predmetu trećeg lica stiče se na način na koji se stiče na predmetu protivnika obezbjeđenja.

(4) Na osnovu zapisnika iz stava 1 ovog člana predlagač obezbjeđenja može radi naplate obezbijeđenog potraživanja neposredno predložiti izvršenje protiv lica iz te odredbe na predmetu na kojemu je radi obezbjeđenja njegovog potraživanja zasnovano založno pravo.

(5) Odredba člana 258 ovog zakona primijenit će se na odgovarajući način i u slučaju iz stava 4 ovog člana.

XXVII - OBEZBJEĐENJE PRETHODNIM IZVRŠENJEM (čl. 260-261)

Član 260. (Uslovi za određivanje izvršenja)

Radi obezbjeđenja nenovčanog izvršenja koje se ne može obezbijediti predbilježbom u javnoj knjizi, sud može, na osnovu presude donesene u parničnom postupku, odrediti prethodno izvršenje, ako tražilac izvršenja učini vjerovatnom opasnost da bi se zbog odgode izvršenja dok presuda ne postane izvršna, izvršenje onemogućilo ili znatno otežalo, te ako da obezbjeđenje za štetu koju bi izvršenik mogao pretrpiti zbog takvog izvršenja.

Član 261. (Postupak po prijedlogu za prethodno izvršenje)

(1) Prije nego što odluči o prijedlogu tražioca izvršenja, sud će održati ročište radi rasprave o prijedlogu i obezbjeđenju.

(2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud će, ako prihvati prijedlog za izvršenje, po slobodnoj ocjeni odrediti visinu obezbjeđenja i rok u kojem treba biti dato. Dok obezbjeđenje ne bude dato, ne može se započeti s provođenjem izvršenja.

(3) Ako obezbjeđenje ne bude dato u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje.

(4) Na zahtjev izvršenika, koji učini vjerovatnim da bi zbog izvršenja pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, sud može odbiti prijedlog za izvršenje ili njegovo odbijanje usloviti davanjem primjerenog obezbjeđenja u određenom roku. Ako izvršenik ne da obezbjeđenje u određenom roku, sud će donijeti rješenje o izvršenju.

XXVIII - OBEZBJEĐENJE PRETHODNIM MJERAMA (čl. 262-269)

Član 262. (Uslovi za određivanje prethodne mjere)

(1) Prethodna mjera određuje se radi obezbjeđenja novčanog potraživanja na osnovu: odluke suda ili upravnog organa koja nije postala izvršna, nagodbe zaključene pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku, ako potraživanje koje je u njemu utvrđeno još uvijek nije dospjelo.

(2) Sud će, na osnovu isprava iz stava 1 ovog člana, odrediti prethodnu mjeru ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeđenja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje potraživanja.

Član 263. (Pretpostavljena opasnost)

(1) Smatra se da opasnost, u smislu odredbe člana 262 stava 2 ovog zakona, postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na osnovu:

1) rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave protiv kojeg je blagovremeno podnesen prigovor,

2) presude donesene u krivičnom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka,

3) odluke koja se mora izvršiti u inostranstvu,

4) presude na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba,

5) nagodbe zaključene pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku, koja se pobija na način predviđen zakonom.

(2) U slučaju iz stava 1 tački 4 i 5 ovog člana sud može, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, prethodnu mjeru usloviti davanjem obezbjeđenja od strane predlagača obezbjeđenja za štetu koju bi protivnik obezbjeđenja mogao pretrpiti njenim određivanjem.

Član 264. (Obezbjeđenje potraživanja čije rate nisu dospjele)

(1) Obezbjeđenje prethodnom mjerom za nedospjele rate potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanje po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja i potraživanja po osnovu naknade štete zbog narušenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, određuje se samo za rate koje će dospjeti u jednoj godini.

(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika obezbjeđenja već moralo voditi izvršenje radi naplate dospjele rate ili je takvo izvršenje predloženo.

Član 265. (Vrste prethodnih mjera)

(1) Kao prethodne mjere sud može odrediti:

1) predbilježbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja ili na pravu uknjiženom na nepokretnosti,

2) neku od mjera obezbjeđenja iz člana 254 tački od 2 do 10 ovog zakona,

3) zabranu pravnom licu, koje obavlja poslove platnog prometa, da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, isplati s njegovog računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.

(2) Sud može na prijedlog predlagača obezbjeđenja odrediti, s obzirom na okolnosti slučaja, dvije ili više prethodnih mjera, ako je to potrebno. Sud može, ako su za to ispunjeni uslovi predviđeni ovim zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i neku privremenu mjeru.

(3) Provođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja stiče založno pravo na predmetu obezbjeđenja.

(4) Iznos novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim radi namirenja obezbijeđenog potraživanja.

Član 266. (Prodaja zaplijenjenih pokretnih stvari i prenos potraživanja protivnika obezbjeđenja)

(1) Sud će odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.

(2) Prodaja popisanih stvari obavit će se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

(3) Ako je prethodna mjera određena pljenidbom potraživanja, sud može, na prijedlog predlagača obezbjeđenja ili protivnika obezbjeđenja, odrediti da se na predlagača obezbjeđenja prenese zaplijenjeno potraživanje radi naplate ili drukčijeg ostvarenja, u slučaju u kojem postoji opasnost da se to potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, neće moći naplatiti ili drukčije ostvariti ili da će se izgubiti pravo na regres prema trećim licima.

(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja čuvat će se u sudskom depozitu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagač obezbjeđenja ne predloži izvršenje, a najduže trideset (30) dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi dobivene ostvarenjem potraživanja položit će se u sudski depozit ako je to moguće, ili će se na koji drugi način odrediti njihovo čuvanje do obustave prethodne mjere, odnosno dok predlagač obezbjeđenja ne predloži izvršenje, ali najduže trideset dana pošto potraživanje postane izvršno.

Član 267. (Rješenje o određivanju prethodne mjere)

(1) U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznačeni iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, s kamatama i troškovima, mjera obezbjeđenja i vrijeme za koje se ona određuje.

(2) Vrijeme za koje se prethodna mjera određuje može trajati najduže do proteka osam (8) dana nakon nastupanja uslova za izvršenje.

(3) Ako vrijeme iz stava 1 ovog člana protekne prije nego što odluka na osnovu koje je određena prethodna mjera postane izvršna, sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja podnesenog sudu prije isteka vremena za koje je mjera određena, produžiti to vrijeme uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.

(4) Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo.

Član 268. (Ukidanje prethodne mjere)

(1) Sud će na prijedlog protivnika obezbjeđenja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje:

1) ako protivnik obezbjeđenja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, s kamatama i troškovima,

2) ako protivnik obezbjeđenja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o određivanju prethodne mjere već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno,

3) ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo, ako odluka na osnovu koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnog lijeka odnosno ako sudska nagodba na osnovu koje je prethodna mjera određena bude stavljena van snage.

(2) Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od osam (8) dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uslovima za prinudno izvršenje.

(3) U slučajevima iz stava 1, tački 2, 3 i 4 i stava 2 ovog člana, troškove prouzrokovane određivanjem i sprovođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja dužan je nadoknaditi protivniku obezbjeđenja.

(4) U slučajevima iz stava 3 ovog člana protivnik obezbjeđenja može protiv predlagača obezbjeđenja tražiti nadoknadu štete u postupku obezbjeđenja najkasnije u roku od trideset (30) dana od dovršetka postupka, a nakon toga u parnici.

(5) U postupku obezbjeđenja, postojanje i visinu štete iz stava 4 ovog člana utvrđuje sud rješenjem, na prijedlog protivnika obezbjeđenja.

(6) Prigovor protiv rješenja iz stava 5 ovog člana zadržava njegovo izvršenje.

Član 269. (Obustava u slučaju da predlagač obezbjeđenja ne traži izvršenje)

Ako se pretpostavke za izvršenje radi naplate obezbjeđenog potraživanja ispune prije isteka vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagač obezbjeđenja ne podnese prijedlog za izvršenje u roku od petnaest (15) dana od nastupanja tih uslova.

XXIX - PRIVREMENE MJERE (čl. 270-284)

1. Opće odredbe

Član 270. (Prijedlog za određivanje privremene mjere)

(1) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tokom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

(2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagač obezbjeđenja mora istaći zahtjev u kojem će tačno označiti potraživanje čije obezbjeđenje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njenog trajanja te, kada je to potrebno, sredstva obezbjeđenja kojima će se privremena mjera prinudno ostvariti te predmet obezbjeđenja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog zakona o sredstvima i predmetu izvršenja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se zasniva zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagač obezbjeđenja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

Član 271. (Rješenje o određivanju privremene mjere)

(1) U rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti, na prijedlog predlagača obezbjeđenja i sredstva kojima će se ona prinudno ostvariti, te predmet obezbjeđenja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog zakona o određivanju sredstava i predmeta izvršenja u rješenju o izvršenju.

(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prinude iz stava 1 ovog člana ili već određenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagač obezbjeđenja može predložiti, u istom postupku, da se na osnovu već izrečenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva.

(3) Rješenje o određivanju privremene mjere ima dejstvo rješenja o izvršenju.

(4) Na rješenja iz stava 3 ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o rješenju o izvršenju.

(5) Rješenja iz stavova 1 i 3 ovog člana moraju biti obrazložena.

(6) U slučaju određivanja privremene mjere po službenoj dužnosti sud će na odgovarajući način primijeniti odredbe stavova od 1 do 4 ovog člana.

Član 272. (Dozvoljenost privremene mjere)

(1) Privremena mjera može se odrediti i radi obezbjeđenja nedospjelih i uslovnih potraživanja.

(2) Privremena mjera nije dozvoljena ako postoje uslovi za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha obezbjeđenja.

Član 273. (Pravni lijekovi)

(1) Protiv rješenja o prijedlogu za određivanje privremene mjere dopuštena je žalba, u roku od tri (3) dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od osam (8) dana od dana kad je primi.

(3) Žalba se ne dostavlja na odgovor.

(4) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja kojim je određena privremena mjera.

2. Privremene mjere radi obezbjeđenja novčanog potraživanja

Član 274. (Uslovi za određivanje privremene mjere)

(1) Privremena mjera radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbjeđenja spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njom raspolagati.

(2) Predlagač obezbjeđenja ne mora dokazivati opasnost iz stava 1 ovog člana ako učini vjerovatnim da bi predloženom mjerom protivnik obezbjeđenja pretrpio samo neznatnu štetu.

(3) Smatra se da opasnost iz stava 1 ovog člana postoji ako bi se potraživanje imalo ostvariti u inostranstvu.

Član 275. (Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja novčanog potraživanja)

(1) Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:

1) zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti pokretne stvari, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu,

2) oduzimanje i polaganje gotovog novca, vrijednosnih papira i sl. u sud,

3) zabrana protivniku obezbjeđenja otuđenja ili opterećenja svoje nepokretnosti ili stvarnih prava koja su na nepokretnosti uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,

4) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da dobrovoljno ispuni svoju obavezu protivniku obezbjeđenja te zabrana protivniku obezbjeđenja da primi ispunjenje te obaveze odnosno da raspolaže svojim potraživanjima,

5) nalog pravnom licu koje obavlja poslove platnog prometa da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, na osnovu naloga protivnika obezbjeđenja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

(2) Privremenom mjerom ne stiče se založno pravo.

(3) Zabrane iz stava 1 ovog člana smatraju se provedenima dostavom licu kojem su izrečene, odnosno zemljišnoknjižnom odjeljenju suda.

(4) Otuđenje i opterećenje pokretnina iz stava 1 tačke 1 ovog člana, koje protivnik obezbjeđenja obavi protivno zabrani bez pravnog su dejstva, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti poštenog sticaoca.

(5) Dejstvo zabilježbe zabrane iz stava 1 tačke 3 ovog člana je u tome što predlagač obezbjeđenja može predložiti izvršenje radi naplate svog potraživanja kad ono postane izvršno na nepokretnosti uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nepokretnosti, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je nakon te zabrane treće lice, na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja, steklo i uknjižilo u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Izvršenje na nepokretnosti, odnosno pravu uknjiženom na nepokretnosti, predlagač obezbjeđenja može predložiti neposredno protiv lica koje je uknjiženo kao vlasnik nepokretnosti odnosno nosilac stvarnog prava uknjiženog na nepokretnosti, na osnovu izvršne isprave kojom je protiv protivnika obezbjeđenja utvrđeno njegovo potraživanje radi obezbjeđenja kojeg je zabrana zabilježena, te dokaza da je lice protiv kog se izvršenje predlaže steklo vlasništvo nepokretnosti, odnosno pravo na nepokretnosti, nakon zabilježbe zabrane.

(6) Dejstvo zabrana iz stava 1 tački 4 i 5 ovog člana je u tome što predlagač obezbjeđenja može od dužnika protivnika obezbjeđenja, odnosno pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa, tražiti u parnici nadoknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagaču obezbjeđenja pripadaju i druga prava protiv tih lica po općim pravilima obligacionog prava o zabranjenim odnosno protivpravnim radnjama.

3. Privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja

Član 276. (Uslovi za određivanje privremene mjere)

(1) Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mjera ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje svog potraživanja i opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja spriječio ili znatno otežao ostvarenje potraživanja, posebno time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

(2) Privremena mjera može se odrediti i kad predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

(3) Odredbe člana 274 stava 2 i stava 3 ovog zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja.

Član 277. (Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja)

(1) Radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:

1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu,

2) zabrana otuđenja i opterećenja dionica, osnivačkog i drugih udjela na koje je upravljeno potraživanje, uz zabilježbu navedene zabrane u odgovarajući popis, a po potrebi i u sudskom upisniku; zabrana korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, odnosno udjela; povjeravanje dionica odnosno udjela na upravu trećem licu,

3) zabrana otuđenja i opterećenja drugih prava na koje je upravljeno potraživanje, uz povjeravanje uprave tim pravima trećem licu,

4) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje ili stvarnih prava upisanih na nepokretnosti na koja je upravljeno potraživanje, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nepokretnosti i njeno povjeravanje na čuvanje i upravu predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu,

5) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da protivniku obezbjeđenja preda stvari, prenese koje pravo ili obavi koju drugu nenovčanu radnju na koju je upravljeno potraživanje,

6) zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagaču obezbjeđenja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje,

7) nalog protivniku obezbjeđenja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretne stvari ili nepokretne stvari ili da bi se održalo postojeće stanje stvari,

8) ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da zadrži stvari protivnika obezbjeđenja koje se kod njega nalaze i na koje se potraživanje odnosi, sve dok se parnica pravosnažno ne završi,

9) ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da sam ili preko trećeg lica obavi određene radnje ili nabavi određene stvari, posebno radi uspostave prijašnjeg stanja,

10) privremeno vraćanje zaposlenog na rad, plaćanje nadoknade za vrijeme radnog spora, ako je to neophodno za njegovo izdržavanje i izdržavanje lica koja je po zakonu dužan izdržavati.

(2) Ako je to neophodno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi obezbjeđenja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

(3) Zabrane iz stava 1 ovog člana smatraju se provedenim dostavom licu kojeg se tiču odnosno zemljišnoknjižnom odjeljenju suda.

(4) Dejstvo zabilježbe zabrane iz stava 1 tačke 4 ovog člana je u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi, na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagaču obezbjeđenja kakva prava na nepokretnosti ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagač obezbjeđenja bude pravosnažno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja potraživanja za čije je obezbjeđenje zabilježba upisana. Na osnovu izvršne isprave stečene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika obezbjeđenja radi ostvarenja potraživanja za čije je obezbjeđenje zabilježba zabrane upisana te dokaza da je lice koje je steklo određeno pravo na nepokretnosti ili pravu upisanom na nekretnini na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja to pravo steklo nakon upisa zabrane, predlagač obezbjeđenja može neposredno protiv tog lica tražiti izvršenje radi ostvarenja svog prava utvrđenog izvršnom ispravom.

(5) Dejstvo je zabrana iz stava 1 ovog člana, osim one iz tačke 4 ovog člana, u tome što lica kojima je zabrana izrečena odgovaraju predlagaču obezbjeđenja za štetu koju su mu nanijeli tim što su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Lica kojima je zabrana izrečena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako da polože u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni ili tako da ih predaju čuvaru ili upravitelju koga na njihov prijedlog odredi sud.

(6) Odredbe člana 275 stava 3 i stava 4 ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja.

(7) Privremene mjere iz ovog člana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbjeđuje, osim u slučaju iz stava 2 ovog člana.

4. Zajedničke odredbe

Član 278. (Obezbjeđenje umjesto privremene mjere)

(1) Predlagač obezbjeđenja može u prijedlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem određenog obezbjeđenja od strane protivnika obezbjeđenja.

(2) Davanje obezbjeđenja umjesto privremene mjere može se odrediti i na prijedlog protivnika obezbjeđenja. Okolnost da je protivnik obezbjeđenja predložio obezbjeđenje ne odgađa provođenje obezbjeđenja dok se o tom prijedlogu ne odluči.

(3) Ako protivnik obezbjeđenja da obezbjeđenje, sud će obustaviti postupak i ukinuti već provedene radnje.

Član 279. (Obezbjeđenje kao uslov za određivanje privremene mjere)

(1) Sud može na prijedlog predlagača obezbjeđenja odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, da obezbjeđenje za štetu koja bi protivniku obezbjeđenja mogla nastati određivanjem i provođenjem privremene mjere. Ako predlagač obezbjeđenja ne da obezbjeđenje u određenom roku, sud će odbiti prijedlog za obezbjeđenje.

(2) Sud može, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, prema okolnostima slučaja, postupiti po odredbi stava 1 ovog člana i kad je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti. Ako predlagač obezbjeđenja ne da obezbjeđenje u određenom roku, sud će obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje. Okolnost da je protivnik obezbjeđenja zatražio davanje obezbjeđenja ne odgađa sprovođenje postupka obezbjeđenja dok se ne odluči o njegovom prijedlogu.

(3) Obezbjeđenje se određuje do isteka roka do kojeg protivnik obezbjeđenja može u postupku obezbjeđenja zatražiti nadoknadu štete.

Član 280. (Određivanje više privremenih mjera)

Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.

Član 281. (Vrijeme za koje se određuje privremena mjera)

(1) U rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojeg drugog postupka i rok u kojemu predlagač obezbjeđenja mora podnijeti tužbu odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere.

(2) Sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja, produžiti trajanje privremene mjere, uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.

(3) Prijedlog iz stava 2 ovog člana može se podnijeti samo prije nego što protekne vrijeme za koje je privremena mjera određena.

Član 282. (Ukidanje privremene mjere)

(1) Ako predlagač obezbjeđenja u određenom roku nije podnio tužbu odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera proteklo, sud će, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.

(2) Na prijedlog protivnika obezbjeđenja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.

(3) Postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje u slučajevima navedenim u članu 268 stavu 1 ovog zakona.

Član 283. (Naknada štete protivniku obezbjeđenja)

(1) Protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja pravo na nadoknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač obezbjeđenja nije opravdao.

(2) U tome se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 268 stava 5 i stava 6 ovog zakona.

Član 284. (Primjena odredbi o obezbjeđenju prethodnim mjerama)

U postupku osiguranja privremenim mjerama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 266 i člana 267 stava 2, stava 3 i stava 4 ovog zakona.

XXX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 285-288)

Član 285. (Postupci u toku)

Postupak izvršenja i obezbjeđenja započet do dana početka primjene ovog zakona okončat će se po odredbama ranijeg Zakona.

Član 286. (Prestanak važenja odredbi drugih zakona)

Odredbe drugih zakona koji se odnose na zahtjev za odlaganje i prekid izvršenja neće se primjenjivati u izvršnom postupku.

Član 287. (Prestanak važenja važećeg Zakona o izvršnom postupku)

Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da važe odredbe Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 8/00, 1/01, 5/02, 8/03, 19/07, 2/08).

Član 288. (Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog (8.) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, a počet će se primjenjivati po isteku roka od osam (8) dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Samostalni članovi zakona o izmjenama

Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 47/2017)

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 2/2021)

Član 19. (Stupanje na snagu i primjena)

Ovaj zakon stupa na snagu u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.