Zakon o lovstvu

ZAKON

O LOVSTVU

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se zaštita, upravljanje, lov, korišćenje i unapređivanje populacija divljači u lovištu; zaštita, očuvanje i unapređivanje staništa divljači; zaštita, uređivanje i održavanje lovišta, te druga pitanja od značaja za divljač i lovstvo.

Član 2.

(1) Lovstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna djelatnost, koja je u funkciji zaštite, uzgoja, održivog korišćenja i stalnog poboljšavanja kvaliteta fonda divljači, staništa i drugih lovnih resursa.

(2) Divljač je prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa koje uživa posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika).

(3) Cilj ovog zakona je obezbjeđivanje održivog gazdovanja populacijama divljači i njihovih staništa na način i u obimu kojim se trajno održava i unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznovrsnost, čime se postiže ispunjenje ekonomskih, ekoloških i socijalnih funkcija lovstva, te očuvanje biološke raznovrsnosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Član 3.

(1) Opšti interes iz člana 2. stav 2. ovog zakona obezbjeđuje se:

1) donošenjem Programa razvoja lovstva Republike Srpske (u daljem tekstu: Program razvoj lovstva),

2) donošenjem planskih dokumenata u lovstvu,

3) stalnim monitoringom populacija divljači i njihovih staništa,

4) obezbjeđivanjem sredstava za zaštitu, očuvanje i unapređivanje populacija divljači i njihovih staništa, kao i za druge namjene od značaja za lovstvo,

5) obezbjeđivanjem sredstava za uspostavljanje i održavanje informacionog sistema o populacijama divljači i njihovim staništima,

6) obezbjeđivanjem podrške korisnicima lovišta,

7) istraživačko-razvojnom djelatnošću u oblasti lovstva,

8) promocijom lovstva,

9) nadzorom nad primjenom propisa u oblasti lovstva,

10) obavljanjem i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.

(2) Divljač i drugi prirodni lovni resursi su u svojini Republike, kojim održivo upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo) pod uslovima i na način koji se propisuju ovim zakonom.

(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), putem Ministarstva, kontroliše ostvarivanje opšteg interesa u oblasti lovstva.

Član 4.

Izrazi i pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) divljač visokog lova su: mrki medvjed, obični jelen, jelen lopatar, divokoza, srna, muflon, vuk, divlja svinja i mužjak velikog tetrijeba,

2) divljač niskog lova su: zec, šakal, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna zlatica i bjelica, tvor, dabar, velika i mala lasica, te sve lovostajem zaštićene (osim mužjaka velikog tetrijeba) i nezaštićene vrste lovnih ptica,

3) dozvola za lov je isprava kojom se lovcu dozvoljava lov divljači visokog lova,

4) injekciona puška je posebno konstruisano vazdušno oružje koje se koristi za privremeno uspavljivanje životinje ili davanje određene medikamentne terapije u svrhu liječenja,

5) ispit urođenih osobina, specijalistički ispit i utakmice lovačkih pasa su lovno kinološke manifestacije kojima se utvrđuju, odnosno ocjenjuju urođene osobine i kvalitet lovačkih pasa u lovu divljači, a održavaju se u ograđenom terenu za obuku i trening lovačkih pasa (gater) i na otvorenom terenu za obuku i trening lovačkih pasa, uz pismenu saglasnost korisnika lovišta,

6) Kinološki savez Republike Srpske je krovna kinološka organizacija u koji se dobrovoljno učlanjuju kinološka udruženja i koji izdaje rodovnike (uvjerenja o porijeklu psa) i druge neophodne dokumente u vezi sa eksterijerom i položenim ispitima lovačkih pasa, organizuje kinološke i lovno-kinološke manifestacije, a sve u skladu sa propisima Međunarodne kinološke organizacije (FCI),

7) komercijalni lov je lov u kojem lovac, bez obzira na to da li je član udruženja koje je korisnik lovišta, korisniku lovišta plaća cijene organizacione takse, odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu u punom propisanom iznosu, a lov se može izvoditi svakim danom u skladu sa Naredbom o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači,

8) koncesija, u smislu ovog zakona, jeste pravo na korišćenje planiranog odstrela divljači, uz obavljanje lovne djelatnosti u privrednom lovištu, na osnovu zaključenog ugovora,

9) koncesionar, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je na osnovu ugovora o koncesiji steklo pravo korišćenja planiranog odstrela divljači, uz obavljanje lovne djelatnosti u privrednom lovištu,

10) korisnik lovišta je subjekt koji je na osnovu odredaba ovog zakona dobio lovište na korišćenje,

11) korišćenje divljači je preduzimanje mjera s ciljem dobijanja određene trofejne, materijalne ili opšte koristi od divljači i njenih dijelova,

12) Lovački savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Lovački savez) jeste asocijacija korisnika lovišta i drugih subjekta zainteresovanih za razvoj i unapređenje lovstva u Republici Srpskoj,

13) lovna karta je isprava kojom se lovcu dozvoljava lov divljači niskog lova,

14) lovni resursi su divljač i sva druga materijalna dobra kojim raspolaže lovište,

15) uzgajalište divljači u ograđenom prostoru je investiciono-ekonomski objekat namijenjen za reprodukciju divljači i lov visoke divljači,

16) matični lovac je lovac koji je državljanin Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine i član udruženja koje je korisnik sportsko-rekreacionog lovišta,

17) monitoring populacija divljači je sistem stalnog praćenja i analize ukupnog stanja populacija divljači, a posebno vitalnosti i zdravstvenog stanja populacija radi preduzimanja mjera prevencije i zaštite,

18) nelovni dani su dani u kojima nije dozvoljen planirani odstrel divljači u sportsko-rekreacionom lovu,

19) ograđeni teren za obuku i trening lovačkih pasa (gater) je ograđeni dio lovišta, na kojem se izvodi obuka lovačkih pasa radi usavršavanja i ispitivanja urođenih osobina,

20) sanitarni odstrel je odstrel bolesne ili ranjene divljači, a dozvoljen je i u vrijeme lovostaja,

21) sportsko-rekreacioni lov je lov koji vrše matični lovci u dozvoljeno vrijeme lova u dane vikenda i u dane vjerskih i republičkih praznika, a koji su u skladu sa propisom kojim se uređuju državni i drugi praznici u Republici Srpskoj proglašeni kao neradni dani,

22) uzgoj divljači je stručna operativna aktivnost kojom se obezbjeđuju povoljni uslovi ishrane, reprodukcije, rasta i razvoja lovnog fonda, dostizanje njegove optimalne brojnosti, strukture i kvaliteta,

23) uzgojni odstrel divljači je uzgojna mjera koja se planira i realizuje u toku lovne sezone s ciljem poboljšanja strukture i kvaliteta lovnog fonda,

24) uređenje lovišta je sprovođenje projektovanih mjera koje su u funkciji efikasnije zaštite, uzgoja i korišćenja divljači i lovišta,

25) foto-lov je lov u kojoj lovac zadovoljava svoju potrebu fotografisanjem lovnih resursa u slobodnoj prirodi,

26) štetočine su nezaštićene divlje krznašice, nezaštićene ptice grabljivice, te psi i mačke lutalice.

GLAVA II

DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA

Član 5.

(1) U divljač iz klase sisara, u smislu ovog zakona, spadaju sljedeće vrste: obični jelen Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Dama dama L.), srna (Capreolus capreolus L.), divokoza (Rupicapra rupicapra L.), muflon (Ovis musimon Pall.), mrki medvjed (Ursus arctos L.), zec (Lepus europeaus Pall.), vidra (Lutra lutra L.), evropska vjeverica (Sciurus vulgaris (L.), veliki puh (Glis glis L.), ris (Lynx lynx L.), divlja mačka (Felis silvestris Sch.), dabar (Castor fiber L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), vuk (Canis lupus L.), šakal (Canis aureus L.), lisica (Vulpes vulpes L.), rakunopas (Nyctereutes procyonoides Gr.), kuna zlatica (Martes martes L.), kuna bjelica (Martes foina Erx.), tvor (Mustela putorius L.), velika lasica – hermelin (Mustela erminea L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), jazavac (Meles meles L.), bizamski pacov (Ondatra zibethicus L.), mungos (Herpestes auropunctatus Hodg.) i nutrija (Myocastor coypus Mol.).

(2) U divljač iz klase ptica, u smislu ovog zakona, spadaju sljedeće vrste: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao urogallus L.), lještarka (Bonasa bonasia K&B), fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.), prepelica ili pućpura (Coturnix coturnix L.), divlja patka ili patka gluvara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krdža (Anas crecca L.), divlja guska (Anser anser L.), šljuka šumska ili šljuka bena (Scolopax rusticola L.), barska šljuka ili kokošica (Galiinago gallinago L.), šljuka kozica ili mala bekasina (Lymnocryptes minimus Brun.), liska crna (Fulica atra L.), golub divlji ili pećinar (Columba livia Gm.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), grlica (Streptopelia turtur L.), vranac veliki –kormoran (Phalacrocorax carbo), čaplja siva (Ardea cinerea L.), gavran (Corvus corax L.), vrana siva (Corvus cornix L.), vrana crna (Corvus corone L.), gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Corvus monedula L.), šojka (Garrulus glandarius L.), svraka (Pica pica L.) i jastreb kokošar (Accipiter gentilis L.).

Član 6.

(1) Divljač iz klase sisara i klase ptica dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač.

(2) U zaštićenu divljač iz klase sisara spadaju vrste: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, vidra, evropska vjeverica, veliki puh, ris, divlja mačka i dabar.

(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju vrste: veliki tetrijeb ili gluhan, lještarka, fazan, jarebica poljska ili trčka, jarebica kamenjarka, prepelica ili pućpura, divlja patka ili patka gluvara, patka kržulja ili krdža, divlja guska, šljuka šumska ili šljuka bena, barska šljuka ili kokošica, šljuka kozica ili mala bekasina, liska crna, golub divlji ili pećinar, golub grivnjaš i grlica.

(4) U nezaštićenu divljač iz klase sisara spadaju vrste: divlja svinja, vuk šakal, lisica, rakunopas, kuna zlatica, kuna bjelica, tvor, velika lasica – hermelin, mala lasica, jazavac, bizamski pacov, mungos i nutrija.

(5) U nezaštićenu divljač iz klase ptica spadaju vrste: vranac veliki –kormoran, čaplja siva, gavran, vrana siva, vrana crna, gačac, čavka, šojka, svraka i jastreb kokošar.

Član 7.

(1) Zaštita divljači obuhvata sprovođenje svih mjera koje obezbjeđuju uslove za život i reprodukciju divljači, kao i zaštitu od bolesti, štetočina, elementarnih nepogoda, protivzakonitog korišćenja i ugrožavanja.

(2) Zaštićena divljač iz člana 6. st. 2. i 3. ovog zakona dijeli se na trajno zaštićenu, lovostajem zaštićenu i privremeno zaštićenu divljač.

(3) Trajna zaštita divljači određuje se za vrste divljači koje su postale rijetke, zbog čega ih je potrebno sačuvati od nestanka.

(4) Lovostajem su zaštićene one vrste divljači koje je dozvoljeno loviti samo u određeno vrijeme lova.

(5) Privremena zaštita divljači može se odrediti za vrste koje su lovostajem zaštićene ili su u kategoriji nezaštićene divljači, u slučaju značajnog smanjenja njihove brojnosti i održivosti.

(6) Zabranjeno je proganjati ili namjerno uznemiravati trajno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač.

(7) Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme lovostaja ili na području gdje je lov zabranjen.

(8) Zabranjen je neovlašćen lov u ustanovljenom lovištu, kao i odstrel, ranjavanje i hvatanje žive divljači.

(9) Zabranjen je lov stalno ili privremeno zaštićene divljači čiji je lov zabranjen i lov bez dozvole za lov određene vrste divljači, kao i lov na način ili sredstvima kojima se divljač masovno uništava.

Član 8.

Trajna zaštita određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba i koka lještarke.

Član 9.

(1) Lovostaj je period u kom je zabranjeno loviti, progoniti ili na drugi način uznemiravati i ugrožavati lovostajem zaštićenu divljač.

(2) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljači: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, puh, dabar, divlja mačka, veliki tetrijeb – mužjak, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, lještarka – mužjak, šumska šljuka, barska šljuka, šljuka kozica, golub divlji, golub grivnjaš, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, patka kržulja, divlja guska, crna liska i grlica.

(3) Ministar donosi naredbu kojom se propisuje vrijeme trajanja lova lovostajem zaštićene divljači.

Član 10.

(1) Ako u lovištu nastane primjetno smanjenje brojnog stanja određene vrste lovostajem zaštićene i nezaštićene divljači zbog elementarnih nepogoda, bolesti i drugih nepovoljnih okolnosti, korisnik lovišta obavezan je da privremeno zabrani lov te vrste divljači, kao i da preduzme sve mjere radi uspostavljanja njenog prethodnog brojnog stanja, strukture i kvaliteta.

(2) Ministar donosi naredbu kojom propisuje privremenu zabranu lova u lovištu u slučaju:

1) neizvršenja planiranih rezultata iz lovne osnove u odnosu na ostvarene rezultate,

2) da ne funkcionišu organi upravljanja korisnika lovišta,

3) da korisnik lovišta ostane bez lica za zastupanje i predstavljanje,

4) neusaglašenosti međusobnih odnosa korisnika lovišta.

(3) U slučaju da korisnik lovišta ne donese zabranu lova iz stava 1. ovog člana, ministar donosi naredbu o privremenoj zabrani lova.

Član 11.

(1) Ministar donosi rješenje kojim se daje saglasnost za naseljavanje novih vrsta divljači u lovište ili uzgajalište.

(2) Divljač iz stava 1. ovog člana može se unositi samo ako ne šteti i ne ugrožava prirodna staništa i postojeće autohtone divlje biljne i životinjske vrste.

(3) Uz zahtjev za saglasnost iz stava 1. ovog člana, uzgajivač divljači u ograđenom prostoru dostavlja mišljenje JU Veterinarski institut Republike Srpske „Dr Vaso Butozan“ Banja Luka.

(4) Uz zahtjev za saglasnost iz stava 1. ovog člana, korisnik lovišta dostavlja mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i program introdukcije, koji izrađuje kompetentna stručna ili naučna ustanova.

Član 12.

Zaštita divljači vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 13.

Migratorne vrste divljači koje nisu u lovnom fondu Republike imaju status trajno zaštićenih vrsta u smislu ovog zakona.

Član 14.

Zabranjeno je uništavanje, hvatanje, prisvajanje, izlaganje i prodaja mladunčadi i jaja, oštećenje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači.

Član 15.

(1) Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje divljači u zatvorenom ili ograđenom prostoru.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ministar može donijeti rješenje kojim daje saglasnost za hvatanje ili držanje divljači u ograđenom prostoru u sljedećim slučajevima:

1) kada to zahtijevaju potrebe zooloških vrtova i komercijalnog izvoza, u saradnji sa korisnikom lovišta,

2) radi naseljavanja lovišta ili uzgajališta i prihvatilišta divljači u ograđenom prostoru,

3) zbog suzbijanja bolesti ili ozljeda,

4) za potrebe treninga i ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa,

5) za potrebe nauke, istraživanja i praćenja stanja populacija u skladu sa ovim zakonom,

6) zbog oduzimanja divljači iz zatočeništva.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju detaljni uslovi, način hvatanja i držanje divljači u ograđenom prostoru.

Član 16.

(1) Interventni tim za rješavanje neželjenih situacija i zbrinjavanje velikih zvijeri (u daljem tekstu: interventni tim) je tim koji sačinjavaju osobe osposobljene za potrebe rješavanja neželjenih situacija, neuobičajenih pojava, opasnosti i eventualnih šteta od velikih zvijeri (medvjed, vuk i ris), uključujući njihovo hvatanje, spasavanje, obilježavanje i zbrinjavanje.

(2) Ministar rješenjem imenuje interventni tim na prijedlog Lovačkog saveza i upravlja radom interventnog tima.

(3) Rješenjem o imenovanju iz stava 2. ovog člana određuju se sastav i zadaci interventnog tima.

Član 17.

(1) Divljač je zabranjeno loviti, uznemiravati i ugrožavati:

1) upotrebom reflektora, farova, jakih baterijskih lampi i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, magnetofona i drugih zvučnih uređaja, vještačkih i živih mamaca i omamljujućih sredstava,

2) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožđima, mrežama, samostrijelom, električnim uređajima, korišćenjem ljepila ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje,

3) ako je ugrožena požarom, visokim temperaturama, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama,

4) hrtovima, poluhrtovima i nerasnim psima,

5) gađanjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem, proganjanjem i presretanjem motornim vozilima,

6) poluautomatskom lovačkom puškom i poluautomatskim lovačkim karabinom sa okvirom kapaciteta više od pet metaka, vojničkim oružjem i vojničkom municijom,

7) lukom i strijelom, vazdušnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja,

8) pomoću pasa, pogonom i prigonom papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda, izuzev divljih svinja,

9) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima u sportsko-rekreacionom lovu, ženke u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi,

10) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata koji se koriste za stanovanje,

11) paljenjem trava, strnjika, trstika i ostalog rastinja u lovištu.

(2) Svako držanje sredstava iz stava 1. t. 1) i 2) ovog člana izvan stambenih objekata, a unutar lovišta, smatra se lovom, izuzev u slučajevima koji su navedeni u članu 15. stav 2. ovog zakona.

(3) Nerasnim psima iz stava 1. tačka 4) ovog člana smatraju se psi koji nisu registrovani kod nadležne kinološke organizacije i koji nemaju rodovnik u skladu sa propisima Međunarodne kinološke organizacije – FCI.

(4) Zabranjeno je sa psima loviti i uznemiravati divljač van terena određenog za trening u periodu od 1. marta do 31. jula.

(5) Zabranjeno je u lovištu graditi lovnouzgojne i lovnotehničke objekte i prihranjivati divljač bez pismenog odobrenja korisnika lovišta.

(6) Zabranjeno je neetičko fotografisanje i snimanje, kao i objavljivanje neetičkih fotografija i snimaka ranjene, odstrijeljene i uhvaćene divljači.

(7) Izuzetno od st. 1. i 4. ovog člana, dozvoljeno je:

1) koristiti psa koji ima položen ispit na krvnom tragu u traženju ranjene divljači tokom cijele lovne godine,

2) koristiti psa koji ima položen specijalistički ispit, u lovu nezaštićenih krznašica nakon pribavljenog odobrenja od strane Ministarstva,

3) hvatati divljač u skladu sa članom 15. stav 2. ovog zakona,

4) loviti fazana iz vještačkog uzgoja, sa psima ptičarima do 31. marta,

5) loviti srndaća, običnog jelena, jelena lopatara, lisicu i šakala uz pomoć rikalice i vabilice, kao pomoćnih sredstava u lovu,

6) loviti puha pomoću puholovki (škrinjica),

7) loviti dabra pomoću kaveznih zamki,

8) loviti lukom i strijelom visoku divljač u uzgajalištima divljači u ograđenom prostoru,

9) koristiti injekcione puške za hvatanje (umirivanje) divljači od strane interventnog tima.

(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju vrsta, broj, način i period korišćenja lovačkih pasa u lovištu.

Član 18.

(1) Ako od divljači nastupi neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi ili imovinu, divljač se može organizovano i kontrolisano odstreljivati, bez obzira na stepen zaštite, vrijeme lovostaja, udaljenosti od naselja i objekata za stanovanje i površine na kojima je zabranjen lov divljači.

(2) Ministar donosi rješenje za odstrel divljači na osnovu obrazloženog zahtjeva korisnika lovišta, a uz koji se prilažu dokazi da su nastupile okolnosti iz stava 1. ovog člana.

Član 19.

(1) Zabranjeno je trovanje divljači.

(2) Zabranjen je lov divljači na nelovnim površinama i terenima za obuku i trening lovačkih pasa.

(3) Zabranjen je trening i obuka pasa u martu, aprilu i maju na terenima za obuku i trening lovačkih pasa.

(4) Zabranjeno je da se lovljenjem ili na drugi način ugrozi opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.

(5) Zabranjeno je uništavati i oštećivati lovnouzgojne i lovnotehničke objekte i oznake granica lovišta.

Član 20.

(1) Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa vatrenim oružjem, pješke ili u prevoznim sredstvima, sa drugim sredstvima za lov, te sa lovačkim psima, kao i kretanje van javnih puteva (auto-put, magistralni, regionalni put, željeznička pruga, aerodromske površine i lokalni put) bez odobrenja korisnika lovišta, osim službenih lica u vršenju službenih radnji i dužnosti.

(2) Zabranjen je transport lovačkog oružja u prevoznim sredstvima na javnim putevima koji prolaze kroz lovište ukoliko lovačko oružje nije spremljeno u futrolu u prtljažniku prevoznog sredstva sa odvojenim okvirom za municiju, odvojenom municijom izvan okvira i odvojenom municijom za oružje koje ne posjeduje okvir.

(3) Zabranjeno je svako pomjeranje i transport pronađene divljači i njenih dijelova iz lovišta bez odobrenja korisnika lovišta.

Član 21.

(1) Psi i mačke bez vlasnika ili bez kontrole vlasnika koji se nalaze u lovištu, na udaljenosti većoj od 200 metara od naselja ili stada, predstavljaju neposrednu opasnost po divljač i domaće životinje.

(2) Korisnik lovišta dužan je zatražiti od nadležnog organa lokalne samouprave da izvrši uklanjanje pasa i mačaka iz stava 1. ovog člana.

(3) Ukoliko nadležni organ lokalne samouprave ne postupi po zahtjevu iz stava 2. ovog člana u roku od 15 dana, korisnik lovišta ovlašćen je da kontrolisano i organizovano odstreljuje pse i mačke iz stava 1. ovog člana.

(4) Korisnik lovišta dužan je da štetočine u lovištu svede na utvrđenu podnošljivu brojnost kojom se neće ugrožavati zaštićena divljač.

Član 22.

(1) Vlasnicima pasa je zabranjeno puštati svoje pse da se bez kontrole kreću po lovištu.

(2) Dozvoljeno je da ovčarski psi mogu biti u lovištu samo u prisustvu čuvara stada i na udaljenosti do 200 metara od stada.

(3) Vlasnici pasa odgovorni su za štetu koju njihovi psi učine u lovištu.

(4) Lovci su odgovorni za štetu koju pričine njihovi psi na divljači ili domaćoj stoci u lovištu.

GLAVA III

LOVIŠTA

Član 23.

(1) Lovištem se smatraju površine zemljišta, šuma i voda, koje predstavljaju prostornu, prirodnu i ekološki zaokruženu cjelinu u kojoj postoje povoljni uslovi za život, reprodukciju, rast i razvoj lovnog fonda u lovištu, infrastruktura i drugi potrebni lovni resursi, nezavisno od vlasništva.

(2) Lovište je osnovna prostorna jedinica za održivo upravljanje, gazdovanje i korišćenje lovnih resursa.

(3) Gazdovanje lovištem podrazumijeva planske mjere koje korisnik preduzima u lovištu, a obuhvata obnovu, zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i stalno poboljšanje kvaliteta lovnog fonda, njihovog staništa i drugih lovnih resursa (infrastruktura i drugo).

(4) Gajenje divljači je preduzimanje mjera radi postizanja optimalnog kapaciteta, održavanja i obnavljanja broja i kvaliteta divljači prema prirodnim i drugim mogućnostima staništa.

(5) Površina lovišta se istovremeno koristi i za gazdovanje šumama i poljoprivrednim dobrima, u skladu sa sa propisima koji uređuju ove oblasti.

Član 24.

(1) Lovište čine lovna i nelovna površina.

(2) Lovne površine čine lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne površine.

(3) Lovnoproduktivne površine su površine na kojima postoje povoljni uslovi za nesmetan život, normalnu reprodukciju, pravilan razvoj i stalan opstanak jedne ili više vrsta divljači.

(4) Lovnoneproduktivne površine su površine lovišta na kojima se divljač lovi, a ne uzgaja, jer za to nema prirodnih uslova.

(5) Nelovnim površinama smatraju se naselja, groblja, javni putevi, željezničke stanice i željezničke pruge, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi, objekti za liječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima.

Član 25.

(1) Lovište može biti otvoreno i ograđeno.

(2) Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija divljači.

(3) Ograđeno lovište je lovište koje je ograđeno prirodnim preprekama (široki vodotoci, velike vodene površine i sl.) ili vještačkim preprekama (ograde), a koje sprečavaju ili znatno smanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi, napusti to lovište.

Član 26.

(1) S obzirom na nadmorsku visinu, lovišta mogu biti nizijska, brdska i planinska.

(2) Nizijsko lovište je lovište kome je najmanje 70% površine ispod 400 metara nadmorske visine.

(3) Brdsko lovište je lovište kome je najmanje 70% površine lovišta između 400 metara i 1.000 metara nadmorske visine.

(4) Planinsko lovište je lovište kome je 70% površine iznad 1.000 metara nadmorske visine.

Član 27.

(1) Minimalna površina lovišta je arealska cjelina na kojoj su obezbijeđeni elementarni stanišni uslovi, za život, reprodukciju, rast i razvoj divljači osnovnog lovnog fonda i migratornih vrsta divljači.

(2) Minimalna površina nizijskog lovišta je 3.000 hektara, brdskog lovišta 5.000 hektara i planinskog lovišta 8.000 hektara.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, minimalna površina posebnog i privrednog lovišta određuje se prema prirodnim staništima vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljači.

(4) Minimalna površina uzgajališta divljači u ograđenom prostoru je 20 hektara za visoku divljač, a 0,2 hektara za nisku divljač.

(5) Teren za obuku i trening lovačkih pasa je dio lovišta, najviše do 5% ukupne površine, planiran lovnom osnovom za obuku i trening lovačkih pasa.

Član 28.

(1) Vlada na prijedlog Ministarstva, a uz pribavljeno mišljenje Lovačkog saveza, donosi odluku kojom se ustanovljava lovište i vrši promjenu njihovih granica na osnovu ekološke i ekonomske dokumentacije.

(2) Odlukom o ustanovljavanju lovišta određuju se naziv, namjena lovišta, granice i površina lovišta, vrste divljači osnovnog lovnog fonda i drugi uslovi potrebni za održivo gazdovanje lovnim resursima.

Član 29.

(1) Prema namjeni, lovišta mogu biti: posebna lovišta, sportsko-rekreaciona lovišta i privredna lovišta.

(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku kojom se određuje korisnik posebnog lovišta.

(3) Korisnik sportsko-rekreacionog lovišta može biti lovačko udruženje.

(4) Korisnik privrednog lovišta može biti Javno preduzeće šumarstva „Šume Republike Srpske“ a. d. Sokolac, kao i drugo pravno lice registrovano za bavljenje djelatnošću lovstva.

Član 30.

(1) Posebno lovište se ustanovljava u autohtonom staništu vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljači.

(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku kojom se ustanovljava posebno lovište.

(3) Ukoliko postoji iskazan interes, Ministarstvo može da upravlja i gazduje posebnim lovištem putem Lovačkog saveza ili javnog preduzeća šumarstva, a u tom slučaju je Ministarstvo dužno da za to obezbijedi potrebna sredstva.

Član 31.

(1) Sportsko-rekreaciona lovišta su lovišta čija je osnovna namjena sport i rekreacija dobrovoljnih i neprofitnih udruženja građana, odnosno lovačkih udruženja.

(2) Lovačko udruženje je dobrovoljno udruženje građana udruženih radi organizovanog bavljenja lovačkom djelatnošću, očuvanja i zaštite životne sredine, njegovanja lovačke etike i običaja i drugih sportsko-rekreacionih aktivnosti,

(3) Lovačko udruženje može biti korisnik sportsko-rekreacionog lovišta ako ima najmanje 50 članova sa položenim lovačkim ispitom, a koji imaju državljanstvo Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

Član 32.

(1) Sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korišćenje nakon sprovedene procedure javnog konkursa, koji raspisuje Ministarstvo.

(2) Ministar donosi rješenje kojim se sportsko-rekreaciono lovište daje na korišćenje isključivo jednom korisniku, onom lovačkom udruženju koje ponudi najpovoljnije uslove za održivo gazdovanje i za poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Lovačkog saveza.

(3) Jedno lovačko udruženje može biti korisnik samo jednog sportsko-rekreacionog lovišta.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje detaljnije uslove, postupak i način davanja sportsko-rekreacionog lovišta na korišćenje.

Član 33.

(1) Posebna i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korišćenje za period od deset godina.

(2) Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnikom o dodjeli lovišta na korišćenje.

(3) Ugovor iz stava 2. ovog člana sadrži period na koji se lovište daje na korišćenje, godišnju visinu naknade za korišćenje planiranog odstrela divljači, mjere koje je korisnik dužan da preduzme radi poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i životnih uslova divljači u lovištu, uslove održivog korišćenja lovišta, uslove pod kojim se mijenja, dopunjuje ili raskida ugovor i drugo.

(4) Pravo korišćenja lovišta korisnik ne može ustupiti drugom korisniku niti dati u zakup.

Član 34.

(1) Korisniku lovišta, za korišćenje planiranog odstrela divljači, utvrđuje se godišnja naknada za korišćenje lovnog fonda prilikom zaključivanja ugovora o korišćenju lovišta iz člana 33. stav 2. ovog zakona, i to na osnovu vrijednosti divljači planirane za odstrel tokom lovne sezone.

(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku kojom propisuje visinu i način plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana.

(3) Naknada iz stava 1. ovog člana uplaćuju se na račun javnih prihoda Republike.

Član 35.

(1) Nakon potpisivanja ugovora iz člana 33. stav 2. ovog zakona, korisnik lovišta dužan je da organizuje lovočuvarsku službu i angažuje stručno lice za poslove lovstva, te da u roku od tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora vidno obilježi granice lovišta i da ih trajno održava.

(2) Rok za organizovanje lovočuvarske službe i angažovanje stručnog lica za poslove lovstva je 30 dana od dana potpisivanja ugovora.

Član 36.

(1) Ministarstvo sa korisnikom lovišta raskida ugovor o dodjeli lovišta na korišćenje u slučajevima:

1) ako korisnik lovišta ne koristi lovne resurse u skladu sa odredbama ovog zakona ili ugovora o korišćenju lovišta,

2) ako korisnik lovišta ne ispunjava svoje ugovorne obaveze iz ugovora o korišćenju lovišta,

3) ako korisnik lovišta ne sprovodi mjere poboljšanja kvaliteta lovnih resursa u skladu sa lovnom osnovom,

4) ako ne funkcionišu organi upravljanja korisnika lovišta ili ukoliko korisnik lovišta ostane bez lica za zastupanje i predstavljanje u periodu dužem od 60 dana,

5) ako se ustanovi da se zemljište, šuma ili voda koriste u svrhe koje isključuju mogućnost bavljenja lovstvom, te ako su u lovištu ili njegovom dijelu prestali uslovi radi kojih je lovište ustanovljeno ili se lovna površina pretvara u namjenu od opšteg interesa.

(2) Republička uprava za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Inspektorat) može uputiti Ministarstvu inicijativu za raskidanje ugovora o davanju lovišta na korišćenje u slučajevima iz stava 1. t. 1), 2) i 3) ovog člana.

(3) Prije raskidanja ugovora o dodjeli lovišta na korišćenje Ministarstvo je dužno zatražiti mišljenje Lovačkog saveza.

Član 37.

(1) Ako se na objavljeni javni konkurs iz člana 32. stav 1. ovog zakona ne prijavi kandidat koji ispunjava uslove za dodjelu lovišta ili se sa korisnikom lovišta raskine ugovor o dodjeli lovišta na korišćenje u slučajevima iz člana 36. stav 1. t. 1), 2), 3) i 4) ovog zakona ili iz bilo kog razloga lovište ostane bez korisnika, Ministarstvo privremeno dodjeljuje lovište na održivo korišćenje pravnom licu koje koristi šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište ili vodene površine.

(2) Privremeni korisnik lovišta dužan je da u roku od 30 dana od dana preuzimanja lovišta obezbijedi zaštitu divljači putem organizovanja lovočuvarske službe, i to do okončanja postupka iz člana 32. ovog zakona.

Član 38.

(1) Privredno lovište je lovište čiji se lovni resurs održivo koristi i poboljšava na osnovu uloženog domaćeg ili stranog kapitala, čiji je cilj poslovna dobit i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa.

(2) U privrednom lovištu na koncesiju se daje planirani odstrel divljači uz obavljanje lovne djelatnosti, uz obavezu održavanja i poboljšavanja kvaliteta lovnih resursa koje koristi, a u skladu sa odredbama lovne osnove.

(3) Koncesija na planirani odstrel u privrednom lovištu može se dati stranom i domaćem pravnom licu na period do 20 godina, u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju koncesije.

Član 39.

(1) Uzgajalište divljači u ograđenom prostoru ustanovljava se na zakupljenom šumskom ili poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike, ili privatnoj svojini ili na vlastitom posjedu, a u kojem se obezbjeđuju povoljni ekološki uslovi za održiv život, reprodukciju, rast i razvoj divljači.

(2) Ministar donosi rješenje kojim se ustanovljava uzgajalište divljači u ograđenom prostoru, na zahtjev zainteresovanog pravnog lica uz koji se prilaže program za osnivanje uzgajališta divljači i mišljenje Lovačkog saveza.

(3) Efikasnost realizacije programa, kao i sprovedenih mjera za poboljšanje korisnik uzgajališta divljači vodi i iskazuje kroz odgovarajuću evidenciju o efektima sprovedenih mjera.

Član 40.

(1) Prihvatilište za divljač osniva se na ograđenim površinama zemljišta na kojima se vrši gajenje i zaštita divljači koja se nalazi u njemu radi sprovođenja naučnog istraživanja, obrazovanja, razvoja turizma, naseljavanja divljači i privremenog ili trajnog zbrinjavanja ozlijeđenih i bolesnih jedinki i jedinki koje su oduzete iz zatočeništva.

(2) Prilikom osnivanja prihvatilišta vodi se računa da se ono nalazi u prirodnom ambijentu koji pruža osnovne uslove za boravak divljači u njemu.

(3) Najmanja površina na kojoj se može formirati prihvatilište za divljač visokog lova je dva hektara.

(4) Ministar donosi rješenje kojim se osniva prihvatilište za divljač, na zahtjev korisnika lovišta uz koji se prilaže dokumentacija koja sadrži lokaciju prihvatilišta za divljač, ekološke uslove, kao i cilj i opravdanost osnivanja prihvatilišta.

GLAVA IV

PLANIRANJE U LOVSTVU I KATASTAR LOVIŠTA

Član 41.

(1) Radi unapređivanja i razvoja upravljanja i gazdovanja lovnim resursima donosi se Program razvoja lovstva za period od deset godina.

(2) Ministar donosi Program razvoja lovstva nakon pribavljenog mišljenja Lovačkog saveza, a koji je usaglašen sa Strategijom zaštite životne sredine Republike Srpske.

(3) U Programu razvoja lovstva podjednako se uvažavaju aspekti lovačke djelatnosti, zaštite prirode, zaštite životne sredine i interesi jedinica lokalne samouprave.

Član 42.

(1) Plan upravljanja velikim zvijerima je dokument kojim se definišu mjere radi rješavanja stvarnih i potencijalnih problema koji nastaju zaštitom i očuvanjem velikih zvijeri, a s ciljem da se osigura njihov dugoročni opstanak i skladniji život s ljudima.

(2) Plan upravljanja velikim zvijerima donosi se za mrkog medvjeda, vuka i risa za period od deset godina.

(3) Plan upravljanja iz stava 1. ovog člana sadrži uputstva za sva nadležna tijela koja su na bilo koji način povezana s upravljanjem određene vrste divljači.

(4) Plan upravljanja iz stava 1. ovog člana može se donijeti i za neku drugu vrstu divljači, osim vrsta navedenih u stavu 2. ovog člana, ukoliko za to postoji ukazana potreba.

(5) Ministar na prijedlog Lovačkog saveza donosi Plan upravljanja iz stava 1. ovog člana.

Član 43.

(1) Lovna osnova je višenamjenski plan gazdovanja lovnim resursima u lovištu koju predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina, a na koju ministar rješenjem daje saglasnost.

(2) Lovne osnove usklađuju se sa Programom razvoja lovstva i sa planovima upravljanja velikim zvijerima.

(3) Izradu lovnih osnova mogu vršiti pravna lica registrovana za tu djelatnost i Lovački savez, u skladu sa zakonom.

Član 44.

(1) Korisnik lovišta obavezan je da dostavi Ministarstvu prijedlog lovne osnove najkasnije u roku od godinu dana od dana potpisivanja ugovora o korišćenju lovišta.

(2) Ministar donosi rješenje kojim daje saglasnost na lovnu osnovu iz stava 1. ovog člana.

(3) Revizija lovne osnove obavlja se kada su trajno ili bitno izmijenjeni uslovi i okolnosti na kojima se temelji lovna osnova.

(4) Korisnik lovišta je obavezan predložiti i dostaviti novu lovnu osnovu Ministarstvu, najkasnije u roku od četiri mjeseca prije isteka roka za koji je donesena prethodna lovna osnova.

(5) Ministar rješenjem imenuje komisiju za recenziju, za pregled i ocjenu lovnih osnova, a koja se sastoji od tri člana.

(6) Ministarstvo je dužno da u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga lovne osnove donese rješenje o saglasnosti na lovnu osnovu ili stavi primjedbe na dostavljeni prijedlog.

(7) Odredbe lovne osnove za koju je data saglasnost obavezujuće su za korisnika lovišta.

Član 45.

(1) Do donošenja lovne osnove korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem, na koji Ministarstvo daje saglasnost.

(2) Nakon donošenja lovne osnove korisnik lovišta dužan je da, u skladu sa lovnom osnovom i stanjem u lovištu, donese godišnji plan gazdovanja lovištem, na koji Ministarstvo daje saglasnost.

(3) Odredbe privremenog godišnjeg plana i godišnjeg plana gazdovanja lovištem obavezujuće su za korisnika lovišta.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način proljećnog prebrojavanja divljači, sadržaj, način i nosioce izrade lovne osnove, privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovišta, godišnjeg plana gazdovanja lovišta i evidencije o realizaciji predviđenih mjera.

Član 46.

(1) Lovna godina je period planskog korišćenja lovišta koji traje od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine.

(2) Godišnji plan gazdovanja lovištem i privremeni plan gazdovanja lovištem izrađuju se za period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine i dostavljaju se Ministarstvu na davanje saglasnosti.

(3) Planovi iz stava 2. ovog člana dostavljaju se Ministarstvu do 30. aprila, u pisanoj i elektronskoj formi.

Član 47.

(1) Korisnici lovišta obavezni su da na obrascima evidencije upisuju podatke o korišćenju lovišta za proteklu lovnu godinu, najkasnije do 31. maja tekuće godine.

(2) Podaci u obrascima evidencije unose se elektronski ili ručno (hemijskom olovkom ili mastilom) i sastavni su dio lovne osnove.

(3) Korisnici lovišta dužni su da uspostave informacioni sistem za lovstvo i omoguće elektronsku vezu sa informacionim sistemom u Ministarstvu.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uspostavljanje informacionog sistema u lovstvu, njegov sadržaj, način upravljanja, održavanja i korišćenja.

Član 48.

(1) Lovna osnova i privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem obavezno su usklađeni sa strateškim planovima razvoja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, zaštite prirode i zaštite životne sredine.

(2) Lovna osnova za lovišta koja obuhvataju nacionalne parkove i druga prirodna zaštićena područja obavezno je usklađena sa propisima kojima se uređuju mjere zaštite i načina korišćenja nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja.

(3) Vlasnici i korisnici zemljišta i vodenih površina na kojima se nalazi lovište dužni su da dozvole radnje i mjere gazdovanja lovištem predviđene lovnom osnovom i godišnjim planom gazdovanja lovišta.

Član 49.

(1) Za svako lovište ustanovljava se i vodi katastar lovišta.

(2) Katastar lovišta ustanovljava i vodi korisnik lovišta i dostavlja ga Ministarstvu.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način izrade, vođenja i dostavljanje podataka katastra lovišta.

GLAVA V

LOV I KORIŠĆENJE DIVLJAČI

Član 50.

(1) Lov divljači obuhvata praćenje, osmatranje, izbor jedinke za odstrel, odstrel ili hvatanje, sakupljanje odstrijeljene divljači, uređenje i evidenciju trofeja i foto-lov.

(2) Divljač mogu loviti lica koja imaju položen lovački ispit i dozvolu za držanje i nošenje oružja, u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim aktima i etičkim kodeksom lovca.

(3) Lovci su obavezni da prilikom lova budu prikladno odjeveni i opremljeni za lov, uz obavezno istaknuto vidljivo fluorescentno obilježje.

(4) Lov divljači visokog lova vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov divljači niskog lova vrši se na osnovu lovne karte koju izdaje korisnik lovišta.

(5) U lovu mogu učestvovati lovci pripravnici bez prava odstrela divljači, a pod nadzorom lovca mentora.

(6) Lovci u komercijalnom lovu mogu učestvovati samo u pratnji lovočuvara ili stručnog pratioca kog ovlasti korisnik lovišta.

(7) Korisnik lovišta dužan je da utvrdi da li lovac u lovu ispunjava uslove iz st. 2. i 3. ovog člana, a u slučaju da utvrdi suprotno, obavezan je da mu ne dozvoli lov.

(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju oblik, sadržaj, način izdavanja i rok važenja dozvole za lov i lovne karte.

Član 51.

Foto-lov, obilazak i osmatranje divljači i lovišta odobrava korisnik lovišta u skladu sa ovim zakonom.

Član 52.

(1) Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.

(2) Za korišćenje divljači i njenih dijelova korisniku lovišta plaća se naknada.

(3) Matični lovac plaća za korišćenje divljači i njenih dijelova:

1) za divljač visokog lova 30% u odnosu na cijene propisane rješenjem o cjenovniku odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu (osim u komercijalnom lovu),

2) za divljač niskog lova 25% u odnosu na cijene propisane rješenjem o cjenovniku odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu (osim u komercijalnom lovu).

(4) Lovci u komercijalnom lovu, za korišćenje divljači, njenih dijelova i drugih usluga, plaćaju punu cijenu utvrđenu propisom o cjenovniku odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu.

(5) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje cjenovnik odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu.

Član 53.

(1) Odstrel divljači dozvoljen je lovačkom puškom kuglarom sa izolučenom cijevi (lovačkim karabinom), puškom sačmaricom, kombinovanom lovačkom puškom sa izolučenim i neolučenim cijevima, poluautomatskom lovačkom puškom i poluatomatskim lovačkim karabinom.

(2) Lovačkom puškom sa izolučenom cijevi lovi se divljač visokog lova, a puškom sačmaricom divljač niskog lova.

(3) Na lovačke puške sa izolučenim cijevima za lov divljači visokog lova dozvoljeno je montirati moderator zvuka, koji se koristi sa standardnom lovačkom municijom.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, dozvoljen je lov divlje svinje puškom sačmaricom, metkom sa jednom kuglom, te vuka i velikog tetrijeba puškom sačmaricom, a lisicu, šakala i jazavca lovačkom puškom sa izolučenom cijevi.

(5) Ministar donosi pravilnik o načinu upotrebe lovačkog oružja i municije.

Član 54.

(1) Ministar donosi rješenje kojim se odobrava lov sokolarenjem i korišćenje drugih vrsta ptica grabljivica subjektima registrovanim za ovu vrstu djelatnosti, a u skladu sa pravilima ovog načina lova.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje polaganje sokolarskog ispita, mjesto i način lova sa pticama grabljivicama (sokolarenje) i uslove koji su obavezni da ispunjavaju subjekti iz stava 1. ovog člana.

Član 55.

(1) Promet ulovljene divljači i njenih dijelova može se vršiti samo na osnovu dokumentacije koju izdaje korisnik lovišta.

(2) Ulovljena divljač, njeni dijelovi i trofeji divljači mogu se iznijeti iz lovišta i staviti u promet samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni list, za vrste divljači za koje je propisano izdavanje trofejnog lista.

(3) Propratnica i trofejni list se izdaju na propisanom obrascu korisnika lovišta koji o njima vodi evidenciju.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju obrasci propratnice i trofejnog lista, njihov sadržaj, način izdavanja i njihova evidencija.

Član 56.

(1) Trofejima divljači, u smislu ovog zakona, smatraju se kosti lobanje sa parogovima srndaća, običnog jelena i jelena lopatara, rogovi divojarca, divokoze i muflona, kljove divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, šakala i divlje mačke, lobanja lisice, jazavca i rakunopsa, te cijeli primjerak mužjaka velikog tetrijeba.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje detaljne uslove pod kojima se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i upotreba mesa divljači u ugostiteljskim objektima.

Član 57.

(1) Vrhunskim trofejom smatraju se, po broju poena, tri najjača ocijenjena trofeja po formulama Međunarodnog savjeta za očuvanje divljači i lova (SIS), za pojedine vrste divljači u Republici, utvrđena na osnovu evidencije baze podataka o vrijednosnim trofejima.

(2) Vrhunski trofej je vlasništvo lovca koji je divljač odstrijelio i ne može se iznijeti iz Republike.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, ukoliko vrhunski trofej stekne inostrani lovac, Republika otkupljuje vrhunski trofej.

(4) Sredstva za otkup iz stava 3. ovog člana obezbjeđuju se iz namjenskih sredstava budžetskog fonda za razvoj lovstva.

(5) Lovački savez je dužan da se stara o otkupljenom vrhunskom trofeju, koji se na sajmovima izlaže na ime lovca koji je tu divljač odstrijelio.

(6) Ocjenu na osnovu koje je trofej kategorisan u vrhunski trofej daje Republička komisija za ocjenu lovačkih trofeja, koju imenuje Lovački savez, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, a aktom o imenovanju utvrđuju se sastav, zadaci, prava i dužnosti članova Republičke komisije.

(7) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Ministarstvo može odobriti privremeno iznošenje vrhunskog trofeja van teritorije Republike.

(8) Korisnici lovišta dužni su da Ministarstvu, u elektronskoj formi, dostavljaju podatke za trofeje iz trofejnog lista, najkasnije do 31. maja tekuće lovne godine za prethodnu lovnu godinu, osim za vrhunski trofej za kog se podaci dostavljaju Ministarstvu najkasnije u roku od tri dana od dana ocjene trofeja.

(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje vođenje baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja.

(10) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje Lista republičkih prvaka i vrhunskih trofeja, a koja se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Član 58.

(1) Korisnik lovišta je dužan da komisijski i pravovremeno izvrši ocjenjivanje lovačkih trofeja i izda trofejni list za trofeje srndaća, običnog jelena, jelena lopatara, divojarca, divokoze, muflona, vepra, medvjeda, vuka, velikog tetrijeba, a na zahtjev lovca i za trofeje divlje mačke, šakala, lisice, jazavca i rakunopsa.

(2) Lovački trofeji stečeni u sportsko-rekreacionom lovu ocjenjuju se najkasnije 60 dana od dana odstrela, a trofeji iz komercijalnog lova u roku od dva dana od dana odstrela.

(3) Komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja i potpis trofejnog lista imenuje korisnik lovišta, uz saglasnost Lovačkog saveza, od lica koji imaju položen ispit za ocjenjivanje lovačkih trofeja.

(4) Komisija iz stava 3. ovog člana vrši ocjenu trofeja na osnovu standarda Međunarodnog savjeta za očuvanje divljači i lova (SIS).

(5) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program i način polaganja ispita za ocjenjivanje lovačkih trofeja.

Član 59.

(1) Lovački savez predstavlja i zastupa interese svojih članica, savjetodavno i stručno djeluje na njih, vrši koordinaciju rada korisnika lovišta, vrši promociju lovstva i lovnog turizma, organizuje sajmove i učestvuje na sajmovima, razvija lovnu etiku, kinologiju i lovno streljaštvo, vrši javna ovlašćenja u skladu sa zakonom, te obavlja druge poslove koji se tiču lovstva u zemlji i inostranstvu.

(2) Lovački savez je ovlašćen da:

1) štampa dozvole za lov, lovne karte, propratnice i trofejne listove u obliku i sa sadržajem propisanim pravilnicima i distribuiše ih korisnicima lovišta,

2) izrađuje lovne osnove u skladu sa zakonom,

3) priprema i organizuje polaganje lovačkih ispita,

4) imenuje komisije za polaganje lovačkih ispita,

5) izdaje uvjerenja o položenim lovačkim ispitima,

6) organizuje edukacije i pripreme za polaganje lovočuvarskog ispita,

7) imenuje komisije za polaganje lovočuvarskog ispita,

8) izdaje uvjerenja o položenom lovočuvarskom ispitu,

9) organizuje edukacije i pripreme za polaganje ispita za ocjenu lovačkih trofeja,

10) imenuje članove Republičke komisije za ocjenu i rangiranje vrhunskih lovačkih trofeja uz prethodnu saglasnost Ministarstva,

11) vrši ažuriranje liste vrhunskih trofeja, koja je sastavni dio informacionog sistema i zvanične internet stranice Lovačkog saveza,

12) odlučuje kao drugostepeni organ u disciplinskim predmetima korisnika lovišta – članica Lovačkog saveza,

13) daje mišljenje na Program razvoja lovstva,

14) utvrđuje prijedlog Plana upravljanja velikim zvijerima,

15) daje prethodnu saglasnost na statut korisnika lovišta – članica Lovačkog saveza,

16) vodi propisane evidencije o ovlašćenjima koja vrši u skladu sa ovim zakonom,

17) daje mišljenje prilikom ustanovljavanja lovišta i dodjele sportsko-rekreacionog lovišta na korišćenje,

18) daje mišljenje o planiranom lovu migratornih vrsta divljači, na osnovu prijedloga korisnika lovišta.

GLAVA VI

ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

Član 60.

Korisnik lovišta, vlasnici i korisnici zemljišta i vodenih površina na teritoriji lovišta, kao i upravljač javnih puteva i drugih javnih dobara, dužni su da preduzimaju sve propisane i neophodne mjere radi sprečavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili njihovoj imovini.

Član 61.

Korisnik lovišta u lovištu preduzima sljedeće mjere za sprečavanje štete od divljači:

1) održava brojno stanje divljači do optimalne brojnosti utvrđene planskim dokumentom, a na nivou biološke ravnoteže za vrste divljači van režima zaštite,

2) obezbjeđuje prihranu i vodu divljači u lovištu tokom lovne godine, u količini utvrđenoj planskim dokumentom,

3) podiže i održava lovnotehničke objekte za osmatranje i lov (visoke i niske čeke) na odgovarajućim mjestima radi podizanja stepena zaštite imovine od divljači,

4) preduzima higijensko-tehničke mjere koje sprečavaju pojavu širenja zaraznih i drugih bolesti,

5) pruža pomoć u vidu informacija vlasnicima i korisnicima imovine u pogledu nabavke i pravilne upotrebe sredstava za sprečavanje šteta od divljači, kao i zaštite života i zdravlja ljudi i imovine od divljači, putem sredstava javnog informisanja, oglašavanjem na lokalnim oglasnim tablama i putem društvenih mreža,

6) podnosi zahtjev upravljaču puta za postavljanje saobraćajnih znakova opasnosti „divljač na putu“ i izričitih naredbi „ograničenje brzine“ na svim javnim putevima na kojima postoji mogućnost naleta motornog vozila na divljač u saobraćaju.

Član 62.

(1) Vlasnici zemljišta i stoke i korisnici zemljišta na teritoriji lovišta dužni su da na tom zemljištu, usjevima, voćnjacima, vinogradima, zasadima, pčelinjacima, oborima i objektima preduzimaju sve mjere za sprečavanje štete od divljači i na divljači.

(2) Subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su da na tom zemljištu preduzimaju sljedeće mjere za sprečavanje štete od divljači i na divljači:

1) vrše redovnu kontrolu stanja svoje imovine,

2) koriste mehanička sredstva za pojedinačnu zaštitu stabala voćaka i drugih sadnica (plastične mreže i folija, plastični ili papirni džakovi, kukuruzovina i drugi materijali),

3) vrše zaštitu usjeva i zasada ograđivanjem odgovarajućim ogradama (pletene žice, električni pastiri i drvene ograde) na način koji sprečava prolazak divljači, zavisno od vrste divljači koja ugrožava imovinu,

4) čuvaju ili organizuju čuvanje domaćih životinja, voćnjaka, usjeva i zasada korišćenjem vezanih pasa, loženjem vatre, postavljanjem adekvatnih ograda koje odbijaju divljač, svjetlosnih i zvučnih uređaja,

5) uklanjaju usjeve i druge plodove sa korišćenih površina u agrotehničkom roku,

6) čuvaju domaće životinje uz stalno prisustvo pastira i pastirskih pasa na površinama dozvoljenim za pašu, a noću ih zatvaraju u obore i objekte izgrađene na način da se onemogući ulazak bilo koje vrste divljači koja može nanijeti štetu na domaćim životinjama,

7) obezbjeđuju koševine i žetve poljoprivrednim mašinama koje imaju elektronske ili mehaničke uređaje za otkrivanje i plašenje divljači,

8) koriste dozvoljena hemijska sredstva u poljoprivredi i šumarstvu u skladu sa uputstvom proizvođača.

(3) Mjera za zaštitu pčelinjaka od divljači je ograđivanje ogradom od armaturne mreže koju divljač ne može preskočiti ili električni pastir sa minimalno tri reda žica.

Član 63.

(1) Pravno ili fizičko lice kome je zaštićena divljač prouzrokovala štetu (u daljem tekstu: oštećeni) ima pravo na naknadu štete samo ako je preduzelo mjere propisane ovim zakonom za sprečavanje štete od divljači, a za štetu na pčelinjaku i ako su ispunjeni uslovi utvrđeni propisom kojim se uređuje oblast pčelarstva i podzakonskim aktima donesenih na osnovu ovog propisa.

(2) Za štetu koju učini lovostajem zaštićena divljač naknadu pričinjene štete plaća korisnik lovišta.

(3) Za štetu koju učini divljač za koju je propisana trajna zabrana lova naknadu pričinjene štete plaća subjekat koji je propisao zabranu.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, za štetu koju pričini medvjed i dabar naknadu plaća Republika iz budžeta u visini od 50%, lokalna zajednica u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 25% procjene štete.

(5) Nema odgovornosti za štetu koju pričini zaštićena divljač na stoci bez čobana, u području na kome je paša zabranjena i ako vlasnik stoke nije preduzeo mjere zaštite propisane članom 62. stav 2. tačka 6) ovog zakona.

(6) Ne nadoknađuju se štete koju pričini divljač iz st. 2. i 3. ovog člana na površinama lovišta na kojima vlasnici i korisnici tih površina, iz bilo kojih razloga, ne dozvole radnje i mjere gazdovanja lovištem u skladu sa članom 48. stav 3. ovog zakona.

(7) Obaveza oštećenog je da sačuva sve dokaze koji ukazuju na učinjenu štetu i počinioca.

Član 64.

(1) Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se nadležnom opštinskom ili gradskom organu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od nastanka štete, odnosno od saznanja za štetu, a u istom vremenskom roku se obavještava i korisnik lovišta.

(2) Nadležni opštinski ili gradski organ dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana po prijemu prijave štete, da formira komisiju za utvrđivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti štete (u daljem tekstu: komisija).

(3) Komisiju čine tri člana, i to predstavnik opštinskog ili gradskog organa, stručno lice za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak) i stručno lice za utvrđivanje uzroka štete, šumarske, veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke sa iskustvom na istim poslovima, a kog odredi korisnik lovišta.

(4) Komisija je dužna da odmah izvrši uviđaj na licu mjesta, a na uviđaj se pozivaju oštećeni i predstavnik korisnika lovišta.

(5) Komisija o svom radu sačinjava zapisnik koji obavezno sadrži: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na određenu vrstu divljači, procjenu obima i visine štete, preduzete mjere oštećenog da se spriječi šteta i preduzete mjere poslije štete, te zaključno mišljenje o ispunjenosti uslova za naknadu štete.

(6) Procjena visina štete iz stava 5. ovog člana vrši se u skladu sa tržišnim cijenama za tekuću godinu.

Član 65.

(1) Nakon prijema zapisnika iz člana 64. stav 5. ovog zakona, nadležni opštinski, odnosno gradski organ uprave pokušava sporazumno utvrđivanje štete između oštećenog, korisnika lovišta i organa odgovornog za naknadu štete.

(2) Nakon potpisivanja sporazuma iz stava 1. ovog člana, isplata štete se vrši u skladu sa planom raspoloživih sredstava u budžetu Republike Srpske za tu namjenu u tekućoj godini.

(3) Ako ne dođe do sporazuma, oštećeni može podnijeti tužbu nadležnom sudu u roku od 60 dana od dana pokušaja sporazumnog utvrđivanja štete, a radi utvrđivanja štete i njene visine.

(4) Ukoliko se tužba ne podnese u propisanom roku iz stava 3. ovog člana, oštećeni nema pravo na naknadu štete.

Član 66.

(1) Radi smanjenja šteta naletom motornog vozila na divljač u saobraćaju i otklanjanja mogućnosti nastanka šteta, korisnik lovišta je dužan dostaviti upravljaču javnih puteva i upravljaču željezničke infrastrukture pisanu informaciju o postojanju kritičnih lokacija i dionica puta na kojem divljač vrši sezonske i dnevne migracije, kao i zahtjev iz člana 61. tačka 6) ovog zakona.

(2) Informacija iz stava 1. ovog člana posebno sadrži tačne lokacije i dužinu kritičnih dionica puta, kao i vrste divljači koje svojim kretanjem mogu ugroziti bezbjednost saobraćaja i uzrokovati štete.

(3) Upravljač javnih puteva, u skladu sa propisima o bezbjednosti saobraćaja i na osnovu dostavljene informacije iz stava 1. ovog člana i zahtjeva iz člana 61. tačka 6) ovog zakona, obavezan je da kritično područje obilježi odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom i opremom puta propisanom odgovarajućim zakonom i podzakonskim aktima.

(4) Ukoliko upravljač javnog puta ne postupi u skladu sa st. 1. i 3. ovog člana, odgovoran je za pričinjenu štetu u slučaju da šteta nije nastala kao posljedica sprovođenja lova i uznemiravanja divljači.

(5) Za štetu nastalu naletom motornog vozila na divljač odgovoran je vozač ukoliko se utvrdi da je upravljao motornim vozilom suprotno odredbama propisa kojima je uređena bezbjednost saobraćaja na putevima i postojećim saobraćajnim znacima na dijelu puta na kome je nastala šteta.

(6) Korisnik lovišta je dužan nadoknaditi štetu ukoliko se utvrdi da je šteta nastala kao posljedica sprovođenja lova i uznemiravanja divljači, u kom slučaju nema odgovornosti vozača motornog vozila i upravljača javnog puta.

(7) Ukoliko upravljač puta ne postupi u skladu sa st. 1. i 3. ovog člana, a šteta je nastala kao posljedica sprovođenja lova i uznemiravanja divljači, nastalu štetu plaća upravljač puta u visini 50% i korisnik lovišta u visini 50% procjene štete.

(8) Ukoliko se utvrdi da je vozač upravljao motornim vozilom u skladu sa propisima kojima je uređena bezbjednost saobraćaja na putevima i postojećim saobraćajnim znacima, a korisnik lovišta nije sprovodio lov, nastalu štetu plaća Republika iz budžeta u visini 50% i korisnik lovišta u visini 50% procjene štete.

(9) U slučajevima propisanim st. 5. i 6. ovog člana, na uviđaj koji vrši nadležna policijska stanica obavezno se poziva predstavnik korisnika lovišta, koji fotografiše nastradalu divljač i oštećenja na vozilu i pravi službenu zabilješku o događaju za potrebe korisnika lovišta, a ukoliko nadležna policijska stanica nije pozvala predstavnika korisnika lovišta, korisnik lovišta nema odgovornost za naknadu štete na vozilu.

(10) Za štetu nastalu naletom motornog vozila na divljač na auto-putu, ukoliko se utvrdi da je vozač upravljao motornim vozilom u skladu sa propisima kojima je uređena bezbjednost saobraćaja na putevima i postojećim saobraćajnim znacima, odgovoran je upravljač auto-puta.

Član 67.

(1) Fizička i pravna lica koja pričine štetu u lovištu bespravnim lovom suprotno ovom zakonu, upravljanjem motornim vozilom suprotno postojećim znakovima i zakonu koji uređuje bezbjednost saobraćaja na putevima ili štetu pričini na bilo koji drugi bespravan način, dužni su da korisniku lovišta nadoknade štetu po opštim pravilima koja vrijede za naknadu štete.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način, postupak naknade i vrijednost štete pričinjene korisniku lovišta bespravnim lovom, u saobraćaju ili na drugi način.

(3) Sredstva za naknadu štete od divljači koja je nastala u saobraćaju obezbjeđuju se dijelom iz ukupnih sredstava za korišćenje lovnog fonda.

Član 68.

Za štetu koju prilikom lova učine lovci i lovački psi koji učestvuju u lovu odgovorni su počinioci, odnosno vlasnici lovačkih pasa.

GLAVA VII

SREDSTVA ZA ZAŠTITU, UZGOJ DIVLJAČI I UNAPREĐIVANJE LOVSTVA

Član 69.

(1) Dio sredstava za obnovu, zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i poboljšanje kvaliteta rijetke, vrijedne i ugrožene divljači, kao i njihovih staništa, obezbjeđuju se iz namjenskih sredstava za unapređivanje lovstva koja se uplaćuju na račun javnih prihoda u budžet Republike, sredstava za podsticaj i vlastitih prihoda od planiranog odstrela divljači i drugih usluga.

(2) Namjenska sredstva koja se uplaćuju na račun javnih prihoda Republike obezbjeđuju se iz:

1) naknade za korišćenje lovnog fonda,

2) dijela koncesione naknade za korišćenje privrednog lovišta,

3) dva posto od ukupne vrijednosti naknade za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma koju na račun javnih prihoda uplaćuju sva pravna lica koja svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Republike, kao i poslovne jedinice ili dijelovi pravnih lica čije je sjedište van Republike.

(3) Lovišta u kojima su pravna lica upravljači, odnosno korisnici šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, finansiraju se iz ostvarenih prihoda tih pravnih lica.

Član 70.

Prihodi koje ostvare korisnici lovišta koriste se za očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, u koje se ubrajaju:

1) zaštita, uzgoj, održavanje i poboljšanje kvaliteta staništa, životnih uslova i reprodukcije divljači u lovištu,

2) dostizanje i održavanje biološke ravnoteže, polne i starosne strukture osnovnih vrsta divljači, koja je utvrđena u kapacitetu lovišta,

3) obnova autohtonih i unošenje novih vrsta divljači u lovište,

4) izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata, te druge infrastrukture u lovištu,

5) preduzimanje mjera za smanjenje štete i naknadu štete koju počini divljač,

6) plaćanje naknade za korišćenje lovnog fonda,

7) stručno obrazovanje i usavršavanje kadrova u lovstvu,

8) izrada planskih dokumenata, programa i studija razvoja lovstva,

9) nabavka rasnih lovačkih pasa,

10) izdavačka djelatnost iz oblasti lovstva.

Član 71.

(1) Namjenska sredstva iz člana 69. stav 2. ovog zakona koriste se za:

1) razvoj i unapređivanje lovstva, te očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa,

2) otkup vrhunskih trofeja, stečenih od inostranih lovaca u skladu sa članom 57. stav 3. ovog zakona,

3) naknadu štete od divljači koja se isplaćuje iz budžeta Republike.

(2) Sredstva iz stava 1. tačka 1) ovog člana dodjeljuju se korisnicima lovišta na osnovu projekta za unapređivanje lovstva, odobrenog od Ministarstva.

(3) Korisnici posebnih i sportsko-rekreacionih lovišta zahtjev za sredstvima iz stava 1. tačka 1) ovog člana, zajedno sa projektom za unapređivanje lovstva, podnose Ministarstvu.

(4) Ministar sa korisnicima zaključuje ugovor za namjensko korišćenje sredstava iza stava 1. tačka 1) ovog člana.

(5) Korisnik lovišta o izvršenim obavezama po osnovu ugovora iz stava 4. ovog člana, podnosi Ministarstvu izvještaj o opravdanosti utroška sredstava prema rokovima navedenim u zaključenom ugovoru.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje kriterijume, detaljnije uslove, način dodjele i korišćenja namjenskih sredstava za unapređivanje lovstva.

GLAVA VIII

KADROVI U LOVSTVU

Član 72.

Korisnik lovišta obavezan je da svoju djelatnost obavlja i unapređuje uz primjenu savremenih dostignuća lovačke struke i nauke, kodeksa etičkog ponašanja i kadrovskog unapređivanja u oblasti lovstva.

Član 73.

Korisnik lovišta obavezan je da informiše javnost o potrebi i značaju zakonske zaštite i unapređivanja lovnih resursa, kao i njihovog održivog korišćenja i trajnog poboljšanja.

Član 74.

(1) Korisnik lovišta dužan je da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta (u daljem tekstu: lovočuvarska služba).

(2) Korisnik lovišta dužan je da angažuje stručno lice za poslove lovstva i sprovođenje planskih dokumenata, a koje je ovlašćeno i odgovorno za proljetno prebrojavanje divljači, prirast i planiranje odstrela divljači u lovištu.

(3) Stručno lice iz stava 2. ovog člana treba da ima najmanje četvrti stepen stručne spreme, šumarske, poljoprivredne, veterinarske struke ili druge struke u kojima se izučavaju predmeti iz lovstva ili lovne privrede.

Član 75.

(1) Lica koja su kroz školovanje izučavala i položila predmet lovstvo, oslobođena su polaganja lovačkog ispita.

(2) Lica iz stava 1. ovog člana obavezna su da podnesu zahtjev za priznavanje ispita lovstvo putem Lovačkog saveza.

(3) Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom, koja se sastoji od najmanje tri člana i koju formira Lovački savez, uz saglasnost Ministarstva.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja lovačkog ispita, po prethodno pribavljenom mišljenju Lovačkog saveza.

Član 76.

(1) Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari u svojstvu službenog lica koje je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod korisnika lovišta.

(2) Lovočuvar je službeno lice koje vrši zaštitu lovišta i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korišćenju divljači i njenih dijelova, kao i čuvanju lovnih resursa u lovištu.

(3) Lovočuvar je obavezan da ima najmanje treći stepen srednje stručne spreme i najmanje tri godine lovačkog staža ili tri godine iskustva na poslovima lovstva sa položenim lovačkim ispitom, te važeći oružni list za lovačko oružje.

(4) Korisnik lovišta može, pored lovočuvara iz stava 1. ovog člana, da po potrebi angažuje pomoćnog lovočuvara na volonterskoj osnovi, a koji ispunjava uslove propisane stavom 3. ovog člana i koji ima ovlašćenja lovočuvara propisana ovim zakonom.

(5) Lovočuvar i pomoćni lovočuvar obavezni su imati položen lovočuvarski ispit, koji se polaže pred komisijom koju imenuje Lovački savez.

(6) Komisija iz stava 5. ovog člana sastoji se od tri člana, od kojih je najmanje jedan član u toku svog školovanja izučavao predmet lovstvo ili lovna privreda, a svi članovi obavezni su imati najmanje sedmi stepen stručne spreme.

(7) Lovočuvar obavlja posao u službenoj opremi, koju čine odjeća, obuća, ruksak, lovačko oružje, higijensko-tehnička i druga zaštitna sredstva, službena legitimacija, službena knjiga koju nosi sa sobom i ažurno vodi, a koja je registrovana i arhivirana kod korisnika lovišta.

(8) Službenu opremu lovočuvaru izdaje korisnik lovišta.

(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju službena oprema, službena legitimacija, službena knjiga lovočuvara, te uslovi i način polaganja lovočuvarskog ispita.

Član 77.

(1) Lovočuvar je dužan da lovočuvarsku službu obavlja stručno i profesionalno, poštujući odredbe ovog zakona i propise donesene na osnovu ovog zakona.

(2) U vršenju lovočuvarskih poslova lovočuvar je dužan da:

1) pokaže službenu legitimaciju i predstavi se svakom licu koje kontroliše,

2) postavlja i koristi nadzorne i druge kamere, te opremu video-nadzora u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka,

3) sačini foto-zapise i video-zapise u slučaju sumnje na nezakonito odstrijeljenu ili uhvaćenu divljač, trofeje ili druge dijelove divljači, te sumnje na nezakonito korišćeno oružje i druga nedozvoljena sredstva za lov, lovačke i druge pse i sve ostale predmete koji su od važnosti za dokazivanje nezakonito vršenih radnji ili nanesenih šteta u lovištu,

4) sačini zapisnik o izvršenoj kontroli i oduzetim sredstvima za koja se sumnja da su nezakonito korišćena ili pokušana koristiti u lovištu,

5) licu od koga su oduzeta nedozvoljena sredstva izda potvrdu o privremeno oduzetim sredstvima i stvarima na koja se sumnja da su nezakonito korišćena ili pokušana koristiti u lovištu,

6) zatraži pomoć nadležnih policijskih organa i nadležnog šumarskog inspektora ako je onemogućen u vršenju poslova lovočuvarske službe.

(3) Nadležni policijski organ i nadležni inspektor dužni su pružiti pomoć lovočuvaru u otkrivanju počinioca krivičnih djela i prekršaja u oblasti lovstva, u skladu sa propisima.

Član 78.

(1) U vršenju lovočuvarskih poslova lovočuvar je ovlašćen da:

1) kod lica zatečenog u lovištu kontroliše dozvolu za lov, lovnu kartu, oružni list, rodovnik lovačkog psa i dokument kojim se potvrđuje identitet,

2) kontroliše lovačko oružje, vrstu municije koja se koristi u lovu i ostala sredstva koja su korišćena ili namijenjena za vršenje dozvoljenih ili nedozvoljenih radnji u lovištu,

3) pregleda vozila i druga sredstva koja služe za prevoz ili prenošenje divljači i njenih dijelova, kao i lica za koja postoji sumnja da prevoze divljač, trofeje ili druge dijelove divljači, te da vrši druge kontrole radi pronalaženja sredstava kojima je izvršeno krivično djelo nezakonitog lova,

4) pregleda ulov i utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast lovstva,

5) privremeno oduzme ulovljenu ili uhvaćenu divljač, trofeje i druge dijelove divljači, oružje, municiju, kao i druge predmete i sredstva za koja se sumnja da su upotrijebljena ili bila namijenjena za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja koji se odnosi na lov i drugu štetu u lovištu ili da su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja,

6) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen.

(2) Lice zatečeno u lovištu dužno je da na zahtjev lovočuvara pokaže isprave i omogući pregled ulova, oružja, municije, vozila i drugih sredstava za lov i prevoz divljači i njenih dijelova.

Član 79.

(1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za bespravan lov i pričinjenu štetu na divljači i lovištu podnosi korisnik lovišta na osnovu zabilješke u službenoj knjizi, zapisnika o pregledu, potvrde o oduzetim sredstvima i stvarima, foto-materijala i video-materijala (ukoliko ga posjeduje), te prijave lovočuvara.

(2) Prijavu o učinjenom krivičnom djelu bespravan lov podnosi korisnik lovišta.

GLAVA IX

NADZOR

Član 80.

(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega vrši Inspektorat.

Član 81.

Pored ovlašćenja utvrđenih propisom kojim se uređuju organizacija i rad Inspektorata, šumarski inspektor ovlašćen je da vrši kontrolu lova sokolarenjem i ukoliko u toku postupka inspekcijskog nadzora utvrdi da su prekršena pravila ovog načina lova, naloži oduzimanje ulovljene ili uhvaćene divljači i nezakonito korišćenih sredstava za lov.

GLAVA X

KAZNENE ODREDBE

Član 82.

Fizičko ili pravno lice koje postupi suprotno odredbama člana 7. st. 7, 8. i 9. ovog zakona, kazniće se u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Član 83.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno korisnik lovišta ako:

1) dozvoli da se za vrijeme stalne i privremene zabrane lova, zaštićena divljač proganja ili namjerno uznemirava (član 7. stav 6),

2) postupi suprotno odredbama člana 10. stav 1. ovog zakona,

3) dozvoli uništavanje, hvatanje, prisvajanje, izlaganje i prodaju mladunčadi i jaja, oštećenje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači (član 14),

4) postupi suprotno odredbama člana 17. st. 1. i 4. ovog zakona,

5) postupi suprotno odredbama člana 19. st. 1, 2, 3. i 4. ovog zakona,

6) pravo korišćenja lovišta ustupi drugom korisniku ili lovište da u zakup (član 33. stav 4),

7) postupi suprotno odredbama člana 35. ovog zakona,

8) formira prihvatilište za divljač bez rješenja ministra (član 40. stav 4),

9) na vrijeme ne predloži lovnu osnovu (član 44. st. 1. i 4),

10) koristi divljač i lovište bez saglasnosti na godišnji plan gazdovanja lovištem ili privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem (član 45. st. 1. i 2),

11) ne izradi i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gazdovanja lovištem ili godišnji plan gazdovanja lovištem (član 46),

12) ne preduzme sve propisane i neophodne mjere radi sprečavanja štete koju divljač može pričiniti ljudima ili njihovoj imovini (čl. 60. i 61),

13) ne obezbijedi i ne organizuje lovočuvarsku službu i ne angažuje na lovočuvarskim poslovima i stručnim poslovima za poslove lovstva lica koja ispunjavaju propisane uslove (član 74. i član 76. st. 1, 3, 4. i 5),

14) ne omogući inspekcijski nadzor u skladu sa članom 80. stav 2. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Član 84.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno korisnik lovišta ako:

1) vrši naseljavanje novih vrsta suprotno članu 11. ovog zakona,

2) bez odobrenja Ministarstva hvata i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru (član 15. stav 1),

3) štetočine u lovištu ne svede na utvrđenu podnošljivu brojnost (član 21. stav 4),

4) ustanovi uzgajalište divljači bez odobrenja Ministarstva (član 39. stav 2),

5) postupa suprotno odredbama privremenog godišnjeg plana i godišnjeg plana gazdovanja lovištem (član 45. stav 3),

6) postupi suprotno odredbama člana 47. st. 1, 2. i 3. ovog zakona,

7) ne ustanovi i ne vodi katastar lovišta (član 49. st. 1. i 2),

8) dozvoli lov članovima lovačkog udruženja koji nemaju položen lovački ispit i dozvolu za držanje i nošenje oružja i lovcima koji prilikom lova nisu prikladno odjeveni i opremljeni za lov uz obavezno istaknuto vidljivo fluorescentno obilježje (član 50. st. 2. i 3),

9) ne obezbijedi dozvolu za lov i lovnu kartu (član 50. stav 4),

10) ne pridržava se cjenovnika odstrela i korišćenja divljači (član 52. st. 3. i 4),

11) postupi suprotno odredbama člana 58. st. 1, 2. i 3. ovog zakona,

12) kritično područje ne obilježi odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom propisanom zakonom i podzakonskim aktima (član 66. stav 3),

13) ne izda službenu legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru (član 76. stav 7).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Član 85.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:

1) proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač (član 7. stav 6),

2) uništava, hvata, prisvaja, izlaže i prodaje mladunčad i jaja, oštećuje i uništava gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači (član 14),

3) hvata divljač i drži divljač u zatvorenom ili ograđenom prostoru (član 15. stav 1),

4) postupi suprotno odredbama člana 17. st. 1, 4, 5. i 6. ovog zakona,

5) postupi suprotno odredbama člana 19. ovog zakona,

6) postupi suprotno odredbama člana 20. ovog zakona,

7) pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (član 22. st. 1. i 2),

8) ustanovi uzgajalište divljači u ograđenom prostoru bez rješenja ministra (član 39. stav 2),

9) formira prihvatilište za divljač bez rješenja ministra (član 40. stav 4),

10) ne dozvoli radnje i mjere gazdovanja lovištem predviđene lovnom osnovom i godišnjim planom gazdovanja lovišta (član 48. stav 3),

11) postupi suprotno odredbama člana 50. st. 2, 3, 4, 5. i 6. ovog zakona,

12) vrši foto-lov ili na drugi način koristi lovište bez odobrenja korisnika lovišta (član 51),

13) postupi suprotno odredbama člana 53. st. 1. i 2. ovog zakona,

14) iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač, njene dijelove i trofeje divljači bez propratnice, odnosno trofejnog lista (član 55. stav 2),

15) postupi suprotno odredbama člana 77. stav 2. ovog zakona,

16) na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova, oružja, municije, vozila i drugih sredstava za lov i prevoz divljači i njenih dijelova (član 78. stav 2).

GLAVA XI

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 86.

(1) Ugovori o dodjeli lovišta na korišćenje zaključeni na osnovu Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13) ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka.

(2) Nakon isteka ugovorenog roka iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo sprovodi proceduru dodjele lovišta na korišćenje u skladu sa ovim zakonom.

(3) Lovne osnove lovišta usvojene po odredbama Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13) ostaju na snazi do isteka perioda za koji su donesene.

(4) Licence pravnim i fizičkim licima za izradu lovnih osnova stečene po odredbama Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13) ostaju na snazi do isteka perioda za koji su izdate.

(5) Lovočuvarski ispit položen po odredbama Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13) ostaje na snazi.

Član 87.

(1) Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:

1) Pravilnik o uslovima, načinu hvatanja i držanja divljači u ograđenom prostoru (član 15. stav 3),

2) Pravilnik o korišćenju lovačkih pasa u lovištu (član 17. stav 8),

3) Pravilnik o načinu davanju sportsko-rekreacionih lovišta na korišćenje (član 32. stav 4),

4) Pravilnik o korišćenju lovišta (član 45. stav 4),

5) Pravilnik o informacionom sistemu u lovstvu (član 47. stav 4),

6) Pravilnik o katastru lovišta (član 49. stav 3),

7) Pravilnik o dozvoli za lov i lovnoj karti (član 50. stav 7),

8) Pravilnik o načinu upotrebe lovačkog oružja i municije (član 53. stav 5),

9) Pravilnik o sokolarenju (član 54. stav 2),

10) Pravilnik o obrascima propratnice i trofejnog lista (član 55. stav 4),

11) Pravilnik o prepariranju divljači i držanju trofeja (član 56. stav 2),

12) Pravilnik o vođenju baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja (član 57. stav 9),

13) Pravilnik o polaganju ispita za ocjenjivanje lovačkih trofeja (član 58. stav 5),

14) Pravilnik o naknadi štete pričinjene korisniku lovišta (član 67. stav 2),

15) Pravilnik o dodjeli namjenskih sredstava za unapređivanje lovstva (član 71. stav 6),

16) Pravilnik o polaganju lovačkog ispita (član 75. stav 4),

17) Pravilnik o lovočuvaru (član 76. stav 9),

18) Naredbu o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači (član 9. stav 3),

19) Cjenovnik odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu (član 52. stav 5).

(2) U roku od šest mjeseci od dana donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, Lovački savez će donijeti akta iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom.

Član 88.

Do donošenja propisa i akata iz člana 87. ovog zakona primjenjivaće se podzakonski propisi i akti doneseni na osnovu Zakona o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 89.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 60/09 i 50/13).

Član 90.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Dr Nenad Stevandić