Zakon o mjenici

Z A K O N O MJENICI

I- OPCE ODREDBE

Clan 1.

Ovim zakonom uredjuje se sadrzaj i forma mjenice, te nacin poslovanja mjenicom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo placanja i instrument osiguranja placanja.

Clan 2.

U ovom zakonu:

1) "Transirana mjenica" predstavlja bezuvjetan uput da se plati odredjena svota novca.

2) Indosament" predstavlja vrstu mjenice koja ima svojstvo prenosivosti.

3) "Akceptiranje mjenice" predstavlja mogucnost kojom imalac trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo drzi, mjenicu moze sve do njene dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu.

4) "Aval" predstavlja mjenicno jemstvo

5) "Dospjelost" predstavlja sposobnost naplativosti mjenice.

6) "Placanje" je sam cin placanja mjenicne svote.

7) "Regres" je obestecenje imaoca mjenice u slucaju kada mjenica nije placena po dospjelosti, na vrijeme i prije dospjelosti.

8) "Intervencija" predstavlja mogucnost akceptiranja i isplate mjenice po potrebi, od strane naznacenog lica.

9) "Umnozavanje i prepisi" oznacava da mjenica moze biti izadata u dva ili vise istovjetnih primjeraka.

10) "Preinacenje mjenice" predstavlja mogucnost preinacenja nekog sloga na mjenici.

11) "Protest" predstavlja podizanje protesta kod protestnog tijela ovlastenog zakonom protiv lica protiv kojeg se protest podize.

12) "Zastara" je mogucnost zastarijevanja mjenicnog zahtjeva protiv akceptanta, indosanta i trasanta u odnosu na imaoca mjenice i u medjusobnim odnosima.

13) "Neopravdano obogacenje" oznacava pojavu neopravdanog sticanja dobiti za radnje propustene radi odrzavanja mjenicnih prava i ugasene zastare.

14) "Pravo zaloga i pridrzaja" predstavlja pravo imaoca mjenice da se iz zaloga koji drzi kod sebe namiri, bez podizanja tuzbe ukoliko mjenicna obaveza nije na vrijeme izvrsena, a pravo pridrzaja je pravo imaoca mjenice nad duznikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim papirima.

15) "Amortizacija" mjenice predstavlja mogucnost da se sudu mjesto placanja predlozi amortizacija mjenice u slucaju njenog nestanka.

II - TRASIRANA MJENICA IZDAVANJE I OBLIK TRASIRANE MJENICE

Clan 3.

Trasirana mjenica sadrzi:

1) oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kojem je sastavljena,

2) bezuvjetni uput da se plati odredjena svota novca,

3) ime onoga koji treba platiti (trasat),

4) oznacenje dospjelosti,

5) mjesto gdje se placanje treba obaviti,

6) ime onoga kome se ili po cijoj se naredbi mora platiti (remitent),

7) oznacenje dana i mjesta izdavanja mjenice,

8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).

Clan 4.

(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojanih u prethodnom clanu ne vrijedi kao trasirana mjenica, osim u slucajevima koji su odredjeni u sljedecim stavovima.

(2) Trasirana mjenica u kojoj nije oznacena dospjelost, smatra se kao mjenica po vidjenju.

(3) Ako nije narocito odredjeno, vrijedi kao mjesto placanja, a ujedno kao mjesto trasatovog prebivanja ono mjesto koje je naznaceno pored trasatovog imena.

(4) Trasirana mjenica na kojoj nije naznaceno mjesto izdavanja smatra se da je izdata u mjestu koje je oznaceno pored trasantovog potpisa.

Clan 5.

(1) Trasirana mjenica moze glasiti po naredbi samoga trasanta.

(2) Ona se moze vuci (trasirati) i na trasanta.

(3) Ona se moze izdati (trasirati) za racun treceg lica.

Clan 6.

Trasirana mjenica moze biti plativa u mjestu prebivalista treceg lica, bilo u mjestu u kome trasat prebiva, bilo u kojem drugom mjestu (domicilna trasirana mjenica).

Clan 7.

(1) U trasiranoj mjenici plativoj po vidjenu ili na odredjeno vrijeme po vidjenju, trasant moze odrediti da svota u njoj oznacena, nosi kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana.

(2) Kamatna stopa mora se naznaciti u mjenici; ako se to ne ucini, odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana.

(3) Kamate teku od dana izdavanja mjenice, ako nije drugacije oznaceno.

Clan 8.

(1) Ako je mjenicna svota napisana slovima i brojevima, u slucaju neslaganja, vrijedi svota napisana slovima.

(2) Ako je mjenicna svota napisana vise puta slovima ili vise puta brojevima, onda vrijedi najmanja svota.

Clan 9.

Iako se na mjenici nalaze potpisi lica koja su nesposobna da se mjenicno obavezu, ili lazni potpisi ili potpisi izmisljenih lica ili potpisi koji iz bilo kojeg drugog razloga ne obavezuju lica koja su potpisala mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obaveze ostalih potpisnika pravovaljane.

Clan 10.

Ko se na mjenici potpise kao zastupnik drugog, mada za to nije bio ovlasten, licno je po njoj obavezan, a ako je platio, ima ista prava koja bi imao zastupnik. Isto vrijedi i za zastupnika koji je prekoracio svoje ovlastenje.

Clan 11.

(1) Trasant odgovara da ce mjenica biti akceptirana i isplacena.

(2) On sebe moze osloboditi odgovornosti za akcept, a svaka odredba kojom bi sebe oslobadjao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana.

III - INDOSAMENT

Clan 12.

(1) Svaka mjenica, i onda kada nije izricito trasirana po naredbi, moze se prenijeti indosamentom.

(2) Mjenica u koju je trasant stavio rijeci: "ne po naredbi" ili drugi izraz, koji znaci to isto, moze se prenijeti samo u obliku i s efektom obicnog ustupanja (cesije).

(3) Mjenica se moze indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obaveznika.

(4) Ova lica mogu je dalje indosirati.

Clan 13.

(1) Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan.

(2) Djelomican indosament je nistav.

(3) Indosament na donositelja vrijedi kao bjanko indosament.

Clan 14.

(1) Indosament mora se napisati na mjenici ili na listu koji je za nju vezan (alonz) i mora ga indosant potpisati.

(3) Indosament ne mora oznacavati korisnika, a moze se sastojati i iz samog potpisa indosanta (bjanko indosament). U ovom posljednjem slucaju indosament, da bi bio pravovaljan, mora biti napisan na poledjini mjenice ili na alonzu.

Clan 15.

(1) Indosamentom se prenose sva prava koja proisticu iz mjenice.

(2) Kada je indosament neispunjen (bjanko), onda imalac mjenice moze:

1) ispuniti bjanko indosament bilo svojim imenom bilo imenom imenom drugog lica,

2) dalje indosirati mjenicu bjanko ili na ime drugog lica,

3) jednostavno predati mjenicu trecem licu, ne ispunjavajuci bjanko indosament niti stavljajuci nov indosament.

Clan 16.

(1) Indosant odgovara da ce mjenica biti akceptirana i isplacena, osim ako je u indosamentu drukcije odredjeno.

(2) On moze zabraniti da se mjenica dalje indosira; u tom slucaju ne odgovara licima na koje bude mjenica kasnije indosirana.

Clan 17.

(1) Onaj tko drzi mjenicu smatra se njenim zakonitim imaocem, ako svoje pravo dokaze neprekinutim nizom indosamenata. To vrijedi i kad je posljednji indosament bjanko (clan 13. stav 3.). U pogledu ovog dokazivanja precrtani indosamenti smatraju se da ne postoje. Kad iza bjanko indosamenta dolazi drugi indosament, smatra se da je potpisnik tog drugog indosamenta stekao mjenicu bjanko indosamentom.

(2) Ako je neko, bilo kakvim dogadjajem lisen mjenice, onaj koji je drzi i koji je svoje pravo dokazao onako kako je propisano u stavu 1. ovog clana, nije duzan mjenicu predati, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili je pri sticanju postupio s velikom nepaznjom.

Clan 18.

(1) Lica protiv kojih je stavljen zahtjev da ispune svoje obaveze iz mjenice ne mogu prema njenom imaocu isticati prigovore koji imaju osnov u njihovim licnim odnosima sa trasantnom ili s kojim prijasnjim imaocem mjenice, osim ako je sadasnji imalac mjenice prilikom njenog sticanja svjesno postupio na stetu duznika.

(2) Ako je mjenica, koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna, naknadno ispunjena protivno postojecem sporazumu, povreda ovog sporazuma ne moze se prigovoriti imaocu mjenice, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili ako je pri sticanju mjenice postupio s velikom nepaznjom.

Clan 19.

(1) Kad indosament sadrzi napomenu "vrijednost za naplatu", "za inkaso", "kao punomoc" ili ma kakvu drugu napomenu koja znaci nalog, imalac mjenice moze ostvariti sva prava koja iz nje proistjecu, ali mjenicu moze indosirati samo kao prenos punomoci.

(2) Mjenicni obveznici u slucaju iz stava 1. ovog clana mogu istaci prema imaocu mjenice samo one prigovore koji se mogu istaci prema indosantu.

(3) Nalog sadrzan u indosamentu iz stava 1. ovog clana (indosament - punomoc) ne prestaje usljed smrti nalogodavca niti usljed nastupanja njegove poslovne nesposobnosti.

Clan 20.

(1) Kad indosament sadrzi napomenu "vrijednost za osiguranje", "vrijednost za zalogu" ili ma kakvu drugu napomenu pod kojom se razumijeva zalaganje, imalac mjenice moze ostvariti sva prava koja iz nje proistjecu, ali mjenicu moze indosirati samo kao prijenos punomoci.

(2) Mjenicni obveznici u takvom slucaju ne mogu istaci protiv imaoca mjenice prigovore koji imaju osnov u njihovimim licnim odnosima sa indosantom, osim ako je imalac sticuci mjenicu, svjesno postupio na stetu duznika.

Clan 21.

(1) Indosiranje nakon dospjelosti proizvodi isti efekat kao i indosiranje prije dospjelosti. Ali indosiranje nakon protesta zbog neisplate ili nakon proteka roka odredjenog za podizanje takvog protesta proizvodi samo efekat obicnog ustupanja.

(2) Dok se ne dokaze protivno, nedatirani indosament smatra se da je ucinjen prije proteka roka odredjenog za dizanje protesta.

IV - AKCEPTIRANJE

Clan 22.

Imalac trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo drzi, moze je sve do dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu u mjestu njegovog prebivanja.

Clan 23.

(1) U svakoj trasiranoj mjenici trasant moze odrediti da se ona podnese na akceptiranje naznacavajuci ili ne naznacavajuci za to rok.

(2) Trasant moze i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje, osim kad je u pitanju trasirana mjenica plativa kod treceg lica ili u mjestu razlicitom od mjesta u kome trasat prebiva, ili kad je u pitanju trasirana mjenica na odredjeno vrijeme po vidjenju.

(3) Trasant moze isto tako odrediti da se mjenica ne podnosi na akceptiranje prije odredjenog vremena.

(4) Svaki indosant moze narediti da se trasirana mjenica podnese na akceptiranje, naznacavajuci ili ne naznacavajuci za to rok, osim kad je trasant u njoj zabranio da se ona podnosi na akceptiranje.

Clan 24.

(1) Mjenica trasirana na odredjeno vrijeme po vidjenju mora se podnijeti na akceptiranje u roku od jedne godine od dana izdvanja.

(2) Trasant moze ovaj rok skratiti ili odrediti duzi.

(3) Te rokove indosanti mogu skratiti.

Clan 25.

(1) Trasant moze zahtijevati da mu se mjenica podnese jos jedanput sutradan nakon prvog podnosenja na akceptiranje. Zainteresovana lica mogu se pozivati na to da ovaj zahtjev nije ispunjen samo onda kad je taj zahtjev zabiljezen u protestu.

(2) Imalac mjenice nije duzan da mjenicu koju podnosi na akceptiranje ostavi kod trasata.

Clan 26.

(1) Akcept se pise na samoj mjenici. Izrazava se rijecju "priznajem", "primljena", "prihvacena" ili kojom drugom rijecju koja to isto znaci: akcept potpisuje trasat. Kao akcept vrijedi i sam trasatov potpis kad je stavljen na licu mjenice.

(2) Kad je trasirana mjenica plativa na odredjeno vrijeme po vidjenju, ili kad se na osnovu narocite odredbe treba podnijeti na akceptiranje u odredjenom roku, onda akcept mora biti datiran na dan kada je dat, osim ako imalac mjenice zahtijeva da se datira na dan kada je mjenicu podnio na akceptiranje. Ako se akcept ne datira, imalac mjenice, da bi odrzao svoja regresna prava protiv indosanata i trasanta, mora taj propust utanoviti pravodobno podignutim protestom.

Clan 27.

(1) Akcept mora biti bezuvjetan, ali ga trasat moze ograniciti na jedan dio mjenicne svote.

(2) Svako drugo u akceptu sadrzano odstupanje od sastojaka mjenice jednako je odbijanju akcepta. Ipak je akceptant obavezan prema sadrzini svog akcepta.

Clan 28.

(1) Kad je u mjenici trasant kao mjesto placanja oznacio neko mjesto razlicito od onoga u kojem trasat prebiva, ne imenujuci lice kod kojeg treba da se izvrsi isplata (domicilijat), onda trasat prilikom akceptiranja moze oznaciti to lice. Kad se to ne ucini, smatra se da se akceptant obavezao da sam plati u mjestu placanja.

(2) Ako je mjenica plativa u mjestu trasatovog prebivanja, ovaj moze prilikom akceptiranja oznaciti adresu u tom mjestu, gdje se isplata ima obaviti (platiste).

Clan 29.

(1) Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti.

(2) Ako mjenica ne bude placena, njen imalac, pa bio to i sam trasant, ima na osnovu nje pravo na neposrednu tuzbu protiv akceptanta za sve sto se moze zahtijevati prema cl. 49. i 50. ovog zakona.

Clan 30.

(1) Smatra se da je trasat odbio akceptiranje mjenice ako je napisani akcept precrtao prije nego sto je mjenicu vratio. Dok se ne dokaze protivno, smatra se da je akcept precrtan prije nego sto je mjenica vracena.

(2) Ali, ako je trasat pismeno izvijestio imaoca mjenice ili kojeg potpisnika da je mjenicu akceptirao, on je prema njima obavezan po sadrzaju datog akcepta.

V - AVAL

Clan 31.

(1) Isplata mjenice moze se za cijelu mjenicnu svotu ili za izvjestan njen dio osigurati avalom (mjenicnim jamstvom).

(2) Ovo osiguranje moze dati trece lice ili cak i neko od potpisnika mjenice.

Clan 32.

(1) Aval se daje na mjenici ili na alonzu i potpisuje ga avalista,

(2) Aval se izrazava rijecima: "per aval", "kao jamac", "kao poruk" ili ma kojim drugim izrazom koji to isto znaci.

(3) Za davanje avala dovoljan je potpis na licu mjenice, osim ako je u pitanju potpis trasata ili trasanta.

(4) Iz avala treba da se vidji za koga je dat. Ako se to ne vidi, vrijedi kao da je dat za trasanta.

Clan 33.

(1) Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamci.

(2) Njegova obaveza vrijedi i onda ako je obaveza za koju jamci nistava iz bilo kojeg drugog razloga, osim zbog formalnog nedostatka.

(3) Kad isplati mjenicu. avalista stice pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inace jamcio, kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni (pravo na regres).

VI - DOSPJELOST

Clan 34.

(1) Mjenica se moze izdati: - po vidjenju, - na odredjeno vrijeme po vidjenju, - na odredjeno vrijeme od dana izdavanja, - na odredjeni dan.

(2) Nistave su mjenice u kojima je dospjelost drukcije naznacena, kao i mjenice sa vise dospjelosti.

Clan 35.

(1) Mjenica po vidjenju plativa je cim se podnese. Ona se mora podnijeti na isplatu u roku od jedne godine od dana izdavanja. Trasant moze ovaj rok skratiti ili odrediti duzi. Ove rokove indosanti mogu skratiti.

(2) Trasant moze odrediti da mjenica plativa po vidjenju ne smije biti podnesena na isplatu prije naznacenog vremena. U takvom slucaju rok za podnosenje pocinje teci od tog vremena.

Clan 36.

(1) Dospjelost mjenice na odredjeno vrijeme po vidjenju izracunava se bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta.

(2) Kad protest nije podignut, onda se u pogledu akceptiranja smatra da je nedatirani akcept stavljen posljednjeg dana roka previdjenog za podnosenje na akceptiranje.

Clan 37.

(1) Mjenica koja glasi na jedan ili vise mjeseci od dana izdavanja ili od vidjenja, dospijeva odgovarajuceg dana u onom mjesecu kada se ima obaviti isplata. Ako u tom mjesecu nema odgovarajuceg dana, onda mjenica dospijeva posljednjeg dana istog mjeseca.

(2) Ako mjenica glasi na jedan ili vise cijelih mjeseci i polovinu mjeseca od dana izdavanja ili od vidjenja, onda se najprije racunaju cijeli mjeseci.

(3) Ako je dospjelost odredjena za pocetak, za polovinu (sredinom januara, sredinom februara itd.) ili za kraj mjeseca, onda se pod tim izrazima razumijevaju prvi, petnaesti ili posljednji dan mjeseca.

(4) Izrazi "osam dana" ili "petnaest dana" ne znace jednu ili dvije sedmice nego punih osam ili petnaest dana.

(5) Izraz "pola mjeseca" znaci rok od petnaest dana.

Clan 38.

(1) Kada je mjenica plativa na odredjeni dan u mjestu u kome ne vrijedi isti kalendar koji vrijedi u mjestu izdanja, onda se smatra da je dan dospjelosti po kalendaru koji vrijedi u mjestu placanja.

(2) Kada se mjenica plativa na odredjeno vrijeme od dana izdavanja trasira iz jednog mjesta na neko drugo mjesto i kad u tim mjestima ne vrijede isti kalendari, onda se dan izdavanja dovodi na dan koji mu odgovara u kalendaru koji vrijedi u mjestu placanja, pa se prema tome odredjuje dospjelost.

(3) Rokovi za podnosenje mjenica racunaju se prema odredbi stava 2. ovog clana.

(4) Ovi se propisi ne primjenjuju ako neka posebna odredba u mjenici ili bitni sastojci mjenice pokazuju da se namjeravalo nesto drugo.

VII - PLACANJE

Clan 39.

(1) Mjenica plativa na odredjeni dan ili na odredjeno vrijeme, nakon dana izdavanja ili vidjenja, mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan placanja, bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim.

(2) Kad se mjenica podnese nekoj organizaciji ovlastenoj za obavljanje platnog prometa (u daljem tekstu: OOPP), smatra se da je podnesena na isplatu.

Clan 40.

(1) Prilikom placanja mjenice, trasat moze zahtijevati da mu je imalac preda s potvrdom na mjenici da je placena.

(2) Imalac mjenice ne moze odbiti djelimicnu isplatu.

(3) U slucaju djelimicne isplate trasat moze zahtijevati da se ova isplata zabiljezi na mjenici i da mu se uz to izda priznanica.

Clan 41.

(1) Imalac mjenice ne moze se prisiliti da primi isplatu prije dospjelosti mjenice.

(2) Trasat koji placa mjenicu prije dospjelosti cini to na svoju opasnost i stetu.

(3) Ko plati mjenicu po dospjelosti, pravovaljano je oslobodjen obaveze osim ako je to ucinio iz zle namjere ili velike nemarnosti. On je duzan da ispita pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitosti potpisa indosanata.

Clan 42.

(1) Kad je mjenica plativa u novcu koji nije u kursu u mjestu placanja, mjenicna svota moze se platiti novcem koji je tu u kursu, a po vrijednosti koju ima na dan dospjelosti. Ako je duznik u zakasnjenju, imalac mjenice moze, po svom izboru, traziti da se mjenicna svota isplati domacim novcem po kursu, koji vrijedi bilo na dan dospjelosti, bilo na dan isplate.

(2) Vrijednost stranog novca odredit ce se po obicajima koji vrijede u mjestu placanja ali trasant moze odrediti da se svota koju treba platiti obracuna po kursu odredjenom u mjenici.

(3) Ovi propisi ne primjenjuju se kad je trasant odredio da se isplata izvrsi bas u novcu oznacenom u mjenici (odredba efektivne isplate u stranom novcu).

(4) Propisi iz st. 2. i 3. ovog clana primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s postojecim valutnim i deviznim propisima.

(5) Ako je mjenicna svota oznacena u novcu koji ima isti naziv ali razlicitu vrijednost u zemlji u kojoj je mjenica izdata i u onoj gdje je plativa, smatra se da se ima u vidu novac mjesta placanja.

Clan 43.

Ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je oznacen u clanu 39, ovog zakona, svaki duznik je ovlasten da mjenicnu svotu polozi u mjestu placanja kod prvostepenog redovnog suda, na trosak, opsanost i stetu imaoca mjenice.

VIII - REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I ZBOG NEISPLATE

Clan 44.

Imalac mjenice moze ostvariti regres protiv indosanta, trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti: ako mjenica nije placena u cijelosti ili djelomicno; - i prije dospjelosti:

1) ako je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelimicno,

2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stecaj odnosno likvidacija nad imovinom trasata, ili ako on obustavi placanja, i ako ta obustava ne bi bila utvrdjena sudskom odlukom, ili ako je izvrsenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspjesno,

3) ako je otvoren stecaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje.

Clan 45.

(1) Djelimicno ili potpuno odbijanje akceptiranja, kao i djelimicno ili potpuno odbijanje isplate, mora se utvrditi javnom ispravom (protest zbog neakceptiranja ili zbog neisplate).

(2) Protest zbog neakceptiranja mora se podici u rokovima odredjenim za donosenje na akceptiranje. Ako je, u slucaju predvidjenom u clanu 25. stav 1. ovog zakona, mjenica bila podnesena prvi put posljednjeg dana roka, protest se moze podici jos i sutradan.

(3) Protest zbog neisplate mjenice plative na odredjeni dan ili na odredjeno vrijeme od dana izdavanja ili od vidjenja mora se podici jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom placanja mjenice. Ako je u pitanju mjenica plativa po vidjenju, onda se protest mora podici u skladu sa stavom 1. ovoga clana o podizanju protesta zbog neakceptiranja.

(4)Kad je podignut protest zbog neakceptiranja, onda nije potrebno mjenicu podnijeti na isplatu niti podici protest zbog neisplate.

(5)Ako prije ili nakon akceptiranja trasat obustavi placanje ili ako je izvrsenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspjesno, imalac mjenice moze vrsiti regres tek posto podnese trasatu mjenicu na isplatu i posto protest bude podignut.

(5) U slucaju otvaranja stecaja, odnosno likvidacije nad imovinom trasanta, prije ili nakon akceptiranja, kao i u slucaju stecaja odnosno likvidacije nad imovinom trasata mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje, imalac mjenice moze ostvariti regres kad podnese potvrdu suda da je otvoren stecaj odnosno podnijeta prijava o pokretanju postupka likvidacije.

Clan 46.

(1) O odbijanju akceptiranja ili isplate imalac mjenice mora obavijestiti svog indosanta i transanta u roku od cetiri radna dana nakon protesta, ili nakon dana podnosenja mjenice ako u njoj postoji odredba "bez troskova". Ako je protest zamijenjen prema odredbi clana 79. ovog zakona, rok se racuna od dana unosenja izjave o odbijanju u registar protesta.

(2) Svaki indosant mora u roku od dva radna dana nakon dana primljene obavijesti saopciti obavijest indosantu koji mu prethodi, naznacujuci imena i adrese onih koji su dali prijasnje obavijesti i tako redom sve do trasanta.

(3) Kad se u smislu st. 1. i 2. ovog clana daje obavijest kojem potpisniku mjenice, mora se, u roku koji za ovog potpisnika vrijedi, poslati takva ista obavijest i njegovom avalisti.

(4) Ako koji od indosanata nije oznacio svoju adresu ili ju je oznacio necitljivo, dovoljno je da se obavijest posalje indosantu koji mu prethodi.

(5) Obavijest se moze dati u ma kakvom obliku, pa i jednostavnim vracanjem mjenice.

(6) Ko daje obavijest duzan je dokazati da je to ucinio u propisanom roku. Smatra se da je pravodobno postupljeno i kad je pismo kojim se obavijest daje predato posti u propisanom roku.

(7) Ko ne da obavijest u propisanom roku, ne gubi zbog toga svoja mjenicna prava, ali za stetu koja nastane zbog njegovog propustanja, odgovara do visine mjenicne svote.

Clan 47.

(1) Trasant, indosant ili avalista moze odredbom "bez troskova", "bez protesta" ili ma kakvom drugom odgovarajucom odredbom, napisanom i potpisanom na mjenici, osloboditi njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podize protest zbog neakceptiranja ili neisplate.

(2) Ova odredba ne oslobadja imaoca mjenice ni od podnosenja mjenice u propisanim rokovima ni od pravodobnog davanja obavijesti. Prekoracenje rokova dokazuje onaj koji to istice protiv imaoca mjenice.

(3) Odredba koju je trasant napisao djeluje prema svim potpisnicima; ona koju je napisao indonsant ili avalista djeluje samo prema onome ko ju je stavio. Ako imalac mjenice protivno odredbi koju je napisao trasant podigne protest, sam ce snositi protestne troskove. Kad odredba potjece od indosanta ili avaliste, troskovi protesta, ako je podignut, mogu se naplatiti od svih potpisnika.

Clan 48.

(1) Svi oni koji su mjenicu trasirali, akceptirali, indosirali ili avalirali odgovaraju solidarno imaocu mjenice.

(2) Imalac mjenice ima pravo postupiti protiv svih tih lica bilo pojedinacno, bilo protiv vise njih, bilo protiv svih zajedno. Pritom nije duzan da se drzi reda kojim su se oni obavezali.

(3) Isto pravo pripada svakom potpisniku mjenice koji ju je iskupio.

(4) Postavljanje zahtjeva protiv jednog od obveznika ne sprijecava da se postupi protiv ostalih, iako bi oni dolazili iza onog protiv kojeg je prvo postupljeno.

Clan 49.

(1) Imalac mjenice moze zahtijevati od onoga protiv kojeg ostvaruje regres: 1) iznos za koji mjenica nije akceptirana ili isplacena kao i kamate ako su bile u mjenici odredjene, 2) zateznu kamatu obracunatu u skladu s propisom kojim se uredjuje visina stope zatezne kamate, 3) troskove protesta, poslanih izvijestaja kao i ostale troskove.

(2) Ako se regres trazi prije dospjelosti, od mjenicne svote odbija se eskont po stopi koju odredjuje Evropska centralna banka u Frankfurtu, a koja vazi na dan regresa.

Clan 50.

Ko je iskupio mjenicu, moze zahtijevati od onih koji njemu odgovaraju:

1) cjelokupnu svotu koju je isplatio,

2) kamatu u visini eskontne stope koju utvrdjuje Evropska centralna banka iz Frankfurta na tu svotu, racunajuci od dana kada je iskupljena svota mjenice isplativa,

3) troskove koje je imao.

Clan 51.

(1) Svaki obveznik, protiv kojeg se ostvaruje ili protiv kojeg se moze ostvarivati regres, ovlasten je, kada isplati regresnu svotu, zahtijevati da mu se preda mjenica zajedno sa protestom i racunom na kome je potvrdjena isplata.

(2) Svaki indosant koji je iskupio mjenicu moze precrtati svoj indosament i indosamente indosanata koji iza njega dolaze.

Clan 52.

(1) Kad se ostvaruje regres zbog djelimicnog akceptiranja, onda onaj koji je isplatio dio svote za koji mjenica nije bila akceptirana moze zahtijevati da se ta isplata zabiljezi na mjenici i da mu se o tome izda priznanica. Imalac mjenice duzan je da mu izda prepis mjenice, s potvrdom da je vjeran originalu, kao i protest radi ostvarenja daljeg regresa.

Clan 53.

(1) Svako ko ima pravo ostvariti regres moze, ukoliko nije protivno ugovoreno, da se naplati pomocu nove mjenice trasirane po vidjenju na jednu od lica njemu odgovornih i plative u mjestu prebivanja tog lica (povratna mjenica).

(2) Povratna mjenica obuhvata, osim iznosa oznacenih u cl. 49. i 50. ovog zakona, jos i naknadu za posredovanje, kao i pristojbu za povratnu mjenicu.

(3) Ako povratnu mjenicu trasira imalac, mjenicna svota se odredjuje po kursu koji ima mjenica po vidjenju, trasirana iz mjesta placanja prvobitne mjenice na mjesto prebivanja obveznika na koga se vuce. Ako povratnu mjenicu trasira indosant, mjenicna svota se odredjuje po kursu koji ima mjenica po vidjenju, trasirana iz mjesta prebivanja trasanta povratne mjenice na mjesto prebivanja obveznika.

Clan 54.

(1) Sa protekom rokova: - za podnosenje mjenica po vidjenju ili na odredjeno vrijeme po vidjenju, - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate, - za podnosenje na isplatu mjenice koja sadrzi odredbu "bez troskova", imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta, protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta.

(2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio, imalac mjenice gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja, osim ako iz sadrzaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje.

(3) Ako je rok za podnosenje odredjen u nekom indosamentu, onda se time moze posluziti samo indosant koji je indosament napisao.

Clan 55.

(1) Kad se u predvidjenim rokovima mjenica ne moze podnijeti ili protest podignuti zbog nesavladive prepreke (zakonski propisi neke drzave ili koji drugi slucaj vise sile), onda se ti rokovi produzuju.

(2) Imalac mjenice duzan je o slucaju vise sile bez odlaganja obavijestiti svog indosanta i tu obavijest, uz datum i svoj potpis, zabiljeziti na mjenici ili na alonzu; za ostalo vrijede propisi iz clana 46. ovog zakona.

(3) Kad visa sila prestane, imalac mjenice mora bez odlaganja podnijeti mjenicu na akceptiranje ili na isplatu, i ako treba, podignuti protest.

(4) Ako visa sila traje duz od 30 dana nakon dospjelosti, za ostvarenje regresa nije potrebno ni podnosenje ni protestiranje mjenice.

(5) Kod mjenice po vidjenju i na odredjeno vrijeme po vidjenju rok od trideset dana tece od dana kojeg je imalac mjenice obavijestio svog indosanta o visoj sili, iako to ucini i prije proteka rokova za podnosenje; kod mjenica na odredjeno vrijeme po vidjenju rok od trideset dana povecava se tim vremenom po vidjenju oznacenim u mjenici.

(6) Ne smatraju se kao slucajevi vise sile one prepreke koje su cisto licne za imaoca mjenice ili za onoga kome je on povjerio da mjenicu podnese ili da protest podigne.

IX - INTERVENCIJA

Clan 56.

(1) Trasant, indosant ili avalista mogu u mjenici naznaciti lice koje ce po potrebi akceptirati ili platiti (intervenijent).

(2) Intervenijet moze mjenicu, pod nize propisanim uvjetima, akceptirati ili platiti za ma koga obveznika protiv koga se moze ostvariti regres.

(3) Intervenijent moze biti trece lice, pa i trasat ili ma ko od obavezanih po mjenici, izuzimajuci akceptanta.

(4) Intervenijent je duzan u roku od dva radna dana obavijestiti o svojoj intervenciji onoga za koga je posredovao. Ako prekoraci ovaj rok, odgovara do visine mjenicne svote za stetu koja nastane usljed tog prekoracenja.

Clan 57.

(1) Akceptiranje intervencijom moze se obavljati kad god je prije dospjelosti mjenice njen imalac ovlasten na regres po mjenici koja se moze podnijeti na akceptiranje.

(2) Kad je na mjenici naznaceno neko lice da mjenicu po potrebi akceptira ili da je po potrebi u mjestu placanja isplati, imalac takve mjenice ne moze prije dospjelosti ostvariti svoje pravo na regres protiv onog koji je stavio tu oznaku, kao ni protiv potpisnika koji iza njega dolaze, osim kad je mjenicu podnio naznacenom licu i podigao protest, posto je ono odbilo akceptiranje.

(3) U ostalim slucajevima imalac moze odbiti akceptiranje intervencijom. Ali ako ga dopusti, gubi regres koji mu prije dospjelosti pripada protiv onoga za kog je dat akcept, kao i protiv potpisnika koji za ovim dolaze.

Clan 58.

Akcept intervencijom biljezi se na mjenici; njega potpisuje intervenijent. U njemu se naznacuje za koga je dat; ako se to ne naznaci, smatra se da je dat za trasanta.

Clan 59.

(1) Intervenijent, kad akceptira mjenicu, odgovara prema njenom imaocu i prema indosantima koji dolaze za duznikom za kojega je intervenisao onako kako tom duzniku odgovara.

(2) Iako je mjenica intervencijom akceptirana, onaj za koga je to ucijeno, a tako isto i oni koji njemu odgovaraju, mogu, kad isplate iznos oznacen u clanu 49. ovog zakona, zahtijevati od imaoca da preda mjenicu zajedno sa protestom, ako je protest bio opravdan, kao i racunom na kome je potvrdjena isplata.

Clan 60.

(1) Isplata intervencijom moze se obavljati u svim slucajevima u kojima je, bilo po dospjelosti, bilo prije dospjelosti, imalac mjenice stekao pravo na regres.

(2) Isplata intervencijom obuhvaca cjelokupnu svotu koju bi inace imao namiriti onaj za koga se intervenise.

(3) Ona se mora obaviti najkasnije sutradan po posljednjem danu dopustenom za podizanje protesta zbog neisplate.

Clan 61.

(1) Ako su mjenicu akceptirali intervenijenti koji imaju svoje mjesto prebivanja u mjestu placanja, ili ako su u mjenici oznacene, da je po potrebi plate, lica koja u tom mjestu imaju svoje mjesto prebivanja, imalac mjenice duzan je ovu podnijeti svim tim licima, i ako je potrebno podignuti protest zbog neisplate najkasnije sutradan po posljednjem danu dopustenom za podizanje protesta.

(2) Ako se protest ne podigne u tom roku, ispadaju iz obaveze: onaj koji je naznacio adresu po potrebi ili za koga je intervencijom mjenica bila akceptirana, a tako isto i indosanti koji za njim dolaze.

Clan 62.

Imalac mjenice koji odbije isplatu intervencijom gubi regres protiv onih koji bi tom isplatom bili oslobodjeni.

Clan 63.

(1) Isplata intervencijom mora se potvrditi izjavom o namirenju stavljenom na mjenici s naznakom onoga za koga je placeno. Ako se to lice ne naznaci, smatra se da je placeno za trasanta.

(2) Mjenica i protest, ako je podignut, predaju se intervenijentu - platiocu.

Clan 64.

(1) Intervenijent - platilac stice prava koja proizlaze iz mjenice protiv onoga za koga je platio i protiv onih koji su ovome po mjenici obvezni. Ali on ne moze mjenicu dalje indosirati.

(2) Indosanti koji dolaze poslije potpisnika za koga je placeno, oslobodjeni su obaveze.

(3) Kad vise intervenijenata ponude isplatu, prioritet ima onaj koji oslobadja najvise obveznika. Ako, znajuci za to, intervenijent postupi protivno ovom pravilu, gubi regres protiv onih koji bi bili oslobodjeni.

X - UMNOZAVANJE I PREPISI

Clan 65.

(1) Trasirana mjenica moze se izdati u dva ili vise istovjetnih primjeraka.

(2) Ovi primjerci moraju biti u svom slogu oznaceni tekucim brojem i, ako se to ne ucini, svaki primjerak smatra se kao posebna mjenica.

(3) Svaki imalac mjenice u kojoj nije naznaceno da je vucena samo u jednom primjerku, moze traziti da mu se o njegovom trosku izda jos jedna ili vise primjeraka. Radi toga se treba obratiti svom neposrednom indosantu, koji je duzan da ga u tom pogledu pomogne kod svoga indosanta i tako redom sve do trasanta. Indosanti su duzni ponoviti svoje indosamente na novim primjercima.

Clan 66.

(1) Isplata jednog od mjenicnih primjeraka oslobadja obaveze i po svim drugim primjercima iako u mjenici i ne stajalo da se isplatom po jednom primjerku ponisti vrijednost i ostalih primjeraka. Trasat ostaje obavezan po svakom akceptiranom primjerku koji mu ne bude vracen.

(2) Indosant koji je prenio primjerke na razna lica kao i svi sljedeci indosanti odgovorni su po svim nevracenim primjercima koji nose njihov potpis.

Clan 67.

(1) Ko posalje jedan primjerak na akceptiranje, duzan je na ostalim primjercima naznaciti ime lica kod kojeg se taj primjerak nalazi. Ovo je lice duzno da ga preda zakonitom imaocu ma kog drugog primjerka.

(2) Ako to lice odbije da to ucini, zakoniti imalac ovog drugog primjerka moze ostvariti regres tek kada protestom utvrdi:

1) da mu na njegovo zahtjevanje nije predat primjerak poslat na akceptiranje,

2) da se ni po jednom drugom primjerku nije mogao dobiti akcept ili isplata.

Clan 68.

(1) Svaki imalac mjenice ima pravo naciniti od nje prepise.

(2) Prepis mora sadrzavati tacno prepisanu izvornu mjenicu s indosamentima i svim drugim odredbama koje se na njoj nalaze. U prepisu se mora naznaciti gdje se zavrsava.

(3) Prepis se moze indosirati i avalirati na isti nacin i s istim efektom kao i izvorna mjenica.

Clan 69.

(1) U prepisu se mora oznaciti lice kod kojeg se nalazi izvorna mjenica. Prepis u kome to nije ucinjeno nema mjenicnopravne vrijednosti.

(2) Lice kod kojeg se izvorna mjenica nalazi duzno je predati zakonitom imaocu prepisa. Ako ono to odbije, imalac prepisa moze ostvariti regres protiv onih koji su indosirali ili avalirali prepis tek posto utvrdi protestom da mu na njegov zahtjev nije predata izvorna mjenica.

(3) Ako izvorna isprava nakon posljednjeg indosamenta stavljenog prije nego sto je nacinjen prijepis sadrzi oznaku "pocev odavde indosament vrijedi samo na prepisu" ili ma kakvu drugu oznaku koja to isto znaci, nistav je svaki indosament koji bi iza toga bio stavljen na izvornu mjenicu.

XI - PREINACENJE MJENICE

Clan 70.

Ako je slog neke mjenice preinacen, oni koji su mjenicu potpisali poslije tog preinacenja odgovaraju prema preinacenom slogu, a prijasnji potpisnici odgovaraju prema prvobitnom slogu.

XII - PROTEST

Clan 71.

Protest se podize kod mjesnog nadleznog suda za lice protiv koga se podize protest.

Clan 72.

(1) Kada se podize protest, mjesno nadlezni sud u smislu odredbe clana 108. ovog zakona podnosi mjenicu onome protiv koga se potest trazi i poziva ga da izvrsi zahtijevanu radnju.

(2) Ako se trazeno lice ne nadje u svom poslovnom uredu, kad ga ima, odnosno u stanu kad poslovnog ureda nema, ili ako se nadje, ali mu se zahtjev ne moze saopciti ma iz kojeg uzroka, protestno tijelo nije duzno ponoviti protestni postupak.

(3) Smatra se da je dokazano da se poslovni lokal ili stan nisu mogli pronaci samo onda ako je u protestu zabiljezeno da se protestno tijelo bezuspjesno raspitivalo o tome kod nadleznog opcinskog tijela uprave.

(4) Ako protestno tijelo ne bi bilo dovoljno brizljivo u raspitivanju za poslovni ured ili stan, protest je ipak valjan, ali se tijelo time ne oslobadja od ogovornosti za stetu.

Clan 73.

(1) Protest mora sadrzavati:

1) prepis protestirane mjenice odnosno protestiranog mjenicnog prepisa, kao i svih izjava odnosno napomena na njima; ako se protest podize po mjenici izdatoj na stranom jeziku, onda se mora priloziti i prijevod mjenice, s ovjerovljenjem onog koji protest podize;

2) ime ili firmu lica po cijem se zahtjevu i protiv koga se protest podize;

3) potrebu da trazeno lice nije izvrsilo radnju koja se na osnovu mjenice koja se od njega zahtijeva ili da ga protestno tijelo nije moglo naci u njegovom poslovnom uredu ili stanu, ili ako ga je i naslo, da mu iz bilo kojeg uzroka nije moglo priopciti zahtjev;

4) mjesto, dan, mjesec, godinu i sat kad je, i lokal gdje je, poduzet ili bezuspjesno pokusan protestni postupak;

5) datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, sluzbeni potpis protestnog tijela, kao i pecat.

(2) Onaj dio mjenice ili prepis koji se ne moze procitati protestno tijelo oznacit ce u protestu kao necitljiv.

(3) Ako trazeno lice obrazlozi odbijanje radnje ili ako trasat postavi zahtjev prema clanu 25. stav 1. ovog zakona, treba i to zabiljeziti u protest.

Clan 74.

Kad se na osnovu iste mjenice zahtijeva vise radnji ili kad se ista radnja zahtijeva od vise lica, umjesto vise protesta moze se podici samo jedan protest.

Clan 75.

(1) Propustena radnja zbog koje je protest trazen moze se izvrsiti i u ruke odnosno u prisustvu protestnog tijela (clan 71.). Suprotna odredba ili uput koji bi se tome protivio, nema vrijednosti prema licu koja ima izvrsiti radnju.

(2) U slucaju isplate mjenicnog duga protestno tijelo potvrdjuje tu isplatu na mjenici i predaje licu koje je izvrsilo isplatu.

(3) Ako mjenicni duznik isplati jedan dio mjenicne svote, to ce se zabiljeziti na izvornoj mjenici i u protestu i o tome platiocu izdati priznanicu na prepisu protestirane mjenice.

Clan 76.

Ako mjenicni obveznik isplati mjenicnu svotu, ali odbije isplatu protestnih troskova, ova ce se okolnost utvrditi protestom, a sama mjenica predati platiocu. Naknada protestnih troskova trazi se na osnovu ovog protesta.

Clan 77.

Isprava o protestu mora se bez odlaganja predati imaocu mjenice ili licu koje je u njegovo ime podnijelo mjenicu na protest.

Clan 78.

(1) Protestno tijelo duzno je cijelu sadrzinu podignutih protesta zavoditi redom, po njihovom datumu i broju, u protestnom registru.

(2) Oblik i nacin vodjenja protestnog registra propisat ce federalni ministar pravde.

(3) Na osnovu protestnog registra, protestno tijelo izdaje licima zainteresovanim po doticnoj mjenici ovjerene prepise protesta uz naplatu takse.

Clan 79.

(1) Ako trasant u slogu mjenice ne zahtijeva da protest bude u obliku javne isprave, protest zbog neakceptiranja ili neisplate moze, po pristanku imaoca mjenice biti zamijenjen pismenom izjavom na mjenici onog lica od kojeg je zahtijevana radnja (trasat, akceptant, domicilijat, adresat po potrebi ili intervenijent). Izjava ovih lica mora biti datirana, potpisana i u protestnom roku unesena u registar protesta, o cemu protestno tijelo stavlja potvrdu na protestiranoj mjenici ili alonzu.

(2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utrdjuje do koje mjenicne svote protestno tijelo moze umjesto protesta po prethodnim odredbama (cl. 71. do 79. stav 1.) preporucenim pismom dostaviti prepis mjenice svim mjenicnim duznicima, s napomenom da je mjenica protestirana. O tome se, na zahtjev, izdaje potvrda, koja se upisuje u protestnom roku u registar protesta. U takvom slucaju otpada obavijest po clan 46. ovog zakona.

XIII - ZASTARA

Clan 80.

(1) Svi mjenicnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za trigodine, racunajuci od dospjelosti.

(2) mjenicnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana, racunajuci od dana pravodobno podignutog protesta, a ako se u mjenici nalazi odredba "bez troskova" onda od dospjelosti.

(3) Mjenicnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za sest mjeseci, racunajuci od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno.

Clan 81.

Zastara se prekida podnosenjem tuzbe sudu. Sa tuzbom se izjednacavaju: prijava mjenicnog potrazivanja u stecaju odnosno likvidaciji, ostvarivanje mjenicnopravnih zahtjeva u toku parnice, pozivanje u zastitu, obavijest kojom tuzeni obavjestava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tuzba. Obavijest se saopcava preko suda ili neposredno preporucenim pismom, u kom se slucaju dan kada je pismo predato posti uzima kao dan saopcenja.

Clan 82.

Prekinuta zastara pocinje ponovo teci:

1) u slucaju podnosenja tuzbe i u slucaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice, od dana posljednje parnicne radnje, ako se ni u jednom ni u drugom slucaju parnica ne nastavi,

2) u slucaju prijave u stecaju odnosno likvidaciji, od dana svrsetka stecajnog postupka, a u slucaju kad se u stecaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potrazivanje, od dana osporenja.

3) u slucaju pozivanja u zastitu i saopcenja o podnesenoj tuzbi, od dana kad se parnica pravomocno zavrsi.

Clan 83.

Ako je povjerilac u toku posljednja tri mjeseca prije isteka roka zastare usljed prestanka sudskog rada ili usljed vojne sluzbe u ratu ili usljed vise sile (clan 55.) bio sprijecen u ostvarivanju svojih mjenicnih prava, zastara ne tece dok traje ta sprijecenost. Zastara takodjer ne tece dok traje stecaj nad imovinom povjerioca. Kad prestanu ove prepreke, zastara se ne moze zavrsiti prije trideset dana, ukoliko bi njen rok istjecao prije tog vremena.

Clan 84.

(1) Ako parnicno nesposobno lice, ma u kom trenutku u toku posljednja tri mjeseca roka zastare nema zastupnika, onda se zastara koja protiv njega tece ne moze zavrsiti prije proteka tri mjeseca od trenutka kad je to lice postalo parnicno sposobno ili je dobilo zastupnika. To isto vrijedi i za slucaj da zastupnik izgubi parnicnu sposobnost ili da izmedju njega i parnicno nesposobnog lica postoji sukob interesa u pogledu podignute tuzbe ili tuzbe koja bi se imala podici.

(2) Zastara jednog mjenicnog potrazivanja koja cini dio ostavine ili koja pada na teret takve ostavine ne moze se zavrsiti prije proteka sest mjeseci i nakon smrti pokojnika.

Clan 85.

Prekid i obustava zastare djeluje samo prema onome prema kome je nastao uzrok za prekid odnosno obustava.

Clan 86.

Uzroci prekida i obustava zastare inozemnog prava djeluju, u smislu ovog zakona, ukoliko odgovaraju uzrocima navedenim u prethodnim clanovima.

XIV - NEOPRAVDANO OBOGACENJE

Clan 87.

(1) Trasant, akceptant i indosant, cije su mjenicne obaveze utrnule usljed zastare ili usljed toga sto su propustene radnje propisane radi odrzanja mjenicnih prava odgovaraju imaocu mjenice, ako su se na njegovu stetu neopravdano obogatili. Ostali mjenicni obveznici oslobodjeni su ove odgovornosti.

(2) Imovinski zahtjev koji se zasniva na odgovornosti zbog neopravdanog obogacenja moze se ostvariti i na osnovu sudske odluke o amortizaciji nastale mjenice.

(3) Odgovornost zbog neopravdanog obogacenja zastarijeva za tri godine, u svemu ostalom na ovu zastaru primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ("Sluzbeni list RBiH", br. 2/92, 13/93. i 13/94).

XV - PRAVO ZALOGA I PRIDRZAJA

Clan 88.

(1) Kada radi osiguranja mjenicnog potrazivanja imalac mjenice, na osnovu pismene izjave primi u zalog kakvu pokretnu stvar ili potrazivanje, a duznik ne ispuni na vrijeme svoju mjenicnu obavezu, onda imalac mjenice ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podizuci tuzbu protiv zalagaoca.

(2) U tu svrhu imalac mjenice moze:

1) na osnovu mjenice i isprave o zalaganju zahtijevati od suda, nadleznog bilo za njega bilo za zalagaoca, prodaju zaloga. Sud odredjuje javnu prodaju ne saslusavsi zalagaoca; time se ne otklanja odgovornost imaoca mjenice za zloupotrebu zaloznog prava,

2) zalozene mjenice ili druga potrazivanja naplatiti i od dobivenog novca namiri se; ili zalozena potrazivana zadrzati za sebe do iznosa svog potrazivanja.

(3) Sva ova prava pripadaju imaocu mjenice i u slucaju kad zalagalac padne pod stecaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije.

(4) Kako o namjeravanoj tako i o izvrsenoj prodaji ili zadrzavanju zaloga imalac mjenice mora, po mogucnosti bez odlaganja, obavijestiti duznika, kao i zalagaoca, ako je taj trece lice.

(5) Imalac mjenice je duzan, ako se potpuno namirio za svoje potrazivanje, predati zalagaocu, odnosno u njegovu stecajnu masu izvornu mjenicu, kao i dobiveni visak. Djelimicno namirenje mora se zabiljeziti na mjenici.

Clan 89.

(1) Sticanjem prava na tuzbu ili na regres imalac mjenice stice i pravo pridrzaja nad duznikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim papirima koji su zakonitim putem dosli u njegove ruke ili kojima moze raspolagati. No, pravo pridrzaja nad spomenutim predmetima ne moze se ostvariti ako su duznik ili trece lice, prilikom urucenja ili prije toga, stavili do znanja imaocu mjenice da se predmeti daju u narocitu svrhu.

(2) Imalac mjenice moze se posluziti pravom pridrzaja i prije nego sto mu je potrazivanje dospjelo, ako je duznik pao pod stecaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije ili ako je izvrsenje novcanog duga iz njegove imovine ostalo bezuspjesno, ili ako je duznik trgovac koji je obustavio svoja placanja. U ovim slucajevima ni stavljanje do znanja da se predmeti daju u narocitu svhu ne iskljucuju ostvarenje prava pridrzaja, ako su doticni predmeti dosli u ruke imaoca mjenice ili u njegovu vlast raspolaganja prije nego sto su nastupile prethodno navedene okolnosti ili prije nego sto je on za njih saznao.

Clan 90.

(1) Imalac mjenice mora, po mogucnosti bez odlaganja, obavijestiti duznika o vrsenju prava pridrzaja.

(2) Ukoliko se strane drukcije ne sporazume, pravo pridrzaja imaoca mjenice prestaje, ako se njegovo potrazivanje dovoljno osigura depozitom u novcu ili u vrijednosnim papirima.

Clan 91.

Pravo pridrzaja ima isti efekat kao i pravo zaloga po clan 88. ovog zakona. Imalac mjenice, po pismenom pristanku duznika ili na osnovu pravomocne presude suda nadleznog bilo za pridrznika bilo za duznika kojom je priznato pravo pridrzaja, moze: 1) pridrzajni gotov novac upotrijebiti za namirenje svog potrazivanja,

2) s pridrzanim drugim predmetima postupiti u smislu clan 88. ovog zakona.

XVI - AMORTIZACIJA MJENICE

Clan 92.

(1) Onaj kome je nestala mjenica moze nadleznom sudu mjesta placanja predloziti da je amortizira.

(2) U prijedlogu se mora iznijeti glavni sadrzaj nestale mjenice i uciniti vjerovatnim da je predlagac tu mjenicu imao ili da mu na osnovu nje pripada neko pravo.

(3) Ako sud utvrdi da su podneseni podaci dovoljni, izdat ce oglas, u kome ce izloziti glavni sadrzaj nestale mjenice s pozivom da je onaj kod koga se nalazi pokaze sudu u roku od 60 dana, jer ce je inace sud po proteku ovog roka, oglasiti za ponistenu.

(4) Ovaj oglas objavit ce se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH",

(5) Ako je dan placanja vec dospio, rok za pokazivanje tece od dana oglasa, a ako dan placanja dolazi tek kasnije, onda od proteka ovog dana. Ako mjenici po vidjenju ili na odredjeno vrijeme po vidjenju rok za podnosenje nije protekao, onda rok za pokazivnje nestale mjenice tece od posljednjeg dana roka odredjenog za podnosenje na vidjenje.

(6) O ovome oglasu sud ce obavijestiti predlagaca i sva u mjenici imanovana lica.

Clan 93.

(1) Predlagac amortizacije mora, da bi zadrzao regres protiv trasanta neakceptirane mjenice, kao i protiv trasanta koji je zabranio podnosenje mjenice na akceptiranje, u toku roka odredjenog za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate i u za to odredjenom mjestu podici protest podnoseci glavni sadrzaj nestale mjenice. Protest zamjenjuje podnosenje mjenice na akceptiranje ili na isplatu i podizanje odnosnih protesta. Naknada troskova za ovaj protest ne moze se traziti.

(2) Na osnovu sudske odluke kojom se odredjuje postupak za amortizaciju predlagac moze, ako drukcije nije ugovorio, iza dospjelosti nestale mjenice, traziti da akceptant, a u slucaju stav 1. ovog clanka trasant, polozi mjenicnu svotu sudu u skladu sa odredbama clana 43. ovog zakona. Takvom trazenju nema mjesta, ako onaj od koga se trazi polaganje mjenicne svote dokaze da predlagac nije imao pravo traziti amortizaciju.

Clan 94.

(1) Ako se mjenica u toku roka odredjenog u oglasu ne podnese, onda sud oglasava nestalu mjenicu za amortizaciju i o tome izvjescuje akceptanta, odnosno trasanta neakceptirane mjenice ili trasanta koji je zabranio podnosenje mjenice na akceptiranje, stavljajuci mu do znanja da mjenicnu svotu moze isplatiti predlagacu amortizacije. Sud ce o amortizaciji mjenice obavijestiti predlagaca kao i sva imenovana lica.

(2) Na osnovu amortizovane mjenice ne mogu se ostvarivati nikakva mjenicna prava.

(3) Na osnovu odluke o amortizaciji predlagac moze protiv akceptanta, u slucaju clana 93. stav 1. ovog zakona protiv trasanta ostvariti svoja mjenicna prava kao da ima neamortizovanu mjenicu. Ali ti mjenicni duznici nece biti obavezni da izvrse isplatu ako dokazu da je predlagac bespravno dobio odluku o amortizaciji.

Clan 95.

Ako se u roku koji je oglasom odredjen pojavi onaj kod koga se nalazi mjenica za koju je amortizacija trazena, sud ce, posto je mjenica pokazana predlagacu i posto saslusa zainteresirana lica, obustaviti daljnji postupak.

XVII - SUKOBI ZAKONA

Clan 96.

(1) Sposobnost lica da se mjenicno obaveze odredjuje zakon mjesta gdje su obaveze primljene,

(2) lice koje bi prema zakonu oznacenom u stavu 1, ovog clana bilo mjenicno

- pravno nesposobno, ipak je pravovaljano obavezano, ako je potpis dalo na teritoriji drzave po cijim bi zakonima imalo mjenicnopravnu sposobnost.

Clan 97.

(1) Ako primljene mjenicne obaveze nisu pravovaljane prema propisima drzave na cijem su podrucju te obaveze primljene, ali odgovaraju zakonu zemlje gdje je neka kasnija obaveza primljena, onda okolnost da su prijasnje obaveze u pogledu oblika nepravilne ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obavezama.

(2) Mjenicne obaveze izmedju nasih drzavljana primljene u inozemstvu, ako odgovaraju odredbama ovog zakona, pravovaljane su mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje su nastale.

XVIII - OSTALE ODREDBE

Clan 98.

Mjenicno se moze obavezati svako lice koje se prema propisima gradjanskog ili privrednog zakonodavstva moze ugovorom obavezati

Clan 99.

(1) Nepismeno lice ili lice koje ne moze pisati mjenicno se obavezuje kad na mjenici ili alonzu stavi rukoznak koji sud ovjeri. Stambilj, zig i pecat smatraju se kao rukoznak.

(2) Mjenicna obaveza moze se primiti za nepismeno lice samo na osnovu punomoci koju je to lice izdalo i sud ovjerio. Ovim se ne mijenjaju zakonske odredbe o potpisivanju pod trgovackom firmom.

(3) U sudsku ovjeru sluzbeno lice mora staviti da licno ili preko privedenih svjedoka poznaje lice koje se hoce mjenicno obavezati ili izdati punomoc, zatim da je spomenutom licu procitana izjava kojom se mjenicno obavezuje ili kojom daje punomoc i da je ono potvrdilo da odgovara njegovoj volji. Ovjera mora imati sluzbeni broj, pecat i potpis sluzbenog lica.

Clan 100.

Potpis slijepih lica na mjenici vrijedi samo onda kad ga sud ovjeri na nacin propisan u prethodnom clanu. To isto vrijedi i za punomoc izdatu radi mjenicnog zaduzenja.

Clan 101.

(1) Ako mjenica dospijeva na praznik, njena se isplata moze zahtijevati tek sljedeceg radnog dana. Tako isto i sve druge radnje, koje se ticu mjenice, narocito podnosenje na akceptiranje i protest, mogu se poduzeti samo radnim danom.

(2) Kad se koja od tih radnji mora obaviti u izvjesnom roku, ciji je posljednji dan praznik, tada se taj rok produzava do prvog radnog dana koji dolazi odmah po proteku roka. Praznicni dani u toku roka ubrajaju se pri izracunavanju roka.

(3) Pod praznikom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se nedjelja i drzavni praznici i praznici ustanovljeni zakonom koji vazi u mjestu placanja mjenice.

Clan 102.

(1) Ni u zakonske rokove ni u rokove odredjene u mjenici ne ubraja se dan od koga oni polaze.

(2) Nikakvi dani poceka, ni zakonski, ni sudski, nisu dopusteni.

Clan 103.

(1) Podnosenje mjenice na akceptiranje ili na isplatu i sve druge radnje koje se po ovom zakonu imaju preduzimati radi ostvarenja ili odrzavanja mjenicnih prava, moraju se preduzeti u poslovnom uredu i u vrijeme odredjeno kao poslovno od nadleznog tijela. Ako se ured ne moze pronaci ili ako se iz mjenice ne vidi da trazeno lice ima poslovni ured, onda se mora traziti u stanu.

(2) U slucaju iz clana 28. stav 2. ovog zakona mjenica se podnosi na isplatu u uredu ili kod lica kojeg je trasat oznacio.

(3) Radnja se moze obaviti i izvan ureda, stana ili poslovnog vremena, ako na to pristane lice prema kojem se vrsi.

Clan 104.

Za sporove koji se pokrecu na osnovu tuzbe imaoca mjenice protiv njenih potpisnika nadlezan je i sud na cijem se podrucju nalazi mjesto placanja.

Clan 105.

Ako je na osnovu presude, odnosno isplatnog naloga izdatog po jednoj mjenici protiv izvjesnih mjenicnih potpisnika neki od njih obavio nalozeno placanje (iskupio mjenicu) onda je ta presuda, odnosno isplatni nalog po kome je osudjeni potpisnik postupio, zajedno s potvrdom i racunom na kome je potvrdjena isplata, kao i protestom ako ga je trebalo podici, dovoljna izvorna isprava za ostvarivanje njegovih regresnih prava protiv njemu odgovornih mjenicnih duznika koji su obuhvaceni tom istom presudom odnosno isplatnim nalogom.

XIX - VLASTITA MJENICA

Clan 106.

Vlastita mjenica sadrzi:

1) oznaku da je mjenica, unesena u sam slog isprave na jeziku na kome je ona sastavljena,

2) bezuvjetno obecanje da ce se odredjena svota novca platiti,

3) oznaku dospjelosti,

4) mjesto gdje se placanje treba obaviti,

5) ime onog kome se ili po cijoj se naredbi mora platiti,

6) oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdata,

7) potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavalac).

Clan 107.

(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojenih u clanu 106. ovog zakona ne vrijedi kao vlastita mjenica, osim u slucajevima koji su odredjeni u sljedecim stavovima.

(2) Vlastita mjenica u kojoj nije oznacena dospjelost, smatra se kao mjenica po vidjenju.

(3) Ako nije narocito odredjeno, vrijedi kao mjesto placanja, a ujedno i kao mjesto izdavaocevog prebivanja ono mjesto koje je naznaceno kao mjesto izdanja mjenice.

(4) Vlastita mjenica u kojoj nije naznaceno mjesto izdavanja smatra se da je izdata u mjestu koje je oznaceno uz izdavaocevo ime.

Clan 108.

(1) Na vlastitu mjenicu, ukoliko nisu u suprotnosti s njenom prirodom, primjenjuju se odredbe ovog zakona o trasiranoj mjenici: - o indosamentu (cl. 12 do 21.), - o dospjelosti (cl. 34. do 38.), - o placanju (cl. 39. do 43.), - o regresu zbog neisplate (cl. 44. do 49. i cl. 51. do 55.), - o intervenciji (cl. 56. do 64.), - o prijepisima (cl. 65. do 69.), - o preinacenju mjenice (cl. 70.), - o protestu (cl. 71. do 79.), - o zastari (cl. 80. do 86.), - o neopravdanom obogacenju, pravu zaloga i pridrzaja (cl. 87. do 91.), - o amortizaciji mjenice (cl. 92. do 95.), - o sukobu zakona (cl. 96. i 97.),

- ostale odredbe (cl. 98. do 105.).

(2) Na vlastitu mjenicu isto tako primjenjuju se odredbe ovog zakona o mjenici plativoj kod treceg lica ili u mjestu razlicitom od trasatovog prebivalista (cl. 6. i 28.), o odredjivanu kamata (cl. 7.), o razlikama u naznakama svote koja se ima platiti (cl. 8.), o pravovaljanosti potpisa stavljenog na mjenici koja sadrzi potpise spomenute u clanu 9. ovog zakona, o pravovaljanosti potpisa lica koje radi bez ovlastenja ili koje prekoraci svoja ovlastenja (clan 10.), kao i o naknadnom ispunjavanju (clan 18. stav 2.).

(3) Na vlastitu mjenicu primjenjuju se i odredbe ovog zakona o avalu (cl.

31. do 33.). U slucaju predvidjenom u clanu 32. stav 4. ovog zakona, ako se u avalu ne naznaci za koga je dan, vrijedi da je dan za izdavaoca vlastite mjenice.

Clan 109.

(1) Izdavalac vlastite mjenice odogovara onako kako odgovara akceptant trasirane mjenice.

(2) Vlastite mjenice plative na oredjeno vrijeme po vidjenju moraju se podnijeti na vidjenje izdavaocu u rokovima odredjenim u clanu 24. ovog zakona. Izdavalac potvrdjuje vidjenje datiranim potpisom na samoj mjenici, a rok po vidjenju tece od datuma vidjenja. Ako izdavalac odbije potvrditi vidjenje, to odbijanje mora se ustanoviti protestom (clan 26.), od cijeg datuma tece rok po vidjenju.

XX - ZAVRSNE I PRELAZNE ODREDBE

Clan 110.

(1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine moze u vezi s clanom

55. ovog zakona, donositi propis o odgovarajucoj zastiti za regresne mjenicne duznike odgadjanjem rokova za isplatu mjenica i sl., kad strana drzava izda propise kojima se sprjecava ostvarenje ili odrzavanje prava iz tih mjenica.

(2) Federalni ministar finansija propisat ce naknadu za posredovanje iz clana

53. stav 2. ovog zakona, te obrazac mjenice.

Clan 111.

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o mjenici ("Sluzbeni list RBiH", broj 2/92) na teritoriji Federacije.

(2)Na oblik i efekat mjenicnih izjava koje su date na mjenicama prije stupanja na snagu ovog zakona, kao i na radnje potrebne za odrzavanje i ostvarivanje mjenicnih prava primjenjuju se odredbe dosadasnjeg zakona.

(3) Pravilnik o naknadi za posredovanje i obrazcu mjenice donijet ce federalni ministar finansija u roku od 30 od dana objavljivanja ovog zakona.

Clan 112.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj Doma narodaParlamenta Federacije BiH Niko Lozancic, v.r

Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije BiH . Enver Kreso, v.r.