ZAKON o porezu na dobit

ZAKON

O POREZU NA DOBIT

I. OSNOVNE ODREDBE

Opće odredbe

Član 1.

(1) Porez na dobit, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona.

(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom.

II. POREZNI OBVEZNIK

Član 2.

(1) Porezni obveznik je privredno društvo i druga pravna lica koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (u daljnjem tekstu: obveznik).

(2) Obveznik iz stava 1. ovog člana je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije.

(3) Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriji Federacije.

Lica koja ne podliježu plaćanju poreza na dobit

Član 3.

(1) Obveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su:

1) Centralna banka Bosne i Hercegovine,

2) tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave,

3) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruženja, umjetnička udruženja, vatrogasna udruženja, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti.

(2) Ukoliko lica iz stava 1. tačka 3) ovog člana vrše djelatnost koja nije u vezi sa njihovom registrovanom djelatnošću podliježu plaćanju poreza na dobit koju ostvare vršenjem te djelatnosti.

Rezident i nerezident

Član 4.

(1) Rezident, u smislu člana 2. stav 2. ovog Zakona, je pravno lice čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji.

(2) Nerezident, u smislu člana 2. stav 3. ovog Zakona, je pravno lice koje je osnovano i čije je sjedište ili kojem su stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem van teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno.

Poslovna jedinica nerezidenta

Član 5.

(1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 4. stav 2. ovog Zakona označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelimično na teritoriji Federacije.

(2) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se:

sjedište uprave, filijala, poslovnica, tvornica, radionica, mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, gradilište (građevinski ili montažni projekt) ako radovi traju duže od šest mjeseci, pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju duže od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci, zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapanja ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta.

Član 6.

Poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se:

prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištenja, izlaganja ili dostave, ili prerade koju obavlja drugo lice, mjesto poslovanja samo radi nabavke proizvoda, roba, pripreme ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe.

III. POREZNA OSNOVICA

Opće odredbe

Član 7.

(1) Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu.

(2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način propisan ovim Zakonom.

(3) U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.

(4) U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja.

2. Usklađivanje rashoda

Član 8.

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivanja.

Član 9.

(1) Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene.

(2) Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe vrši se na način iz stava 1. ovog člana.

(3) Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) vrši se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne cijene.

Član 10.

(1) Troškovi zarada, odnosno lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).

(2) Primanja zaposlenih ili drugih lica, koja potiču iz raspodjele po osnovu prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa.

Član 11.

(1) Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije.

(2) Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu.

(3) Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom periodu osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom.

(4) Rashodi po osnovu sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom periodu.

Član 12.

(1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana u ovom članu.

(2) U skladu sa stavom 1. ovog člana priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za:

rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezervisanja za troškove u garantnim rokovima, i rezervisanja za započete sudske sporove.

U slučaju da se rezervisanja iz stava 2. ovog člana ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati.

Član 13.

(1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj.

(2) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju.

Član 14.

(1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovu otpisa sumnjivih i spornih potraživanja.

(2) Potraživanja se smatraju sumnjivim i spornim: ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća, ukoliko je obveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ako su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i ako je postignut sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije.

Član 15.

Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se doprinosi koje plaća poslodavac, takse i druge javne dažbine, koje ne zavise od rezultata poslovanja.

Član 16.

(1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu sa posebnim propisima.

(2) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rezerve koje su dužni formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa posebnim propisima.

(3) Rezerve iz stava 1. ovog člana ne mogu preći 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha.

Član 17.

(1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev:

1) obračunate kamate kod kredita sa obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan u članu 48. ovog Zakona,

2) kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina.

(2) Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje.

(3) Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se plaćeni porez na dobit, kao i donacije političkim strankama.

Amortizacija

Član 18.

(1) Odbitak po osnovu amortizacije dozvoljen je samo u vezi sa imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.

(2) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.

(3) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uvjetom da je imovina stavljena u funkciju.

(4) Nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka.

(5) Amortizovana sredstva koja su jednom amortizovana ne mogu se ponovo uključiti u obračun amortizacije za potrebe poreznog bilansa.

(6) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije.

Ubrzana amortizacija

Član 19.

(1) Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

(2) Ubrzana amortizacija provodi se na način iz člana 18. stav 2. po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih.

(3) Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za:

1) sprečavanje zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i ublažavanje buke i

2) školovanje i obuku kadrova.

Usklađivanje prihoda

Član 20.

Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obračunati u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS.

Član 21.

(1) Dividende ostvarene po osnovu učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu.

(2) Dividendama se, u smislu ovog Zakona, smatraju i udjeli u dobiti privrednog društva.

Član 22.

Prihod po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja u slučaju da su u prethodnim periodima bili uključeni u prihode i nisu bila predmet porezno dopuštenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poreznu osnovicu.

Član 23.

(1) U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS.

(2) Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa stavom 1. ovog člana ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilansa.

Porezni tretman gubitaka

Član 24.

(1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznom bilansu, tada se taj gubitak iskazan u poreznom bilansu može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, a ne duže od pet godina.

(2) Gubitak iz stava 1. ovog člana koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj slijedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma.

(3) Porezni gubitak pravnog lica koji je nastao van teritorije Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) kao i u inostranstvu, se ne priznaje.

IV. POREZNI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA I LIKVIDACIJA OBVEZNIKA

Promjena oblika društva

Član 25.

(1) Ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, mijenjanje pravnog oblika ne utiče na oporezivanje.

(2) Ako se u slučaju iz stava 1. ovog člana ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizilazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti.

(3) Prava i obaveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obveznika preuzima pravni slijednik iz porezno pravnog odnosa.

(4) Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi finansijske izvještaje i poreznu prijavu sa poreznim bilansom računajući od dana koji prethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele.

Član 26.

(1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavlja djelatnost, te to nema uticaja na oporezivanje.

(2) Kontinuitet u oporezivanju, prema stavu 1. ovog člana postoji ako pri prijenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obaveza.

(3) Odredbe stava 1. i 2. ovog člana primjenjuju se neovisno o tome da li se radi o jednom ili više društava koja su izvršila prijenos, odnosno društva koja nastaju.

Član 27.

(1) Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju.

(2) Dobit obveznika u toku likvidacije utvrđuje se upoređivanjem neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije.

(3) Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilans otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun.

Lividacija

Član 28.

Likvidacioni višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovog Zakona smatra se dividendom.

Član 29.

Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacionog viška, vlasnik iz člana 26. ovog Zakona ostvari gubitak, koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice.

V. POREZNA STOPA

Član 30.

Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu.

VI. POREZNI POTICAJI

Porezna oslobađanja

Član 31.

Obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu.

Član 32.

(1) Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina investira u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje četiri miliona KM.

(2) Ako obveznik iz stava 1. ovog člana, u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovog Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode.

Član 33.

Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.

Član 34.

Obveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije.

VII. OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE VAN TERITORIJE FEDERACIJE,

A U BOSNI I HERCEGOVINI

Član 35.

Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je uključena u dobit obveznika.

Član 36.

Obveznik iz člana 35. ovog Zakona dužan je nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.

VIII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE

Član 37.

(1) Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije Bosne i Hercegovine (direktno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaćeni porez u inostranstvu uračunat će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji.

(2) Za priznavanje plaćenog poreza u inostranstvu iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu.

Član 38.

Ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti nerezidenta, i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit.

Član 39.

(1) Matičnom privrednom društvu - rezidentu Federacije može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritorije Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog privrednog društva.

(2) Matičnim privrednim društvom, u smislu ovog Zakona, smatra se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom.

(3) Filijalom u smislu ovog Zakona smatra se pravno lice u čijem kapitalu matičnog privrednog društva učestvuje pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Član 40.

Pravo na porezni kredit iz člana 39. ovog Zakona ima matično privredno društvo koje je u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju bilansa uspjeha, držalo 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne filijale.

IX. POREZ PO ODBITKU

Član 41.

(1) Porez po odbitku, u smislu ovog Zakona predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije.

(2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatilac kod isplate prihoda. Isplatilac je dužan u roku od 10 dana od dana isplate podnijeti izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku.

(3) Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident Federacije nerezidentu po osnovu:

dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge, zabavnih i sportskih događaja, premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, telekomunikacijske usluge između Federacije i druge države, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji Federacije.

(4) Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%.

(5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju:

1) kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti,

2) kod prodaje robe na kredit obvezniku,

3) vlasnicima državnih i korporativnih obveznica i

4) na depozite.

X. GRUPNO OPOREZIVANJE

Porezno konsolidovanje

Član 42.

(1) Matično privredno društvo i njegove filijale čine grupu privrednih društava u smislu ovog Zakona, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela.

(2) Grupa privrednih društava ima pravo da traži porezno konsolidovanje pod uvjetom da su sva privredna društva u grupi rezidenti Federacije.

(3) Zahtjev za poreznim konsolidovanjem matično privredno društvo podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Član 43.

(1) Svaki član grupe dužan je da podnese svoj porezni bilans, a matično privredno društvo podnosi konsolidovani porezni bilans za grupu privrednih društava.

(2) U konsolidovanom poreznom bilansu gubici jednog ili više privrednih društava prebijaju se na račun dobiti ostalih privrednih društava u grupi.

(3) Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obveznici su pojedinačni članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog poreznog bilansa, a isplatilac obračunatog poreza po konsolidovanom bilansu je matično privredno društvo.

Član 44.

(1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.

(2) Ukoliko se jedno, više njih ili sva privredna društva u grupi naknadno opredijele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni da srazmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.

Transferne cijene

Član 45.

(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.

(2) Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

(3) Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.

(4) Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem.

(5) Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u st. 3.i 4. ovog člana.

Član 46.

(1) Obveznik je dužan da transakcije iz člana 45. stav 1. ovog Zakona posebno prikaže u svom poreznom bilansu.

(2) Obveznik je dužan da, zajedno sa transakcijama iz člana 45. stav 1. ovog Zakona u poreznom bilansu posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip "van dohvata ruke").

Član 47.

(1) Razlika između cijene utvrđene primjenom principa "van dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se.

(2) Kod utvrđivanja cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" koriste se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.

Član 48.

(1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu.

(2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status dividende.

XI. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT

1. Utvrđivanje poreza

Period utvrđivanja poreza

Član 49.

Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza na dobit prema poreznoj osnovici utvrđenoj u tom periodu.

Član 50.

(1) Razrez poreza na dobit privrednog društva vrši se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obaveze koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik.

(2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obaveze dobijen kontrolom obveznika odnosno obradom njegove porezne prijave i usklađivanjem podataka iz poreznog bilansa.

(3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obaveze koju je utvrdila na osnovu podataka iz porezne prijave, a koju je ona podnijela u ime obveznika.

(4) Razrez poreza se poništava ili mijenja ukoliko rukovodilac nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašteni službenici Porezne uprave rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru.

Porezna prijava

Član 51.

(1) Obveznik je dužan da pravilno i tačno popunjenu poreznu prijavu sa poreznim bilansom podnese nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.

(2) Uz poreznu prijavu sa poreznim bilansom obveznik podnosi bilans uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom.

(3) Porezna prijava sa poreznim bilansom treba da sadrži podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna filijala u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene van teritorije Bosne i Hercegovine.

(4) Porez na dobit, koja je rezultat ukupnog poslovanja privrednog društva obračunava se i plaća prema odredbama ovog Zakona.

(5) Na zahtjev obveznika ili obavljenog nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju obveznika s kojim raspolaže, Porezna uprava može rješenjem utvrditi novi iznos mjesečne akontacije poreza na dobit ili drugi period plaćanja akontacije.

(6) Obveznik koji počinje sa poslovanjem prvi put nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dobit za prvu godinu poslovanja.

(7) Obrazac porezne prijave i poreznog bilansa propisuje federalni ministar finansija.

Naplata poreza

Član 52.

Kontrola, utvrđ|ivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04).

Član 53.

(1) Obveznik u toku godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.

(2) Do podnošenja godišnje porezne prijave iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan da plaća mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog perioda.

(3) Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze na način iz člana 51. stav 5.

(4) Obveznik koji koristi porezna oslobađanja iz čl. 31., 32. i 33. i u slučaju prijenosa gubitka koji je iskazan u poreznom bilansu nije obavezan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit.

(5) Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Član 54.

(1) Ako je porez koji je obveznik utvrdio i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi veći od iznosa uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na dobit, obveznik je dužan da razliku manje uplaćenog poreza uplati najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje porezne prijave.

(2) Ukoliko je iznos uplaćenih mjesečnih akontacija veći od porezne obaveze, više plaćeni porez na zahtjev poreznog obveznika može se vratiti ili se uračunati u akontacije poreza na dobit u narednom periodu, ukoliko nema neizmirenih obaveza po osnovu drugih poreza.

Član 55.

Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06).

Član 56.

Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi.

Zastara

Član 57.

(1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih prema ovom Zakonu zastarijevaju za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti utvrđivanje, odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novčanih kazni.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva u slučaju kada se utvrdi da je porezna obaveza utvrđena na osnovu lažne prijave.

XII. POSLOVNE EVIDENCIJE

Član 58.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne evidencije koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu MRS i MSFI koji se sastavljaju na osnovu tih propisa i propisa na osnovu ovog Zakona.

(2) Obveznik rezultate poslovanja utvrđuje i u računovodstvu iskazuje na osnovu računovodstvenog principa nastanka događaja, odnosno da se poslovni događaji u računovodstvu iskazuju kada su nastali i iskazuju u finansijskim izvještajima za period na koji se odnosi.

XIII. OVLAŠTENJA

Član 59.

Federalni ministar finansija se ovlašćuje da u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona, donose Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit kojim će se propisati: metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit u poreznom bilansu, stope amortizacije, način ubrzane amortizacije, načine i rokove dostavljanja obrazaca porezne prijave i poreznog bilansa, obrazac za obračun i plaćanje poreza po odbitku, procedure za ostvarivanje prava na porezne podsticaje i dr.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Član 60.

Povrede odredaba ovog Zakona, koje imaju karakter prekršaja, kao odgovornosti i sankcije za prekršaje propisana su Zakonom o Poreznoj upravi.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 61.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit privrednih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 32a/97 i 29/00), osim odredaba koje se odnose na umanjenje porezne obaveze iz čl. 27.,28. i 29. koje će se primjenjivati do isteka perioda za koji su se mogle koristiti.

Član 62.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući

Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH

Stjepan Krešić

Predsjedavajući

Predstavničkog doma

Parlamenta Federacije BiH

Safet Softić