Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana IV.B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Proglašava se Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 12.12.2024. godine i na sjednici Doma naroda od 31.10.2024. godine.

Broj 01-02-1-517-01/24

30. decembra 2024. godine Sarajevo

Predsjednica Lidija Bradara, s. r.

ZAKON

O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

GLAVA I. - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Sadržaj zakona)

(1) Ovim se zakonom uređuju advokatska djelatnost, uvjeti za obavljanje advokature, prava i dužnosti advokata, prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana vršenja advokatske djelatnosti, advokatska djelatnost, advokatski stručni saradnik, advokatski pripravnik, advokatski ispit i stručno usavršavanje, organizacija advokature, finansiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

(2) Ovim zakonom vrši se djelimično usklađivanje sa:

a) Direktivom Vijeća od 22.03.1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja advokatskih usluga (77/249/EEZ), (L 078, 26.03.1977, str.17), CELEX broj 31977L0249, zadnja pročišćena verzija 01.07.2013. godine,

b) Direktivom 98/5/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 16.02.1998. o olakšavanju stalnog obavljanja advokatske djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (L 077, 14.03.1998, str. 36), CELEX broj 31998L0005, zadnja pročišćena verzija 01.07.2013. godine.

Član 2.

(Značenje izraza)

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) advokat je osoba koja je upisana u Imenik advokata Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Advokatska komora), koja je položila svečanu izjavu i obavlja advokaturu,

b) domaći advokat je advokat koji ima državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine i koji je upisan u Imenik Advokatske komore, kao i advokat koji je upisan u imenik advokata advokatske komore u Republici Srpskoj, a ima državljanstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

c) strani advokat je advokat, advokatska kancelarija, advokatsko društvo ili druga pravna osoba koja obavlja advokatsku djelatnost i koji je upisan u imenik advokata strane države ili drugi odgovarajući registar,

d) kandidat je osoba koja je podnijela zahtjev regionalnoj advokatskoj komori (u daljem tekstu: regionalna komora) za upis u Imenik advokata, sve dok nije upisana u Imenik advokata i dala svečanu izjavu,

e) stranka je domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja se obratila advokatu za pružanje pravne pomoći i osoba koju advokat zastupa ili brani,

f) zastupanje podrazumijeva zastupanje i odbranu stranke,

g) Kodeks je pravilo profesionalne etike advokata Advokatske komore,

h) advokatska Tarifa je propis o nagradama i naknadama troškova za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija),

i) Imenik advokata je imenik Advokatske komore u kojem su upisani advokati koji imaju sjedište kancelarije u Federaciji,

j) zajednička advokatska kancelarija je advokatska kancelarija koju dva ili više advokata osnivaju ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose,

k) Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija je imenik Advokatske komore u kojem su upisane zajedničke advokatske kancelarije koje imaju sjedište na području Federacije,

l) advokatsko društvo je društvo koje se osniva u skladu sa zakonom kojim je uređeno osnivanje privrednih društava, kao društvo s ograničenom odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, lj) Imenik advokatskih društava je imenik Advokatske komore u kojem su upisana sva advokatska društva koja imaju sjedište na području Federacije,

m) stručni saradnik za pravne poslove je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, koji je s advokatom ili zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom, kao poslodavcem, osnovao radni odnos radi obavljanja pravnih poslova iz djelatnosti poslodavca, a radi dodatnog stručnog osposobljavanja za rad u advokaturi ili pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove Advokatske komore,

n) Imenik stručnih saradnika za pravne poslove je imenik Advokatske komore u kojem su upisani stručni saradnici za pravne poslove,

o) advokatski pripravnik je diplomirani pravnik koji se obavljanjem pripravničkog staža kod advokata ili u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu osposobljava za rad u advokaturi i pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore,

p) Imenik advokatskih pripravnika je imenik Advokatske komore u koji su upisani advokatski pripravnici,

r) advokatski ispit je ispit provjere poznavanja domaćih i međunarodnih propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.

(2) Izrazi koji su radi preglednosti dati isključivo u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona bez diskriminacije se odnose i na muškarce i žene.

Član 3.

(Samostalnost i nezavisnost advokature)

(1) Advokatura je nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.

(2) Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:

a) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,

b) pravom stranke na slobodan izbor advokata,

c) organiziranjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Federaciji,

d) odlučivanjem o prijemu u advokaturu, disciplinskoj odgovornosti advokata i prestanku prava na obavljanje advokature,

e) donošenjem Statuta i drugih propisa Advokatske komore.

Član 4.

(Ovlaštenja advokata)

Profesionalna djelatnost iz člana 3. stav (1) ovog zakona obuhvata:

a) davanje usmenih i pisanih pravnih savjeta i mišljenja,

b) sastavljanje tužbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka,

c) sastavljanje ugovora, testamenata, poravnanja, izjava, općih i pojedinačnih akata i drugih isprava,

d) zastupanje i odbranu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju,

e) posredovanje radi zaključenja pravnog posla ili mirnog rješavanja spora i spornog odnosa,

f) obavljanje i drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaće ili strane fizičke ili pravne osobe i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju, na osnovu kojih se ostvaruju prava, štite slobode i drugi interesi.

GLAVA II. - UVJETI ZA OBAVLJANJE ADVOKATURE

Član 5.

(Obavljanje advokature)

(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem mogu se baviti samo advokati, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

(2) Pravo na obavljanje advokature stiče se upisom u Imenik advokata i davanjem svečane izjave.

(3) Postupak za ostvarivanje prava na obavljanje advokature pokreće se zahtjevom kandidata za upis u Imenik advokata, koji se podnosi regionalnoj komori.

Član 6.

(Upis u Imenik advokata)

(1) Pravo upisa u Imenik advokata ima osoba koje ispunjava sljedeće uvjete:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,

b) da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili stekla zvanje diplomirani pravnik (najmanje 240 ECTS bodova), ili da je diplomirala na bilo kojem pravnom fakultetu u SFR Jugoslaviji do 6. 4. 1992. godine, a ako je diplomirala na pravnom fakultetu u stranoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome u skladu s propisima kojima je priznanje te diplome i nivo stručnog obrazovanja regulirana u Federaciji,

c) da je položila pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFR Jugoslaviji do 6. 4.1992. godine, a ako je pravosudni ispit položila u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita u Federaciji,

d) da je položila advokatski ispit u Federaciji,

e) da ima dvije godine radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita na pravnim poslovima u advokaturi, pravosuđu, notarijatu, organima uprave ili u pravnoj osobi,

f) da ima zdravstvenu i poslovnu sposobnost za obavljanje poslova advokature,

g) da nije osuđivana za krivično djelo koje bi je činilo nedostojnom za obavljanje advokature,

h) da nije otpuštena iz pravosudnih organa ili organa državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata,

i) da nije u radnom odnosu u trenutku upisa u Imenik advokata,

j) da ne obavlja registriranu samostalnu djelatnost,

k) da nije član nadzornog odbora, direktor ili član uprave, upravnog odbora ili izvršnog odbora, odbora za reviziju u javnom preduzeću ili društvima s većinskim državnim vlasništvom, osim u advokatskom društvu,

l) da ima osiguran radni prostor - kancelariju, pogodnu za obavljanje advokature, koja ispunjava tehničke uvjete u skladu s aktom Advokatske komore,

m) da nema ograničenja propisanih Statutom.

(2) Ograničenja u vezi s upisom u Imenik advokata koja se odnose na prethodne funkcije i djelatnosti osobe koja traži upis pobliže će se urediti Statutom Komore.

(3) Ispunjenost uvjeta za upis u Imenik advokata iz stava (1) ovog člana utvrđuje nadležni organ regionalne komore.

Član 7.

(Nedostojnost za obavljanje advokature)

(1) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba koja je pravosnažnom odlukom osuđena za krivično djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije, krivična djela terorizma, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine, za krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivična djela protiv pravosuđa ili za krivična djela učinjena iz koristoljublja, drugih niskih, nemoralnih i nečasnih pobuda koje je čine moralno nedostojnom za obavljanje advokature.

(2) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba kojoj je pravosnažnom presudom utvrđena krivnja za krivično djelo povezano s njezinim radom u advokaturi, pravosudnim ili organima uprave.

(3) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba čija ranija djelatnost izvan organa iz stava (2) ovog člana ne garantira da će ona savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Prilikom procjene dostojnosti uzet će se u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnosioca zahtjeva, a što će se bliže regulirati Statutom Advokatske komore.

(4) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata odbijen zato što podnosilac zahtjeva nije dostojan za obavljanje advokature zbog razloga navedenih u stavu (3) ovog člana, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravosnažnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Član 8.

(Zahtjev za upis u Imenik advokata)

(1) Uz zahtjev za upis u Imenik advokata kandidat je dužan dostaviti dokaze i podatke o ispunjavanju uvjeta iz člana 6. stav (1) tač.

a) do f) i h) do l) ovog zakona.

(2) Regionalna komora, po službenoj dužnosti, pribavlja dokaze o ispunjenosti uvjeta iz člana 6. stav (1) tačka g) ovog zakona.

(3) Nadležni organ unutrašnjih poslova dužan je na zahtjev regionalne komore dati podatke iz kaznene evidencije o kandidatu.

Član 9.

(Postupanje po zahtjevu)

(1) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva, utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti iz člana 6. ovog zakona.

(2) Rješenje o upisu u Imenik advokata donosi nadležni organ regionalne komore.

(3) Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Advokatskoj komori.

(4) Rješenje o upisu iz stava (1) ovog člana regionalna će komora bez odlaganja dostaviti Advokatskoj komori, koja je dužna u roku od 30 dana od dana prijema izvršiti potvrdu postojanja uvjeta za upis.

(5) Ukoliko Advokatska komora potvrdi postojanje uvjeta za upis, izvršit će se upis u jedinstveni Imenik advokata.

(6) Ukoliko Advokatska komora utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, ukinut će rješenje regionalne komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

(7) Protiv rješenja Advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

(8) O konačnoj odluci kojom se odbija zahtjev za upis advokata Advokatska komora je dužna bez odgađanja obavijestiti advokatsku komoru u Republici Srpskoj.

Član 10.

(Poništavanje rješenja o upisu)

(1) Advokatska komora po pravu nadzora poništit će rješenje o upisu u Imenik advokata, ako:

a) kandidat ne da svečanu izjavu u skladu sa članom 11. ovog zakona,

b) se poslije upisa u Imenik advokata utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o upisu u Imenik advokata,

c) ako u roku iz člana 15. stav (1) ovog zakona ne zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti i o zaključenju ne dostavi dokaz regionalnoj komori.

(2) Postupak za poništenje rješenja o upisu u Imenik advokata pokreće se po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave.

(3) Advokatska komora dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti advokata protiv kojeg je postupak pokrenut o pokretanju postupka iz stava (2) ovog člana.

(4) Postupak poništenja upisa iz stava (1) ovog člana provest će se po odredbama ovog zakona i propisa Advokatske komore.

Član 11.

(Svečana izjava)

(1) Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata osigurati kandidatu davanje svečane izjave, pod uvjetom da je uplatio troškove upisa.

(2) Svečana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore ili osobom koju on ovlasti.

(3) Tekst svečane izjave glasi: "Svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona, statuta advokatskih komora, Kodeksa, Povelje o osnovnim principima evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja evropskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine".

Član 12.

(Advokatska legitimacija)

(1) Advokatska će komora nakon što kandidat da svečanu izjavu, na osnovu podataka sadržanih u Imeniku advokata, izdati advokatsku legitimaciju.

(2) Advokatsku legitimaciju potpisuje predsjednik Advokatske komore.

(3) Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, njegovu fotografiju, redni broj, dan, mjesec i godinu upisa u Imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata.

(4) Forma, sadržaj, oblik, evidencija i druga pitanja vezana za izdavanje i korištenje advokatske legitimacije uređuje se pravilnikom koji donosi predsjednik Advokatske komore.

Član 13.

(Upotreba advokatske legitimacije)

(1) Advokat je dužan, na traženje suda ili drugog organa kod kojeg se vodi postupak, predočiti na uvid advokatsku legitimaciju.

(2) U slučaju sumnje u svojstvo osobe koja se predstavlja kao advokat, organ koji vodi postupak može od Advokatske komore zatražiti potrebne obavijesti, a Advokatska komora je dužna po zahtjevu postupiti bez odgađanja.

Član 14.

(Strani advokati)

(1) Strani advokat može, pod uvjetom reciprociteta, zastupati u konkretnim sudskim i upravnim postupcima.

(2) Zastupanje iz stava (1) ovog člana strani advokat može obavljati isključivo na osnovu prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva pravde.

(3) Informaciju o postojanju i uvjetima reciprociteta iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo pravde pribavlja od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za pribavljanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, strani advokat je dužan dostaviti dokaz o upisu u Imenik advokata matične države.

Član 15.

(Obaveza osiguranja od odgovornosti)

(1) Advokat je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana davanja svečane izjave advokata zaključiti ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti na sumu ne manju od minimalne sume osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti utvrđene ovim zakonom i dokaz o tome dostaviti regionalnoj komori.

(2) U slučaju pribavljanja saglasnosti iz člana 14. stav (2) ovog zakona strani advokat je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrirane u Bosni i Hercegovini za ovu vrstu osiguranja i isti dostaviti Federalnom ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana pribavljanja saglasnosti.

(3) U slučaju da strani advokat ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana, Federalno ministarstvo pravde će poništiti saglasnost iz člana 14. stav (2) ovog zakona i o istom obavijestiti sud ili drugi organ u konkretnom predmetu.

GLAVA III. - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA

Član 16.

(Dužnosti advokata)

Advokat je dužan:

a) baviti se advokaturom kao jedinim zanimanjem;

b) pravnu pomoć pružati stručno i savjesno, u skladu s ustavom, zakonom, Statutom Advokatske komore i Kodeksom advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Kodeks);

c) čuvati advokatsku tajnu;

d) u profesionalnom radu i u privatnom životu koji je dostupan javnosti čuvati ugled advokature.

Član 17.

(Prava i dužnosti u preduzimanju pravnih radnji)

Advokat ima pravo i dužnost preduzimati pravne radnje na koje ga je stranka ovlastila, a koje mogu koristiti stranci u ostvarivanju njenih prava i interesa.

Član 18.

(Advokati advokatske komore u Republici Srpskoj)

Advokat upisan u imenik advokata advokatske komore u Republici Srpskoj ima pravo obavljati advokaturu i na teritoriju Federacije, ali nema pravo u Federaciji osnivati poslovnu jedinicu, predstavništvo ili bilo koji drugi oblik organiziranja rada.

Član 19.

(Pružanje pravne pomoći)

(1) Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a može je uskratiti samo zbog razloga koje propisuje zakon.

(2) Advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili Advokatska komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan odbiti zastupanje ili ako advokat, po svojoj pisanoj izjavi, ne pruža usluge u toj oblasti prava.

Član 20.

(Odbijanje pružanja pravne pomoći)

(1) Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći:

a) ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku,

b) ako je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka,

c) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili službena osoba u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave,

d) ako se advokatu prije proteka dvije godine od prestanka njegove pravosudne funkcije ili službene osobe u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave za pružanje pravne pomoći obrati osoba u čijoj je istoj ili drugoj pravnoj stvari postupao u navedenim svojstvima,

e) ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti s njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje Statutom Advokatske komore i Kodeksom,

f) ako je bio advokatski pripravnik ili stručni saradnik za pravne poslove u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka.

(2) Advokat može odbiti pružanje pravne pomoći i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, Statutom Advokatske komore i Kodeksom.

Član 21.

(Besplatno pružanje pravne pomoći)

(1) Regionalne su komore dužne aktivno osigurati besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava vezana za njihov položaj, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Advokatske komore.

(2) Advokatska komora će svojim propisom utvrditi uvjete za besplatno pružanje pravne pomoći iz stava (1) ovog člana, kao i broj predmeta na godišnjem nivou u kojem će se pružiti besplatna pravna pomoć.

Član 22.

(Obaveza čuvanja i povrat spisa)

(1) Advokat je dužan nakon prestanka zastupanja stranci, na njen zahtjev, predati spis predmeta.

(2) Ako je do prestanka zastupanja došlo u toku postupka, advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev ukoliko stranka nije izvršila isplatu naknade troškova i nagrade koji su nastali preduzimanjem radnji advokata u postupku, osim ako bi zbog toga za stranku mogle nastupiti štetne posljedice ili ako bi stranci bilo otežano ili onemogućeno preduzimanje radnji u postupku.

(3) Advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev nakon okončanja postupka ukoliko stranka nije izvršila isplatu nagrade i naknade troškova iz člana 27. ovog zakona.

(4) Advokat je dužan informirati svoju stranku o stanju predmeta.

(5) Advokat je dužan čuvati spise stranke koja ih nije preuzela ili koji se nisu mogli stranci uručiti, pet godina od dana pravosnažno okončanog postupka ili od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Član 23.

(Advokatska tajna)

(1) Advokat je dužan, u skladu sa Statutom i Kodeksom, čuvati kao advokatsku tajnu i brinuti se da to čine i osobe zaposlene u njegovoj advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, sve što mu je stranka ili njegov ovlašteni predstavnik povjerio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripravi, tokom zastupanja i po prestanku zastupanja.

(2) Advokatsku tajnu iz stava (1) ovog člana dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

(3) Izuzetno od st.

(1) i (2) ovog člana obaveza čuvanja advokatske tajne prestaje na osnovu izričitog odobrenja stranke, kao i u slučaju kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene postupak radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

(4) Način čuvanja advokatske tajne i postupanje u vezi s advokatskom tajnom uređuju se Statutom i Kodeksom.

Član 24.

(Isključenje od krivične odgovornosti)

Advokat ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom, izvan suda ili drugim organima.

Član 25.

(Nespojivost s obavljanjem advokatske djelatnosti)

(1) Advokat ne može biti zastupnik, direktor, član upravnog ili nadzornog odbora u pravnoj osobi u institucijama s javnim ovlaštenjima, javnim preduzećima, pravnim osobama s većinskim državnim kapitalom, predsjednik, član upravnog, nadzornog ili odbora za reviziju banke s većinskim državnim kapitalom, zastupnik državnog kapitala, kao ni obavljati te poslove u bilo kojem obimu ili vršiti javnu dužnost koja je nespojiva s advokatskom djelatnošću.

(2) Statutom i Kodeksom detaljnije se utvrđuju poslovi iz stava (1) ovog člana, a mogu se predvidjeti i drugi poslovi koji su nespojivi s ugledom i nezavisnošću advokature.

Član 26.

(Zastupanje stručnog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika)

(1) U zastupanju stranke, pod uvjetima predviđenim zakonom, advokata smije zamijeniti advokatski stručni saradnik i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji ili kancelariji advokata koji ga zamjenjuje.

(2) Za propuste stručnog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika odgovara advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo kod kojeg je ta osoba zaposlena.

Član 27.

(Nagrada i naknada troškova)

(1) Advokat ima pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Tarifa) koju donosi Advokatska komora, nakon pribavljene saglasnosti od federalnog ministra pravde.

(2) Visinu nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti utvrdit će federalni ministar pravde, uz konsultacije s Advokatskom komorom.

(3) Advokat je dužan stranci izdati račun nakon što u cijelosti izvrši nalog stranke vezan za naručenu advokatsku uslugu, kao i u slučaju kada primi predujam.

(4) Tarifa iz stava (1) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 28.

(Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći)

(1) Advokati mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u srazmjeru sa uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku preduzeti, pod uvjetima utvrđenim Tarifom.

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana valjan je samo ako je zaključen u pisanom obliku.

Član 29.

(Pravo namire i zaloga)

(1) Za troškove i dospjelu nagradu advokat se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako između advokata i stranke nije drugačije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.

(2) Na novčanim sredstvima koje primi u ime stranke, advokat ima pravo zaloga radi osiguranja naplate nagrade i naknade troškova.

Član 30.

(Zabrana reklamiranja)

(1) Zabranjeno je reklamiranje advokata, zajedničke advokatske kancelarije i advokatskog društva.

(2) Zabrana iz stava (1) ovog člana na teritoriju Federacije odnosi se i na advokata i druge oblike rada i obavljanja advokature upisanog u odgovarajuće imenike advokatske komore u Republici Srpskoj i advokatskih komora iz inozemstva.

(3) Za zabranjeno reklamiranje odgovoran je, kako član Advokatske komore koji vrši takvo reklamiranje, tako i član Advokatske komore koji je prihvatio svoje reklamiranje od strane drugih osoba.

(4) Zabrana reklamiranja, odgovornost za kršenje ove zabrane, kao i dopušteni način predstavljanja bliže se uređuju Statutom Advokatske komore i Kodeksom.

Član 31.

(Advokatska kancelarija)

(1) Advokat koji obavlja advokatsku djelatnost samostalno, može imati samo jednu kancelariju.

(2) Advokat, po pravilu, pruža pravnu pomoć u svojoj advokatskoj kancelariji, na raspravama, pretresima, uviđajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zaključenju pravnih poslova i na drugim mjestima neophodnim za pružanje pravne pomoći stranci, što se pobliže uređuje Statutom Advokatske komore.

(3) Advokat slobodno bira i mijenja sjedište svoje kancelarije na teritoriju Federacije.

(4) Svaku namjeravanu promjenu sjedišta kancelarije advokat mora prijaviti regionalnoj komori na čijem području ima sjedište, nakon čega će regionalna komora utvrditi postojanje uvjeta za rad te advokatske kancelarije na novom sjedištu, o čemu će regionalna komora obavijestiti Advokatsku komoru.

(5) U slučaju promjene sjedišta advokatske kancelarije iz jedne u drugu regionalnu komoru, advokat je dužan o tome obavijestiti regionalnu komoru gdje ima sjedište i regionalnu komoru na čijem području namjerava imati sjedište. Regionalna komora na čijem području će advokat imati namjeravano sjedište utvrdit će postojanje uvjeta za rad te advokatske kancelarije.

(6) Svaka promjena sjedišta advokatske kancelarije upisuje se u odgovarajući upisnik regionalne komore novog sjedišta advokata.

(7) Upis iz stava (6) ovog člana, regionalna komora je dužna obaviti i obavijestiti o tome Advokatsku komoru i regionalnu komoru prethodnog sjedišta advokata u roku od 15 dana od dana promjene.

Član 32.

(Advokatska tabla)

Advokat je dužan da, na objektu u kojem se nalazi njegova advokatska kancelarija, ima istaknutu tablu sa ispisanim tekstom sadržaja: "ADVOKAT" i ime i prezime advokata, čiji se oblik i sadržaj uređuju propisom Advokatske komore.

Član 33.

(Pečat)

(1) Advokat ima pečat koji sadrži tekst: "ADVOKAT", ime i prezime advokata i naziv mjesta u kojem je sjedište advokatske kancelarije, čiji se oblik i sadržaj uređuju propisom Advokatske komore.

(2) Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva, dužan je da uz pečat tih oblika organiziranja rada advokata, posjeduje i koristi pečat iz stava (1) ovog člana.

(3) Advokat je dužan na svaku ispravu, dopis ili podnesak koji je sačinio staviti svoj potpis i pečat.

Član 34.

(Otkaz zastupanja)

(1) Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih je prema članu 20. ovog zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.

(2) Advokat može otkazati punomoć za zastupanje iz razloga propisanih u Kodeksu.

(3) O otkazu zastupanja advokat je dužan bez odgađanja obavijestiti stranku i organ pred kojim se vodi postupak.

(4) Advokat je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći stranci i nakon što je otkazao zastupanje, ako je to potrebno da se od stranke koju zastupa otkloni kakva šteta, ali ne duže od 30 dana od dana otkaza punomoći.

(5) Advokat nije dužan postupati po odredbama stava (4) ovog člana, ako ga je stranka te obaveze izričito oslobodila.

Član 35.

(Članarina i druge materijalne obaveze)

Advokat je dužan Advokatskoj komori uredno plaćati članarinu i izvršavati i druge materijalne obaveze.

Član 36.

(Kontrola advokatske kancelarije)

Spisi, isprave, dokumenti i drugi podaci iz predmeta koji se nalaze u advokatskoj kancelariji mogu biti predmet kontrole samo pod uvjetima iz člana 37. ovog zakona.

Član 37.

(Pretres advokatske kancelarije)

(1) Pretres advokata i advokatske kancelarije može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni iz zakona o krivičnom postupku.

(2) Kada odredi pretres advokata i advokatske kancelarije, sud će o tome obavijestiti regionalnu komoru na čijem se području nalazi kancelarija u kojoj pretres treba obaviti. Pretres se ne smije započeti ni voditi bez prisutnosti ovlaštenog predstavnika regionalne komore, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu urednom i pravovremenom pozivu da prisustvuju pretresu.

(3) Kod pretresa advokata i advokatske kancelarije ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranke.

(4) Pretres advokata i advokatske kancelarije ograničit će se isključivo na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u direktnoj vezi s krivičnim djelom zbog kojega se vodi postupak, a koji su pojedinačno navedeni u naredbi suda.

(5) Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv advokata i njegove stranke.

(6) O pretresu, pokretanju postupka protiv advokata i određivanja pritvora advokatu, sud koji vodi postupak dužan je odmah obavijestiti regionalnu komoru.

Član 38.

(Pribavljanje informacija, spisa i dokaza)

(1) Advokat ima pravo da, u cilju pružanja pravne pomoći, od državnih, odnosno drugih nadležnih organa, ustanova, privrednih društava i drugih organizacija traži i pravovremeno dobije informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posjedu ili pod njihovom kontrolom.

(2) Državni, odnosno drugi nadležni organi, ustanove i privredna društva dužna su da, u skladu s ovim zakonom, advokatu omoguće pristup informacijama, spisima i dokazima iz stava (1) ovog člana.

Član 39.

(Osiguranje od odgovornosti)

(1) Za štetu nastalu u obavljanju advokature, advokat odgovara po općim pravilima odgovornosti za naknadu štete.

(2) Advokat je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrirane za ovu vrstu osiguranja.

(3) Advokatska komora može zaključiti okvirni ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve advokate upisane u Imenik advokata.

(4) Advokatska komora utvrđuje minimalnu sumu osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti.

(5) Advokatska komora uskratit će izdavanje advokatske legitimacije advokatu koji ne dostavi dokaz da je zaključio ugovor o osiguranju, osim u slučaju kolektivnog osiguranja iz stava (3) ovog člana.

(6) Ako advokat, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko društvo ne dostave dokaz o osiguranju, Advokatska komora privremeno će zabraniti njegov rad do dana u kojem dostavi dokaz o ispunjavanju ove obaveze.

Član 40.

(Visina sume osiguranja)

(1) Najniža suma osiguranja, po osiguranom slučaju, bez ograničenja broja slučajeva, iznosi:

a) 250.000 KM za advokata, bez obzira na to obavlja li advokaturu samostalno ili kao član u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili kao član advokatskog društva,

b) 1.000.000 KM za advokatsko društvo.

(2) U slučaju da na dan nastupanja osiguranog slučaja advokatsko društvo nema zaključen ugovor o osiguranju na sumu osiguranja iz stava (1) ovog člana, članovi tog društva solidarno odgovaraju za obavezu tog društva do visine najniže sume osiguranja propisane za to advokatsko društvo.

Član 41.

(Porezne obaveze)

Advokat je dužan na prihod ostvaren pružanjem pravnih usluga plaćati porez u skladu s poreznim propisima.

GLAVA IV. - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 42.

(Prestanak prava na obavljanje advokature)

(1) Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokature:

a) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine;

b) na osobni zahtjev, od dana koji je odredio u zahtjevu, a u slučaju da u zahtjevu za brisanje iz Imenika advokata nije određen dan prestanka prava obavljanja advokature ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahtjeva onda od dana podnošenja zahtjeva;

c) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;

d) u slučaju potpunog ili djelimičnog gubitka poslovne sposobnosti;

e) u slučaju gubitka zdravstvene sposobnosti za obavljanje advokature;

f) u slučaju izricanja disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata;

g) u slučaju nastupanja razloga nedostojnosti iz člana 7. ovog zakona;

h) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja advokature u krivičnom postupku;

i) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

j) u slučaju da se ne obavlja advokatura neprekidno duže od šest mjeseci;

k) u slučaju obavljanja djelatnosti predviđene članom 25. ovog zakona;

l) u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti; lj) ukoliko ne plaća članarinu i druga materijalna davanja komorama u razdoblju dužem od šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini,

m) ukoliko osnuje radni odnos izvan advokatske djelatnosti.

(2) Smatrat će se da advokat ne obavlja advokaturu neprekidno duže od šest mjeseci i ako u tom roku nisu mogla da mu se dostave pismena na adresu sjedišta advokatske kancelarije, što se utvrđuje odlukom nadležne regionalne komore.

(3) Nadležna regionalna komora je dužna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na obavljanje advokature iz stava (1) ovog člana provede brisanje iz Imenika advokata i imenuje likvidatora predmeta advokatske kancelarije.

(4) U slučajevima iz stava (1) tač. c), g) i h) ovog člana pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje s danom pravosnažnosti odluke nadležnog suda. U svim ostalim slučajevima pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje danom kada je odluka postala konačna, odnosno s danom koji je u njoj naznačen.

(5) Ako je advokat prestao obavljati advokaturu na osobni zahtjev, obavezan je sam predložiti likvidatora svoje advokatske kancelarije.

(6) Odredbe st.

(1) do (4) ovog člana shodno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.

Član 43.

(Nadležnost za odlučivanje)

(1) O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležni organ regionalne komore, a verificira je Advokatska komora, na isti način i po istom postupku, kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

(2) Ukoliko nadležni organ regionalne komore ne donese odluku iz stava (1) ovog člana iako je upoznat s nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Advokatska komora je ovlaštena neposredno donijeti rješenje o prestanku obavljanja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata. Ovo rješenje je konačno.

(3) Protiv rješenja regionalne komore može se uložiti žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana prijema prvostepenog rješenja.

(4) Protiv konačnog rješenja Advokatske komore može se pokrenuti upravni spor.

Član 44.

(Ponovni upis u Imenik advokata)

(1) Advokat ne može biti ponovo upisan u Imenik advokata ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim u skladu sa članom 7. ovog zakona ili kome je izrečena disciplinska mjera trajnog gubitka prava na obavljanje advokature.

(2) Ukoliko je advokatu prestalo pravo na obavljanje advokatske djelatnosti na osnovu mjere sigurnosti ili disciplinske mjere, on stiče pravo podnošenja zahtjeva za ponovni upis istekom roka na koji je mjera izrečena.

(3) U ostalim slučajevima advokat kome je prestalo pravo na obavljanje advokature može zahtijevati ponovni upis u Imenik advokata kada prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje advokature.

Član 45.

(Privremeni prestanak obavljanja advokature)

(1) Advokat ima pravo na privremeni prestanak prava na obavljanje advokature za vrijeme trajanja sljedećih razloga:

a) radi stručnog usavršavanja ili drugih opravdanih razloga i za vrijeme privremene spriječenosti, dok traju ti razlozi;

b) za vrijeme privremene spriječenosti uslijed bolesti, porodiljnog odsustva, odsustva za skrb djeteta i drugih članova porodice.

(2) Advokat je dužan najkasnije 30 dana prije početka korištenja prava iz stava (1) tačka a) ovog člana i u roku od 30 dana od nastanka privremene spriječenosti iz stava (1) tačka b) ovog člana, dostaviti regionalnoj komori obrazložen zahtjev za priznavanje prava za privremeni prestanak obavljanja advokature i dostaviti odgovarajuće dokaze i podatke o početku i trajanju privremenog prestanka obavljanja advokature.

(3) Advokatu privremeno prestaje pravo na obavljanje advokature u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju u organu Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili jedinice lokalne samouprave.

(4) Advokat je dužan prije početka obavljanja javne funkcije iz stava (3) ovog člana regionalnoj komori podnijeti zahtjev za privremeni prestanak prava na obavljanje advokature.

(5) Ako advokat ne postupi u skladu s obavezom iz stava (2) ovog člana, regionalna komora će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o njegovom brisanju iz Imenika advokata.

(6) Ako advokat, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije iz stava (3) ovog člana, ne podnese zahtjev za odobrenje daljeg nastavka obavljanja advokature, regionalna komora donijet će odluku o njegovom brisanju iz Imenika advokata danom prestanka javne funkcije.

Član 46.

(Privremeni zamjenik)

(1) Rješenjem o privremenom prestanku prava na obavljanje advokature iz člana 45. ovog zakona, regionalna komora će advokatu odrediti privremenog zamjenika.

(2) Privremeni zamjenik iz stava (1) ovog člana može biti samo advokat upisan u Imenik advokata Advokatske komore.

(3) Za privremenog zamjenika odredit će se advokat koga predloži privremeno zamjenjivani advokat, ukoliko priloži pisanu saglasnost tog advokata, a ako takvog prijedloga ili saglasnosti nema, tada će privremenog zamjenika odrediti regionalna komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamjenjivanog advokata i njegovog mogućeg zamjenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave, kao i o ugledu advokature.

Član 47.

(Privremena zabrana obavljanja advokature)

(1) Privremena zabrana obavljanja advokature može se odrediti samo pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(2) Advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokature:

a) ako je protiv njega određen pritvor;

b) ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za djelo, odnosno povredu koje ga čini nedostojnim za obavljanje advokature i svojim postupcima otežava ili onemogućava vođenje disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut;

c) ako je pokrenut postupak za brisanje upisa iz Imenika advokata;

d) ako ne obavlja djelatnost na adresi koju je prijavio regionalnoj komori;

e) ako ne plaća članarinu za šest mjeseci;

f) ako ne dostavi dokaz da je produžio osiguranje od odgovornosti prije isteka važeće polise osiguranja;

g) ako do kraja februara tekuće godine ne izmiri sve obaveze prema regionalnoj komori dospjele zaključno do kraja prethodne godine.

(3) Regionalna komora će rješenjem o određivanju privremene zabrane obavljanja advokature odlučiti o vremenu trajanja zabrane.

(4) Ukoliko advokat dostavi dokaz da je prestao razlog za donošenje rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, donijet će se rješenje o prestanku zabrane.

Član 48.

(Žalba protiv rješenja)

(1) Žalba protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokature ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) O žalbi odlučuje nadležni organ Advokatske komore u roku koji je utvrđen Statutom Advokatske komore.

(3) O privremenoj zabrani obavljanja advokature Advokatska komora obavještava advokatsku komoru u Republici Srpskoj, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a regionalne komore obavještavaju sudove prema sjedištu advokatske kancelarije advokata.

(4) Detaljnije odredbe o postupku i trajanju privremene zabrane obavljanja advokatske djelatnosti bit će regulirane Statutom Advokatske komore.

Član 49.

(Obaveza obavještavanja Advokatske komore)

Sud ili organ koji protiv advokata, advokatskog stručnog saradnika ili advokatskog pripravnika vodi krivični postupak ili koji je utvrdio gubitak zdravstvene i poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva, dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja, o tome izvijestiti Advokatsku komoru.

GLAVA V. - ADVOKATSKA DJELATNOST

Član 50.

(Oblici rada advokata)

(1) Advokat obavlja advokaturu samostalno, kao član u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili kao član advokatskog društva.

(2) Svi oblici rada advokata identificiraju se pečatom, tablom i drugim oblicima identifikacije, čiji se oblik i sadržaj uređuje općim propisima Advokatske komore, kao i ispravama o upisu i aktima o osnivanju.

(3) Odredbe ovog zakona koje reguliraju status advokata odnose se i na zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 51.

(Samostalno obavljanje advokatske djelatnosti)

Advokat može obavljati advokatsku djelatnost samostalno i pri tome može imati samo jednu kancelariju.

Član 52.

(Zajednička advokatska kancelarija)

(1) Dva ili više advokata mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju (u daljem tekstu: advokatska kancelarija).

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana i zahtjev za upis u Imenik zajedničkih kancelarija, ugovorne strane dužne su dostaviti Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Član 53.

(Rad zajedničke kancelarije)

(1) Svi advokati iz zajedničke kancelarije imaju sjedište kancelarije u istom mjestu i istom radnom prostoru.

(2) Zajednička kancelarija mora raspolagati kancelarijom pogodnom za advokaturu u takvom obliku rada.

(3) Zajednička kancelarija mora imati istaknutu tablu na kojoj je ispisan tekst sadržaja: "ZAJEDNIČKA ADVOKATSKA KANCELARIJA", njen poseban naziv, ukoliko ga ima i imena članova zajedničke kancelarije, u skladu s ugovorom o osnivanju i Statutom.

(4) Zajednička kancelarija ima pečat u čijem je središtu ispisan tekst sadržaja: "ZAJEDNIČKA ADVOKATSKA KANCELARIJA", njen poseban naziv, ukoliko ga ima, imena članova zajedničke kancelarije i naziv mjesta u kojem je sjedište zajedničke kancelarije, u skladu s ugovorom o osnivanju i Statutom.

(5) Zajednička kancelarija nema svojstvo pravne osobe, a ima svojstvo jedinstvenog poreznog obaveznika.

(6) Zajednička kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan advokat.

Član 54.

(Pravila zastupanja i obaveze zajedničke kancelarije)

(1) Stranka može opunomoćiti za zastupanje samo jednog advokata, neke od advokata ili sve advokate u zajedničkoj kancelariji.

(2) Ukoliko punomoć za zastupanje nije data svim advokatima zajedničke kancelarije, za obaveze prema stranci koja je izdala punomoć odgovaraju samo oni advokati zajedničke kancelarije na čije ime je data punomoć.

(3) Advokati u zajedničkoj kancelariji solidarno odgovaraju za obaveze nastale u obavljanju poslova zajedničke kancelarije.

Član 55.

(Zaključivanje ugovora o radu)

(1) Advokati iz zajedničke kancelarije, mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove za navedene subjekte.

(2) U odnosu na prava i obaveze zaposlenih u zajedničkoj kancelariji, koja nisu regulirana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Član 56.

(Advokatsko društvo)

(1) Advokatsko društvo, kao pravna osoba, osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i ovim zakonom, kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Advokatsko društvo može imati i podružnice, s tim što u svakoj podružnici mora biti najmanje jedan zaposleni advokat s punim radnim vremenom. Postupak osnivanja podružnice vrši se pod istim uvjetima kao i postupak registracije advokatskog društva.

(3) Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu s odredbama ovog zakona.

(4) Članovi advokatskog društva, mogu biti samo advokati, članovi Advokatske komore koji obavljaju advokatsku djelatnost u tome advokatskom društvu.

(5) Obavljanje advokatske djelatnosti, u okviru advokatskog društva, može se povjeriti advokatima, advokatskim stručnim saradnicima i advokatskim pripravnicima zaposlenim u advokatskom društvu.

(6) Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom propisane za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su zaposleni u advokatskom društvu.

(7) Advokatsko društvo ne može osnovati drugo privredno društvo.

Član 57.

(Osnivanje advokatskog društva)

(1) Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači dužni su pribaviti prethodnu saglasnost Advokatske komore, koja se daje ako se ocijeni da je sadržaj i forma odluke ili ugovora o osnivanju u skladu s ovim zakonom, Statutom i Kodeksom. Saglasnost Advokatske komore je potrebna i za izmjene i dopune osnivačkog akta i statuta advokatskog društva.

(2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana predstavlja uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata nadležnog suda i u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

(3) Advokatsko društvo je dužno obavijestiti regionalnu komoru o izvršenom upisu u odgovarajući registar poslovnih subjekata nadležnog suda u roku od osam dana po prijemu obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.

(4) Regionalna komora je dužna izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava, u roku od osam dana od dana prijema obavijesti iz stava (3) ovog člana.

(5) Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

Član 58.

(Rad advokatskog društva)

(1) Advokatsko društvo može imati samo jednu advokatsku kancelariju u sjedištu društva.

(2) Advokatsko društvo mora imati istaknutu tablu sa ispisanim tekstom sadržaja: "ADVOKATSKO DRUŠTVO" i imenom društva, u skladu s ugovorom o osnivanju i Statutom.

(3) Advokatsko društvo ima pečat sa ispisanim tekstom sadržaja: "Advokatsko društvo", ime društva i naziv mjesta u kojem je sjedište društva.

(4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovog člana shodno se primjenjuju i na podružnice advokatskog društva.

Član 59.

(Brisanje advokatskog društva)

(1) Regionalna će komora donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokatskih društava i izvršiti brisanje iz Imenika advokatskih društava nastupanjem sljedećih razloga:

a) ako sud svojom odlukom zabrani rad advokatskom društvu;

b) ako advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu duže od šest mjeseci;

c) ako dođe do brisanja svih članova društva iz Imenika advokata.

(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana dopuštena je žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana.

(3) Rješenje Advokatske komore po žalbi o brisanju advokatskog društva je konačno, protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i Statuta.

(5) O donošenju rješenja iz stava (1) ovog člana, Advokatska komora dužna je bez odlaganja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz Registra poslovnih subjekata.

(6) Advokatsko društvo prestaje s obavljanjem advokatske djelatnosti s danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

(7) Advokatska komora preduzet će sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranaka koje je zastupalo advokatsko društvo koje je brisano iz Imenika advokatskih društava.

Član 60.

(Odgovornost advokatskog društva)

Za obavljanje advokatske djelatnosti advokatsko društvo odgovora po općim pravilima o odgovornosti.

Član 61.

(Promjena sjedišta advokatskog društva)

Advokatsko društvo dužno je regionalnu komoru obavijestiti o promjeni sjedišta društva na teritoriju Federacije, najkasnije 15 dana od dana promjene sjedišta.

Član 62.

(Saradnja)

(1) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva mogu ostvariti ugovornu saradnju s drugim domaćim advokatima, advokatskim kancelarijama i advokatskim društvima ili stranim advokatima radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa i pružanja međusobne pomoći.

(2) Ugovori o saradnji moraju se temeljiti na načelima ravnopravnosti i međusobnog povjerenja i njima se pojedini advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva ne smiju dovoditi u podređeni položaj. Bliži uvjeti i način ugovorne saradnje iz stava (1) ovog člana uredit će se Statutom Advokatske komore.

(3) Nije dopušten bilo kakav vid saradnje s bosanskohercegovačkim privrednim društvima koja nisu registrirana za obavljanje advokatske djelatnosti koja se neovlašteno bave nuđenjem, ugovaranjem ili naplaćivanjem advokatskih usluga.

(4) Nije dopušten bilo kakav vid saradnje sa stranim advokatima, ukoliko oni koriste takvu saradnju da bi lažno prikazali advokata člana Advokatske komore kao advokata svoga društva, kao partnera, kao njegovu podružnicu ili kao postojanje bilo kojeg oblika institucionalne povezanosti s njima.

(5) Advokatima, zajedničkim advokatskim kancelarijama i advokatskim društvima je zabranjeno na web stranicama, istaknutoj tabli, memorandumu i sl. navoditi činjenicu postojanja sporazuma i saradnje iz odredbe stava (1) ovog člana.

(6) Povreda odredaba st. (3), (4) i (5) ovog člana smatra se težom povredom advokatske dužnosti.

Član 63.

(Prijenos udjela)

(1) Prijenos udjela u advokatskom društvu može se izvršiti samo na advokata upisanog u Imenik advokata Advokatske komore.

(2) U slučaju prijenosa udjela osim nasljeđivanjem ili darivanjem, članovi advokatskog društva imaju pravo preče kupnje tog udjela.

(3) Prenosilac koji prenosi pravo vlasništva u advokatskom društvu dužan je putem uprave advokatskog društva obavijestiti sve njegove članove o namjeri prodaje.

Član 64.

(Postupak likvidacije)

(1) Postupak likvidacije provodi se nad advokatskim društvom u slučaju donošenja konačnog rješenja Advokatske komore o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava.

(2) Advokatsko društvo je dužno pokrenuti postupak likvidacije u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava (1) ovog člana.

(3) U slučaju da u roku iz stava (2) ovog člana advokatsko društvo ne pokrene postupak likvidacije, regionalna komora je dužna ga pokrenuti u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava (2) ovog člana.

Član 65.

(Likvidator advokatskog društva)

(1) Za likvidatora se određuje advokat član advokatskog društva čiji udio prelazi 50% ili koji ima saglasnost članova društva koji imaju više od 50% udjela.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana za likvidatora će biti određen advokat koga predloži Advokatska komora u sljedećim slučajevima:

a) ukoliko advokat iz stava (1) ovog člana ne prihvati da bude određen za likvidatora;

b) ukoliko takav advokat ne postoji (u slučaju smrti jedinog osnivača);

c) ukoliko članovi društva ne postignu saglasnost iz stava (1) ovog člana,

d) ukoliko Advokatska komora smatra da, obzirom na razloge zbog kojeg je ona donijela rješenje o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava, advokat iz stava (1) ovog člana ne bi mogao obavljati dužnost likvidatora.

Član 66.

(Predaja spisa)

(1) Likvidator je dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja likvidatora, osim u slučaju iz člana 22. stav (2) ovog zakona, obavijestiti stranke o prestanku obavljanja advokatske djelatnosti i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da njihovo zastupanje može biti povjereno nekom od advokata iz društva koji će nastaviti da individualno obavlja advokatsku djelatnost ili se mogu obratiti za pomoć drugom advokatu.

(2) Prilikom predaje spisa likvidator je dužan utvrditi stanje potraživanja prema stranci, priopćiti mu ga, te da ga po mogućnosti zapisnički utvrditi.

Član 67.

(Imovina advokatskog društva nakon likvidacije)

Imovina advokatskog društva preostala nakon likvidacije advokatskog društva pripada članovima advokatskog društva srazmjerno njihovim udjelima u osnovnom kapitalu osim ako su članovi advokatskog društva ovo pitanje drugačije regulirali osnivačkim aktom ili statutom advokatskog društva.

GLAVA VI. - ADVOKATSKI STRUČNI SARADNIK

Član 68.

(Advokatski stručni saradnik)

(1) Svojstvo advokatskog stručnog saradnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane članom 6. ovog zakona, izuzev uvjeta iz člana 6. stav (1) tač.

e) i l) ovog zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima advokatski stručni saradnik s advokatom, advokatom iz zajedničke kancelarije ili advokatskim društvom.

(2) Status advokatskog stručnog saradnika stiče se upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika Advokatske komore.

Član 69.

(Legitimacija advokatskog stručnog saradnika)

(1) Advokatskom stručnom saradniku izdaje se legitimacija advokatskog stručnog saradnika na osnovu podataka sadržanih u Imeniku stručnih saradnika.

(2) Legitimaciju iz stava (1) ovog člana izdaje Advokatska komora.

Član 70.

(Prava i obaveze advokatskog stručnog saradnika)

Advokatski stručni saradnik, po nalogu, nadzoru i uputama advokata, može vršiti sve poslove koji su povjereni advokatu, osim poslova koje po zakonu može vršiti samo advokat.

Član 71.

(Ograničenja u postupanju advokatskog stručnog saradnika)

Advokatski stručni saradnik ne može samostalno, bez prethodnog odobrenja advokata, odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, zastupati ili pregovarati sa strankama o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.

Član 72.

(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju advokatski stručni saradnik učini stranci u obavljanju njegovih poslova odgovara advokat.

(2) Advokat koji je nadoknadio štetu iz stava (1) ovog člana ima pravo da zahtijeva regres od stručnog saradnika za pravne poslove ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.

(3) Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu advokatu, zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu dužan je štetu nadoknaditi.

Član 73.

(Brisanje iz Imenika stručnih saradnika)

(1) Advokatski stručni saradnici brišu se iz Imenika advokatskih stručnih saradnika:

a) prestankom ugovora o radu;

b) upisom u Imenik advokata;

c) u slučaju prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti advokata s kojim je zaključio ugovor o radu;

d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine;

e) na osobni zahtjev;

f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;

g) u slučaju potpunog ili djelimičnog lišenja poslovne sposobnosti;

h) izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom saradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;

i) u slučaju nastupanja razloga iz člana 25. ovog zakona;

j) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja advokature;

k) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

l) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog stručnog saradnika neprekidno duže od 60 dana.

(2) Rješenje o brisanju iz stava (1) ovog člana donosi nadležni organ Advokatske komore.

Član 74.

(Organiziranje advokatskih stručnih saradnika)

(1) Advokatski stručni saradnici udružuju se u Organizaciju advokatskih stručnih saradnika, u okviru Advokatske komore.

(2) Organizacija advokatskih stručnih saradnika sudjeluje u radu organa Advokatske komore i regionalnih komora, pravima i obavezama određenim Statutom Advokatske komore.

Član 75.

(Shodna primjena odredaba)

Odredbe ovog zakona o procedurama upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike.

GLAVA VII. - ADVOKATSKI PRIPRAVNIK

Član 76.

(Advokatski pripravnik)

(1) Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu.

(2) Svojstvo advokatskog pripravnika ne može steći osoba koja je već ispunila uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(3) Pripravnički staž traje do sticanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a najduže četiri godine, uključujući i prethodni pripravnički staž kod drugog poslodavca.

(4) Advokatskog pripravnika može primiti u radni odnos i obučavati samo advokat koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.

(5) Izuzetno, na zahtjev advokata i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti vrijeme trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

Član 77.

(Upis u Imenik advokatskih pripravnika)

(1) Svojstvo advokatskog pripravnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane članom 6. ovog zakona, izuzev uvjeta iz člana 6. stav (1) tač. c), d), e) i l) ovog zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima advokatski pripravnik s advokatom, advokatom iz zajedničke kancelarije ili advokatskim društvom.

(2) Status advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika.

Član 78.

(Shodna primjena odredaba)

Odredbe ovog zakona o procedurama upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Član 79.

(Brisanje iz Imenika advokatskih pripravnika)

Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:

a) prestankom ugovora o radu;

b) upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika ili u Imenik advokata;

c) u slučaju prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti advokata s kojim je zaključio ugovor o radu;

d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine;

e) na osobni zahtjev;

f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;

g) u slučaju potpunog ili djelimičnog lišenja poslovne sposobnosti;

h) izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;

i) u slučaju nastupanja razloga iz člana 25. ovog zakona;

j) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

k) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana;

l) polaganjem pravosudnog ispita ili protekom vremena pripravničkog staža u skladu sa članom 76. st.

(3) i (5) ovog zakona.

Član 80.

(Organiziranje advokatskih pripravnika)

(1) Advokatski pripravnici udružuju se u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Advokatske komore.

(2) Organizacija advokatskih pripravnika sudjeluje u radu organa Advokatske komore i regionalnih komora s pravima i obavezama određenim Statutom Advokatske komore i drugim općim propisima Advokatske komore, odnosno regionalnih komora.

Član 81.

(Legitimacija advokatskog pripravnika)

Na osnovu podataka sadržanih u Imeniku advokatskih pripravnika, Advokatska komora izdaje advokatskom pripravniku legitimaciju.

Član 82.

(Poništenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika)

(1) Ako se poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika utvrdi da nisu postojali uvjeti za upis, postupit će se u skladu sa članom 10. ovog zakona.

(2) U slučaju poništenja upisa u Imenik advokatskih pripravnika, vrijeme koje je upisani advokatski pripravnik proveo na radu ne priznaje se u staž za polaganje pravosudnog ispita.

Član 83.

(Prava advokatskih pripravnika)

(1) Advokatski pripravnik ima pravo na odgovarajuće uvjete rada i na obuku u skladu sa svrhom pripravničkog staža i planom i programom pripravničke obuke, koji donosi Advokatska komora.

(2) Za vrijeme pripravničkog staža, advokatski pripravnik ima pravo na plaću i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i ugovorom o radu.

Član 84.

(Postupanje advokatskog pripravnika)

(1) Advokatski pripravnik je dužan raditi po uputama i u okviru ovlaštenja dobivenih od advokata kod kojeg obavlja pripravnički staž.

(2) Advokatski pripravnik ne može se baviti pružanjem pravne pomoći iz člana 4. ovog zakona.

Član 85.

(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju advokatski pripravnik prouzrokuje stranci za vrijeme obavljanja pripravničkog staža odgovara advokat.

(2) Advokat koji je nadoknadio štetu iz stava (1) ovog člana ima pravo zahtijevati regres od advokatskog pripravnika ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.

Član 86.

(Prestanak statusa advokatskog pripravnika)

(1) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika kada položi pravosudni ispit.

(2) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika ako ne položi pravosudni ispit ni poslije dvije godine od sticanja prava na polaganje ili iz člana 76. stav (5).

(3) Poslije sticanja uvjeta iz stava (1) ovog člana ili isteka roka iz stava (2) ovog člana Advokatska komora donosi rješenje o brisanju advokatskog pripravnika iz Imenika advokatskih pripravnika.

GLAVA VIII. - ADVOKATSKI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Član 87.

(Advokatski ispit)

(1) Advokatski ispit sastoji se od provjere znanja u skladu sa Programom advokatskog ispita.

(2) Pravo na polaganje advokatskog ispita ima osoba s položenim pravosudnim ispitom.

(3) Advokatski ispit polaže se pred Komisijom za polaganje advokatskog ispita.

(4) Program advokatskog ispita, način obrazovanja i sastav Komisije za polaganje advokatskog ispita, izbor članova, način rada i odlučivanja Komisije i izdavanje uvjerenja o položenom ispitu, propisuju se Statutom i drugim propisima Advokatske komore.

Član 88.

(Advokatska akademija)

(1) Advokatska komora osniva Advokatsku akademiju, kao poseban organ zadužen za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, radi usavršavanja teorijskih i praktičnih znanja i vještina advokata, potrebnih za stručnu, nezavisnu, samostalnu, djelotvornu i etičnu advokaturu, specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i advokature.

(2) Osnivanje, organizacija i rad Advokatske akademije i donošenje programa opće i specijalizirane obuke uređuju se Statutom i drugim propisima Advokatske komore.

Član 89.

(Stručno usavršavanje advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika)

(1) Advokat je dužan da se stalno stručno usavršava i stiče nova znanja i vještine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, djelotvorno i etičko obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu s programom stručnog usavršavanja koji donosi Advokatska komora.

(2) Advokat koji ima advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika dužan je osigurati im odgovarajuće uvjete za rad i obuku u skladu sa svrhom osposobljavanja i stručnog usavršavanja, odnosno prakse i da u potpunosti provodi plan i program njihove obuke.

(3) Statutom Advokatske komore regulirat će se obaveze advokata za kontinuirano stručno usavršavanje.

GLAVA IX. - ORGANIZACIJA ADVOKATURE

Član 90.

(Advokatska komora)

(1) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva čija se sjedišta nalaze na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se organiziraju u Advokatsku komoru, kao nezavisnu i samostalnu profesionalnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.

(2) Sjedište Advokatske komore je u Sarajevu.

(3) Advokatska komora ima svojstvo pravne osobe.

Član 91.

(Regionalne advokatske komore)

(1) Članovi Advokatske komore obavezno se organiziraju prema svom sjedištu u jednu od regionalnih komora.

(2) Advokatsku komoru čine:

a) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton);

b) Regionalna advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko -neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona 10);

c) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);

d) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);

e) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-sanskog kantona).

(3) Advokati iz Brčko distrikta Bosne i Hercegovine mogu biti članovi Regionalne komore iz stava (2) tačke c) ovog člana.

(4) Regionalne komore imaju svojstvo pravne osobe.

Član 92.

(Nadležnosti Advokatske komore)

(1) Advokatska komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja sljedeće zadatke:

a) razvija i unaprjeđuje advokatsku djelatnost;

b) osigurava samostalnost advokatske djelatnosti;

c) donosi Statut Advokatske komore;

d) donosi Kodeks;

e) donosi Tarifu uz saglasnost Federalnog ministarstva pravde;

f) zauzima stajališta o primjeni Tarife;

g) potvrđuje upis u imenike advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

h) postupa po žalbama na odluke regionalnih komora;

i) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;

j) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede utvrđene ovim zakonom, kao i Kodeksom;

k) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

l) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

m) osniva i nadzire rad Advokatske akademije;

n) sarađuje sa zakonodavnim, sudskim i izvršnim vlastima u Bosni i Hercegovini;

o) sarađuje s državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima;

p) sarađuje s advokatskom komorom u Republici Srpskoj, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim udruženjima advokata;

r) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom, a neophodne za obavljanje advokature,

s) odlučuje o dostojnosti,

t) tumači akte Advokatske komore.

(2) Advokatska komora je ovlaštena preuzeti donošenje odluka i drugih poslova iz nadležnosti regionalnih komora u slučaju da regionalna komora ne izvršava zadatke iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom.

Član 93.

(Organi Advokatske komore)

(1) Organi Advokatske komore su:

a) Skupština,

b) Upravni odbor,

c) Predsjednik,

d) Nadzorni odbor,

e) Disciplinski sud i disciplinski tužilac.

(2) Mandat osoba imenovanih u organima Advokatske komore traje četiri godine.

(3) Mandat predsjednika Advokatske komore ne može se povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu.

(4) Advokatska komora može osnovati i druge organe utvrđene Statutom Advokatske komore.

(5) Ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti organa Advokatske komore uređuju se ovim zakonom i Statutom.

Član 94.

(Nadležnost Skupštine Advokatske komore)

Skupština Advokatske komore obavlja sljedeće zadatke:

a) donosi Statut;

b) donosi Kodeks;

c) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;

d) donosi Tarifu;

e) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini;

f) sarađuje s državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima;

h) sarađuje s advokatskom komorom u Republici Srpskoj, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata;

i) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom, a neophodne za vršenje advokatske djelatnosti.

Član 95.

(Sastav i način rada Skupštine Advokatske komore)

(1) Skupštinu Advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i po jedan delegat organizacija advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika iz regionalnih komora.

(2) U Skupštinu Advokatske komore, skupštine regionalnih komora biraju po jednog delegata na svakih 20 članova regionalne komore, prema broju upisanih advokata na dan 31.12. kalendarske godine koja prethodi godini održavanja izborne Skupštine. Mandat izabranih članova u Skupštinu Advokatske komore traje četiri godine, s tim što ne može trajati duže od mandata Skupštine iz člana 93. stav (2) ovog zakona.

(3) Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.

(4) Redovna Skupština održava se jedanput godišnje.

(5) Izborna Skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik Advokatske komore, pet članova Upravnog odbora, članovi Disciplinskog suda, disciplinski tužilac i Nadzorni odbor.

(6) Vanredna Skupština održava se po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.

(7) Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Odluke Skupštine smatraju se usvojenima ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.

(8) Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.

(9) Ukoliko se zbog nepostojanja kvalificirane većine delegata u Skupštini, ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina svih članova Upravnog odbora. Upravni odbor je dužan, najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata, sazvati Skupštinu i predložiti Skupštini njihovo usvajanje.

(10) Privremena akta ostaju na snazi dok o njima Skupština ne donese odluku.

Član 96.

(Upravni odbor Advokatske komore)

(1) Upravni odbor Advokatske komore sastoji se od 11 članova.

(2) Predsjednik Advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora.

(3) Svaka regionalna komora bira po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova bira Izborna skupština Advokatske komore.

(4) Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora, Upravni odbor bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora.

Član 97.

(Nadležnosti Upravnog odbora Advokatske komore)

(1) Upravni odbor Advokatske komore obavlja sljedeće zadatke:

a) predlaže Statut i Kodeks;

b) predlaže Tarifu;

c) predlaže pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;

d) donosi odluke po žalbama na odluke regionalnih komora;

e) imenuje organe utvrđene Statutom;

f) donosi pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama Advokatske komore i regionalne komore;

g) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

h) osniva i nadzire rad Advokatske akademije;

i) predlaže Skupštini preduzimanje mjera i aktivnosti u cilju unaprjeđenja advokatske djelatnosti;

j) obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.

(2) Upravni odbor je nadležan i za donošenje svih odluka koje nisu u nadležnosti Skupštine Advokatske komore ili nekog drugog organa Advokatske komore.

Član 98.

(Predsjednik Advokatske komore)

(1) Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Advokatske komore.

(2) U slučaju njegove spriječenosti, Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, potpredsjednik Upravnog odbora.

(3) Predsjednik Advokatske komore obavlja sljedeće zadatke:

a) donosi pravilnik o izgledu, sadržaju, načinu izdavanja i nošenja legitimacije advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

b) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

c) obavlja i druge zadatke utvrđene Statutom i po nalogu Skupštine i Upravnog odbora Advokatske komore.

Član 99.

(Regionalne komore)

(1) Regionalna komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja sljedeće zadatke:

a) razvija i unaprjeđuje advokatsku djelatnost;

b) osigurava profesionalnu samostalnost advokata;

c) donosi statut;

d) donosi odluke o sticanju i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika;

e) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede ovog zakona, kao i Kodeksa;

f) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

g) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;

h) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću;

i) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih klijenata.

(2) Regionalne komore su nadležne i za druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom Komore.

Član 100.

(Organi regionalne komore)

Organi regionalne komore su: skupština, upravni odbor, predsjednik, disciplinski sud, disciplinski tužilac, nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni statutom regionalne komore.

Član 101.

(Skupština regionalne komore)

(1) Skupština regionalne komore donosi statut regionalne komore kojim se utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore.

(2) Statut iz stava (1) ovog člana mora biti u skladu s odredbama ovog zakona, Statuta i općih propisa Advokatske komore.

Član 102.

(Predsjednik regionalne komore)

(1) Regionalnu komoru zastupa i predstavlja predsjednik regionalne komore.

(2) Nadležnost predsjednika regionalne komore i drugih organa iz člana 100. ovog zakona utvrdit će se statutom regionalne komore.

Član 103.

(Upisnici i imenici)

(1) Advokatska komora i regionalna komora vode upisnike i imenike advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

(2) Advokatska komora i regionalne komore vode i druge evidencije u skladu sa Statutom Advokatske komore.

(3) Upisnici i imenici iz stava (1) ovog člana su javne knjige.

(4) Izvodi iz imenika, upisnika i drugih evidencija koje vode komore, kao i potvrde izdane na osnovu tih evidencija su javne isprave.

Član 104.

(Saradnja s drugim organima i komorama)

(1) Advokatska komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba, te za unaprjeđenje advokature.

(2) Advokatska komora obavještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo pravde o stanju i problemima advokature i o mjerama koje bi trebalo preduzeti za unaprjeđenje advokature, te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.

(3) Advokatska komora odlučuje o načinu saradnje s drugim advokatskim komorama, međunarodnim advokatskim udruženjima i organizacijama.

Član 105.

(Opći propisi Advokatske komore)

(1) Opći propisi Advokatske komore su:

a) Statut,

b) Kodeks,

c) Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata,

d) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i

e) drugi opći propisi utvrđeni Statutom Advokatske komore.

(2) Statut i drugi opći propisi Advokatske komore moraju biti u saglasnosti s ovim zakonom.

Član 106.

(Objavljivanje akata)

Statut, Kodeks i Tarifa o nagradama i naknadama za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 107.

(Nadzor nad radom komora)

(1) Federalno ministarstvo pravde nadzire i prati rad Advokatske komore i regionalnih komora, sa stanovišta provođenja ovog zakona, vodeći računa o nezavisnosti advokature.

(2) U ostvarivanju funkcije nadzora i praćenja rada iz stava (1) ovog člana, Federalno ministarstvo pravde može zahtijevati odgovarajuće izvještaje i podatke od Advokatske komore.

(3) Način i obim nadzora i praćenja rada iz stava (1) ovog člana pobliže će se urediti podzakonskim propisom koji donosi federalni ministar pravde.

GLAVA X. - FINANSIRANJE ADVOKATSKIH KOMORA

Član 108.

(Finansiranje advokatskih komora)

Advokatska komora i regionalne komore finansiraju se isključivo iz vlastitih sredstava i to:

a) članarine,

b) naknade za upis u imenike,

c) drugih izvora, kao što su novčane kazne, naknade, donacije i slično.

Član 109.

(Visina naknada)

(1) Upravni odbor Advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, visinu članarine za advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike, kao i sve ostale naknade u skladu s općim aktima Komore.

(2) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva dužni su plaćati članarine iz stava (1) ovog člana i za advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike s kojima imaju zaključene ugovore o radu.

Član 110.

(Uplata članarine)

(1) Naknada za upise uplaćuje se direktno na račun Advokatske komore.

(2) Upravni odbor Advokatske komore donosi odluku o dijelu iznosa naknade iz članarina i upisnina potrebne za finansiranje Advokatske komore.

(3) Regionalne komore dužne su organizirati urednu naplatu članarine i izvršiti uplate na račun Advokatske komore dijela članarine u skladu s odlukom Upravnog odbora Advokatske komore za sve advokate koji imaju sjedište kancelarije na njenom području.

(4) Ukoliko sredstva koja Advokatska komora primi na osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna višak sredstava vratiti toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna Advokatskoj komori doznačiti razliku iz sredstava prikupljenih na osnovu članarine.

GLAVA XI. - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 111.

(Disciplinska odgovornost)

(1) Advokati koji obavljaju advokatsku djelatnost, kao pojedinci, u zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu u smislu ovog člana individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

(2) Advokati odgovaraju za lakše i teže povrede dužnosti i ugled advokature.

(3) Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature, a posebno:

a) nesavjestan rad u advokaturi,

b) pružanje pravne pomoći u slučajevima u kojima je advokat dužan odbiti pružanje pravne pomoći,

c) bavljenje poslovima koji su nespojivi s ugledom i nezavisnošću advokature,

d) povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,

e) traženje naknade veće od naknade propisane Tarifom,

f) odbijanje izdavanja stranci računa za nagrade izvršenih radnji i naknade troškova nastalih u vezi sa izvršenom radnjom.

g) neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobivenih u ime i za račun stranke,

h) odbijanje predaje spisa i dokumenata stranci ili uvjetovanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje protivno odredbama člana 22. ovog zakona,

i) kršenje Kodeksa,

j) kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada.

(4) Lakše povrede dužnosti advokata i ugleda advokature propisat će se Statutom.

Član 112.

(Disciplinski organi)

(1) Disciplinski organi su:

a) Disciplinski tužilac regionalne komore,

b) Disciplinski sud regionalne komore,

c) Disciplinski tužilac Advokatske komore,

d) Disciplinski sud Advokatske komore.

(2) Disciplinske organe svake komore bira skupština komore.

(3) Član disciplinskog organa regionalne komore može biti advokat s najmanje tri godine radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije, odnosno sedam godina radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije za člana disciplinskog organa Advokatske komore.

Član 113.

(Disciplinski postupak)

(1) Disciplinski postupak pokreću i vode disciplinski organi.

(2) Disciplinski postupak može se pokrenuti na osnovu prijave koju podnosi zainteresirana osoba, organ uprave, druga institucija ili disciplinski tužilac regionalne komore po službenoj dužnosti.

(3) Disciplinska prijava podnosi se disciplinskom tužiocu regionalne komore.

(4) Organizacija, sastav, nadležnost, način odlučivanja disciplinskih organa i disciplinski postupak bliže se uređuju Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske komore.

Član 114.

(Disciplinske sankcije)

(1) Za povredu dužnosti advokata i narušavanje ugleda advokature, advokatu se mogu izreći sljedeće disciplinske sankcije:

a) opomena,

b) javna opomena,

c) novčana kazna i

d) zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata.

(2) Za lakše povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći disciplinska mjera opomena i javna opomena i novčana kazna.

(3) Za teže povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći disciplinska kazna - novčana kazna i zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata.

(4) Novčana kazna izriče se u određenom iznosu.

(5) Advokatu se za lakšu disciplinsku povredu može izreći novčana kazna od 100 KM do 2.000 KM, a za težu disciplinsku povredu novčana kazna od 500 KM do 10.000 KM.

(6) Disciplinska kazna, zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata može se izreći u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

(7) Na osnovu konačne odluke kojom je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata izvršit će se brisanje odgovornog iz odgovarajućeg imenika Advokatske komore i o tome obavijestiti organe pravosuđa i uprave u Bosni i Hercegovini, kao i advokatsku komoru u Republici Srpskoj.

(8) Advokat kome je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata na određeni period, može podnijeti zahtjev za ponovni upis u Imenik advokata po proteku vremena trajanja kazne.

(9) Konačno izrečene disciplinske sankcije unose se u evidenciju disciplinskih sankcija, a primjerak odluke odlaže u dosije onog advokata koji je proglašen odgovornim u disciplinskom postupku.

Član 115.

(Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka)

(1) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa po proteku dvije godine od izvršenja lakše povrede i po proteku četiri godine od izvršenja teže povrede.

(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

(3) Zastarjelost se prekida i kada advokat u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini novu povredu dužnosti i ugleda advokature.

(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje teći iznova.

(5) Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

(6) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za povredu koja ima obilježje krivičnog djela nastupa kada istekne vrijeme određeno za zastarjelost krivičnog gonjenja.

Član 116.

(Zastarjelost izvršenja disciplinske sankcije)

(1) Zastarjelost izvršenja disciplinske sankcije nastupa po proteku dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je sankcija izrečena.

(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi izvršenja disciplinske sankcije.

(3) Poslije svakog prekida zastarjelosti rok počinje ponovo teći, a zastarjelost u svakom slučaju nastupa kada proteknu četiri godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je sankcija izrečena.

Član 117.

(Brisanje iz evidencije)

(1) Izrečena disciplinska sankcija za lakše povrede briše se iz evidencije po proteku četiri godine.

(2) Izrečena novčana kazna za teže povrede briše se iz evidencije po proteku šest godina.

(3) Izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata briše se iz evidencije po proteku dvostrukog vremena izrečene kazne.

(4) Rokovi određeni za brisanje izrečenih sankcija počinju teći od dana izvršenja sankcije ili zastare.

(5) Rješenje o brisanju izrečene disciplinske sankcije iz evidencije Advokatske komore donosi, po službenoj dužnosti, Upravni odbor Advokatske komore.

Član 118.

(Odluka disciplinskog suda)

(1) Konačna odluka disciplinskog suda ima svojstvo izvršne isprave u izvršnom postupku u pogledu izrečene novčane kazne i troškova disciplinskog postupka.

(2) Sredstva ostvarena naplatom novčanih kazni prihod su Advokatske komore.

Član 119.

(Disciplinska odgovornost advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika)

(1) Odredbe o disciplinskoj odgovornosti advokata primjenjuju se i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike za povrede savjesnog i stručnog izvršavanja povjerenih zadataka i čuvanja ugleda advokature.

(2) Advokatskom stručnom saradniku i advokatskom pripravniku može se za lakšu disciplinsku povredu izreći novčana kazna od 50 KM do 1.000 KM i za težu disciplinsku povredu novčana kazna od 250 KM do 5.000 KM.

GLAVA XII. - ZAŠTITA PRAVA

Član 120.

(Zaštita prava)

(1) Advokatska komora i regionalne komore, kada odlučuju o pravima, obavezama ili pravnim interesima, primjenjuju odredbe zakona koji uređuje upravni postupak.

(2) Protiv svih prvostepenih rješenja organa regionalnih komora dozvoljena je žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana, računajući od dana dostavljanja takvog rješenja.

(3) Izjavljena žalba odgađa izvršenje prvostepenog rješenja, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(4) Podnosilac zahtjeva može podnijeti žalbu i u slučaju da o njegovom zahtjevu nije doneseno rješenje u roku koji je utvrđen zakonom.

Član 121.

(Sudska zaštita)

Protiv konačnog rješenja Advokatske komore može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

GLAVA XIII. - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 122.

(Nadzor nad provođenjem zakona)

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.

Član 123.

(Usaglašavanje statuta i drugih propisa)

(1) Advokatska komora i regionalne komore usaglasit će statut i druge propise u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do donošenja statuta i propisa iz stava (1) ovog člana primjenjivat će se važeći statuti i drugi propisi koji nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

Član 124.

(Kontinuitet u radu)

(1) Skupštine advokatskih komora i drugi organi nastavljaju raditi do isteka mandata.

(2) Izbor skupština advokatskih komora i drugih organa predviđenih ovim zakonom izvršit će se u skladu s odredbama ovog zakona i propisima advokatskih komora.

(3) Postupak izbora skupština i drugih organa predviđenih ovim zakonom, pokrenut će se najmanje tri mjeseca prije isteka mandata skupština i drugih organa.

Član 125.

(Podzakonski propis)

(1) Federalni ministar pravde donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Pravilnik o visini nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti iz člana 27. stav (2) ovog zakona i Pravilnik o nadzoru nad radom Advokatske komore iz člana 107. stav (3) ovog zakona.

(2) Skupština Advokatske komore donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Tarifu o nagradama i naknadama za rad advokata iz člana 27. stav (1) ovog zakona.

(3) Nadležni organi Advokatske komore donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona sljedeće propise: Pravilnik o advokatskoj legitimaciji iz člana 12. stav (4) ovog zakona, Pravilnik o advokatskoj tabli iz člana 32. ovog zakona, Pravilnik o pečatu advokata iz člana 33. stav (1) ovog zakona, Pravilnik o advokatskom ispitu iz člana 87. stav (4) ovog zakona, Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika iz člana 92. stav (1) tačka i) ovog zakona, Pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama iz člana 97. stav (1) tačka f) ovog zakona i Pravilnik o pružanju besplatne pravne pomoći iz člana 21. stav (2) ovog zakona.

Član 126.

(Postupanje po podnesenim zahtjevima za upis u Imenik advokata)

Postupci pokrenuti po zahtjevima za upis u Imenik advokata i druge imenike Advokatske komore koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 127.

(Postupanje u započetim disciplinskim postupcima)

Disciplinski postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a u kojima nije donesena konačna odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 128.

(Kontinuitet advokatske djelatnosti)

Advokati, advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici koji su upisani u odgovarajuće imenike Advokatske komore, na osnovu Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/02, 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11), i dalje nastavljaju s vršenjem advokatske djelatnosti u skladu s ovim zakonom.

Član 129.

(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 29/03,18/05, 68/05 i 42/11).

Član 130.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković, s. r.