Zakon o Krivicnom postupku

ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU

BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI – OPĆE ODREDBE

GLAVA I - OSNOVNA NAČELA

Član 1.

Predmet i primjena ovog zakona

Ovim zakonom utvr đuju se pravila krivi čnog postupka po kojima je dužan postupati Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud), Glavni tužitelj Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Tužitelj) i drugi u česnici u krivičnom postupku predviđeni ovim zakonom, kada postupaju u krivičnim stvarima.

Član 2.

Princip zakonitosti

(1) Pravila utvrđena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuđen, a da se učinitelju krivičnog djela izrekne krivičnopravna sankcija pod uvjetima propisanim u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZ BiH) i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivična djela i u zakonom propisanom postupku.

(2) Prije donošenja pravomoćne presude osumnjičeni, odnosno optuženi može biti ograničen u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon.

(3) Za krivična djela koja su u nadležnosti Suda samo taj sud može izreći krivičnopravnu sankciju u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu, ukoliko ovim zakonom nije druga čije propisano.

Član 3.

Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo

(1) Svako se smatra nevinim za krivi čno djelo dok se pravomoć nom presudom ne utvrdi njegova krivnja.

(2) Sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja krivi čnog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivi čnog zakonodavstva, Sud rješava presudom na na čin koji je povoljniji za optuženog.

Član 4.

Ne bis in idem

Niko ne m ože biti ponovno su đen za djelo za koje je ve ć bio suđen i za koje je donesena pravomo ćna sudska odluka.

Član 5.

Prava osobe lišene slobode

(1) Osoba lišena slobode mora se na maternjem je ziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno pouč iti da nije dužna dati iskaz, da ima pravo uzeti branitelja kojeg može sama izabrati, kao i o tome da ima pra vo da njena obitelj, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenju slobode.

(2) Osobi koja je lišena slobode postavit će se branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne može snositi troškove odbrane.

Član 6.

Prava osumnjičenog, odnosno optuženog

(1) Osumnjičeni već na prvom ispitivanju mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega.

(2) Osumnji čenom, odnosno optuženom se mora omogu ćiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

(3) Osumnji čeni, odnosno optuženi nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovara ti na postavljena pitanja.

Član 7.

Pravo na odbranu

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo braniti se sam ili uz stručnu pomoć branitelja koga sam izabere.

(2) Ako osumnji čeni, odnosno optuženi sam ne uzme branitelja, postavit ć e mu se branitelj kad je to određeno ovim zakonom.

(3) Osumnjičenom, odnosno optuženom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane.

Član 8.

Jezik i pismo

(1) U krivičnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi službeni jezici Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski jezik, kao i oba pisma - ćirilica i latinica.

(2) Stranke, svjedoci i ostali učesnici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine, osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.

(3) O pravima iz stava 2. ovog člana poučit će se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. ovog člana koje se tih prava mogu odre ći ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da je data pouka i izjava učesnika na datu pouku.

(4) Prevođenje obavlja sudski tumač.

Član 9.

Upućivanje i dostavljanje pismena

(1) Pozive, odluke i druga pismena upućuje Sud i drugi organi koji učestvuju u postupku na službenim jezicima iz člana 8. stava 1. ovog zakona.

(2) Tužbe, žalbe i drugi podnesci dostavljaju se Sudu i drugim organima koji učestvuju u postupku na službenim jezicima iz člana 8. stava 1. ovog zakona.

(3) Osobi koja je lišena slobode ili se nalazi u pr itvoru, na izdržavanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom liječenju, odnosno obaveznom lije čenju od ovisnosti, dostavit će se i prevod pismena iz stava 1. i 2. ovog člana, na jeziku kojim se ta osoba služi u postupku.

Član 10.

Zakonitost dokaza

(1) Zabranjeno je od osumnji čenog, optuženog ili bilo koje druge osobe koja u čestvuje u postupku iznuđivati priznanje ili kakvu drugu izjavu.

(2) Sud ne može zasnovati svoju odluku na doka zima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me đunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona.

(3) Sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na temelju dokaza iz stava 2. ovog člana.

Član 11.

Pravo na odštetu i rehabilitaciju

Osoba koja je neopravdano osu đena za krivi čno djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava utvrđena zakonom.

Član 12.

Pouka o pravima

Osumnjičenog, odnosno optuženog ili drugu osobu koja u čestvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, Sud, Tužitelj i drugi organi koji u čestvuju u postupku će poučiti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propuštanja radnje.

Član 13.

Pravo na suđenje bez odlaganja

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u najkra ćem razumnom roku bude izveden pred Sud i da mu bude suđeno bez odlaganja.

(2) Sud je dužan da postupak provede bez odugovla čenja i onemoguć i svaku zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje učestvuju u postupku.

(3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.

Član 14.

Jednakost u postupanju

Sud, Tužitelj i drugi organi koji u čestvuju u postupku dužni su s jednakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnjičenog, odnosno optuženog, tako i one koje im idu u korist.

Član 15.

Slobodna ocjena dokaza

Pravo Suda, Tužitelja i drugih organa koji u čestvuju u krivi čnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

Član 16.

Princip akuzatornosti

Krivični postupak se može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tužitelja.

Član 17.

Princip legaliteta krivičnog gonjenja

Tužitelj je dužan poduzeti krivi čno gonjenje ako postoje dokazi da je u činjeno krivi čno djelo, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 18.

Posljedice pokretanja postupka

Kad je propisano da pokretanje krivi čnog postupka ima za posljedicu ograni čenje odre đenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije druga čije određeno, nastupaju potvr đivanjem optužnice. Ako se radi o krivi čnim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili nov čanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nast upaju od dana kad je donesena osuđ ujuća presuda, bez obzira je li postala pravomoćna.

Član 19.

Prethodna pitanja

(1) Ako primjena krivi čnog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za čije je odlučivanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, Sud kad sudi u krivi čnom predmetu može sam odlu čiti i o tom pitanju po odredbama koje važe za dokazivanje u krivi čnom postupku. Odluka Suda o ovom pravnom pitanju ima učinak samo u krivičnom predmetu koji ovaj Sud raspravlja.

(2) Ako je o takvom prethodnom pitanju ve ć donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne veže Sud u pogledu ocjene je li učinjeno određeno krivično djelo.

GLAVA II - ZNAČENJE IZRAZA

Član 20.

Osnovni pojmovi

Osim ako ovim zakonom nije druga čije određeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

a) “Osumnjičeni” je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo,

b) “Optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena,

c) “Osu đeni” je osoba za koju je pravomo ćnom odlukom utvr đeno da je krivi čno odgovorna za određeno krivično djelo.

d) “Sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slu čajevima kada je to propisano ovim zakonom,

e) “Sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optužnice postupa u slu čajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak,

f) “Stranke” su Tužitelj i osumnjičeni, odnosno optuženi,

g) “Ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja un utar državne granične službe, policijskih organa Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, sudske policije, kao i carinskih organa, orga na finansijske policije , poreskih organa i organa vojne policije,

h) “Oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo,

i) Pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZ BiH, uključujući: korporacije, preduzeća, udruženja, firme i partnerstva i druga privredna društva,

j) “Istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od strane Tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza,

k) “Unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke, odnosno branitelja, koja nije pozvala svjedoka, odnosno vještaka,

l) “Direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala svjedoka, odnosno vještaka,

m) “Osnovana sumnja” je viši stepen sumn je zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuć uju na zaključak da je izvršeno krivično djelo,

n) “Zabilješke” i “spisi” su slova, rije či ili brojke ili njihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane pisaćom mašinom, odštampane, fotokopirane, fotografirane, zabilježene magnetskim impulsima, mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,

o) “Fotografije” su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi,

p) “Original” je sam spis ili snimak ili sličan ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane osobe koja ga piše, snima ili izdaje. “Original” fotografija uklju čuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u kompjuteru ili sli čnom ure đaju za automatsku obradu podataka, original je i svaki odštampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak,

r) “Kopija” je preslikavanje originala ili matrice, uklju čujući uve ćanja i umanjenja, mehani čkim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom repr odukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original,

s) “Telekomunikacijska adresa” je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju posjeduje ili koristi određena osoba.

GLAVA III - PRAVNA POMOĆ I SLUŽBENA SARADNJA

Član 21.

Obaveza pružanja pravne pomoći i službena saradnja

(1) Svi sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br čko Distriktu Bosne i Hercegovine dužni su da pruže pravnu pomoć Sudu.

(2) Svi organi vlasti u Federaciji Bosn e i Hercegovine, u Republici Srpskoj i Br čko Distriktu Bosne i Hercegovine, dužni su službeno sara đivati sa Sudom, Tužiteljem i drugim organima koji uč estvuju u krivičnom postupku.

Član 22.

Pružanje pravne pomoći i službene saradnje

(1) Sud Bosne i Hercegovine ć e uputiti zahtjev za pružanje pravne pomo ći, odnosno za službenu saradnju nadležnom sudu, odnosno organu vlasti.

(2) Pružanje pravne pomoći i službena saradnja sprovode se bez naknade.

(3) Stav 1. i 2. ovog č lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je Tužitelj uputio prema tužilaštvu ili drugim organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Br čko Distriku Bosne i Hercegovine.

GLAVA IV - NADLEŽNOST SUDA

Odjeljak 1 - Stvarna nadležnost i sastav Suda

Član 23.

Stvarna nadležnost Suda

(1) Sud je nadležan:

a) da sudi u prvom stepenu u krivičnim stvarima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene zakonom,

b) da odlučuje o žalbama protiv odluka donesenih u prvom stepenu,

c) da odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka u slučajevima propisanim ovim zakonom,

d) da rješava sukob nadležnosti u krivičnim stvarima između sudova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine,

e) da odlu čuje o pitanjima koja se ti ču provođenja međunarodnih i me đuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom i drugim me đunarodnim policijskim organima, kao i o transferu osuđene osobe, izru čenju i predaji osobe po zahtjevu bilo ko jeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine, druge države, odnosno međunarodnog suda ili tribunala,

f) da obavlja i druge poslove propisane zakonom.

(2) Ako je ista osoba po činila više krivič nih djela, pa je za neka od tih djela nadležan Sud, a za neka drugi sudovi, prioritet ima suđenje pred Sudom.

Član 24.

Sastav Suda

(1) U prvom stepenu sudi vijeće krivičnog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.

(2) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom kao glavnom kaznom sudi sudija pojedinac.

(3) U drugom stepenu sudi vijeće apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.

(4) O zahtjevu za ponavljanje postupka odlu čuje vije će krivi čnog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija.

(5) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, predsjednik Suda i predsjednik vijeća odlučuju u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

(6) U vijeću sastavljenom od trojice sudija Sud odlu čuje o žalbama protiv rješenja kada je to odre đeno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.

Odjeljak 2 - Spajanje i razdvajanje postupka

Član 25.

Spajanje postupka

(1) Sud će, po pravilu, odluč iti da se provede jedinstveni postu pak i donese jedna presuda u slu čaju kada je ista osoba optužena za više krivi čnih djela ili kada je više osoba u čestvovalo u izvršenju istog krivičnog djela.

(2) Sud može odlu čiti provesti jedinstveni postupa k i donijeti jednu presudu i u slu čaju kad je više osoba optuženo za više krivi čnih djela, ali samo ako izme đu izvršenih krivič nih djela postoji međusobna veza.

(3) Sud može odlu čiti provesti jedinstveni postupak i donije ti jednu presudu ako se pred ovim sudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za više krivi čnih djela ili protiv više osoba za isto krivi čno djelo.

(4) O spajanju postupka odlučuje rješenjem sudija, odnosno vijeće. Protiv rješenja kojim je određeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje - nije dopuštena žalba.

Član 26.

Razdvajanje postupka

(1) Sud može iz važnih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odluč iti da se postupak za pojedina krivična djela ili protiv pojedinih optuženih razdvoji i posebno dovrši.

(2) Rješenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vijeće, po saslušanju stranaka i branitelja.

(3) Protiv rješenja kojim je određeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije dopuštena žalba.

Odjeljak 3 - Prenošenje vođenja postupka i posljedice nenadležnosti

Član 27.

Prenošenje vođenja postupka

(1) Ako postoje važni razlozi, Sud može vo đenje postupka za krivič no djelo iz svoje nadležnosti, prenijeti rješenjem sudu na čijem je podru čju krivično djelo izvršeno ili pokušano. Vo đenje postupka se može prenijeti najkasnije do zakazivanja glavnog pretresa.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana može se donijeti i na prijedlog stranaka ili branitelja za sva krivična djela iz nadležnosti Suda, izuzev za krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine.

Član 28.

Posljedice nenadležnosti

(1) Sud je dužan paziti na svoju nadležnost i čim primjeti da nije nadležan oglasiti se nenadležnim i po pravomoćnosti rješenja ustupiti predmet nadležnom sudu, ali je dužan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

(2) Sud kome je predmet ustupljen dužan je provesti postupak i donijeti odluku.

GLAVA V – IZUZEĆE

Član 29.

Razlozi za izuzeće

Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:

a) ako je oštećen krivičnim djelom,

b) ako mu je osumnji čeni odnosno optuženi, njegov branitelj, Tužitelj, ošte ćeni, njegov zakonski zastupnik ili punomo ćnik, bra čni odnosno vanbra čni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena,

c) ako je s osumnji čenim, odnosno optuženim, njegovim braniteljem, Tužiteljem ili ošte ćenim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika,

d) ako je u istom krivi čnom predmetu u čestvovao kao sudija za pret hodni postupak, sudija za prethodno saslušanje ili je postupao kao tu žitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili punomo ćnik oštećenog ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak,

e) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija pravnim lijekom,

f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

Član 30.

Izuzeće po zahtjevu stranke

(1) Izuzeće predsjednika Suda i sudije može tražiti stranka ili branitelj.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana može se podnijeti do po četka glavnog pretresa, a ako se za razlog izuzeća iz člana 29. tačke a. do f. ovog zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju.

(3) Zahtjev za izuze će sudije vije ća apelacionog odjeljenja stranka ili branitelj mogu podnijeti u žalbi ili u odgovoru na žalbu.

(4) Stranke ili branitelj mogu tražiti izuze će samo poimenič no odre đenog sudije koji postupa u predmetu.

(5) Stranka ili branitelj dužni su u zahtjevu navesti o kolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuze će. U zahtjevu se ne mogu ponovo na voditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzeće koji je ranije odbijen.

Član 31.

Postupak za izuzeće

(1) Čim sazna za postojanje kojeg od razloga za izuze će iz člana 29. tačke a. do e. ovog zakona, sudija je dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsje dnika Suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz člana 29. tačke f. ovog zakona, izvjestit će o tome predsjednika Suda.

(2) U slu čaju iz stava 1. ovog člana, kao i u slu čaju kada se radi o izuze ću predsjednika Suda - o njihovom izuzeću i zamjeni odlučuje opća sjednica Suda.

Član 32.

Odlučivanje po zahtjevu za izuzeće

(1) O zahtjevu za izuzeće iz člana 30. ovog zakona odlučuje opća sjednica Suda.

(2) Prije donošenja rješenja o izuze ću p ribavit će se izjava sudije, odnosno predsjednika Suda, a po potrebi provest će se i drugi izviđaji.

(3) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće žalba nije dopuštena.

(4) Ako je zahtjev za izuze će iz člana 29. ta čka f. ovog zakona podnesen poslije po četka glavnog pretresa ili ako je postupljeno protivno odredbama člana 30. stava 4. i 5. ovog zakona, zahtjev će se odbaciti u cjelini, odnosno djelimi čno. Rješenje kojim se zahtjev odbacuje donosi vije će. U donošenju tog rješenja ne može u čestvovati sudija čije se izuzeće traži. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje nije dopuštena žalba.

Član 33.

Valjanost radnji poduzetih nakon podnošenja zahtjeva za izuzeće

Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuze će, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuze ću iz č lana 29. ta čka f. ovog zakona, može do donošenja rješenja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

Član 34.

Izuzeće Tužitelja i drugih učesnika u postupku

(1) Odredbe o izuze ću sudije shodno se primjenjuju i na Tu žitelja i osobe koje su na osnovu zakona ovlaštene da ga zastupaju u postupku, zapisni čare, sudske tuma če, stru čne osobe, kao i na vještake, ako za njih nije što drugo određeno.

(2) Tužitelj odlučuje o izuzeću osoba koje su na osnovu zakona ov laštene da ga zastupaju u krivi čnom postupku. O izuzeću Tužitelja odlučuje kolegij Tužilaštva.

(3) O izuze ću zapisni čara, sudskog tuma ča, stru čne osobe i vještaka odlu čuje vije će, predsjednik vijeća ili sudija.

(4) Kada ovlaštene službene osobe preduzimaju istražne radnje na osnovu ovog zakona, o njihovom izuzeću odluč uje Tužitelj. Ako prilikom preduzimanja radnje u čestvuje zapisni čar, o njegovom izuzeću odlučuje službena osoba koja preduzima radnju.

GLAVA VI – TUŽITELJ

Član 35.

Prava i dužnosti

(1) Osnovno pravo i osnovna dužnost Tužitelja je otkrivanje i gonjenje u činitelja krivičnih djela koja su u nadležnosti Suda.

(2) Tužitelj ima pravo i dužan je da:

a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je po činjeno krivi čno djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovo đenja istrage, pronalaženja osumnji čenog, rukovo đenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja ak tivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanim za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,

b) sprovede istragu u skladu s ovim zakonom,

c) daje imunitet u skladu s zakonom,

d) zahtijeva dostavljanje informacija od strane državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini,

e) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom,

f) naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdatu od strane Suda u skladu s ovim zakonom,

g) predlaže izdavanje kaznenog naloga u skladu s članom 334. ovog zakona,

h) podiže i zastupa optužnicu pred Sudom,

i) podnosi pravne lijekove,

j) obavlja i druge poslove određene zakonom.

(3) U skladu sa stavom 1. i 2. ovog člana, svi organi koji uč estvuju u istrazi dužni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste Tužitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.

Član 36.

Preduzimanje radnji

Tužitelj preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlašten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivičnom postupku.

Član 37.

Davanje uputstava

Za ostvarivanje svojih prava i dužnosti, Tužitelj može u konkretnim predmetima koja su u nadležnosti Suda davati potrebna uputstva tužilaštvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 38.

Princip mutabiliteta

Tužitelj može odustati od gonjenja do završet ka glavnog pretresa, a u postupku pred vije ćem apelacionog odjeljenja - kada je to predviđeno ovim zakonom.

GLAVA VII – BRANITELJ

Član 39.

Pravo na branitelja

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branitelja u toku cijelog postupka.

(2) Za branitelja se može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine.

(3) Ukoliko osumnjič eni, odnosno optuženi sam ne uzme branitelja, osumnji čenom, odnosno optuženom, osim ako se on tome izri čito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj.

(4) Branitelj mora predati punomoć za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.

Član 40.

Broj branitelja

(1) Više osumnjič enih, odnosno optuženih mogu imati zajedni čkog branitelja, osim ako branitelja postavlja Sud u skladu s čl. 45. i 46. ovog zakona.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati više branitelja, ali samo jedan od njih će imati status glavnog branitelja, o č emu će se osumnjič eni, odnosno optuženi izjasniti. Smatra se da je odbrana obezbijeđena kada u postupku učestvuje jedan od branitelja.

Član 41.

Ko ne može biti branitelj

(1) Branitelj ne može biti ošte ćeni, bračni odnosno vanbra čni drug ošte ćenog ili Tužitelja, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobo čnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.

(2) Branitelj koji je pozvan kao svjedok, ne može biti branitelj u tom predmetu.

(3) Branitelj ne može biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili Tužitelj.

Član 42.

Isključenje branitelja iz postupka

(1) Razlog za isključ enje branitelja postoji i u pogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt s osumnjičenim, odnosno optuženim koji je u pritvoru kako bi osumnji čeni, odnosno optuženi po činio krivično djelo ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor izvršava.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana osumnjičeni, odn osno optuženi će se pozvati da u određenom roku uzme drugog branitelja.

(3) Ako osumnji čeni, odnosno optuženi u slu čajevima obavezne odbrane sam ne uzme branitelja ili branitelja ne angažuju osobe iz člana 39. stava 3. ovog zakona, postupit će se na na čin predvi đen u članu 45. stavu 4. ovog zakona.

(4) U slučaju iz stava 2. i 3. ovog člana, novom branitelju će se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane osumnjičenog, odnosno optuženog.

(5) Za vrijeme trajanja isklju čenja, branitelj ne može braniti osumnji čenog, odnosno optuženog u drugom postupku. Branitelj ne može braniti druge osumnji čene, odnosno optužene u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku.

Član 43.

Postupak isključenja branitelja

(1) Odluka o isklju čenju branitelja donosi se na posebnom sa slušanju kome prisustvuju Tužitelj, osumnjičeni, odnosno optuženi, branitelj i predstavnik advokatske komore čiji je branitelj član.

(2) Postupak isključ enja se može provesti i bez branitelja ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za saslušanje bio upozoren da će se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O saslušanju se sastavlja zapisnik.

Član 44.

Rješenje o isključenju

(1) Rješenje o isklju čenju iz člana 43. ovog zakona prije po četka glavnog pretresa donosi vije će (član

24. stav 6.), a na glavnom pretresu sudija, odnosno vije će. U postupku pred vije ćem apelacionog odijeljenja rješenje o isklju čenju branitelja donosi vije će nadležno za odlu čivanje u apelacionom postupku.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana žalba nije dopuštena.

(3) Ako je branitelj isklju čen iz postupka, može mu se narediti da snosi troškove nastale zbog prekida ili odlaganja postupka.

Član 45.

Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja

(1) Osumnji čeni mora imati branitelja ve ć prilikom prvog ispitivanja a ko je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

(2) Osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati bran itelja odmah nakon što mu je odre đen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje.

(3) Nakon podizanja optužnice za krivi čno djelo za koje se može izre ći deset godina zatvora ili teža kazna, optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice.

(4) Ako osumnji čeni, odnosno optuženi u slu čajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angažuju osobe iz člana 39. stav 3. ovog zakona, branitelja će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu šanje, sudija, odnosno predsjednik vije ća. U ovom slučaju, osumnji čeni, odnosno optuženi ima pravo na branitelja do pravomo ćnosti presude, a ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora – i u postupku po pravnom lijeku.

(5) Branitelj će biti postavljen osumnji čenom, odnosno optuženom ako Sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog u interesu pravde.

(6) U slu čaju postavljanja branitelja, osumnji čeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa predo čene liste. Ukoliko osumnji čeni, odnosno optuženi sam ne izabere branitelja sa predočene liste, branitelja će postaviti Sud.

Član 46.

Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja

(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivi čno djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravi čnosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjičenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.

(2) Zahtjev za postavljanje branitelja iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u toku cijelog krivi čnog postupka. Branitelja postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vije ća nakon što je osumnji čenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branitelja.

Član 47.

Pravo branitelja da pregleda spise i dokumentaciju

(1) U toku istrage, branitelj ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist osumnjičenom. Ovo pravo se branitelju može uskratiti ako je rije č o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kada se osumnji čeni, odnosno optuženi nalazi u pritvoru, Tužitelj će dostaviti sudiji za prethodni postupak, odnos no sudiji za prethodno saslušanje, dokaze radi obavještavanja branitelja.

(3) Nakon podizanja optužnice, branitelj osumnji čenog, odnosno optuženog ima pravo uvida u sve spise i dokaze.

(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vije će kao i Tužitelj dužni su, kada do đu u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili činjenice koja može poslužiti kao dokaz na suđenju, staviti ih na uvid branitelju.

(5) U slučaju iz stava 3. i 4. ovog člana, branitelj može izvršiti forokopiranje svih spisa i dokumenata.

Član 48.

Komunikacija osumnjičenog, odnosno optuženog s braniteljem

(1) Ako se osumnjič eni, odnosno optuženi nalazi u pritvor u, ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pismeno.

(2) Tokom razgovora osumnji čeni, odnosno optuženi i branitelj mogu biti promatrani, ali se ne smije slušati njihov razgovor.

Član 49.

Razrješenje postavljenog branitelja

(1) Umjesto postavljenog branitelja, osumnji čeni, odnosno optuženi može sam uzeti drugog branitelja. Utom slučaju razriješit će se postavljeni branitelj.

(2) Branitelj može tražiti da bude razriješen samo na način predviđen zakonom.

(3) O razrješenju branitelja u slu čaju iz stava 1. i 2. ovog člana odlu čuje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optužnice - sudija za pret hodno saslušanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijeće. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba.

(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vije će može, na traženje osumnjičenog, odnosno optuženog ili uz njegovu saglas nost razriješiti postavljenog branitelja koji neodgovorno vrši svoju dužnost. Um jesto razriješenog branitelja postavit će se drugi branitelj. O razrješenju branitelja odmah će se obavijestiti advokatska komora čiji je član.

Član 50.

Preduzimanje radnji od strane branitelja

(1) Branitelj mora, zastupajuć i osumnjičenog, odnosno optuženog, pre duzimati sve neophodne radnje u cilju utvr đivanja činjenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnji čenog, odnosno optuženog, kao i zaštite njihovih prava.

(2) Prava i dužnosti branitelja ne prestaju u slu čaju opoziva punomoći, sve dok sudija, odnosno vije će ne razriješi branitelja njegovih prava i dužnosti.

GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA

Odjeljak 1 - Pretresanje stana, prostorija i osoba

Član 51.

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnji čenog, odnosno optuženog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana može se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze učinitelj, saučesnik, tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za postupak.

(2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1. ovog č lana, obuhvata i pretresanje kompjutera i sli čnih ure đaja za automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Na zahtjev Suda, osobe koje se koriste ovim ure đajima dužne su omogu ćiti pristup, predati diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su pohranjeni podaci, kao i pružiti potrebna obavještenja za upotrebu tih ure đaja. Osoba koja odbije njihovu predaju, iako za to ne postoje razlozi iz člana 84. ovog zakona, može se kazniti prema odredbi člana 65. stav 5. ovog zakona.

Član 52.

Pretresanje osobe

(1) Pretresanje osobe može se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba po činila krivično djelo ili da će se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.

(2) Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.

Član 53.

Naredba za pretresanje

(1) Sud može izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(2) Naredbu za pretresanje može izdati Sud na zah tjev Tužitelja ili na zahtjev ovlaštenih službenih osoba koje su dobile odobrenje od Tužitelja.

Član 54.

Forma zahtjeva za pretresanje

Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u pismenoj formi, mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren na način kako je to određeno u članu 55. stav 1. ovog zakona. Zahtjev za izda vanje naredbe za pretresanje može se podnijeti u skladu s članom 56. ovog zakona.

Član 55.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadržavati:

a) naziv Suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva,

b) činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u članu 51. stav 1. ovog zakona naći na označenom ili opisanom mjestu ili kod određene osobe,

c) zahtjev da Sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaženja osobe ili oduzimanja predmeta,

(2) U zahtjevu se može predložiti:

a) da se naredba za pretresanje izvrši u bilo koj e vrijeme zato što postoji osnovana sumnja da pretresanje ne će mo ći biti izvršeno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, da će se traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se na redba ne izvrši odmah, kao i da će osoba koja se traži pobje ći ili počiniti drugo krivično djelo ili da može ugroziti bezbjednost ovlaštene službene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvrši odmah ili u vremenskom periodu od 21 sata do 6 sati.

b) da ovlaštena službena osoba izvrši naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se traženi predmeti mogu lahko i brzo uniš titi ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe može ugroziti bezbjednost ovlaštene služ bene ili druge osobe kao i da će osoba koju se traži po činiti drugo krivično djelo ili ugroziti bezbjednost ovlaštene službene ili druge osobe.

Član 56.

Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe

(1) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pret resanje može se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju može se saop ćiti sudiji za prethodni postupak i telefonom, radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.

(2) Kad je podnešen usmeni zahtjev za izdavanje nare dbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak će dalji tok razgovora zabilježiti. U slu čaju kada se koristi zvuč ni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodni postupak je dužan dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik i prijepis Sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. U slu čaju doslovnog bilježenja razgovora, sudija za prethodni postupak će potpisati kopiju zapisnika i predati je Sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

Član 57.

Izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, odobrit će zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.

(2) Kad sudija za prethodni postupak odlu či da izda naredbu za pret resanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnositelj takvog zahtjeva sam će sastaviti naredbu u skladu s članom 58. ovog zakona i pročitat će je u cjelini sudiji za prethodni postupak.

Član 58.

Sadržaj naredbe za pretresanje

Naredba za pretresanje sadrži:

a) naziv Suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,

b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to će se navesti uz naznačenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja,

c) ime, odjel ili rang ovlaštene osobe na koju se naredba odnosi,

d) svrha pretresanja,

e) opis osobe koju treba pronaći ili opis stvari koje su predmet pretresanja,

f) određivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se traže, s navo đenjem adrese, vlasništva, imena ili sličnog za sigurno utvrđivanje identiteta,

g) uputstvo da se naredba ima izvršiti izme đu 6 sati i 21 sata ili ovlaštenje da se naredba može izvršiti u bilo koje vrijeme ako to Sud izričito odredi,

h) ovlaštenje izvršitelju naredbe da može bez prethodne najave u ći u prostorije koje se imaju pretresti ako to Sud izričito odredi,

i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u Sud bez odlaganja,

j) pouku da osumnji čeni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje može izvršiti i bez prisustva branitelja ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

Član 59.

Vrijeme izvršenja naredbe za pretresanje

(1) Naredba za pretresanje mora se izvršiti na jkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon čega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu.

(2) Naredba za pretresanje se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se može izvršiti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izri čito dato ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, u skladu s članom 55. stav 2. ovog zakona.

Član 60.

Postupak izvršenja naredbe za pretresanje

(1) Prije poč etka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje. Ako je nakon toga ovlašt enoj službenoj osobi pristup uskra ćen, može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.

(2) Prilikom izvršavanja naredbe za pretresanje kojom se određuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlaštena službena osoba nije dužna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, već može odmah u ći u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlaštena službena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlaštena službena osoba naredbom izrič ito ovlaštena da u đe bez prethodne najave.

(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozvat će se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat će se njegov zastupnik ili neko od odraslih članova domaćinstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvršiti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vrši pretresanje, a pretresanje se izvršava i bez njene prisutnosti.

(4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisutvuju dva punoljetna građanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju sv jedoci istog spola. Svjedoci će se prije po četka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vrši, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadržaj zapisnika nije tačan.

(5) Prilikom vršenja pretresanja službenih prostorija pozvat će se njihov starješina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju.

(6) Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu , pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje će odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.

Član 61.

Obaveze i ovlaštenja ovlaštene službene osobe

Prilikom izvršenja naredbe za pretresanje osoba, ov laštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj će se pretresanje izvršiti. Ovlaštena službena osoba može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.

Član 62.

Zapisnik o pretresanju

(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. Prilikom vršenja pretresanja oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik će se unijeti i ta čno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to će se naznač iti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

(2) Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nađ u predmeti koji nemaju veze s krivičnim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upu ćuju na drugo krivi čno djelo, oni će se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati potvrda. O tome će se obavijestiti Tužitelj. Ti će se predmeti odmah vratiti ako Tu žitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.

(3) Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i sli čnih ure đaja za automatsku obradu podataka vratit će se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje vođ enje krivičnog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivi čnog postupka i izbrisat će se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.

Član 63.

Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje

(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na os novu naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba će napisati i potpisati potvrdu u kojoj će navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu.

(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odre đene osobe, potvrda iz stava 1. ovog člana mora se uručiti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uručiti vlasniku, stanaru ili korisniku.

(3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba mora, bez odlaganja, vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.

(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud će zadržati predmete pod nadzorom Suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovlaštenog izvršitelja naredbe.

Član 64.

Pretresanje bez naredbe

(1) Ovlaštena službena osoba može u ći u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanje ako stanar tog stana to želi, ako neko zove u pomo ć, ako je potrebno uhvatiti učinitelja krivičnog djela koji je zate čen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi Suda ima pritvor iti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

(2) Ovlaštena službena osoba može pretresti osob u bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:

a) pri izvršenju naredbe o dovođenju,

b) prilikom lišenja slobode,

c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oružje,

d) ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.

(3) Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pr etresanje, ovlaštena službena osoba mora odmah podnijeti izvještaj Tužitelju, koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe.

Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

Član 65.

Naredba za oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odluke će se obezbijediti njihovo čuvanje.

(2) Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuž itelja ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od Tužitelja.

(3) Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadrži: naziv Suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta, naznaka predmeta koji pod lije žu oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto oduzimanja predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti, i pouka o pravnom lijeku.

(4) Oduzimanje predmeta vrši ovlaštena službena osoba na osnovu izdate naredbe.

(5) Ko drži takve predmete, dužan ih je predati po naredbi Suda. Osoba koja ih odbije predati, može se kazniti do 50.000 KM, a u slu čaju daljnjeg odbijanja - može se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivi čnog postupka, a najduže 90 dana. Na isti na čin postupit ć e se prema službenoj ili odgovornoj osobi u državnom organu ili pravnoj osobi.

(6) Odredbe stava 5. ovog člana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili sli čnim uređajima za automatsku obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno će se voditi ra čuna o propisima koji se odnose na čuvanje tajnosti određenih podataka.

(7) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili je naređen zatvor odlučuje vijeće. Žalba protiv rješenja o zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.

(8) Pri oduzimanju predmeta nazna čit će se gdje su pronađ eni i opisat će se, a, po potrebi, i na drugi način osigurati utvrđivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdat će se potvrda.

(9) Mjere iz stava 5. i 6. ovog č lana ne mogu se primijeniti prema osumnji čenom, odnosno optuženom niti osobama koje su oslobođene dužnosti svjedočenja.

Član 66.

Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe

(1) Predmeti iz člana 65. stav 1. ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izri čito usprotivi oduzimanju predmeta, Tužitelj će u roku od 72 sata od izvršenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.

(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tužitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivi čnom postupku. Privremeno oduzeti predmeti će se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.

Član 67.

Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih pošiljki

(1) Privremeno se mogu oduzeti pism a, telegrami i druge pošiljke upu ćene osumnjičenom, odnosnom optuženom ili one koje on odašilje , a koje se nalaze kod preduze ća i osoba koje vrše poslove pošte i telekomunikacija.

(2) Pošiljke iz stava 1. ovog člana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom može očekivati da će ove pošiljke poslužiti kao dokaz u postupku.

(3) Naredbu za privremeno oduzimanje pošiljki iz stava 1. ovog člana izdaje Sud, na prijedlog Tužitelja.

(4) Naredbu za privremeno oduzimanje pošiljki mo že izdati i Tužitelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da ova naredba mora biti potvr đena od strane sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja pošiljki.

(5) Ukoliko naredba ne bude potvr đena u smislu stava 4. ovog člana, te pošiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

(6) Mjere poduzete u skladu s ovim članom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge pošiljke razmijenjene između osumnjičenog, odnosno optuženog i njegovog branitelja.

(7) Naredba iz stava 3. ovog člana sadrži: podatke o osumnjičenom, odnosno optuženom na kojeg se naredba odnosi, način izvršenja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te preduzeće koje će izvršiti naređenu mjeru. Poduzete mjere mogu trajati najduže tri mjeseca, a iz važnih razloga sudija za prethodni postupak može produžiti trajanje ovih mjera za još tri mjeseca, s tim da će se poduzete mjere ukinuti čim prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje.

(8) Ukoliko to interesi postupka dopušta ju, o poduzetim mjerama iz stava 1. ovog člana obavijestit će se osumnjičeni, odnosno optuženi protiv koga su primijenjene te mjere.

(9) Izdate pošiljke otvara Tužitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju će se paziti da se ne povrijedi pečat, a omoti i adresa će se sačuvati. O otvaranju će se sastaviti zapisnik.

(10) Sadržaj pošiljke ili dijela pošiljke će se saop ćiti osumnji čenom, odnosno optuženom, odnosno osobi kojoj je upuć ena, a dio pošiljke ili pošiljka predat će se toj osobi, osim ako, izuzetno, Tužitelj smatra da bi to imalo štetne posljedice za uspješno vo đenje krivičnog postupka. Ako je osumnji čeni, odnosno optuženi odsutan, o upuć enoj pošiljci obavijestit će se č lanovi njegove obitelji. Ako osumnjičeni, odnosno optuženi nakon toga ne zatraži predaju pošiljke, pošiljka će se vratiti pošiljatelju.

Član 68.

Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Nakon privremenog oduzimanja pr edmeta i dokumentacije, u zapisniku će se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati potvrda.

(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije moguć, predmeti i dokumentacija će se staviti u omot i zapečatiti.

(3) Predmet koji je oduzet od fizi čke, odnosno pravne osobe ne može se prodati, pokloniti ili na drugi način njim raspolagati.

Član 69.

Pravo žalbe

(1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo žalbe.

(2) Žalba iz stava 1. ovog člana ne odlaže privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.

(3) Protiv odluke Suda kojom se vra ćaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tužitelj ima pravo podnijeti žalbu.

Član 70.

Čuvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u Sudu ili Sud na drugi na čin osigurava njihovo čuvanje.

Član 71.

Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vrši Tužitelj.

(2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tužitelj je dužan obavijestiti osobu ili preduzeće od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja.

(3) Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi računa da njihov sadržaj ne saznaju neovlaštene osobe.

Član 72.

Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba počinila krivično djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, Sud može, na osnovu prijedloga Tužitelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vrši finansijsko poslovanje dostavi poda tke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i os oba za koje se osnovano vjeruje da su uklju čene u te finansijske transakcije ili poslove osumnji čenog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivi čnom postupku.

(2) Sudija za prethodni postupak može, na prijedlog Tužitelja, narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji iz člana 116. ovog zakona kako bi se omoguć ilo utvr đivanje i pronalaženje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome.

(3) U hitnim slu čajevima Tužitelj može odrediti mjere iz stava 1. ovog člana na osnovu naredbe. Tužitelj će dobijene podatke zape čatiti dok ne bude izdata sudska potvrda. O poduzetim mjerama, Tužitelj odmah obavještava sudiju za prethodni postu pak koji može u roku od 72 sata izdati naredbu. Tužitelj će dobijene podatke zape čatiti dok ne bude izdata sudska naredba. U slu čaju da sudija za prethodni postupak ne izda naredbu, Tužitelj će podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.

(4) Sud može rješenjem narediti pravnoj ili fizičkoj osobi da privremeno obustavi izvršenje finansijske transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja krivi čno djelo, ili da je namjenjena uč injenju krivičnog djela, da služi prikrivanju krivičnog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivičnim djelom.

(5) Rješenjem iz stava 4. ovoga člana Sud će odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4. ovoga člana i gotovinski iznosi novca doma će i strane valute privremeno oduzmu prema članu 65. stav 1. ovog zakona, pohrane na poseban ra čun i č uvaju do okon čanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraćanje.

(6) Protiv rješenja iz stava 4. ovoga člana žalbu mogu podnijeti Tužitelj, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog novca doma će i strane valute, osumnjič eni, odnosno optuženi, kao i pravna ili fizi čka osoba iz stava 4. i 5. ovog člana.

Član 73.

Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeđenja

(1) Sud može u bilo koje vrijeme u toku postupk a donijeti na prijedlog Tužitelja privremenu mjeru oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se spriječilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom.

(2) Ovlaštena službena osoba može, kada posto ji opasnost od odlaganja, privremeno oduzeti imovinu iz stava 1. ovog člana, zaplijeniti imovinu ili poduzeti druge ne ophodne privremene mjere kako bi se spriječilo bilo kakvo korištenje, otu đenje ili raspolaganje tom imovinom. O poduzetim mjerama ovlaštena službena osoba mora odmah obavijestiti Tužitelja, a poduzete mjere moraju biti odobrene od strane sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od preduzimanja mjera.

(3) U slučaju da Sud uskrati odobrenje, poduzete mjere ć e se obustaviti, a oduzeti predmeti i imovina će biti odmah vraćeni osobi od koje su oduzeti.

Član 74.

Vraćanje privremeno oduzetih predmeta

Predmeti koji su u toku krivič nog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku, odnosno držatelju, kada u toku postupka postane o čigledno da njihovo zadržavanje nije u skladu s članom 65. ovog zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje (član 391).

Odjeljak 3 - Postupak sa sumnjivim stvarima

Član 75.

Oglašavanje sumnjivih stvari

(1) Nađe li se kod osumnjič enog, odnosno optuženog tu đa stvar, a ne zna se čija je, organ koji vodi postupak opisat će tu stv ar i opis objaviti na oglasnoj tabli op ćine na čijem podru čju osumnji čeni, odnosno optuženi ima prebivalište i na č ijem je područ ju krivi čno djelo u činjeno. U oglasu će se pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u roku od je dne godine od dana objavljivanja oglasa, jer će se inače stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod budžeta Bosne i Hercegovine.

(2) Ako se radi o stvarima veće vrijednosti, objavljivanje se može izvršiti i putem dnevnog lista.

(3) Ako je stvar podložna kvarenju ili je njeno čuvanje vezano sa znatnim troškovima, ona će se prodati po odredbama koje važe za izvršni postupak, a novac predati na čuvanje u sudski depozit.

(4) Po odredbi stava 3. ovog člana postupit će se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom učinitelju krivičnog djela.

Član 76.

Odlučivanje o sumnjivim stvarima

(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet će se rješenje da stvar postaje vlasništvo Bosn e i Hercegovine, odnosno da je novac prihod budžeta Bosne i Hercegovine.

(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traži povra ćaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava počinje teći od dana objavljivanja oglasa.

Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnjičenog

Član 77.

Poziv za ispitivanje

(1) Ispitivanje osumnjičenog u istrazi vrši Tužitelj.

(2) Ispitivanje treba vršiti tako da se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog. Prilikom ispitivanja osumnjičenog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odlučivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.

(3) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog člana, na iskazu osumnjičenog ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 78.

Pouka osumnjičenom o njegovim pravima

(1) Kad se osumnji čeni prvi put ispituje, pitat će se za ime i prezime, na dimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevoja čko obiteljsko ime majke, gdje je ro đen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina rođenja, koje je narodnosti i čiji je državljanin, jedinstveni mati čni broj gra đana državljanina Bosne i Hercegovine, čime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, je li pismen, kakve je škole završio, je li, gdje i kad služio vojsku odnosno ima li čin rezervnog vojnog starješine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadležnog za poslove odbrane, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zašto osuđivan, je li i kad je izre čenu kaznu izdržao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivično djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumnjičeni će se poučiti da je dužan odazvati se pozivu i odmah saop ćiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boravište, a upozorit će se i na posljedice ako po tome ne postupi.

(2) Na početku ispitivanja osumnjičenom će se saopćiti za koje krivično djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a poučit će se i o sljedeći m pravima:

a) da nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,

b) da može uzeti branitelja po svom izboru koji može biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u slučajevima predviđenim ovim zakonom,

c) da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist,

d) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i ra zgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,

e) da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.

(3) Osumnji čeni se može dobrovoljno odre ći prava navedenih u stavu 2. ovog člana, ali njegovo ispitivanje ne može zapo četi ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabilježi pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnji čenog. Osumnjičeni se ni pod kojim okolnostima ne može odre ći prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom.

(4) U slu čaju da se osumnji čeni odrekao prava da uzme branitelja, a kasnije izrazi želju da uzme branitelja, ispitivanje će se odmah prekinuti i ponovo će se nastaviti kada osumnjičeni dobije branitelja ili mu se branitelj postavi ili ako osumnjičeni izrazi želju da nastavi da odgovara na pitanja.

(5) Ako se osumnjičeni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom slučaju omogućiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji mu idu u korist.

(6) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga člana, na iskazu osumnjičenog ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 79.

Način ispitivanja osumnjičenog

(1) O svakom ispitivanju osumnji čenog sa činjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet ć e se doslovno u zapisnik. Nakon što je zapisnik sa činjen, osumnjičenom će se pro čitati zapisnik i predati kopija zapisni ka.

(2) Ispitivanje osumnjičenog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijedećim uvjetima:

a) da je osumnji čeni obaviješten na jeziku koji govori i razumi je da se ispitivanje snima na audio ili video traku,

b) u slu čaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida će se naznač iti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zaključenja ispitivanja,

c) na kraju ispitivanja osumnjič eni će dobiti mogu ćnost da pojasni sve što je rekao i da doda sve što želi,

d) zapis s trake će se prepisati nakon završetka ispitivanja, a kopija prijepisa uru čit će se osumnjičenom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je korištena aparatura za istovremeno pravljenje većeg broja snimaka, uručit će mu se jedna od originalno snimljenih traka,

e) pošto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka će se zape čatiti u prisustvu osumnji čenog, s ovjerom potpisa organa krivičnog postupka i osumnjičenog.

Član 80.

Ispitivanje preko tumača

Ispitivanje osumnjičenog obavit će se preko tumača u slučajevima iz člana 87. ovog zakona.

Odjeljak 5 - Saslušanje svjedoka

Član 81.

Poziv za saslušanje svjedoka

(1) Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatno ća da ć e svojim iskazom mo ći dati obavijesti o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima.

(2) Poziv za svjedo čenje dostavlja Tužitelj, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navršila šesnaest godina života vrši se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.

(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tj elesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se saslušati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.

(4) U pozivu se svjedok obavještava da se poziva u s vojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu.

(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud može izre ći nov čanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje.

(6) Naredbu za dovođ enje svjedoka izvršava sudska policija. Iz uzetno, naredbu može izdati i Tužitelj ukoliko uredno pozvani svjedok ne do đe, a svoj izostanak ne opra vda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedo či, Sud može, na prijedlog Tužitelja, donijeti rješenje o kažnjavanju svjedoka novčanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, koja ne zadržava izvršenje.

(8) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna odlučuje vijeće (član 24. stav 6).

Član 82.

Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci

Ne može se saslušati kao svjedok:

a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne, dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti,

b) branitelj osumnji čenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja,

c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost č uvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, lije čnik, babica i dr.), osim ako je oslobo đena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne,

d) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti zna čaj prava da ne mora svjedočiti.

Član 83.

Osobe koje mogu odbiti svjedočenje

(1) Svjedočenje mogu odbiti:

a) bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog,

b) srodnik osumnji čenog, odnosno optuženog po krvi u pravoj liniji, srodnici u pobo čnoj liniji do trećeg stepena zaključno i srodnici po tazbini do drugog stepena,

c) usvojenik i usvojitelj osumnjičenog, odnosno optuženog.

(2) Organ koji vodi postupak dužan je da osobe iz stava 1. ovog člana, prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos prema osumnjičenom, odnosno optuženom upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.

(3) Osoba koja može odbiti svjedo čenje prema jednom od osumnji čenih, odnosno optuženih, može odbiti svjedočenje i prema ostalim osumnjičenim, odnosno optuženim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne može ograničiti samo na ostale osumnjičene, odnosno optužene.

(4) Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedo čenje ili je saslušana osoba koja nije upozorena da može odbiti svjedo čenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.

Član 84.

Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja

(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju.

(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, odgovorit će na ta pitanja ako mu se da imunitet.

(3) Imunitet se daje odlukom Tužitelja.

(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedo čio, ne će se krivi čno goniti osim ako je dao lažni iskaz.

(5) Svjedoku se može odlukom Suda za savjetnika odrediti advokat za vrijeme trajanja saslušanja, ukoliko je očito da sam nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme saslušanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na drugi način.

Član 85.

Način saslušanja, suočenje i prepoznavanje

(1) Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i u odsustvu drugih svjedoka.

(2) U toku postupka svjedok se može suo čiti s drugim svjedocima i osumnji čenim, odnosno optuženim.

(3) Ako je potrebno da se utvrdi po znaje li svjedok osobu ili predmet, tražit će se od njega prvo da ih opiše ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa će mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njem u nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogu će - zajedno s predmetima iste vrste.

Član 86.

Tok saslušanja svjedoka

(1) Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

(2) Svjedok će se prethodno opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a zatim će se upozoriti da davanje lažnog iskaza predstavlja krivično djelo.

(3) Poslije toga svjedok će se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravište, mjesto i godinu ro đenja i njegov odnos s osumnjič enim, odnosno optuženim i oste ćenim. Svjedok će se upozoriti da je dužan da o promjeni adrese ili boravišta obavijestiti Sud.

(4) Prilikom saslušanja maloljetne osobe, naročito ako je ona oštećena krivičnim djelom, postupit će se obazrivo, da saslušanje ne bi štetno utjecalo na psihi čko stanje maloljetnika. Ako je to potrebno, saslušanje maloljetne osobe izvršit će se uz pomoć pedagoga ili druge stručne osobe.

(5) Ošte ćenog krivi čnim djelom nije dopušteno ispitiva ti o njegovom seksualnom životu prije izvršenog krivičnog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne može se zasnivati sudska odluka.

(6) S obzirom na životnu dob, tjelesno i duševno stan je ili druge opravdane interese, svjedok se može saslušati putem tehni čkih ure đaja za prenos slike i zvuka na na čin da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja može se odrediti stručna osoba.

(7) Poslije općih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a zatim će mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i r azjašnjenja. Prilikom saslušanja svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je ve ć sadržano kako bi trebalo odgovoriti.

(8) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.

(9) Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi me đusobno ne slažu ponaosob saslušati i njihov će se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

(10) Ošte ćeni koji se saslušava kao svjedok pitat će se da li želi da u krivi čnom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

Član 87.

Saslušanje svjedoka preko tumača

(1) Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo saslušanje vrši se preko tumača.

(2) Ako je svjedok gluh, postavit će mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat ć e se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na ovaj na čin, pozvat će se kao tuma č osoba koja se s svjedokom može sporazumjeti.

(3) Ako tuma č nije ranije zaklet, položit će zakletvu da će vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upućuju i izjave koje on bude davao.

Član 88.

Zakletva, odnosno izjava svjedoka

(1) Ako su ispunjeni uvjeti za saslušanje, Sud može zahtijevati od svjedoka da prije svjedočenja položi zakletvu, odnosno da izjavu.

(2) Prije glavnog pretresa, svjedok može položiti zakletvu, odnosno dati izjavu, samo ako postoji bojazan da zbog bolesti ili zbog drugih razloga ne će moći doći na glavni pretres. Zakletva se polaže, odnosno izjava se daje, pred sud ijom, odnosno predsjednikom vije ća. Razlog zbog kojeg je položena zakletva, odnosno data izjava, navest će se u zapisniku.

(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glas i: “ Zaklinjem se - izjavljujem, da ću o svemu što pred Sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato neću prešutjeti”.

(4) Svjedok zakletvu polaže, odnosno izjavu daje, usmeno, čitanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon saslušanog sadržaja teksta zak letve, odnosno izjave, koju je pro čitao sudija, odnosno predsjednik vijeca. Nijemi svjedoci koji znaju da čitaju i pišu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da č itaju ni da pišu – zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomoć tumača.

(5) Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da položi zakletvu, odnosno da izjavu, unijet će se u zapisnik.

Član 89.

Osobe koje ne polažu zakletvu, odnosno ne daju izjavu

Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku saslušanja, za koje je dokazano ili za koje postoji osnovana sumnja da su u činile ili uč estvovale u krivi čnom djelu zbog koga se saslušavaju ili koje zbog duševnog stanja ne mogu da shvate značaj zakletve, odnosno izjave.

Član 90.

Snimanje saslušanja svjedoka audio-vizuelnim sredstvima

Saslušanje svjedoka se može snimati audio-vizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Saslušanje se mora snimiti u sluč ajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisu navršile šesnaest godina života i koje su ošteć ene krivi čnim djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok ne će moći saslušati na glavnom pretresu.

Član 91.

Zaštićeni svjedok

Na položaj zaštićenog svjedoka u postupku pred Sudom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona.

Odjeljak 6 - Uviđaj i rekonstrukcija

Član 92.

Preduzimanje uviđaja

Uviđaj se preduzima kada je za utvr đivanje neke važne č injenice u postupku potrebno neposredno opažanje.

Član 93.

Rekonstrukcija događaja

(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvr đivanja činjenica koje su od zna čaja za razjašnjenje stvari, organ koji vodi postupa k može odrediti rekonstrukciju doga đaja, koja se vrši tako što se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima doga đaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnji čenih, odnosno optuženih radnje ili situacije razli čito prikazane, rekonstrukcija događaja će se, po pravilu, posebno izvršiti sa svakim od njih.

(2) Rekonstrukcija se ne smije vršiti na na čin kojim se vrije đa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi.

(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.

Član 94.

Pomoć vještaka i stručne osobe

(1) Uviđaj i rekonstrukcija događaja vrše se uz pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke ili druge struke, koja će po moći u pronalaženju, osiguranju ili opisivanj u tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.

(2) Na uvi đaj ili rekonstrukciju može se pozvati i vještak, ako bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i mišljenja.

Odjeljak 7 – Vještačenje

Član 95.

Određivanje vještačenja

Vještačenje se odre đuje kada za utvr đivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje osoba koje raspolažu potrebnim stru čnim znanjem. Ako nau čno, tehničko, ili druga struč na znanja mogu pomo ći Sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne č injenice, vještak kao posebna vrsta svjedoka može svjedočiti davanjem nalaza o činjenicama i mišljenja koje sadrži ocjenu o činjenicama.

Član 96.

Naredba o vještačenju

(1) Pismenu naredbu za vješta čenje izdaje Tužitelj ili Sud. U naredbi će se navesti č injenice o kojima se vrši vještačenje.

(2) Ako za određenu vrstu vještačenja postoji stručna ustanova ili se vještačenje može izvesti u okviru državnog organa, takva vješta čenja, a posebno složenija, povjerit će se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom slučaju, ta ustanova, odnosno organ određuje jednog ili više stručnjaka koji će izvršiti vještačenje.

Član 97.

Dužnosti vještaka kojeg je odredio Tužitelj, odnosno Sud

Osoba koju Tužitelj, odnosno Sud odredi za vještaka dužna je Tužitelju, odnos no Sudu dostaviti svoj izvještaj koji sadrži sljedeće: dokaze koje je pregledao, obavljene testove, nalaz i mišljenje do kojeg je došao i sve druge relevantne podatke koje vještak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu. Vještak će detaljno obrazložiti kako je došao do određenog mišljenja.

Član 98.

Ko ne može biti vještak

(1) Za vještaka se ne može odrediti osob a koja ne može biti saslušana kao svjedok ( član 82.) ili osoba koja je oslobo đena od dužnosti svjedoč enja ( član 83.), kao ni osoba prema kojoj je krivi čno djelo učinjeno, a ako je takva osoba odre đena - na njenom nalazu i mišljenju ne može se zasnivati sudska odluka.

(2) Razlog za izuze će vještaka (č lan 34.) postoji i za osobu koja je zajedno s osumnji čenim, odnosno optuženim ili ošte ćenim u radnom odnosu u istom organu, preduze ću ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod ošte ćenog ili osumnji čenog, odnosno optuženog.

(3) Za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok.

Član 99.

Postupak vještačenja

(1) Vješta čenjem rukovodi organ koji je naredio vješta čenje. Prije po četka vješta čenja pozvat će se vještak da predmet vješta čenja pažljivo razmotri, da ta čno navede sve što zapazi i utvrdi i da svoje mišljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima nauke i vještine. Posebno će se upozoriti da je lažno vještačenje krivično djelo.

(2) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o predmetu koji se pregleda, vještak će se oslanjati na dokaze na koje su mu ukazale ovlaštene službene osobe, Tužitelj ili Sud. Vještak može svjedo čiti samo o činjenicama koje proizlaze iz nje govog neposrednog saznanja, osim a ko se prilikom pripreme svog nalaza i mišljenja nije koristio informacijama na koje bi se opravdano oslanjali ostali stru čnjaci iste struke.

(3) Vještaku se mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i da razmatra spise. Vještak može predložiti da se izvedu dokazi ili pribave predme ti i podaci koji su od važnosti za davanje njegovog nalaza i mišljenja. Ako prisustvuje uvi đaju, rekonstrukciji doga đaja ili drugoj istražnoj radnji, vještak može predložiti da se razjasne poj edine okolnosti ili da se osobi koja se saslušava postave pojedina pitanja.

Član 100.

Pregledanje predmeta vještačenja

(1) Vještak pregleda predmete vješta čenja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za vješta čenje potrebna dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitiv anja vrše u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtjevaju razlozi morala.

(2) Ako je u okviru vješta čenja potrebno izvršiti analiz u neke materije, vještaku će se, ako je to moguće, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak će se u potrebnoj koli čini sačuvati za slučaj naknadnih analiza.

Član 101.

Dostavljanje nalaza i mišljenja

Vještak dostavlja nalaz i mišljenje, kao i radni materijal, skice i zabilješke organu koji ga je odredio.

Član 102.

Vještačenje u stručnoj ustanovi ili državnom organu

(1) Ako se vješta čenje povjerava stru čnoj ustanovi, odnosno organu, Tužitelj, odnosno Sud će upozoriti tu ustanovu ili organ koji vrši vješta čenje da u davanju nalaza i mišljenja ne može učestvovati osoba iz člana 98. ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuze će od vještačenja predviđeni u ovom zakonu, a bit će upozoren i na posljedice davanja lažnog nalaza i mišljenja.

(2) Stručnoj ustanovi, odnosno državnom organu stavit će se na raspolaganje materijal potreban za vještačenje, a ako je potrebno, postupit će se u skladu s postupkom odre đenim odredbom člana 99. ovog zakona.

(3) Pismeni nalaz i mišljenje osoba koje su izvršile vještač enje dostavlja stru čna ustanova, odnosno državni organ.

Član 103.

Obdukcija i ekshumacija leša

(1) Pregled i obdukcija leša poduzet će se uvijek kad u nekom smrtnom slu čaju postoji sumnja da se ne radi o prirodnoj smrti. Ako je leš ve ć zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije.

(2) Pri obdukciji leša poduzet će se potrebne mjere da se ustanovi identitet leša i u tom cilju posebno će se opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama leša.

Član 104.

Obdukcija leša van specijalizirane medicinske ustanove

(1) Specijalizirana medcinska ustanova vrši pregled i obdukciju leša.

(2) Kad se vješta čenje ne vrši u specijaliziranoj medici nskoj ustanovi, pregled i obdukciju leša vrši liječnik specijalista sudske medicine. Tim vješta čenjem rukovodi Tužitelj i u zapisnik unosi nalaz i mišljenje vještaka.

(3) Za vještaka se ne može odrediti lije čnik koji je lije čio umrlog. Me đutim , lije čnik koji je lije čio umrlog može se saslušati kao svjedok, radi davanja razjašnjenja o toku i okolnostima bolesti umrlog.

Član 105.

Izvještaj o pregledu i obdukciji

(1) Vještak sudske medicine će u svom nalazu i mišljenju naves ti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila.

(2) Ako je na lešu na đena bilo kakva povreda, utvrdit ć e se da li je tu povredu nanio ko drugi i ako jeste, čime, na koji na čin, koliko vremena prije nego što je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na lešu na đ__________eno više povreda, utvrdit će se da li je svaka povreda nanesena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt , a ako je više smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajedničkim djelovanjem bile uzrok smrti.

(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana naročito će se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i općom prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naro čitog stanja organizma povrijeđ enog ili zbog slučajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda nanijeta.

(4) Vještak je dužan da obrati pažnju na na đeni biološki materijal (krv, pljuva čka, sperma, urin i dr.) i da ga opiše i sačuva za biološko vještačenje - ako ono bude određeno.

Član 106.

Pregled i obdukcija začetka i novorođenčeta

(1) Pri pregledu i obdukciji začetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmaterični život i uzrok smrti.

(2) Pri pregledu i obdukciji leša novorođenčeta, posebno će se utvrditi da li je rođeno živo ili mrtvo, da li je bilo sposobno za život, koliko je dugo živjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.

Član 107.

Toksikološko ispitivanje

(1) Ako postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su nađene u lešu ili na drugom mjestu će se uputiti na vještačenje ustanovi ili državnom organu koji vrše toksikološka ispitivanja.

(2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno će se utvrditi vrsta, količ ina i djelovanje na đenog otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz leša, po mogućnosti i količina upotrijebljenog otrova.

Član 108.

Vještačenje tjelesnih povreda

(1) Vještačenje tjelesnih povreda vrši se, po pravilu, pregledom povrije đenog , a ako to nije mogu će ili nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.

(2) Pošto ta čno opiše povrede, vještak će dati mišljenje, naro čito o vrsti i težini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti slu čaja, kakvo djelovanje te povrede obi čno proizvode, a kakvo su u konkretnom slu čaju proizvele i čime su povrede nanesene i na koji način.

Član 109.

Tjelesni pregled i druge radnje

(1) Tjelesni pregled poduzet će se i bez pristanka osumnji čenog, odnosno optuženog ako je potrebno da se utvrde činjenice važne za krivični postupak. Tjelesni pregled drugih osoba može se bez njihovog pristanka poduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odre đen trag ili posljedica krivičnog djela.

(2) Uzimanje krvi i druge lije čničke radnje koje se po pravilima medi cinske nauke preduzimaju radi analize i utvr đivanja drugih važnih činjenica za krivi čni postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva šteta po njeno zdravlje.

(3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnji čenog, odnosno optuženog i druge radnje u vezi s tim naređuje Sud, a ako postoji opasnost od odlaganja – Tužitelj.

(4) Nije dopušteno da se prema osumnjičenom, odnosno optuženom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza.

(5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga č lana, na tako pribavljenom dokazu ne može se zasnivati sudska odluka.

Član 110.

Psihijatrijsko vještačenje

(1) Ako se pojavi sumnja da je isključ ena ili smanjena ura čunljivost osumnji čenog, odnosno optuženog, ili da je osumnjičeni, odnosno optuženi učinio krivično djelo zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ili da zbog duše vnih smetnji nije sposoban u čestvovati u postupku, odredit će se psihijatrijsko vještačenje.

(2) Ako se u toku istrage osumnji čeni dobrovoljno ne podvrgne ps ihijatrijskom pregledu radi vještačenja ili ako je prema mišljenju vještaka potrebno duže posmatranje, osumnji čeni će se poslati na psihijatrijski pregled, odnos no na posmatranje u odgovaraju ću zdravstvenu ustanovu. Rješenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedl og Tužitelja. Posmatranje ne može trajati duže od dva mjeseca.

(3) Ako vještaci ustanove da je duševno stanje osumnji čenog, odnosno optuženog poremećeno, utvrdit će prirodu, vrstu, stepen i trajnost poreme ćenosti i dati svoje mišljenje o tome kakav je utjecaj takvo duševno stanje imalo i kakav još ima na shvatanje i postupke osumnjičenog, odnosno optuženog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremećaj duševnog stanja postojao u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upu ćuje osumnjičeni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru, sudija će obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odre đen pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za obezbjeđenje svrhe pritvora.

(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uračunat će se osumnjičenom, odnosno optuženom u pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izrečena.

Član 111.

Vještačenje poslovnih knjiga

(1) Kad je potrebno da se preduzme vješta čenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak dužan je vještacima nazna čiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vršiti vješta čenje i koje činjenice i okolnosti treba utvrditi.

(2) Ako je za preduzimanje vješta čenja poslovnih knjiga preduze ća, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika nužno da se prethodno sr edi njihovo knjigovodstvo, troškovi oko sre đivanja knjigovodstva padaju na njihov teret.

(3) Naredbu o sre đivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloženog pismenog izvještaja vješ taka kojem je nare đeno vješta čenje poslovnih knjiga. U naredbi će se naznačiti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik dužan položiti organu koji vodi postupak kao predujam za troškove oko sređivanja knjigovodstva.

(4) Naplata troškova, ukoliko njihov iznos nije bi o predujmljen, vrši se u korist organa koji je unaprijed isplatio troškove i nagradu vještacima.

Član 112.

Analize dezoksiribonukleinske kiseline

Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) može vršiti isključ ivo ustanova specijalizirana za ovu vrstu vještačenja.

Član 113.

Kada se vrši analiza DNK

Analiza DNK može se vršiti ukoliko je to neophodno potrebno za odre đivanje identiteta ili činjenice da li otkriveni tragovi materija potiču od osumnjičenog, odnosno optuženog ili oštećenog.

Član 114.

Korištenje rezultata analize DNK u drugim krivičnim postupcima

U cilju utvrđivanja identiteta osumnjičenog, odnosno optuženog s nj egovog tijela mogu se uzeti ćelije radi analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj na čin mogu se koristiti i u drugim krivi čnim postupcima protiv iste osobe.

Član 115.

Registar izvršenih analiza DNK i zaštita podataka

(1) Sve izvršene analize DNK vode se u posebnom registru pri nadležnom ministarstvu u Bosni i Hercegovini.

(2) Zaštita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog člana uređuje se posebnim zakonom.

GLAVA IX – POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE

Član 116.

Vrste posebnih istražnih radnji i uvjeti za njihovu primjenu

(1) Protiv osobe za koju postoje osnovi su mnje da je sama ili s drugim osobama uč estvovala ili učestvuje u u činjenju krivi čnog djela iz člana 117. ovog zakona mogu se odrediti posebne istražne radnje, ako se na drugi na čin ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama.

(2) Istražne radnje iz stava 1. ovog člana su:

a) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija,

b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,

c) nadzor i tehničko snimanje prostorija,

d) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,

e) prikriveni istražitelj i informator,

f) simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,

g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

(3) Istražne radnje iz stava 2. ta čke a. ovog člana mogu se odrediti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da uč initelju, odnosno od u činitelja krivičnog djela iz č lana 117. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivičnim djelom, odnosno da učinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije.

(4) Na razgovore osobe iz stava 1. ovog člana i njenog branitelja s hodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji osumnjičenog i branitelja.

(5) Pri izvršavanju istražnih radnji iz stava 2. ta čke e. i f. ovog člana policijski organi ili druge osobe ne smiju preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na učinjenje krivičnog djela. Ako su takve aktivnosti poduzete, ta okolnost isklju čuje krivi čno gonjenje podstrekavane osobe za krivi čno djelo izvršeno u vezi s ovim radnjama.

Član 117.

Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje

Istražne radnje iz člana 116. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivična djela:

a) protiv inte griteta Bosne i Hercegovine,

b) protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,

c) terorizma,

d) za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora najmanje tri godine ili teža kazna.

Član 118.

Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji

(1) Istražne radnje iz člana 116. stava 2. ovog zakona odre đuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog Tužitelja koji sadrži: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana 116. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijeva ju preduzimanje radnji, navo đenje radnje koja se zahtijeva i na čin njenog izvo đenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadrži iste podatke kao i prij edlog Tužitelja, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje.

(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne može dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, može se zapo četi s izvršavanjem mjere iz člana 116. ovog zakona i na os novu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. Pismena naredba sudije za pr ethodni postupak mora biti pribavljena u roku od sata od izdavanja usmene naredbe.

(3) Istražne radnje iz člana 116. stava 2. tačke a. do d. i g. ovog zakona mogu trajati najduže do mjesec dana, a iz posebno važnih razloga mogu se, na obr azloženi prijedlog Tužitelja, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz ta čke a. do c. mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci, a mjere iz ta čke d. i g. ukupno najduže tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz člana 116. stava 2. ta čke f. ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za sva ku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.

(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog Tužitelja iz stava 1. ovog člana čuvaju se u posebnom omotu. Tužitelj i sudija za prethodni postupak će sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navođenja osobnih podataka prik rivenog istražitelja i info rmatora ili na drugi odgovaraju ći na čin, spriječiti da neovlaštene osobe, osumnjičeni i njegov branitelj otkriju identitet prikrivenog istražitelja i informatora.

(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenom naredbom, bez odlaganja, obustaviti izvršenje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su radnje određene.

(6) Naredbu iz stava 1. ovog člana izvršava policijski organ. Preduzeć a koja vrše prenos informacija dužna su Tužitelju i policijskim organima omogu ćiti provođenje mjera iz člana 116. stava 2. ta čke a. ovog zakona.

Član 119.

Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavještavanje o poduzetim radnjama

(1) Po prestanku radnji iz člana 116. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene poduzetim radnjama, kao i izvješt aj o tome predati Tužitelju. Tužitelj je dužan dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni izvještaj o poduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvještaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi.

(2) Ako Tužitelj odustane od krivi čnog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni naređenim radnjama nisu potrebni za krivični postupak, uništit će se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji će o tome sastaviti posebni zapisnik. O pre duzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivi čno gonjenje i da je uništen, pismeno se obavještava osoba protiv koje je neka od radnji iz člana 116. stava 2. ovog zakona bila poduzeta.

(3) Sudija za prethodni postupak će, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz člana 116. ovog zakona, obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta. Osoba protiv koje je mjera bila poduzeta može od Suda zatražiti ispitivanje zakonitosti naredbe i načina na koji je provedena mjera.

(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem mjera iz stava 2. član 116. ovog zakona čuvaju se dok se čuva sudski spis.

Član 120.

“Slučajni nalazi”

Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz člana 116. ovog zakona ako se ne odnose na krivično djelo iz člana 117. ovog zakona.

Član 121.

Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njezinog okvira

Ako su radnje iz člana 116. ovog zakona poduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom, Sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne može zasnivati svoju odluku.

Član 122.

Korištenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama

Tehničke snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na na čin propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao dokazi u krivi čnom postupku. Prikriveni is tražitelj i informator iz člana 116. stava 2. tačke e. Ovog zakona, kao i osobe koj e su provele istražne radnje iz člana 116. stava 2. ta čke

f. ovog zakona mogu se saslušati kao svjedoci o toku provođenja radnji.

GLAVA X - MJERE ZA OBEZBJEĐENJE PRISUSTVA OSUMNJIČENOG, ODNOSNO

OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA

Odjeljak 1 - Zajedničke odredbe

Član 123.

Vrste mjera

(1) Mjere koje se mogu poduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vođenje krivičnog postupka jesu poziv, dovođenje, zabrana napuštanja boravišta, jamstvo i pritvor.

(2) Prilikom odlučivanja koju će od navedenih mjera primjeniti, nadležni organ pridržavat će se uvjeta određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom.

(3) Ove mjere ukinut će se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit će se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uvjeti.

(4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjičenog.

Odjeljak 2 – Poziv

Član 124.

Dostavljanje i sadržaj poziva

(1) Prisutnost optuženog pri izvršenju radnji u krivičnom postupku osigurava se njegovim pozivanjem.

(2) Pozivanje se vrši dostavljanjem zatvorenog pism enog poziva koji sadrži: naziv organa koji poziva, ime i prezime optuženog, naziv krivi čnog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optuženi ima da dođe, dan i sat kad treba da dođe, označenje da se poziva u svojstvu optuženog i upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prinudno doveden, da je dužan odmah obavijestiti Tužitelja, odnosno Sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište i službeni pe čat i potpis Tužitelja, odnosno sudije koji poziva.

(3) Kad se optuženi prvi put poziva, pou čit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj može biti prisutan njegovom saslušanju.

(4) Kad se osumnji čeni prvi put poziva, pou čit će se u pozivu o njegovim pravima u skladu s članom 78. ovog zakona. Do podizanja optužnice poziv osumnjičenom upućuje Tužitelj.

(5) Ako optuženi nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat će se u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.

Odjeljak 3 – Dovođenje

Član 125.

Naredba za dovođenje

(1) Naredbu da se optuženi dovede može izdati Sud ako je donijeto rješenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optuženi ne do đe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti očigledno proizlazi da optuženi izbjegava prijem poziva.

(2) Izuzetno, u hitnim slu čajevima, naredbu iz stava 1. ovog člana može izdati i Tužitelj ukoliko uredno pozvani osumnjičeni ne dođe a svoj izostanak ne opravda, s tim što ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.

(3) Naredbu za dovođenje izvršava sudska policija.

(4) Naredba za dovo đenje izdaje se pismeno. Naredba sadržava: ime i prezime optuženog koji se ima dovesti, naziv krivi čnog djela koje mu se stavlja na teret uz navo đenje odredbe krivi čnog zakona, razlog zbog kojeg se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje.

(5) Osoba kojoj je povjereno izvršenje naredbe predaje naredbu optuženom i poziva ga da po đe s njom. Ako optuženi to odbije, dovest će ga prinudno.

Odjeljak 4 - Zabrana napuštanja boravišta

Član 126.

Mjere zabrane

(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optuženi mogao pobje ći, sakriti se, oti ći u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud mu može obrazložen im rješenjem zabraniti da bez odobrenja napusti mjesto boravišta.

(2) Uz mjeru iz stava 1. ovog člana optuženom može biti zabranjeno posjećivanje određenih mjesta ili sastajanje s određenim osobama ili naređeno da se povremeno javlja određenom organu ili privremeno oduzeta putna isprava ili vozač ka dozvola, kao i zabranj eno preduzimanje odre đenih poslovnih aktivnosti.

(3) Mjerama iz stava 1. i 2. ovog člana ne može se ograničiti pravo optuženog da komunicira sa svojim braniteljem.

(4) Optuženi će se u rješen ju o izricanju mjera iz stava 1. i 2. ovog člana upozoriti da se protiv njega može odrediti pritvor ako prekrši izrečene zabrane.

(5) U toku istrage mjere iz stava 1. i 2. ovog člana odre đuje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optužnice – sud ija za prethodno saslušanje, a na kon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa – taj sudija, odnosno predsjednik vijeća.

(6) Mjere iz stava 1. i 2. ovog člana mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude. Sudija za prethodni postupak sudija za prethodno saslušanje, ili sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primjenjena mjera još potrebna.

(7) Protiv rješenja kojim se određuju, produžavaju ili ukidaju mjere iz stava 1. i 2. ovog člana stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu, a Tužitelj i protiv rješenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O žalbi odlu čuje vijeće iz č lana 24. stav 6. ovog zakona u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Odjeljak 5 – Jamstvo

Član 127.

Uvjeti za određivanje jamstva

Optuženi kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve ć određen samo zbog bojazni da će pobjeći, može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pust iti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega pruži jamstvo da do kraja krivi čnog postupka ne će pobjeći, a sam optuženi obe ća da se ne će kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište.

Član 128.

Sadržaj jamstva

(1) Jamstvo uvijek glasi na nov čani iznos koji se određuje s obzirom na težinu krivi čnog djela, osobne i obiteljske prilike optuženog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo.

(2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog nov ca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lahko mogu unov čiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili više gra đana da će u slučaju bjekstva optuženog platiti utvrđeni iznos jamstva.

(3) Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasništvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo.

(4) Ako optuženi pobjegne, rješenjem će se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budžeta Bosne i Hercegovine.

Član 129.

Prestanak jamstva

(1) Optuženom će se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne dođe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, pošto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, jamstvo se ukida. Položeni novčani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraćaju se, a hipoteka se skida. Na isti način se postupa i kad se krivični postupak pravomoćno dovrši rješenjem o obustavi postupka ili presudom.

(3) Ako je presudom izrečena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osuđeni počne izdržavati kaznu.

Član 130.

Rješenje o jamstvu

U toku istrage rješenje o jamstvu i o njegovom ukida nju donosi sudija za pret hodni postupak, poslije podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušanje , a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, taj sudija, odnosno predsjednik vije ća. Rješenje kojim se određuje jamstvo i rješenje kojim se jamstvo ukida donosi se po saslušanju Tužitelja.

Odjeljak 6 – Pritvor

Član 131.

Određivanje pritvora

(1) Pritvor se može odrediti samo pod uvjetima propisanim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom.

(2) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme. Ako se optuženi nalazi u pritvoru, dužnost je svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju s posebnom hitnosti.

(3) U toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je odre đen, a pritvorenik će se odmah pustiti na slobodu.

Član 132.

Razlozi za pritvor

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je odre đena osoba u činila krivi čno djelo, pritvor joj se može odrediti:

a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,

b) ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivi čni postupak ili ako naro čite okolnosti ukazuju da će ometati krivi čni postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače,

c) ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo ili da će dovršiti pokušano krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, a za ta krivična djela može se izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna,

d) ako se radi o krivi čnom djelu za koje se može izreć i kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a usljed na čina u činjenja ili posljedica krivi čnog djela odre đivanje pritvora neophodno je za sigurnost građana ili imovine. U slu čaju kada se radi o krivi čnom djelu terorizma, smatra se da postoji pretpostavka, koja se može pobijati, da je ugrožena sigurnost građana i imovine.

(2) U slučaju iz stava 1. tačke b. ovog člana, pritvor će se ukinuti čim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor određen.

Član 133.

Opće pravo zadržavanja

Osobu zate čenu na uč injenju krivi čnog djela svako može zadržati. Osoba koja je zadržana mora se odmah predati Sudu, Tužitelju ili najbližem policijskom organu, a ako se to ne može u činiti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa.

Član 134.

Nadležnost za određivanje pritvora

(1) Pritvor se određuje rješenjem Suda, a na prijedlog Tužitelja.

(2) Rješenje o pritvoru sadrži: ime i prezime osobe koja se lišava slobode, krivi čno djelo koje joj se stavlja na teret, zakonski osnov za pritvor, obr azloženje, pouku o pravu na žalbu, službeni pe čat i potpis sudije koji određuje pritvor.

(3) Rješenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u času pritvaranja. U spisima se mora naznačiti sat l išenja slobode i sat predaje rješenja.

(4) Protiv rješenja o pritvoru pritvorena osoba može podnijeti žalbu vije ću (član 24. stav 6.) u roku od 24 sata od prijema rješenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, može podnijeti žalbu prilikom tog ispitivanja. Žalba s prije pisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana, i rješenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijeću. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(5) Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslušanje, ne prihvati prijedlog Tužitelja o odre đivanju pritvora, zatražit će da o tome odlu či vijeće (član 24. stav 6). Protiv rješenja vijeća kojim se odre đuje pritvor pritvorena osoba može podnijeti žalbu, koja ne zadržava izvršenje rješenja. U pogledu predaje rješenja i podnošenja žalbe primjenjuju se odredbe stava 3. i 4. ovog člana.

(6) U slu čajevima iz stava 4. i 5. ovog člana, vijeće koje odlu čuje o žalbi dužno je donijeti odluku u roku od 48 sati.

Član 135.

Trajanje pritvora u istrazi

(1) Prije donošenja rješenja o odre đivanju pritvora sudija za prethodni postupak će preispitati osnovanost zahtjeva za odre đivanje pritvora. Po rješenju sudije za prethodni postupak, pritvor može trajati najduže mjesec dana od dana liš enja slobode. Poslije tog roka osumnji čeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora.

(2) Pritvor se odlukom vije ća (član 24. stav 6), po obrazloženom prijedlogu Tužitelja, može produžiti za najviše dva mjeseca. Protiv rješenja vijeća dopuštena je žalba o kojoj odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja Suda. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(3) Ako se postupak vodi za krivič no djelo za koje se može izre ći kazna zatvora deset godina ili teža kazna i ako postoje naro čito važni razlozi, pritvor se može produžiti, po obrazloženom prijedlogu Tužitelja, za još najviše tri mjeseca. Protiv rješenja vije ća dopuštena je žalba o kojoj odlu čuje vijeće apelacionog odjeljenja Suda. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) Ako se do isteka rokova iz stava 1. do 3. ovog člana ne potvrdi optužnica, osumnjičeni će se pustiti na slobodu.

Član 136.

Ukidanje pritvora

(1) U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pr itvora, sudija za prethodni postupak može rješenjem ukinuti pritvor po prethodnom saslušanju Tužitelja . Protiv tog rješenja Tužitelj može podnijeti žalbu vijeću iz člana 24. stav 6. ovog zakona koje je dužno donijeti odluku u roku od 48 sati.

(2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za ukidanje pritvora žalba nije dopuštena.

Član 137.

Pritvor nakon potvrđivanja optužnice

(1) Pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti i nakon potvr đivanja optužnice. Kontrola opravdanosti pritvora se vrši po iste ku svaka dva mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) Nakon potvr đivanja optužnice, pritvor može trajati najduže jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu.

(3) Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor može trajati najduže još šest mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izrečena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinačuje ili potvrđuje, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu. Ako u roku od šest mjeseci bude izre čena drugostepena odluka kojom se pr vostepena presuda ukida, pritvo r može trajati najduže još jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.

(4) Pritvor se uvijek ukida istekom izrečene kazne.

Član 138.

Određivanje pritvora nakon izricanja presude

(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud će optuženom odrediti pritvor, odnosno pritvor će se produžiti ako postoje razlozi iz člana 132. stava 1. ta čke a. c. i d. ovog zakona, a optuženom koji se nalazi u pritvoru ukinut će pritvor ako za pritvor više ne postoje razlozi zbog kojih je bio određen. U ovom slučaju donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) Pritvor će se ukinuti ako je optuženi oslobođen od optužbe ili je optužba odbijena ili ako je oglašen krivim, a oslobođ en od kazne ili je osu đen samo na nov čanu kaznu ili je uvjetno osu đen ili je zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao.

(3) Pritvor koji je odre đen ili produžen po odredbama stava 1. ovog člana može trajati do pravomoćnosti presude, ali najduže dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrečene u prv ostepenoj presudi.

(4) Na zahtjev optuženog, koji se poslije izricanja k azne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vije ća može optuženog rješenjem uputiti u us tanovu za izdržavanje kazne i prije pravomoćnosti presude.

Član 139.

Lišenje slobode i zadržavanje

(1) Policijski organ može osobu lišiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba po činila krivično djelo i ako postoji ma koji razlog predvi đen u članu 132. ovog zakona, ali je policijski organ dužan da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovede Tužitelju. Prilikom dovođenja, policijski organ će obavijestiti Tužitelja o razlozima i o vremenu lišenja slobode. Upotreba sile prilikom dovođenja dopuštena je u skladu sa zakonom.

(2) Osoba lišena slobode mora biti poučena u skladu s članom 5. ovog zakona.

(3) Ako osoba lišena slobode ne bude sprovedena Tužitelju u roku iz stava 1. ovog člana, pustit će se na slobodu.

(4) Tužitelj je dužan osobu lišenu slobode ispitati b ez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluč iti da li će osobu lišenu slobode pustiti na slobodu ili će sudiji za prethodni postupak postaviti zahtjev za odre đivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak će odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o određivanju pritvora ili o puštanju na slobodu.

(5) Ako sudija za prethodni postu pak ne prihvati prijedlog za odre đivanje pritvora, postupit će u skladu s članom 134. stav 5. ovog zakona.

Odjeljak 7 - Izvršenje pritvora i postupanje s pritvorenicima

Član 140.

Opće odredbe

Pritvor se izvršava u ustanovama koje za tu namjenu odredi ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Br čko Distrikata Bosne i Hercegovine. Na poslovima izvršavanja pritvora mogu raditi samo oni uposlenici tog ministarstva koji imaju potrebna znanja i vještine i stručnu spremu predviđenu propisima.

Član 141.

Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima

(1) Pritvor se izvršava na na čin da se ne vrije đa osobu i dostojanstvo pritvorenika. Ovlaštene osobe sudske policije i straže ustanove pri izvršavanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u slučajevima određenim zakonom.

(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ograni čeni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi koje je određ en pritvor, sprije či bjekstvo pritvorenika, sprije či po činjenje krivi čnog djela i otkloni opasnost po život i zdravlje ljudi.

(3) Uprava ustanove prikuplja, obra đuje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i njihovo psihofizi čko stanje, trajanje, produženje i ukidanje pritvora, rad pritvorenika, ponašanje pritvorenika i izrečene disciplinske mjere i slično.

(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine.

Član 142.

Smještaj pritvorenika

Pritvorenici se smještaju u prostorije odgovarajuće veličine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smještene osobe razli čita pola. U pravilu, pritvorenici se neće smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdržavaju kaznu zatvora. Pritvorenik se ne će smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle štetno djelovati ili s osobama s kojima bi druženje moglo štetno utjecati na vođenje postupka.

Član 143.

Posebna prava pritvorenika

(1) Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima će se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno.

(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijens ke potrepštine, o svom trošku nabavljati knjige, novine i drugu štampu, te imati druge predmete u koli čini i veli čin i koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuć ni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika će se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivi čnim djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj će se uputi pohraniti i čuvati ili predati osobi koju odredi pritvorenik.

Član 144.

Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnim svijetom i braniteljem

(1) Po odobrenju sudije za prethodni postupak odnosno sudije za prethodno saslušanje, i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odr edi pritvorenika imaju pravo posje ćivati, u okviru ku ćnog reda, bra čni, odnosno vanbra čni drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev lije čnik i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati šteta za vođenje postupka.

(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslušanje, će odobriti konzularnom službeniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je državljanin te zemlje, u skladu s ku ćnim redom pritvora.

(3) Pritvorenik se smije dopisivati s osobama iz van zatvora sa znanjem i pod nadzorom sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasl ušanje, i sudije, odnosno predsjednika vije ća. Pritvoreniku se može zabraniti odašiljanje i primanje pisama i drugih pošiljaka, ali ne i odašiljanje molbe, pritužbe ili žalbe.

(4) Pritvorenik ne može koristiti mobitel ali ima pravo, u skladu s ku ćnim redom a pod nadzorom uprave pritvora, o svom trošku obavljati telef onske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima osigurava potreban broj javnih telefonskih priklju čaka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija ili predsjednik vijeća mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz člana 132. stava 1. ta čke a. do c. ovog zakona, rješenjem ograni čiti ili zabraniti pritvoreniku korištenje telefona.

(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem.

Član 145.

Disciplinski prestupi pritvorenika

(1) Za disciplinske prestupe pritvorenika sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vije ća može, na prijedlog upravnika ustanove, izreć i disciplinsku kaznu ograničenja posjeta i dopisivanja. To se ograni čenje ne odnosi na veze pritvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim službenikom.

(2) Disciplinski prestupi su sve teže povrede koje se odnose na:

a) fizičke napade na druge pritvorenike, uposlenike ili službene osobe, odnosno njihovo vrijeđanje,

b) izrađivanje, primanje, unošenje, krijumčarenje predmeta za napad ili bjekstvo,

c) unošenje u ustanovu ili pripremanje u ustanovi opojnih sredstava ili alkohola,

d) povrede propisa o sigurnosti na radu, protivpožarnoj zaštiti, kao i sprječavanju posljedica prirodnih nepogoda,

e) namjerno prouzrokovanje veće materijalne štete,

f) nedolično ponašanje pred drugim pritvorenicima ili službenim osobama.

(3) Protiv rješenja o disciplinskoj kazni dopuštena je žalba vije ću iz člana 24. stav 6. ovog zakona u roku od 24 sata. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku uprava ustanove će, bez odlaganja, izvjestiti Sud.

Član 146.

Nadz or nad izvršenjem pritvora

(1) Nadzor nad izvršenjem pritvora obavlja predsjednik Suda.

(2) Predsjednik Suda ili sudija kojeg on odr edi dužan je najmanje jednom u 15 dana obi ći pritvorenike i ako na đe da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik Suda, odnosno sudija kojeg on odredi, dužan je poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uo čene pri obilasku ustanove. Predsjednik Suda ne može odrediti da sudija za prethodni postupak umjesto njega obavlja nadzor nad izvršavanjem pritvora.

(3) Predsjednik Suda, sudija za prethodni postupak ili sudija, odnosno predsjednik vijeća, neovisno o nadzoru iz stava 2. ovog člana, mogu u svako doba obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritužbe.

Član 147.

Kućni red u ustanovama za izdržavanje pritvora

Ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine propisat će ku ćni red u ustanovama za izdržavanje pritvora kojim će se pobliže urediti izvršavanje pritvora u skladu s odredbama ovog zakona.

GLAVA XI - PODNESCI I ZAPISNICI

Član 148.

Način dostavljanja podnesaka

(1) Optužnica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saop ćenja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik.

(2) Podnesci iz stava 1. ovog člana moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.

(3) Ako u ovom zakonu nije druk čije određeno, Sud ć e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, Sud će podnesak odbaciti.

(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj će se upozoriti na posljedice propuštanja.

Član 149.

Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci

(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i drugu stranku.

(2) Ako podnesci iz stava 1. ovog č lana nisu predati Sudu u dovoljnom broju primjeraka, Sud će pozvati podnositelja da u odre đenom roku preda dovoljan broj prim jeraka. Ako podnositelj ne postupi po pozivu Suda, Sud će potrebne primjerke prepisati o trošku podnositelja.

Član 150.

Kažnjavanje osoba koje vrijeđaju Sud

Sud će kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM, Tužitelja, branitelja, punomo ćnika, zakonskog zastupnika i ošte ćenog koji u podnesku ili u usmenoj rije či vrijeđa Sud. Protiv rješenja o kažnjavanju dopuštena je žalba. O kažnjavanju Tužitelja izvještava se Visoko sudsko i tužila čko vije će Bosne i Hercegovine, a o kažnjavanju branitelja izvještava se nadležna advokatska komora.

Član 151.

Obaveza sastavljanja zapisnika

(1) O svakoj radnji poduzetoj u toku krivi čnog postupka sastavit će se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije moguće, onda neposredno poslije toga.

(2) Zapisnik piše zapisnič ar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima van službenih prostorija organa, a zapisni čar se ne može osigurati, zapisnik može pisati osoba koja preduzima radnju.

(3) Kad zapisnik piše zap isničar, zapisnik se sastavlja na taj na čin što osoba koja preduzima radnju kazuje glasno zapisničaru što će unijeti u zapisnik.

(4) Osobi koja se saslušava dopustit će se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se može uskratiti u slučaju zloupotrebe.

Član 152.

Sadržaj zapisnika

(1) Zapisnik sadrži: naziv organa pred kojim se obav lja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapo četa i završena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i naznačenje krivičnog predmeta po kojem se preduzima radnja.

(2) Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o toku i sadržaju poduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to će se naznačiti u zapisniku, a oduzete stvari će se priključiti zapisniku ili će se navesti gdje se nalaze na čuvanju.

(3) Prilikom preduzimanja radnji kao što je uvi đaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u zapisnik će se unijeti i podaci koji su važni s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrđivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veli čina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a a ko su napravljene skice, crteži, pl anovi, fotografije, filmski snimci i slično, to će se navesti u zapisniku i priključiti zapisniku.

Član 153.

Vođenje zapisnika

(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne sm ije ništa izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati čitka.

(2) Sva preina čenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zap isnika i moraju biti ovjereni od strane osoba koje potpisuju zapisnik.

Član 154.

Čitanje i potpisivanje zapisnika

(1) Osobe koje se saslušavaju, kao i osumnji čeni, odnosno optuženi, branitelj i ošte ćeni imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati da im se pro čita. Na to je dužna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku će se naznačiti da li je upozorenje uč injeno i da li je zapisnik pro čitan. Zapisnik će se uvijek pročitati ako nije bilo zapisničara i to će se naznačiti u zapisniku.

(2) Zapisnik potpisuje saslušana osoba. Ako se z apisnik sastoji od više listova, saslušana osoba potpisuje svaki list.

(3) Na kraju zapisnika potpisat će se tuma č, ako ga je bilo, svjedoci čija je prisutnost obavezna pri preduzimanju istražnih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili č iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne piše zapisnič ar, zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadržaj zapisnika, zapis nik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogu će osigurati njihovu prisutnost.

(4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kažiprsta desne ruke, a zapisni čar će ispod otiska upisati njeno ime i prezim e. Ako se usljed nemogu ćnosti da se stavi otisak desnog kažiprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku će se nazna čiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.

(5) Ako saslušana osoba odbije da potpiše zap isnik ili da stavi otisak prsta, zabilježit će se to u zapisniku i navest će se razlog odbijanja.

(6) Ako saslušana osoba nema obje ruke pročitat će zapisnik, a ako je nepismena - zapisnik će joj se pročitati i to će se zabilježiti u zapisniku.

(7) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku će se naznač iti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i sat kad se radnja nastavlja.

(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadržaja zapisnika, navest će se u zapisniku i ti prigovori.

(9) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisničar.

Član 155.

Snimanje audio-vizuelnim sredstvima

(1) Sve poduzete radnje u toku krivi čnog postupka, u pravilu, snimaju se ure đajem za zvu čno snimanje. Tužitelj ili ovlaštena službena osoba će o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno saslušava i poučiti je da ima pravo da zatraži reprodukovanje snimka kako bi provjerila svoju izjavu.

(2) Snimak mora sadržavati podatke iz člana 152. stava 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe čija se izjava snima i podatak u kojem sv ojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave više osoba, mora se osigurati da se iz snimke može jasno razaznati ko je dao izjavu.

(3) Na zahtjev saslušane osobe, snimka će se odmah reproducirati, a ispravke ili objašnjenja te osobe će se snimiti.

(4) U zapisnik o istražnoj radnji unijet će se da je izvršeno zvučno snimanje, ko je snimanje izvršio, da je osoba koja se saslušava prethodno obaviještena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se zvučni snimak čuva ako nije priložena spisima predmeta.

(5) Tužitelj može odrediti da se zvu čni snimak u cjelini ili djelimič no prepiše. Tužitelj će prijepis pregledati, ovjeriti i priključiti zapisniku o preduzimanju istražne radnje.

(6) Zvučni snimak čuva se do vremena do kojeg se čuva i krivični spis.

(7) Tužitelj može dopustiti da osobe ko je imaju opravdan interes pomo ću uređaja za zvučno snimanje snime izvođenje istražne radnje.

(8) Odredbe stava l. do 7. ovog č lana shodno se primjenjuju i kad se obavlja filmsko ili drugo snimanje istražne radnje.

(9) Snimci iz stava 1. do 8. ovog člana ne mogu se javno prikazivati, bez pismenog odobrenja stranaka i učesnika snimljene radnje.

Član 156.

Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona

Za zapisnik o glavnom pretresu važe i odredbe člana 253. i 254. ovog zakona.

Član 157.

Zapisnik o vijećanju i glasanju

(1) O vijećanju i glasanju sastavit će s e poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vijećanju i glasanju sudskog vijeća sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena.

(3) Zapisnik o vije ćanju i glasanju potpisuju svi članovi vije ća i zapisni čar. Odvojena mišljenja priključit će se ovom zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik.

(4) Zapisnik o vijećanju i glasanju zatvorit će se u poseban omot. Ovaj zapisnik može razgledati samo vijeće apelacionog odjeljenja kad rješava o pravnom lijeku i u tom slu čaju dužno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznači da je razgledalo zapisnik.

GLAVA XII – ROKOVI

Član 158.

Rokovi predaje podnesaka

(1) Rokovi predvi đeni ovim zakonom ne mogu se produžava ti, osim kada to ovaj zakon izri čito dopušta. Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom određen radi zaštite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjičenog, odnosno optuženog, taj rok se može skratiti ako to zahtijeva osumnjičeni, odnosno optuženi pismeno ili usmeno na zapisnik pred Sudom.

(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku a ko je prije nego što rok istekne predata onom ko je ovlašten da je primi.

(3) Kad je izjava upu ćena preko pošte preporu čenom pošiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili pred aje pošti smatra se kao dan predaje onome kome je upućena.

(4) Osumnjičeni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru može izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod Suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere sigurnosti ili odgojne mjere može takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smještena. Dan kad je sastavlje n takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je nadležan da je primi.

(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili o čigledne omaške podnositelja predat ili upućen nenadležnom sudu prije isteka roka, pa Sudu stigne poslije isteka roka, smatrat će se da je na vrijeme podnesen.

Član 159.

Računanje rokova

(1) Rokovi se određuju na sate, dane, mjesece i godine.

(2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili saop ćenje izvršeno, odnosno u koji pada doga đaj od kada treba računati trajanje roka, ne ura čunava se u rok ve ć se za po četak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan računa se 24 sata, a mjesec se računa po kalendarskom vremenu.

(3) Rokovi određeni po mjesecima, odnosno godinama završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom br oju odgovara danu kad je rok otpo čeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada državni organ ne radi, rok ističe protekom prvog narednog radnog dana.

Član 160.

Uvjeti za povraćaj u pređašnje stanje

(1) Optuženom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu žalbe na presudu ili na rješenje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, Sud će dopustiti povraćaj u pređašnje stanje radi podnošenja žalbe ako u ro ku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povra ćaj u pređašnje stanje i ako istodobno s molbom preda i žalbu.

(2) Poslije proteka roka od tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrać aj u pre đašnje stanje.

Član 161.

Odlučivanje o povraćaju u pređašnje stanje

(1) O povrać aju u pre đašnje stanje odlu čuje sudija, odnosno predsjednik vije ća koje je donijelo presudu ili rješenje koje se pobija žalbom.

(2) Protiv rješenja kojim se dopušta povraćaj u pređašnje stanje nije dopuštena žalba.

Član 162.

Posljedice podnošenja molbe z a povraćaj u pređašnje stanje

Molba za povra ćaj u pre đašnje stanje ne zadržava, po prav ilu, izvršenje presude, odnosno rješenja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali Sud može odlu čiti da se s izvršenjem zastane do donošenja odluke po molbi.

GLAVA XIII - DONOŠENJE I SAOPĆAVANJE ODLUKA

Član 163.

Vrste odluka

(1) U krivičnom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naredbe.

(2) Presudu donosi samo Sud, a rješenje i naredbu donose i drugi organi koji učestvuju u krivičnom postupku.

Član 164.

Odlučivanje u sjednici o vijećanju i glasanju

(1) Odluke vije ća donose se poslije usmenog vijeć anja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala većina članova vijeća.

(2) Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je dužan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

(3) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na više razli čitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema ve ćinu, razdvojit ć e se pitanjima i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne ve ćina. Ako se na taj na čin ne postigne ve ćina, odluka će se donijeti tako što će se glasovi koji su najnepovoljniji za optuženog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna većina.

(4) Članovi vije ća ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije ća, ali član vijeća koji je glasao da se optuženi oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije dužan glasati o sankciji. Ako ne glasa, uzet će se kao da je pristao na glas koji je za optuženog najpovoljniji.

Član 165.

Način glasanja

(1) Pri odlu čivanju prvo se glasa je li Sud nadležan, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na odlu čivanje o glavnoj stvari.

(2) Pri odlučivanju o glavnoj stvari prvo će se glasati je li optuženi učinio krivično djelo i je li krivično odgovoran, a zatim će se glasati o kazni, drugim krivi čnopravnim sankcijama, troškovima krivi čnog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.

(3) Ako je ista osoba optužena za više krivi čnih djela, glasat će se o krivi čnoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.

Član 166.

Tajno zasjedanje

(1) Vijećanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.

(2) U prostoriji u kojoj se obavlja vijeć anje i glasanje mogu biti prisutni samo članovi vije ća i zapisničar.

Član 167.

Saopćavanje odluka

(1) Ako ovim zakonom nije druk čije odre đeno, odluke se saop ćavaju osobama usmenim objavljivanjem, ako su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne.

(2) Ako je odluka usmeno saopćena, to će se naznačiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopćenje učinjeno - potvrdit će to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se neće žaliti, ovjereni prijepis usmeno saopćene odluke neće joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

(3) Prijepisi odluka protiv kojih je dopuštena žalba dostavljaju se s uputstvom o pravu na žalbu.

GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA

Član 168.

Način dostavljanja

(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko pošte . Dostavljanje se može obavljati i preko službene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa.

(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive Sud može i usmeno saop ćiti osobi koja se nalazi pred Sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabilježit će se u zapisniku koji će pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabilježeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvršeno punovažno dostavljanje.

Član 169.

Osobno dostavljanje

Pismeno za koje je u ovom zakonu odre đeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upu ćeno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvršiti, dostavlja č će se obavijestiti kad i na kom mjes tu može tu osobu da zatekne i ostavit će kod jedne od osoba iz člana 170. ovog zakona pismenu obavij est da radi primanja pismena bude u odre đeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavlja č ne zatekne osobu kojoj se pism eno dostavlja, postupit će po odredbi člana 170. stava 1. ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno.

Član 170.

Posredno dostavljanje

(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije određeno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takođe osobno, ali takva pismena u sluč aju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih članova domaćinstva, koji je dužan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo ne zatekne, pismeno se može uručiti osobi ovlaštenoj za prijem pošte koja je dužna primiti pismeno ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.

(2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dos tavlja odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog č lana zbog toga ne može pismeno na vrijeme predati, pismeno će se vratiti uz nazna čenje gdje se odsutni nalazi.

Član 171.

Sadržaj osobnog dostavljanja

(1) Osumnji čenom, odnosno optuženom će se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za određivanje sankcije.

(2) Optuženom koji nema branitelja, osobno će se dostaviti optužnica, presuda i druge odluke od čijeg dostavljanja te če rok za žalbu, kao i žalba protivne stra nke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuženog, presuda i druge odluke dostavit će se osobi koju on odredi.

(3) Ako optuženom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izrečena kazna zatvora, a dostavljanje se ne može izvršiti na njegovu dosadašnju adresu, Sud će optuženom postaviti branitelja po službenoj dužnosti, koji će vršiti ovu dužnost dok se ne sazna nova adresa optuženog. Postavljenom branitelju će se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisom, a poslije toga će se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. Ako je u pitanju koja druga odluka od čijeg dostavljanja teče rok za žalbu ili žalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, ta će se odluka, odnosno žalba ista ći na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od o sam dana od dana isticanja smatra se da je izvršeno punovažno dostavljanje.

(4) Ako optuženi ima branitelja, optužnica i sve odluke od č ijeg dostavljanja te če rok za žalbu, kao i žalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit će se branitelju i optuženom po odredbama člana 170. ovog zakona. U tom slu čaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na žalbu te če od dana dostavljanja pismena optuženom ili branitelju. Ako se optuženom ne može dostaviti odluka, odnosno žalba zato što nije prijavio promjenu adrese, ta će se odluka, odnosno žalba istaći na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja sm atra se da je izvršeno punovažno dostavljanje.

(5) Ako se pismeno dostavlja branitelju optuženog, a on ima više branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih.

Član 172.

Dostavnica

(1) Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljač. Primatelj će na dostavnici sam naznačiti dan prijema.

(2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpiše, dostavlja č će ga potpisati, nazna čiti dan prijema i staviti napomenu zašto je potpisao primatelja.

(3) Ako primatelj odbije da potpiše dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i naznačiti dan predaje. Time je dostavljanje izvršeno.

Član 173.

Odbijanje prijema pismena

Kad primatelj ili odrasli član njegovog domaćinstva odbije da primi pismeno, dostavlja č će zabilježiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno će ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je dostavljanje izvršeno.

Član 174.

Posebni slučajevi dostavljanja

(1) Osobama lišenim slobode dostavljanje se vrši u Sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(2) Osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako me đunarodni ugovori šta drugo ne određuju, dostavljanje se izvršava preko nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.

(3) Dostavljanje državljanima Bosne i Herce govine, ako se ne primjenjuje postupak predvi đen u članu 408. i 409. ovog zakona, izvršava se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine u stranoj državi, pod uvjetom da se strana država ne protivi takvom na činu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obav lja dobrovoljno pristaje da prim i pismeno. Ovlašteni zaposlenik diplomatskog ili konzularnog predstavništva potpis uje dostavnicu kao dostavlja č ako je pismeno uručeno u samom predstavništvu, a ako je pismeno dostavljeno poštom - potvrđuje to na dostavnici.

Član 175.

Dostavljanje Tužitelju

(1) Tužitelju se odluke i druga pismena ili obavještenja dostavljaju predajom pisarnici Tužilastva.

(2) Kad se vrši dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja te če rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici Tužilaštva.

Član 176.

Shodna primjena odredbi drugog zakona

U slu čajevima koji nisu predvi đeni ovim zakonom dostavljanje se vrši po odredbama koje važe za parnični postupak pred Sudom.

Član 177.

Obavještavanje telegramom ili telefonom

(1) Osobe koje učestvuju u postupku, osim optuženog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pret resa ili drugih zakazanih radnji, obavijestiti telegramom ili telefonom, ako se prema okolnostima može pretpostaviti da će obavijest izvršenu na taj način primiti osoba kojoj je upućena.

(2) O pozivanju ili obavještavanju o odlukama koje je izvršeno na način iz stava 1. ovog člana, sastavit će se na spisu službena zabilješka.

(3) Prema osobi koja je obaviještena, odnosno kojoj je odluka upućena na način iz stava 1. ovog člana, mogu nastupiti štetne posljedice predviđene za propuštanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bila poučena o posljedicama propuštanja.

GLAVA XV - IZVRŠENJE ODLUKA

Član 178.

Pravomoćnost odluka

(1) Presuda postaje pravomoćna kad se više ne može pobijati žalbom ili kad žalba nije dopuštena.

(2) Pravomoćna presuda izvršava se kad je izvršeno njeno dostavljanje i ka da za izvršenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije podnesena žalba ili su se stranke odrekle ili odustale od žalbe, presuda je izvršna istekom roka za žalbu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesene žalbe.

(3) Za izvršenje pravomoćnih presuda nadležan je Sud.

(4) Ako je vojni starješina osu đen na kaznu, Sud će ovjereni prijepis pravomo ćne presude dostaviti organu nadležnom za poslove odbrane u kojem se osuđeni vodi u evidenciji.

Član 179.

Nemogućnost naplate novčane kazne

Ako se novčana kazna propisana u ovom zakonu ne može naplatiti, Sud će postupiti na način propisan u KZ BiH.

Član 180.

Izvršenje odluke o troškovima postupka i o oduzimanju predmeta

(1) Izvršenje presude u pogledu troškova krivi čnog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva obavlja Sud po odred bama koje važe za izvršni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima izvršiti.

(2) Prinudna naplata troškova krivi čnog postupka u korist budžeta Bosne i Hercegovine vrši se po službenoj dužnosti. Troškovi prinudne naplate prethodno se isplaćuju iz sredstava Suda.

(3) Ako je u presudi izrečena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, Sud će odlučiti hoće li se takvi predmeti prodati po odredbama koje važe za izvršni postupak ili će se predati kriminalističkom muzeju ili drugoj ustanovi ili će se uništiti. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budžeta Bosne i Hercegovine.

(4) Odredba stava 3. ovog člana shodno se primjenjuje i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu člana 391. ovog zakona.

(5) Pravomoćna odluka o oduzimanju predmeta može se van slu čaja ponavljanja krivi čnog postupka izmijeniti u parničnom postupku ako se pojavi spor o vlasništvu oduzetih predmeta.

Član 181.

Izvršnost odluka

(1) Ako ovim zakonom nije druk čije određeno, rješenje se izvršava kad postane pravomo ćno. Naredba se izvršava odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugačije.

(2) Pravomoćnost rješenja nastupa kad se ono ne može pobijati žalbom ili kad žalba nije dopuštena.

(3) Rješenje i naredbu, ako nije druga čije određeno, objavljuje organ koji je tu odluku donio. Ako je Sud rješenjem odluč io o troškovima krivi čnog postupka, naplata tih troškova vrši se po odredbama člana 180. stava 1. i 2. ovog zakona.

Član 182.

Sumnja u dopuštenost izvršenja

(1) Ako se pojavi sumnja u dopuštenost izvršenja sudske odluke ili o ra čunanju kazne ili ako u pravomoćnoj presudi nije odlu čeno o ura čunavanju pritvora ili ranije izdržane kazne ili urač unavanje nije pravilno obavljeno, o tome će odlu čiti posebnim rješenjem sudija, odnosno predsjednik vije ća koje je sudilo u prvom stepenu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako Sud ne odredi drugačije.

(2) Ako se pojavi sumnja o tumačenju sudske odluke, o tome odlučuje sudija, odnosno vijeće koje je donijelo pravomoćnu odluku.

Član 183.

Pravomoćnost odluke o imovinskopravnom zahtjevu

Kad je odluka kojom je odlu čeno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomoćna, oštećenom će se na njegov zahtjev izdati ovjeren prepis odluke s naznačenjem da je odluka izvršna.

Član 184.

Propisi o krivičnoj evidenciji

Propise o krivičnoj evidenciji donosi ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.

GLAVA XVI - TROŠKOVI KRIVIČNOG POSTUPKA

Član 185.

Vrste troškova

(1) Troškovi krivi čnog postupka su izdaci uč injeni povodom krivi čnog postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka.

(2) Troškovi krivičnog postupka obuhvataju:

a) troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe i troškove uviđaja,

b) podvozne troškove osumnjičenog, odnosno optuženog,

c) izdatke za dovođenje osumnjičenog, odnosno optuženog ili osobe lišene slobode,

d) podvozne i putne troškove službenih osoba,

e) troškove liječenja osumnjičenog, odnosno optuženog dok se nalazi u pritvoru, kao i troškove porođaja, osim troškova koji se isplaćuju iz fonda za zdravstveno osiguranje,

f) troškove tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza leša do mjesta obdukcije,

g) paušalni iznos,

h) nagradu i nužne izdatke branitelja,

i) nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika.

(3) Paušalni iznos utvr đuje se u okviru iznosa odre đenih odgovarajuć im propisom, s obzirom na trajanje i složenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos.

(4) Troškovi iz stava 2. ta čke a. do f. ovog člana i nužni izdaci pos tavljenog branitelja ispla ćuju se unaprijed iz sredstava Tužilaštva, odnosno Suda, a napla ćuju se kasnije od osoba koje su dužne da ih naknade po odredbama ovog zakona . Organ koji vodi krivi čni postupak dužan je da sve troškove koji su unaprijed uplaćeni unese u popis koji se prilaže spisu.

(5) Troškovi prevo đenja na jezik stranke, svjedoka ili drugih osoba koje u čestvuju u krivi čnom postupku a koji nastaju primjenom odredbi ovog zakona ne će se napla ćivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dužne da naknade troškove krivičnog postupka.

Član 186.

Odluka o troškovima

(1) U svakoj presudi i rješenju kojim se obustavlja krivični postupak odlučit će se ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose.

(2) Ako nedostaju podaci o visini troškova, Sud će donijeti posebno rješenje o visini troškova, kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini tr oškova može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja pravomo ćne presude ili rješenja o obustavi krivi čnog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev.

(3) Kad je odluka o troškovima sadržana u po sebnom rješenju, o žalbi protiv tog rješenja odlu čuje vijeće apelacionog odjeljenja.

Član 187.

Ostali troškovi

(1) Osumnji čeni, odnosno optuženi, branitelj, zakonski zastupnik, svjedok, vještak, prevoditelj i stručna osoba, bez obzira na ishod krivi čnog postupka, snose troškove svog dovo đenja, odga đanja istražne radnje ili glavnog pretresa, i ostale troškove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajući dio paušalnog iznosa.

(2) O troškovima iz stava 1. ovog člana donosi se posebno rješenje, osim ako se o troškovima koje snosi optuženi rješava u odluci o glavnoj stvari.

Član 188.

Troškovi postupka kad se optuženi oglasi krivim

(1) Kad Sud optuženog oglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da naknadi troškove krivičnog postupka.

(2) Osoba koja je optužena za više krivi čnih djela neće se osuditi na naknadu troškova u pogledu djela za koja je oslobođena optužbe, ukoliko se ti troškovi mogu izdvojiti iz ukupnih troškova.

(3) U presudi kojom je više optuženih oglašeno krivim, Sud će odrediti koliki će dio troškova snositi svaki od njih, a ako to nije mogu će osudit će sve optužene da solidarno snose troškove. Pla ćanje paušalnog iznosa odredit će se za svakog optuženog posebno.

(4) U odluci kojom rješava o troškovima, Sud može osloboditi optuženog dužnosti da naknadi u cjelini ili djelimi čno troškove krivi čnog postupka iz člana 185. stava 2. ta čke a. do h. ovog zakona, ako bi njihovim pla ćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili osobe koju je on dužan da izdržava. Ako se ove okolnosti utvrde nakon dono šenja odluke o troškovima, sudija može izdati posebno rješenje kojim oslobađa optuženog dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.

Član 189.

Troškovi postupka u slučaju obustave postupka, oslobađajuće ili odbijajuće presude

(1) Kad se obustavi krivični postupak ili kad se donese presuda kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija, izre ći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi krivi čnog postupka iz člana 185. stava 2. ta čke a. do f. ovog zakona, kao i nužni izd aci optuženog i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret budžetskih sredstava, osim u slučajevima određenim u stavu 2. ovog člana.

(2) Osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu, snosit će troškove krivičnog postupka.

(3) Kad Sud odbije optužbu zbog nenadležnosti, odluku o troškovima donijeće nadležni sud.

(4) Ako zahtjev za naknadu nužnih izdataka i nagrade iz stava 1. ovog člana ne bude usvojen ili Sud o njemu ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, optuženi i branitelj imaju pravo da potraživanja ostvaruju u parničnom postupku protiv Bosne i Hercegovine.

Član 190.

Nagrada i nužni izdaci branitelja

Nagradu i nužne izdatke branitelja dužna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci Suda dužan snositi troškove krivi čnog postupka, osim ako po odredba ma ovog zakona nagrada i nužni izdaci branitelja padaju na tere t sredstava Suda. Ako je osumnji čenom, odnosno optuženom bio postavljen branitelj, a pla ćanjem nagrade i nužnih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdržavanje ili izdržavanje osoba koje je obavezan izdržavati, nagrada i nužni izdaci branitelja isplatit će se iz sredstava Suda.

Član 191.

Troškovi postupka po pravnim lijekovima

O dužnosti pla ćanja troškova u postup ku po pravnim lijekovima odluč uje se u skladu s odredbama članova 185. do 190. ovog zakona.

Član 192.

Posebni propisi o naknadi troškova

Detaljnije propise o naknadi troškova krivi čnog postupka i visini paušalnog iznosa donosi Vije će ministara Bosne i Hercegovine.

GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI

Član 193.

Predmet imovinskopravnog zahtjeva

(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed učinjenja krivičnog djela raspravit će se na prijedlog ovlaštene osobe u krivičnom postupku ako se time ne bi znatno odugovlačio ovaj postupak.

(2) Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na naknadu štete, povrat stvari ili poništavanje određenog pravnog posla.

Član 194.

Podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivi čnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku.

(2) Ako je usljed krivi čnog djela ošte ćena imovina Bosne i Hercegovine, organ ovlašten zakonom da se stara o zaštiti te imovine može u krivi čnom postupku učestvovati u skladu s ovlaštenjima koja ima na osnovu tog zakona.

Član 195.

Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku podnosi se Sudu.

(2) Prijedlog se može podnijeti najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivičnopravne sankcije pred Sudom.

(3) Osoba ovlaštena na podnošenje prijedloga dužna je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze.

(4) Ako ovlaštena osoba nije podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku do potvr đivanja optužnice, bit će obaviještena da taj prijedlog može podnijeti do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivi čnopravne sankcije. Ako su usljed krivičnog djela ošte ćena sredstva Bosne i Hercegovine , a prijedlog nije podnesen, Sud će o tome obavijestiti organ iz člana 194. stava 2. ovog zakona.

(5) Ako ovlaštena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa ili ako predloži upu ćivanje na parni čni postupak, a podaci krivič nog postupka pružaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimično rješenje imovinskopravnog zahtjeva, Sud će u osuđujućoj presudi odlučiti da se optuženom izrekne mjera oduzimanja imovinske koristi.

Član 196.

Odustajanje od prijedloga

(1) Ovlaštena osoba može do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivičnopravne sankcije odustati od prijedloga za ostvariv anje imovinskopravnog zahtjeva u krivi čnom postupku i ostvarivati ga u parni čnom postupku. U slu čaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne može ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije podnesenog prijedloga a prije završetka pretresa za određivanje sankcije prešao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozvaće se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga . Ako se uredno pozvani ne odazove , smatra se da je odustao od prijedloga.

Član 197.

Obaveze Tužitelja i Suda u vezi utvrđivanja činjenica

(1) Tužitelj je dužan da prikupi dokaze i izvidi sve što je potrebno za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu vezanom za krivično djelo.

(2) Sud će ispitati optuženog o činjenicama vezanim za prijedlog ovlaštene osobe.

Član 198.

Odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu

(1) O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje Sud.

(2) U presudi kojom optuženog oglašava krivim Sud može ošte ćenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu može dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimi čno, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak. Ako podaci krivi čnog postupka ne pružaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimično presu đenje, Sud će ošte ćenog uputiti da imovins kopravni zahtjev u cjelini može da ostvaruje u parničnom postupku.

(3) Kad Sud donese presudu kojom se optuženi osloba đa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem obustavi krivični postupak, uputit će oštećenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.

Član 199.

Odluka o predaji stvari oštećenom

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a Sud ustanovi da stvar pripada ošte ćenom i da se nalazi kod optuženog ili kod nekog od u česnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su oni dali stvar na čuvanje, odredit će u presudi da se stvar preda oštećenom.

Član 200.

Odlučivanje o poništavanju određenog pravnog posla

Ako se imovinskopravni zahtje v odnosi na poništavanje odre đenog pravnog posla, a Sud utvrdi da je zahtjev osnovan, izre ći će u presudi potpuno ili djelimi čno poništavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proističu, ne dirajući u prava trećih osoba.

Član 201.

Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu

(1) Sud može izmijeniti pravomoćnu presudu koja sadrži odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom ponavljanja krivičnog postupka.

(2) Izvan slučaja iz stava 1. ovog člana, osuđeni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parničnom postupku zahtjevati da se pravomoćna presuda kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ako postoje uvjeti za ponavljanje postupka odredbama koje važe za parnični postupak.

Član 202.

Privremene mjere obezbjeđenja

(1) Privremene mjere obezbje đenja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed u činjenja krivi čnog djela mogu se odrediti u krivičnom postupku po odredbama koje važe za izvršni postupak.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana donosi Sud. Dopuštena je žal ba protiv ovog rješenja o kojoj odlučuje vijeće iz člana 24. stav 6. ovog zakona. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 203.

Vraćanje stvari u toku postupka

(1) Ako je riječ o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oštećenom, a ne služe kao dokaz u krivičnom postupku, te će se stvari predati oštećenom i prije završetka postupka.

(2) Ako se više ošte ćenih spore o svojini na stvari, uputit ć e se na parni čni postupak, a Sud će u krivičnom postupku odrediti samo čuvanje stvari kao privremenu mjeru obezbjeđenja.

(3) Stvari koje služe kao dokaz oduzet će se privremeno i po završetku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se može vratiti i prije završetka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese.

Član 204.

Mjere obezbjeđenja prema trećim osobama

(1) Ako ošte ćeni ima zahtjev prema tre ćoj osobi zbog toga što se kod nje nalaze stvari pribavljene krivičnim djelom ili zbog toga što je ona usljed krivi čnog djela ostvarila imovinsku korist, Sud može u krivičnom postupku, na prijedlog ovlaštene osobe (č lan 194.) i po odredbama koje važe za izvršni postupak, odrediti privremene mjere obezbjeđenja i prema toj trećoj osobi. Odredbe člana 202. stava 2. ovog zakona primjenjuju se i u ovom slučaju.

(2) U presudi kojom se optuženi oglašava krivim Sud će ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog č lana, ako već ranije nisu ukinute ili će oštećenog uputiti na parni čni postupak, s tim što će se ove mjere ukinuti ako parnični postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi Sud.

GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE

Član 205.

Obustava postupka u slučaju smrti osumnjičenog, odnosno optuženog

Kad se u tok u krivičnog postupka ustanovi da je osumnji čeni, odnosno optuženi umro, postupak će se obustaviti.

Član 206.

Postupak u slučaju neuračunljivosti osumnjičenog, odnosno optuženog

Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjičeni, odnosno optuženi u vrijeme učinjenja krivičnog djela bio neura čunljiv, Sud donosi odgovaraju ću odluku u skladu s članom 389. ovog zakona. Ako se osumnjičeni, odnosno optuženi nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi, ne će se pustiti na slobodu već će Sud donijeti rješenje o njegovom privremenom zadržavanju u trajanju do 30 dana od dana donošenja rješenja.

Član 207.

Duševno oboljenje osumnjičenog, odnosno optuženog u toku postupka

Kad se u toku krivičnog postupka utvrdi da je osumnjičeni, odnosno optuženi po učinjenom krivičnom djelu obolio od kakvog duševnog oboljenja, rješenjem će se prekinuti krivični postupak (član 388).

Član 208.

Primjena pravila međunarodnog prava

(1) U pogledu isklju čenja krivi čnog gonjenja za strance koji uživaj u pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, primjenjuju se pravila međunarodnog prava.

(2) U slu čaju sumnje da li se radi o osobama iz stava 1. ovog člana, Sud će se za objašnjenje obratiti nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine.

Član 209.

Odobrenje za krivično gonjenje

Kad je zakonom propisano da je za krivi čno gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, Tužitelj ne može provesti istragu niti podi ći optužnicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.

Član 210.

Posebni uvjeti za krivično gonjenje

(1) U slu čaju kada je krivi čno djelo izvršeno van teritorije Bosne i Hercegovine, Tužitelj može poduzeti krivično gonjenje ako je to krivično djelo propisano u zakonu Bosne i Hercegovine.

(2) U slu čaju iz stava 1. ovog č lana Tužitelj će poduzeti krivi čno gonjenje samo u slu čaju ako je izvršeno djelo propisano kao krivi čno djelo i po zakonu države na čijoj je teritoriji krivi čno djelo izvršeno. Ni u tom sluč aju krivi čno gonjenje se ne će poduzeti ako se po zakonu te države krivič no gonjenje preduzima po zahtjevu oštećenog, a takav zahtjev nije podnesen.

(3) Tužitelj može poduzeti krivič no gonjenje bez obzira na zakon države na čijoj je teritoriji krivi čno djelo učinjeno, u slučaju da se radi o krivi čnom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ako se to djelo smatra krivičnim djelom prema pravilima međunarodnog prava.

Član 211.

Kažnjavanje za odugovlačenje postupka

(1) Sud može u toku postupka kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM Tužitelja, branitelja, punomoćnika, zakonskog zastupnika ili ošte ćenog, ako su njihovi postupci o čigledno upravljeni na odugovlačenje krivičnog postupka.

(2) O kažnjavanju Tužitelja obavijestit će se Visoko sudsko i tužila čko vijeće Bosne i Hercegovine, a o kažnjavanju branitelja obavijestit će se nadležna advokatska komora.

Član 212.

Davanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovi ma, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi s krivi čnim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osu đivana, kao i nadležnim organima za izvršenje krivi čnopravnih sankcija i nadl ežnim organima koji u čestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude.

(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazl oženi zahtjev, dati i državnim organima ako još traju određene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.

(3) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osu đivanosti ili neosu đivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava.

(4) Niko nema pravo tražiti od gra đana da podnose dokaze o svojoj osu đivanosti, odnosno neosuđivanosti.

(5) Odredbe stava 1. do 4. ovog člana su posebne odredbe koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.

DIO DRUGI - TOK POSTUPKA

Glava XIX

ISTRAGA

Član 213.

Obaveza prijavljivanja krivičnog djela

(1) Službene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Bosni i Hercegovini, javnim preduzećima i ustanovama dužne su da prijave krivič na djela o kojima su obaviještene ili za koja saznaju na koji drugi način. U takvim okolnostima, sl užbena ili odgovorna osoba će poduzeti mjere da bi se sa čuvali tragovi krivi čnog djela, predmeti na kojima je ili pomo ću kojih je u činjeno krivi čno djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit će ovlaštenu službenu osobu ili Tužilaštvo bez odlaganja.

(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspita či, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomo ć maloljetnim osobama, da vrše nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog, fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja, dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili Tužitelja.

Član 214.

Prijavljivanje krivičnog djela od strane građana

(1) Građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela.

(2) Svako je dužan prijaviti učinjenje krivičnog djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo.

Član 215.

Podnošenje prijave

(1) Prijava se podnosi Tužitelju, pismeno ili usmeno.

(2) Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopćena telefonom, sačinit će se službena zabilješka.

(3) Ako je prijava podnesena Sudu, ovlaštenoj služ benoj osobi ili nekom dr ugom sudu ili tužitelju u Bosni i Hercegovini, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tužitelju.

Član 216.

Naredba o sprovođenju istrage

(1) Tužitelj naređuje sprovođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

(2) O sprovo đenju istrage donosi se naredba, koja sadrži: podatke o u činitelju krivičnog djela ukoliko su poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivič nog djela, zakonski naziv krivi čnog djela, okolnosti koje potvr đuju osnove sumnje za sprovo đenje istrage i postoje će dokaze. U naredbi Tužitelj će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba poduzeti.

(3) Tužitelj neće narediti sprovođenje istrage ako je iz prijave i prate ćih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivi čno djelo, ako ne postoje osnovi su mnje da je prijavljena osoba uč inila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

(4) O nesprovo đenju istrage, kao i o razlozima za to, Tužitelj će obavijestiti ošte ćenog i podnositelja prijave u roku od tri dana. Ošte ćeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana uredu Tužitelja.

Član 217.

Sprovođenje istrage

(1) U toku sprovo đenja istrage Tužitelj može poduzeti sve istražne radnje, uklju čujući ispitivanje osumnjičenog i saslušanje ošte ćenog i svjedoka, vršenje uvi đaja i rekonstrukcije doga đaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbje đuju sigurnost svjedoka i informacija i nare đivanje potrebnih vjestačenja.

(2) O poduzetim istražnim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu s ovim zakonom.

Član 218.

Nadzor Tužitelja nad radom ovlaštenih službenih osoba

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivič no djelo s propisanom kaz nom zatvora preko pet godina, ovlaštena službena osoba je dužna odmah obavijestiti Tužitelja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se prona đe u činitelj krivi čnog djela, da se sprije či skrivanje ili bjekstvo osumnjičenog ili sau česnika, da se otkriju i sač uvaju tragovi krivi čnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.

(2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivi čno djelo iz stava 1. ovog člana, ovlaštena službena osoba dužna je u sluč aju opasnosti od odlaganja poduzeti neophodne radnje radi izvršenja zadataka iz stava 1. ovog člana. Prilikom preduzimanja ovih radnji, ovl aštena službena osoba dužna je postupati po ovom zakonu. O svemu što je preduzeto ovlašten a službena osoba dužna je odmah obavijestititi Tužitelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu poslužiti kao dokaz.

(3) Ako postoje osnovi sumn je da je izvršeno krivi čno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlaštena službena osoba je dužna obavijestiti Tužitelja o svim raspoloživim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivično djelo počinjeno.

(4) U slu čajevima iz stava 1. do 3. ovog člana, Tužitelj će donijeti naredbu o sprovođ enju istrage ako to ocijeni potrebnim.

Član 219.

Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza

(1) Radi izvršenja zadataka iz člana 218. ovog zakona, ovlaštena služ bena osoba može: prikupljati potrebne izjave od osoba; izvršiti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; ograni čiti kretanje na odre đenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odre đena radnja; poduzeti potrebne mjere u vezi s utvr đivanjem identiteta osoba i predmeta; ra spisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; u prisustvu odgovorne osobe pretražiti odre đene objekte i prostorije državnih organa, javnih preduze ća i ustanova, obaviti uvid u odre đenu njihovu dokumentaciju, kao i poduzeti druge potrebne mjere i radnje. O činjenicama i okolnostima koje su utvrđene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su pronađeni ili oduzeti, sastavit će se zapisnik ili službena zabilješka.

(2) Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlaštena sl užbena osoba može izdati pismeni poziv osobi da dođe u službene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu nazna če razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati na pitanja koja joj ovl aštena službena osoba pos tavlja, osim davanja osobnih podataka, o čemu će ga ovlaštena službena osoba poučiti.

(3) Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovlaštena službena osoba će postupiti u skladu s članom 78. ovog zakona, odnosno u skladu s članom 86. ovog zakona. U tom slu čaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti kao dokazi u krivičnom postupku.

(4) Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog člana ima pravo da podnese pritužbu Tužitelju u roku od tri dana. Tužitelj će provjeriti osnovanost pritužbe i ako utvrdi da su se u poduzetim radnjama ili mjerama stekla obilježja krivičnog djela ili povreda radne obaveze, postupit će prema pritužbi u skladu sa zakonom.

(5) Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlaštena službena osoba sastavlja izvještaj. Uz izvještaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvještaji, spisi o poduzetim radnjama i mjerama, službe ne zabilješke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspješno vo đenje postupka, uklju čujući sve činjenice i dokaze koji idu u korist osumnji čenom. Ako ovlaštena službena osoba poslije podnošenja izvještaja sazna za nove činjenice, dokaze ili tragove krivičnog djela, dužna je prikupljati potrebna obavj eštenja i izvještaj o tome kao dopunu prethodnog izvještaja odmah predati Tužitelju.

(6) Tužitelj može prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivičnih djela iste osobe, njezinih saučesnika ili krivičnih djela drugih učinitelja.

Član 220.

Zadržavanje na mjestu učinjenja krivičnog djela

(1) Ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zate čene na mjestu u činjenja krivičnog djela zadrži radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavještenja važna za krivi čni postupak i o tome je dužna obavjestiti Tužitelja. Zadržav anje tih osoba na mjestu u činjenja krivičnog djela ne može trajati duže od šest sati.

(2) Ovlaštena službena osoba, može fotografirati i uzimati otiske prstiju os obe za koju postoje osnovi sumnje da je u činila krivično djelo. Kada to doprinosi efikasnos ti postupka, ovlaštena službena osoba može javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju Tužitelja.

(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poti ču otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlaštena službena osoba može uzimati otiske pr stiju od osoba za koje postoji vjerovatno ća da su mogle do ći u dodir s tim predmetima.

(4) Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji iz ovog člana ima pravo da podnese pritužbu Tužitelju.

Član 221.

Uviđaj i vještačenje

Ovlaštena službena osoba, nakon obavještavanja Tužitelja, dužna je izvršiti uvi đaj i odrediti potrebna vještačenja, osim obdukcije i ekshumacije leša. Ako je Tu žitelj prisutan na licu mjesta u toku vršenja uviđaja od strane ovlaštenih službenih osoba, može tražiti da ovlaštena službena osoba izvrši odre đene radnje koje on smatra neophodnim. Sve radnje poduzete tokom uvi đaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazložiti kako u zapisniku, tako i u posebnom službenom izvještaju.

Član 222.

Obdukcija i ekshumacija

Ukoliko postoji sumnja ili je o čigledno da je smrt prouzrokovana krivi čnim djelom ili je u vezi s učinjenjem krivičnog djela, Tužitelj će narediti izvo đenje obdukcije. Ako je leš ve ć zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije, o čemu će Tužitelj zatražiti naredbu od Suda.

Član 223.

Sudsko obezbjeđenje dokaza

(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslu ša kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato što postoji mogu ćnost da ne će biti dostupan Sudu za vrijeme su đenja, sudija za prethopdni postupak može, na prijedl og stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom saslušanju. Saslušanje će se sprovesti u skladu s članom 262. ovog zakona.

(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog člana, stranka, odnosno branilac koji traži da se izjava uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloženih napora da se osigura prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne može koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu.

(3) Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da će do ći do nestanka odre đenog dokaza, odnosno do nemogućnosti izvođenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloži će sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbje đenja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijestiće o tome stranke i branioca.

(4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz st. 1. i 3. ovog člana, donijet će rješenje protiv kojeg se može izjaviti žalba vijeću iz člana 24. stav 6. ovog zakona.

Član 224.

Obustava istrage

(1) Tužitelj će naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da:

a) djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo,

b) nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo,

c) je djelo obuhva ćeno amnestijom, pomilovanjem ili zast arom, ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje.

(2) O obustavi istrage Tužitelj će obavijestiti ošte ćenog koji ima prava predvi đena u č lanu 216. ovog zakona.

(3) Tužitelj, u slu čajevima iz stava 1. ta čke b. ovog člana, može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju dodatne informacije koje pružaju dovoljno razloga za vjerovanje da je osumnji čeni u činio krivi čno djelo.

Član 225.

Okončanje istrage

(1) Tužitelj okonč ava istragu kad na đe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podi ći optužnica. Okončanje istrage će se zab ilježiti u spisu.

(2) Prije okončanja istrage Tužitelj će saslušati osumnjičenog, ukoliko ranije nije bio saslušan.

(3) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođ enju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okončala poduzet će kolegij Tužilaštva.

GLAVA XX - POSTUPAK OPTUŽIVANJA

Član 226.

Podizanje optužnice

(1) Kad u toku istrage Tužitelj na đe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje.

(2) Nakon podizanja optužnice, osumnji čeni, odnosno optuženi i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.

(3) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branil ac mogu predlagati sudiji za prethodno saslušanje preduzimanje radnji u skaldu s članom 223. ovog zakona.

Član 227.

Sadržaj optužnice

(1) Optužnica sadrži:

a) naziv Suda,

b) ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima,

c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto učinjenja krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,

d) zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem odredbe krivičnog zakona,

e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje imena svjedoka i vještaka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz,

f) rezultat istrage,

g) materijal koji potkrijepljuje navode optužnice.

(2) Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih djela ili više osumnjičenih.

(3) Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu.

Član 228.

Odlučivanje o optužnici

(1) Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine ta čke optužnice. u roku od 8 dana od dana prijema optužnice. Ukoliko odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavlja Tužitelju. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

(2) Prilikom potvr đivanja optužnice, sudija za prethodno saslušanje prou čava svaku ta čku optužnice i materijale koje mu je dostavio Tužitelj kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.

(3) Pošto se potvrde pojedine ili sve ta čke optužnice, osumnji čeni dobija status optuženog. Sudija za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom branitelju.

(4) Sudija za prethodno saslušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrđivanju optužnice. Sudija za prethodno saslušanje obavijestit će optuženog da će u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice biti pozvan da se izjasni da li priznaje ili pori če krivnju za svaku ta čku optužnice, da li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu.

(5) Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici, Tužitelj može podnijeti novu ili izmijenjenu optužnicu koja može biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmjenjena optužnica podnosi se na potvrđivanje.

Član 229.

Izjašnjenje o krivnji

(1) Izjavu o krivnji optuženi daje sudiji za pret hodno saslušanje u prisustvu Tužitelja i branitelja. Izjava o krivnji unosi se u zapisnik. Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivnji, sudija za prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivnju.

(2) Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudija za prethodno saslušanje će uputiti predmet sudiji odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta na kome će se utvrditi postojanje uvjeta iz člana 230. ovog zakona.

(3) Ukoliko se optuženi proglasi krivim nakon završetka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje neće biti uzeta u obzir kod odm jeravanja sankcije.

(4) Nakon unošenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno saslušanje će proslijediti predmet sudiji, odnosno vijeću kojem je predmet dodijeljen u svrhu zakazivanja glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 dana od dana izjašnjavanja o krivnji. Ovaj rok se može izuzetno produžiti za još 30 dana.

Član 230.

Razmatranje izjave o priznanju krivnje

(1) Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje, Sud provjerava:

a) da se do izjave o priznanju krivnje došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i troškove krivičnog postupka,

b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog.

(2) Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik. Istovremeno odredit će se datum održavanja pretresa za izricanje krivi čnopravne sankcije i to u roku od najkasnije tri dana.

(3) Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome ć e obavijestiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik. Izjava o priznanju krivnje ne može se koristiti kao dokaz u krivič nom postupku.

Član 231.

Pregovaranje o krivnji

(1) Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov branitelj mogu pregovarati sa Tužiteljem o uvjetima priznavanja krivnje za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.

(2) Prilikom pregovaranja sa osumnji čenim, odnosno optuženim i braniteljem o priznanju krivnje u skladu sa stavom 1. ovog člana, Tužitelj može predložiti iz ricanje kazne ispod zakonom odre đenog minimuma kazne zatvora za to krivi čno djelo, odnosno blažu sankciju za osumnji čenog, odnosno optuženog.

(3) Sporazum o priznanju krivnje sač injava se u pismenom obliku i sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vijeće može ga usvojiti ili odbaciti.

(4) Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Sud provjerava:

a) da se do sporazuma o priznanju krivnje došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumjevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogu ćim posljedicama, uklju čujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i troškove krivičnog postupka,

b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjičenog, odnosno optuženog,

c) da osumnji čeni, odnosno optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odri če prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći.

(5) Ako Sud prihvati sporazum o priz nanju krivnje, izjava osumnji čenog, odnosno optuženog će se unijeti u zapisnik. Istovremeno će se odrediti datum održavanja pretresa za izricanje krivi čnopravne sankcije, predviđene sporazumom iz stava 3 ovog člana, i to u roku od najkasnije tri dana.

(6) Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, o tome će obavijestiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik. Priznanje dato pred s udijom za prethodni postupak, sudijom za prethodno saslušanje, sudijom, odnosno vijećem ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

(7) O rezultatima pregovaranja o krivnji, Sud će obavijestiti oštećenog.

Član 232.

Povlačenje optužnice

(1) Tužitelj može povu ći optužnicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvr đivanja, a nakon toga, pa do po četka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno saslušanje koji je potvrdio optužnicu.

(2) U slu čaju iz stava 1. ovog člana, postupak se obustavlja rješenjem, a o čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj, kao i oštećeni.

Član 233.

Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru

(1) Prethodnim prigovorima se:

a) osporava nadležnost,

b) ukazuje na formalne nedostatke u optužnici,

c) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja,

d) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,

e) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja na osnovu člana 46. stav 1. ovog zakona.

(2) Prethodni prigovori podnose se Sudu pismeno u roku od 15 dana od dana uru čenja optužnice, a o njima će se odlu čiti do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vije ću, u svrhu zakazivanja glavnog pretresa..

(3) O prethodnim prigovorima odlu čuje sudija za prethodno saslušanje koji ne može uč estvovati u suđenju. Protiv rješenja kojim se odlučuje o prethodnim prigovorima žalba nije dopuštena.

GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES

Odjeljak 1 - Javnost glavnog pretresa

Član 234.

Opća javnost

(1) Glavni pretres je javan.

(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe, osim čuvara optuženog, i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijeća.

Član 235.

Isključenje javnosti

Od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa sudija, odnosno vije će može u svako doba, po službenoj dužnosti ili po prijedlo gu stranaka i branitelja, ali uv ijek po njihovom saslušanju, isključiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov di o, ako je to u interesu državne sigurnosti ili ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala u demokrats kom društvu, osobnog i intim nog žvota optuženog ili ošte ćenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.

Član 236.

Na koga se ne odnosi isključenje javnosti

(1) Isklju čenje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, ošte ćenog, zakonskog zastupnika i punomoćnika.

(2) Sudija, odnosno vijeć e može dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost isklju čena budu prisutne službene osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuženog može to dopustiti i njegovom bračnom, odnosno izvanbračnom drugu i bliskim srodnicima.

(3) Sudija, odnosno vijeće će upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost isključena da su dužne da kao tajnu čuvaju sve ono što su na pretresu saznale i da neovlašteno odavanje tajne predstavlja krivično djelo.

Član 237.

Odluka o isključenju javnosti

(1) Odluku o isključenju javnosti donosi sudija, odnosno vije će rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.

(2) Rješenje o isključenju javnosti može se pobijati samo u žalbi na presudu.

Odjeljak 2 - Rukovođenje glavnim pretresom

Član 238.

Obavezno prisustvo na glavnom pretresu

(1) Sudija, odnosno članovi vijeća i zapisničar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom pretresu.

(2) Ako je u izgledu da će glavni pretres trajati duže, predsjednik vijeća može zatražiti od predsjednika Suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti.

Član 239.

Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijeća

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća rukovodi glavnim pretresom.

(2) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vije ća je da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvrđivanja istine i otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari.

(3) Ukoliko ovim zakonom nije druga čije propisano, o prijedlozima stranaka i branitelja odluč uje sudija, odnosno predsjednik vijeća.

(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vije ća se uvijek objavljuju i, s kratkim obrazloženjem razmatranih činjenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu.

Član 240.

Redoslijed radnji glavnog pretresa

Glavni pretres teče redom koji je određen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vije ća može odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naro čito zbog broja optuženih, broja krivi čnih djela i obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijet će se razlozi zašto se glavni pretres ne održava prema zakonom utvrđenom redoslijedu.

Član 241.

Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća

(1) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vije ća je da se stara o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu Suda. Sudija , odnosno predsjednik vije ća može odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretre su da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad Suda. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao slušatelji prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za održavanje reda predvi đene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za osiguranje neometanog održavanja glavnog pretresa.

(3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik Suda može odobriti takvo snimanje na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vije ća može na glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlučiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.

Član 242.

Kažnjavanje zbog narušavanja reda i procesne discipline

(1) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može udaljiti osobu iz sudnice da bi se zaštitilo pravo na pravedno i javno suđenje o dnosno održalo dostojanstveno i neometano suđenje.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za odre đeni vremenski period ukoliko optuženi i nakon upozorenja nastavi s nedoli čnim ponašanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vr emenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vijeća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca.

(3) Ako Tužilac, branilac, ošte ćeni, zakonski zastupnik, punomo ćnik ošte ćenog, svjedok, vještak, tumač ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nare đenjima sudije, odnosno predsjednika vije ća za održavanje reda - sud ija, odnosno predsjednik vije ća će ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspješ no, sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni nov čanom kaznom do 10.000 KM. Ako Tužilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vije ća će obavijestiti Visoko sudsko i tužila čko vijeće Bosne i Hercegovine ili advokatsku komoru čiji je branilac član - radi preduzimanja daljih mjera.

(4) Braniocu ili punomoć niku ošte ćenog koji, nakon što je kažnjen, produži da narušava red, sudija, odnosno predsjednik vijeća može uskratiti dalje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga nov čanom kaznom do 30.000 KM. Rješenje o tome, s obrazlože njem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rješenja dopuštena je posebna žalba. Glavni pretres će se prekinuti ili odložiti, dok optuženi ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu.

Član 243.

Davanje lažnog iskaza od strane svjedoka ili vještaka

Ako postoji osnovana su mnja da je svjedok ili vještak na glavnom pretresu dao lažni iskaz, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se sa čini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vještaka koji će se dostaviti Tužitelju.

Odjeljak 3 - Pretpostavke za održavanje glavnog pretresa

Član 244.

Otvaranje zasjedanja

Sudija, odnosno predsjednik vije ća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim će sudija, odnosno predsjednik vijeća utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit će da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale.

Član 245.

Nedolazak Tužitelja, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres

(1) Ako Tužitelj ili osoba koja ga zamjen juje i koja je uredno pozvana ne dođ e na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vije ća pozvat će Tužitelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese razloge s vog nedolaska. Na os novu izjave, sudija će utvrditi da li treba biti kažnjen kaznom iz stava 2. ovog člana. Ako se Tužitelj, odnosno osoba koja ga zamjenjuje kažnjava, o tome obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može kazniti nov čanom kaznom do 5.000 KM Tužitelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje i koja se na uredan poziv Suda za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak.

Član 246.

Nedolazak optuženog na glavni pretres

(1) Ako je optuženi uredno pozvan, a na glavni pretres ne do đe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije ća će odložiti glavni pretres i narediti da se optuženi na idu ći glavni pretres prinudno dovede. Ako do privođenja optuženi opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vijeća će opozvati naredbu o prinudno dovođenju.

(2) Ako optuženi koji je uredno pozvan očigledno izbjegava da dođe na glavni pretres i ako prinudnom dovođenje nij e uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vije ća može optuženom odrediti pritvor.

(3) Protiv rješenja o određivanju pritvora, dopuštena je žalba koja ne odlaže njegovo izvršenje.

(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najduže 30 dana.

Član 247.

Zabrana suđenja u odsustvu

Optuženom se ne može suditi u odsustvu.

Član 248.

Nedolazak branitelja na glavni pretres

(1) Ako branitelj koji je uredno pozvan ne dođe na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vije ća pozvat će branitelja da objasni razloge s vog nedolaska. Na osnovu izjave branitelja, sudija, odnosno predsjednik vije ća će utvrditi da li branitelj treba biti kažnjen. Kada se branitelj u ovakvim slučajevima kažnjava, obavještava se advokatska komora čiji je on član.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM branitelja koji se nije odazvao na uredan poziv Suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak.

(3) Ako je optuženom odre đen novi branitelj, glavni pretres će biti odložen. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će dati novom branitelju dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj vremenski period ne može biti kraći od 15 dana ako se radi o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili težom kaznom, osim ako se optuženi ne odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vijeća se uvjeri da kra će vrijeme za pripremu odbrane ne će utjecati na pravo optuženog na pravedno suđenje.

Član 249.

Nedolazak svjedoka ili vještaka na glavni pretres

(1) Ako je svjedok ili vještak uredno pozvan, a na glavni pretres ne dođ e niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka.

(2) Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijeća može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM.

(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, sudija, odnosno predsjednik vije ća će odlučiti da li glavni pretres treba odložiti.

Odjeljak 4 - Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa

Član 250.

Razlozi za odlaganje glavnog pretresa

(1) Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se može odložiti rješenjem sudije, odnosno predsjednika vijeća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog krivi čnog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ak o postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede.

(2) Rješenje kojim se odlaže glavni pretres unije će se u zapisnik i, po mogu ćnosti, odrediti će se dan i sat nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će tako đer narediti obezbje đenje dokaza koji se mogu izgubiti ili uništiti zbog odlaganja glavnog pretresa.

(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

Član 251.

Nastavljanje odlož enog glavnog pretresa

(1) Ako se glavni pretres koji je bio odložen drži pred istim sudijom, odnosno vijećem, pretres će se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijeća će ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da glavni pretres počne iznova.

(2) Glavni pretres koji je odložen mora iznova početi ako se izmijenio sastav vijeća, ali po saslušanju stranaka vijeće može odlu čiti da se u ovakvom slu čaju svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđ aj, nego da se pro čitaju iskazi svjedoka i vještak a dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se pročita zapisnik o uviđaju.

(3) Ako je odlaganje trajalo duže od 30 dana ili ako se glavni pretres drži pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijeć a - glavni pretres mora iznova po četi i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.

Član 252.

Prekid glavnog pretresa

(1) Osim u sluč ajevima predvi đenim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vije ća može prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optužbe ili odbrane.

(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijećem.

(3) Ako se glavni pretres ne može nastaviti pred istim sudijom, odnosno vije ćem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duže od osam dana, postupit će se po odredbama člana 251. ovog zakona.

Odjeljak 5 - Zapisnik o glavnom pretresu

Član 253.

Način vođenja zapisnika

(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik u koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretresa.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se određ eni dio zapisnika proč ita ili reprodukuje, a pročitat će ga ili reprodukovati uvijek ako to zah tijevaju stranke, branitelj ili osoba čija se izjava unosi u zapisnik.

Član 254.

Unošenje izreke presude u zapisnik

(1) U zapisnik o glavnom pretresu unos i se potpuna izreka presude, uz nazna čenje da li je presuda javno objavljena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik.

(2) Ako je doneseno rješenje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu.

Član 255.

Čuvanje materijalnih dokaza

(1) U posebnoj prostoriji Suda se pohranjuju i čuvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivičnog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vije ća može u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima.

(2) Ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine donijet će propise kojima će odrediti način i uvjete pod kojima se čuvaju materijalni dokazi iz stava 1. ovog člana.

Odjeljak 6 - Početak glavnog pretresa

Član 256.

Ulazak sudije, odnosno vijeća u sudnicu

(1) Prilikom ulaska sudije ili vije ća u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlaštene osobe, treba da ustanu.

(2) Stranke i drugi učesnici postupka dužni su da ustanu kad se obraćaju Sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke.

Član 257.

Uvjeti za održavanje glavnog pretresa

Kada sudija, odnosno predsjednik vije ća utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odluči da se glavni pretres održi bez prisustva određenih pozvanih osoba ili je odlučivanje o ovim stvarima odloženo, pozvat će optuženog i uzeti od njega osobne podatke radi utvrđivanja identiteta.

Član 258.

Utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputa

(1) Sudija, odnosno predsjednik vije ća uzima od optuženog osobne podatke ( član 78.) da bi utvrdio njegov identitet.

(2) Nakon utvr đivanja identiteta optuženog, s udija, odnosno predsjednik vije ća će upitati stranke i branitelja da li imaju primjedbe na sastav vijeća i nadležnost Suda.

(3) Nakon utvr đivanja identiteta optuženog, su dija, odnosno predsjednik vije ća će uputiti svjedoke i vještake u prostoriju van sudnice za njih odre đenu, gdje ć e čekati dok budu pozvani da svjedo če. Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti svjedoke da dok čekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog Tužitelja, optu ženog ili branitelja, sudija, odnosno predsjednik vijeća će odobriti onim vještacima na koje se prije dlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.

(4) Ukoliko je prisutan ošte ćeni, ali još nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijeća će ga poučiti da može podnijeti taj zahtjev do zaključenja glavnog pretresa.

(5) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može poduzeti neophodne mjere radi sprečavanja međusobnog komuniciranja svjedoka, vještaka i stranaka.

Član 259.

Pouke optuženom

Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti optuženog na potrebu pažljivog pra ćenja toka pretresa i poučit će ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist, da može postavljati pitanja saoptuženim, svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja u vezi s njihovim iskazima.

Član 260.

Čitanje optužnice i dokazi optužbe i odbrane

(1) Glavni pretres počinje čitanjem optužnice. Optužnicu čita Tužitelj.

(2) Nakon toga Tužitelj će ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optužnicu. Nakon čitanja optužnice, sudija, odnosno predsjednik vije ća upitat će optuženog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća ustanovi da optuženi nije razumio optužnicu, ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv.

(3) Optuženi ili njegov branitelj mogu nakon toga izložiti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje ć e ponuditi u svojoj odbrani.

Odjeljak 7 - Dokazni postupak

Član 261.

Izvođenje dokaza

(1) Stranka i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.

(2) Osim ako sudija, odnosno vije će u interesu pravde ne odredi druga čije, dokazi se na glavnom pretresu izvode sljedećim redom:

a) dokazi optužbe,

b) dokazi odbrane,

c) dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),

d) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika),

e) dokazi čIje je izvođenje naredio sudija, odnosno vijeće,

f) sve relevantne informacije koje mogu pomo ći sudiji, odnosno vije ću kod odmjeravanja odgovarajuće krivi čnopravne sankcije ako op tuženi bude proglašen krivim po jednoj ili više ta čaka optužnice.

(3) Prilikom izvođ enja dokaza dozvoljeno je direktno, una krsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziv a svjedoka, ali sudija, odnosno vije će može u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.

Član 262.

Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka

(1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje), zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnos no branitelja (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i članovi vije ća mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajuće pitanje. Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograni čavaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograničavaju se i odnose na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne stranke. Nakon što svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i članovi vijeća mu mogu postavljati pitanja.

(2) Pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u slučaju potrebe razjašnjenja izjave svjedoka. U pr avilu, pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti - dopuštena su samo prilikom unakrsnog ispitiv anja. Kada stranka poz ove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne želi da sara đuje, sudija, odnosno predsjednik vijeća može dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti.

(3) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će u odgovarajuć oj mjeri kontrolirati na čin i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvođenja dokaza, vodeći računa da ispitivanje i izvođenje dokaza bude efikasno za utvrđivanje istine, da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i za štite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja.

(4) Prilikom izvo đenja dokaza iz č lana 261. stav 2. ta čka e. ovog zakona, Sud će ispitati svjedoka, a nakon toga dozvolit će strankama i branitelju da postavljaju pitanja.

Član 263.

Pravo Suda da ne dopusti pitanje ili dokaz

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve ć postavljeno

– ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedopušteno ili nevažno za predmet.

(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća zaključi da okolnosti koje stranka i branitelj želi da dokaže nem aju značaja za predmet ili da je ponuđeni dokaz nepotreban, odbit će izvođenje takvog dokaza.

Član 264.

Posebna pravila o dokazima u slučajevima seksualnih delikata

(1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi činjenice koje se odnose na ranije seksualno ponašanje oštećene strane i njene seksualne predispozicije.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana može se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi potiču od druge osobe, a ne od optuženog.

(3) U slu čajevima u činjenja krivi čnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštić enih međunarodnim pravom, pristanak žrtve se ne može upotrijebiti u prilog odbrane optuženog.

(4) Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim članom, obavit će se odgovaraju će saslušanje, s koga je isključena javnost.

(5) Zahtjev, prate ća dokumentacija, i zapisnik sa saslušanja čuvaju se zape čaćeni u posebnom omotu, osim ako Sud ne odredi drugačije.

Član 265.

Posljedice priznanja optuženog

Ako je priznanje optuženog na glavnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku izvest će se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivičnopravnoj sankciji.

Član 266.

Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave

(1) Svi svjedoci polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja koja zamjenjuje zakletvu.

(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se čašću i savješ ću - izjavljujem da ću govoriti istinu o svemu što će me Sud pitati i da neću uskratiti, dodati ili promijeniti ništa meni poznato o ovom predmetu."

(3) Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati daju zakletvu odnos no izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a gluhi svjedoci čitaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju čitati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tumača.

Član 267.

Zaštita svjedoka od vrijeđanja, prijetnji i napada

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je zaštititi svjedoka od vrijeđanja, prijetnje i napada.

(2) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti ili nov čano kazniti uč esnika u postupku ili bilo koju drugu osobu koja vrije đa, prijeti ili dovodi u opasnost b ezbjednost svjedoka pred Sudom. U slučaju novčanog kažnjavanja, primijenjuje se odredba člana 242. stava 1. ovog zakona.

(3) U slu čaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vije ća će obavijestiti Tužitelja radi preduzimanja krivičnog gonjenja.

(4) Na prijedlog stranke ili branite lja, sudija, odnosno predsjednik vije ća naredit ć e policijskim organima preduzimanje mjera neophodnih za zaštitu svjedoka.

Član 268.

Kažnjavanje za odbijanje svjedočenja

(1) Ako svjedok odbije da svjedo či bez opravdanog razloga i nakon up ozorenja na posljedice, može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 KM.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. dopuštena je žalba, koja ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 269.

Angažovanje vještaka

(1) Vještaka mogu angažovati stranke, branitelj i Sud.

(2) Troškove vještaka iz stava 1. ovog člana snosi onaj koji ga je angažovao.

Član 270.

Ispitivanje vještaka

(1) Prije ispitivanja vještaka, sudija, odnosno predsjednik vije ća opomenut će ga i na njegovu dužnost da iznese nalaz i mišljenje na najbolji mogu ći način i u skladu s vještinom i pravilima struke i upozorit će ga da davanje lažnog iskaza o nalazu i mišljenju predstavlja krivično djelo.

(2) Vještak će položiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedočenja.

(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.

(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se čašću-izjavljujem da ću govoriti istinu i da ću tačno i potpuno iznijeti svoj nalaz i mišljenje."

(5) Vještak iznosi svoj nalaz i mišljenje usmeno na glavnom pretresu. U tom sluč aju vještak će biti unakrsno ispitan od strane obje stranke i branitelja.

(6) Pisani nalaz i mišljenje vještaka bit će prihvaćen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vještak svjedočio na pretresu i bio unakrsno ispitan od suprotne stranke.

Član 271.

Otpuštanje svjedoka i vještaka

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostat će ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijeća potpuno ne otpusti nakon ispitivanja od strane stranaka i branitelja.

(2) Na prijedlog stranke ili branitelja ili po sl užbenoj dužnosti, sudija , odnosno predsjednik vije ća može narediti da ispitani svjedoci i vještaci na puste sudnicu i da budu na knadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vještaka.

Član 272.

Saslušanje van sudnice

(1) Ako se u toku su đenja sazna da svjedok ili vještak nije u mogu ćnosti da do đe pred Sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim teško ćama, sudija, odnosno predsjednik vije ća može narediti da se svjedok, odnosno vještak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedo čenje smatra važnim. Sudija, odnosno predsjednik vije ća, stranke i branitelj će prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje će se sprovesti u skladu s članom 262. ovog zakona.

(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije ća na đe da je to neophodno, isp itivanje svjedoka se može izvršiti prilikom rekonstrukcije doga đaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vije ća, stranke i branitelj će biti prisutne na rekonstrukciji, a ispitivanje će se sprovesti u skladu s članom 262. ovog zakona.

(3) Stranke, branitelj i ošte ćeni uvijek se obavještavaju o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka ili izvođenju rekonstrukcije, s uputstvom da stranke, br anitelj i svjedoci moraju prisustvovati ovim radnjama. Saslušanje će se sprovesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu s članom 262. ovog zakona.

(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća nađe da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno se primjenjuju odredbe člana 86. stava 6. i člana 90. ovog zakona.

Član 273.

Izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza

(1) Iskazi dati u istrazi dopušteni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korišteni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih na voda ili u odgovoru na pobijanje. U ovom slu čaju, osobi se može dati mogućnost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u slučaju ako su ispitane osobe umrle, duševno oboljele, ili se ne mogu prona ći, ili je njihov dolazak pred Sud nemogu ć, ili je znatno otežan iz važ nih uzroka.

Član 274.

Zapisnici o dokaznom materijalu

(1) Zapisnik o uvi đaju na licu mjesta, o pretresanju stan a ili osoba, o oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijet će se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadržaj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vije ća njihov sadržaj se može ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.

(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, može se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvrđena kao neizmjenjena u odnosu na original.

(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog člana se č ita ukoliko se stranke i branitelj druga čije ne dogovore.

Član 275.

Izmjena optužbe

Ako Tužitelj ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo č injenično stanje izneseno u optužnici, on može na glavnom pretresu izmijen iti optužnicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se može odgoditi. U ovom slučaju ne vrši se potvrđivanje optužnice.

Član 276.

Dopuna dokaznog postupka

(1) Nakon izvođ enja dokaza sudija, odnosno predsjednik vije ća će upitati stranke i branitelja da li imaju još neki dokazni prijedlog.

(2) Ukoliko stranke i branitelj nemaju nove dokazne prijedloge, sudija odnosno predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen.

Član 277.

Završna riječ

(1) Nakon završetka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vije ća će pozvati Tužitelja, oštećenog, branitelja i optuženog radi davanja završne rije či. Posljednja rije č uvijek pripada optuženom.

(2) Ako optužnicu zastupa više tužitelja ili optuženi ima više od jednog branitelja, svi mogu dati završnu riječ, ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati i mogu biti vremenski ograničena.

Član 278.

Završetak glavnog pretresa

Nakon završnih riječi, sudija, odnosno predsjednik vijeća objavljuje da je glavni pretres završen, a Sud se povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.

GLAVA XXII – PRESUDA

Odjeljak 1 - Izricanje presude

Član 279.

Izricanje i objavljivanje presude

Presuda se izriče i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine.

Član 280.

Vezanost presude za optužbu

(1) Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici.

(2) Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne ocjene djela.

Član 281.

Dokazi na kojima se zasniva presuda

(1) Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.

(2) Sud je dužan savjesno oc ijeniti svaki dokaz pojedinač no i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.

Odjeljak 2 - Vrste presuda

Član 282.

Meritorne i procesne presude

(1) Presudom se optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.

(2) Ako optužba obuhvata više krivi čnih djela, u presudi će se izre ći da li se i za koje djelo optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.

Član 283.

Presuda kojom se optužba odbija

Presudu kojom se optužba odbija, Sud će izreći:

a) ako za presuđenje Sud nije nadležan,

b) ako je postupak vođen bez zahtjeva Tužitelja,

c) ako je Tužitelj od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optužnice,

d) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadležni državni organ odustao od odobrenja,

e) ako je optuženi za isto djelo ve ć pravomoćno osuđen, oslobođen od optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavljanju postupka iz člana 326. ovog zakona,

f) ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobo đen od gonjenja ili se krivi čno gonjenje ne može poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

Član 284.

Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe

Presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe, Sud će izreći:

a) ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao krivično djelo,

b) ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženog,

c) ako nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.

Član 285.

Presuda kojom se optuženi oglašava krivim

(1) U presudi kojom se optuženi oglašava krivim, Sud će izreći:

a) za koje se krivično djelo optuženik oglašava krivim, uz navođenje činjenica i okolnosti koje čine obilježja krivičnog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena određene odredbe krivičnog zakona,

b) zakonski naziv krivičnog djela i koje su odredbe krivičnog zako na primijenjene,

c) kakva se kazna izriče optuženom ili se po odredbama krivičnog zakona oslobađa od kazne,

d) odluku o uvjetnoj osudi,

e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraćanju predmeta (član 74.) ako predmeti do tada nisu vraćeni vlasniku, odnosno držatelju,

f) odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne,

g) odluku o troškovima krivičnog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomoćna presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.

(2) Ako je optuženom izre čena novčana kazna, u presudi će se odrediti rok u kojem se nov čana kazna ima platiti i način zamjene izvršenja novčane kazne u slučaju da se novčana kazna ne može naplatiti.

Odjeljak 3 - Objavljivanje presude

Član 286.

Vrijeme i mjesto objavljivanja presude

(1) Pošto je presuda izrečena, Sud će je odmah objaviti. Ako Sud nije u mogućnosti da istog dana po završetku glavnog pretresa izrekne presudu, odložit će objavljivanje presude najviše za tri dana i odredit će vrijeme i mjesto objavljivanja presude.

(2) Sud će u prisutnosti stranaka i branitelja, njihovih zakonskih zastupnika i punomo ćnika javno pročitati izreku i priopćiti ukratko razloge presude.

(3) Objavljivanje presude će se izvršiti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili punomoćnik nije prisutan. Sud može odlučiti da optuženom koji je odsutan, presudu usmeno priopći sudija, odnosno predsjednik vijeća ili da mu se presuda samo dostavi.

(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila isključena, izreka presude će se uvijek pročitati u javnom zasjedanju. Vijeće će odlučiti hoće li i koliko isklj učiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.

(5) Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći.

Član 287.

Pritvor nakon izricanja presude

Za određivanje, produženje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude do njene pravomoćnosti primjenjivat će se odredba člana 138. ovog zakona.

Član 288.

Pouka o pravu na žalbu i druga upozorenja

(1) Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vije ća će pou čiti optuženog i ošte ćenog o pravu na žalbu, kao i o pravu na odgovor na žalbu.

(2) Ako je optuženom izre čena uvjetna osuda, upozorit ć e ga sudija, odnosno predsjednik vije ća na značaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridržavati.

(3) Sudija, odnosno predsjednik vije ća će upozoriti optuženog da do pravomo ćnog okonč anja postupka obavijesti Sud o svakoj promjeni adrese.

Odjeljak 4 - Pismena izrada i dostavljanje presude

Član 289.

Pismena izrada presude

(1) Presuda koja je objavljena mo ra se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u složenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izra đena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vije ća je dužan obavijestiti predsjednika Suda zbog čega to nije u činjeno. Predsjednik Suda će, po potrebi, poduzeti mjere da se presuda što prije izradi.

(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijeća i zapisničar.

(3) Ovjereni prijepis presude dostavit će se Tužitelju i ošte ćenom, a optuženom i branitelju saglasno članu 171. ovog zakona. Ako se optuženi nalazi u prit voru, ovjereni prijepisi presude moraju biti dostavljeni u rokovima iz stava 1. ovog člana.

(4) Optuženom i oštećenom dostavit će se i pouka o pravu na žalbu.

(5) Ovjereni prijepis presude Sud će s poukom o pravu na žalbu dostaviti osobi čiji je predmet oduzet tom presudom, kao i pravnoj osobi kojoj je izre čeno oduzimanje imovins ke koristi. Pravomo ćna presuda će se dostaviti oštećenom.

Član 290.

Sadržaj presude

(1) Pismeno izrađena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

(2) Uvod presude sadrži: nazna čenje da se presuda izri če u ime Bosne i Hercegovine, naziv Suda, ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisni čara, ime i prezime optuženog, krivi čno djelo za koje je optužen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tužitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i punomoćnika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izrečene presude.

(3) Izreka presude sadrži osobne podatke o optuženom i odluku kojom se optuženi oglašava krivim za krivično djelo za koje je optužen ili kojom se oslobađa od optužbe za to djelo ili kojom se optužba odbija.

(4) Ako je optuženi oglašen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke iz člana 285. ovog zakona, a ako je oslobođ en od optužbe ili je optužba odbije na, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optužen i odluku o troškovima krivi čnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.

(5) U slu čaju stjecaja krivi čnih djela Sud će u izreku presude unijeti kazne utvr đene za svako pojedinačno krivično djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izrečena za sva djela u stjecaju.

(6) U obrazloženju presude Sud će iznijeti razloge za svaku tačku presude.

(7) Sud će odre đeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrje čnih dokaza, iz kojih razloga nije uvažio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da se ne sasluša neposredno svjedok ili vještak čiji je iskaz pro čitan, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naroč ito pri utvrđivanju da li postoji krivi čno djelo i krivi čna odgovornost optuženog i pri primjenjivanju određenih odredaba krivičnog zakona na optuženog i njegovo djelo.

(8) Ako je optuženom izre čena kazna, u obrazloženju će se navesti koje je okolnosti Sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Sud će posebno obrazložiti kojim se razloz ima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublažiti ili optuženog osloboditi od kazne ili izre ći uvjetnu osudu ili da treba izre ći mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi.

(9) Ako se optuženi osloba đa od optužbe, u obrazloženju će se naro čito navesti iz kojih se razloga iz člana 284. ovog zakona to čini.

(10) U obrazloženju presude kojom se optužba odbija Sud se neć e upuštati u ocjenu glavne stvari, nego će se ograničiti samo na razloge za odbijanje optužbe.

Član 291.

Ispravke u presudi

(1) Pogreške u imenima i brojevima, kao i druge o čigledne pogreške u pisanju i ra čunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izra đene presude s izvornikom ispravit će, posebnim rješenjem, sudija odnosno predsjednik vijeća na zahtjev stranke i branitelja ili po službenoj dužnosti.

(2) Ako postoji nesaglasnost izme đu pismeno izrađene presude i njenog izvor nika u pogledu podataka iz člana 285. stava 1. ta čke a. do e. i ta čke g. ovog zakona, rješenje o ispravci dostavit će se osobama iz člana 289. ovog zakona. U tom slučaju rok za žalbu protiv presude teče od dana dostavljanja tog rješenja, protiv koga posebna žalba nije dopuštena.

GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Odjeljak 1 - Žalba na prvostepenu presudu

Član 292.

Pravo na žalbu i rok

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

(2) U složenim stvarima, na zahtijev stranaka i br anitelja, Sud može produžiti rok za žalbu najduže za 15 dana.

(3) Do odluke Suda o zahtjevu iz stava 2. ovog člana, ne teče rok za žalbu.

(4) Blagovremeno podnesena žalba odlaže izvršenje presude.

Član 293.

Subjekti žalbe

(1) Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećeni.

(2) U korist optuženog žalbu mogu podnijeti zakonski zastupnik, bra čni, odnosno vanbra čni drug optuženog, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj. Rok za žalbu i u tom slučaju teče od dana kad je optuženom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude.

(3) Tužitelj može podnijeti žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog.

(4) Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke Suda o troškovima krivi čnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

(5) Žalbu može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet ili od koj e je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom .

(6) Branitelj i osobe iz stava 2. ovog člana mogu podnijeti žalbu i bez naro čitog ovlaštenja optuženog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuženom izrečena kazna dugotrajnog zatvora.

Član 294.

Odricanje i odustajanje od žalbe

(1) Optuženi se može odre ći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. Optuženi se i prije toga može odreći prava na žalbu ako se Tužitelj odrekao prava na žalbu, osim ako bi optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora. Do donošenja odluke vije ća apelacionog odjeljenja, optuženi može odustati od već podnesene žalbe.

(2) Tužitelj se može odre ći prava na žalbu od trenutka objavljiva nja presude pa do isteka roka za podnošenje žalbe, a može do donošenja odluke vije ća apelacionog odjeljenja odustati od ve ć podnesene žalbe.

(3) Odricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

Član 295.

Sadržaj žalbe i otklanjanje nedostataka žalbe

(1) Žalba treba sadržavati:

a) označenje presude protiv koje se podnosi žalba (naziv Suda, broj i datum presude),

b) osnov za pobijanje presude,

c) obrazloženje žalbe,

d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači,

e) potpis osobe koja podnosi žalbu.

(2) Ako je žalbu podnio optuženi ili druga osoba iz člana 293. stav 2. ovog zakona, a optuženi nema branitelja ili ako je žalbu podnio oštećeni koji nema punomoćnika, a žalba nije sastavljena u skladu s odredbama stava 1. ovog člana, Sud će pozvati žalitelja da u određenom roku dopuni žalbu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod Suda. Ako žalitelj ne postupi po ovom pozivu, Sud će odbaciti žalbu ako ne sadrži podatke iz stava 1. ta čke b., c. i e. ovog člana, a ako žalba ne sadrži podatak iz stava 1. ta čke a. ovog člana - odbacit će je ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je žalba podnesena u korist optuženog, dostavit će se apelacionom odjeljenju ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit će se ako se to ne može utvrditi.

(3) Ako je žalbu podnio ošte ćeni koji ima punomo ćnika ili Tužitelj, a žalba ne sadrži podatke iz stava 1. tačke b., c. i e. ovog člana ili ako žalba ne sadrži podatak iz stava 1. ta čke a. ovog člana, a ne može se utvrditi na koju se presudu odnosi, žalba će se odbaciti. Žalba s ovim nedostacima podnesena u korist optuženog koji ima branitelja dostavit će se apelacionom odjeljenju ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit će se ako se to ne može utvrditi.

(4) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dok azi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. Žalitelj je du žan navesti razloge zašto ih ranije nije iznio. Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivaju ći se na nove dokaze – dužan je navesti činjenice koje pomo ću tih dokaza želi dokazati.

Član 296.

Žalbeni osnovi

Presuda se može pobijati:

a) zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka,

b) zbog povrede krivičnog zakona,

c) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,

d) zbog odluke o krivičnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.

Član 297.

Bitne povrede odredaba krivičnog postupka

(1) Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji:

a) ako je Sud bio nepropisno sastavlje n ili ako je u izricanju presude u čestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja,

b) ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti,

c) ako je glavni pretres održan bez osobe čija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je optuženom, branitelju, ili ošte ćenom protivno njegovom zahtjevu, uskra ćeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,

d) ako je povrijeđeno pravo na odbranu,

e) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnom pretresu,

f) ako je Sud povrijedio propise krivičnog postupka o postojanju odobrenja nadležnog organa,

g) ako je Sud donio presudu a nije bio stvar no nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti,

h) ako Sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe;

i) ako se presuda zasniva na dokazu na kom e se po odredbama ovog zakona ne može zasnivati presuda,

j) ako je optužba prekoračena,

k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrje čna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

(2) Bitna povreda odredaba krivi čnog postupka postoji i ako Sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom dono šenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo il i je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

Član 298.

Povrede krivičnog zakona

Povreda krivičnog zakona postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pitanju:

a) da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo,

b) postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,

c) postoje li okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, a naročito da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravom oćno presuđena,

d) da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti,

e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje Sud ima po zakonu,

f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.

Član 299.

Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

(1) Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvr đenog činjeničnog stanja kad je Sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio.

(2) Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi.

Član 300.

Odluke o krivičnopravnoj sankciji, troškovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude

(1) Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje, ali Sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je Sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobađanju od kazne, ili o uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti.

(2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz člana 298. ta čke e. ovog zakona, ali je Sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno od uzimanje imovinske koristi, ia ko su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima krivičnog postupka.

(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odl uka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja može se pobijati kad je Sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.

Član 301.

Podnošenje žalbe

(1) Žalba se podnosi Sudu u dovoljnom broju primjera ka za Sud, kao i za protivnu stranku i branitelja

– radi davanja odgovora.

(2) Neblagovremenu (član 311.) i nedopuštenu (član 312.) žalbu odbacit će rješenjem sudija, odnosno predsjednik vijeća.

Član 302.

Odgovor na žalbu

Primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju ( član 171.) koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti Sudu odgovor na žalbu. Žalba i odgovor na žalbu, sa svim spisima, dostavlja se apelacionom odjeljenju.

Član 303.

Sudija izvjestitelj

(1) Kad spis po žalbi stigne apelacionom odjeljenu Suda, predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijeća koji određuje sudiju izvjestitelja.

(2) Sudija izvjestittelj može, po potrebi , od sudije, odnosno predsjednika vije ća koje je donijelo pobijenu presudu pribaviti izvještaj o povredama odredaba krivi čnog postupka, a može i provjeriti navode žalbe u pogledu novih dokaza i novih činjenica ili pribaviti potrebne izvještaje ili spise.

(3) Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijeća će zakazati sjednicu vijeća.

Član 304.

Sjednica vijeća

(1) O sjednici vijeća obavijestit će se Tužitelj, optuženi i njegov branitelj.

(2) Ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne, osigurat će se njegova prisutnost.

(3) Sjednica vijeća počinje izlaganjem podnositelja žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vijeće može od stranaka i branitelja koji su pris utni sjednici zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branitelj mogu predložiti da se pro čitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika vije ća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima.

(4) Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obaviješteni ne sprječava održavanje sjednice vijeća.

(5) Na sjednici vije ća kojoj su prisutne stranke i branitelj, javnost se može isključ iti samo pod uvjetima određenim ovim zakonom (član 235. do 237).

(6) Zapisnik o sjednici vijeća priključuje se spisima.

(7) Rješenja iz člana 311. i 312. ovog zakona mogu se don ijeti i bez obavještavanja stranaka i branitelja o sjednici vijeća.

Član 305.

Odlučivanje u sjednici vijeća ili pretresu

Vijeće apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa.

Član 306.

Granice ispitivanja presude

Vijeće apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom.

Član 307.

Zabrana reformatio in peius

Ako je podnesena žalba samo u korist optuženog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.

Član 308.

Prošireno dejstvo žalbe

Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvr đenog činjeničnog stanja ili zbog povrede krivi čnog zakona podnesena u korist optuženog sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o krivi čnopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi (član 300).

Član 309.

Beneficium cohaesionis

Ako vije će apelacionog odjeljenja povodom ma čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženog od koristi i za kojeg od saoptuženih koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.

Član 310.

Odluke po žalbi

(1) Vijeće apelacionog odjeljenja može u sjednici vijeća odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinačiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i održati pretres.

(2) O svim žalbama protiv iste presude vijeće apelacionog odjeljenja odlučuje jednom odlukom.

Član 311.

Odbacivanje žalbe kao neblagovremene

Žalba će se odbaciti rješenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka zakonskog roka za njeno podnošenje.

Član 312.

Odbacivanje žalbe kao nedopuštene

Žalba će se odbaciti rješenjem kao nedopuštena ako se utvr di da je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe ili osoba koja se odrekla prava na žalbu ili ako se utvrdi odustanak od žalbe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena žalba ili ako žalba po zakonu nije dopuštena.

Član 313.

Odbijanje žalbe

Vijeće apelacionog odjeljenja će presudom odbiti žalbu kao ne osnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom.

Član 314.

Preinačenje prvostepene presude

(1) Vijeće apelacionog odjeljenja će, uvažavajući žalbu, presudom preinačiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlu čne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvr đene i da se, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukčija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 297. stav 1. tač. f. i j. ovog zakona.

(2) Ako su se zbog preina čenja prvostepene presude stekli uvje ti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu člana 138. st. 1. i 2. ovog zakona, vijeće apelacionog odjeljenja će o tome donijeti posebno rješenje protiv koga nije dopuštena žalba.

Član 315.

Ukidanje prvostepene presude

(1) Vije će apelacionog odjeljenja će, uvažavaju ći žalbu, rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da:

a) postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka, osim slučajeva iz člana 314. stav 1. ovog zakona,

b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti već u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno.

(2) Vije će apelacionog odjeljenja može i djelimi čno ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres.

(3) Ako se optuženi nalazi u pritvoru, vijeće apelacionog o djeljenja će ispitati postoje li još razlozi za pritvor i donijet će rješenje o produženju ili ukidanju pritvor a. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(4) Ako je optuženi u pritvoru, vije će apelacionog odjeljenja je dužno donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je primilo spise.

Član 316.

Obrazloženje odluke kojom se ukida prvostepena presuda

U obrazloženju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda ili u rješenju kojim se ukida prvostepena presuda, navest će se samo kratki razlozi za ukidanje.

Član 317.

Pretres pred vijećem apelacionog odjeljenja

(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u pr vostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred vijećem apelacionog odjeljenja.

(2) Ako vije će apelacionog odjeljenja ustanovi da je potrebno ponovo izvesti ve ć izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pismeni nalaz i mišljenje bit će prihvaćeni kao dokazni materijal ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedo čenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branitelja, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branitelja iako im je to bilo omogu ćeno, te ukoliko se radi o dokazima iz člana 261. stav 2. ta čka e. ovog zakona. U tom slučaju njihovi iskazi na pretresu se mogu čitati.

(3) Odredbe stava 2. ovog člana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedočenje iz člana 83. ovog zakona.

Odjeljak 2 - Žalba na rješenje

Član 318.

Dopuštenost žalbe na rješenje

(1) Protiv rješenja Suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branitelj i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek kad u ovom zakonu nije izri čito odre đeno da žalba nije dopuštena.

(2) Rješenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu.

Član 319.

Opći rok za podnošenje žalbe

(1) Žalba se podnosi Sudu.

(2) Ako ovim zakonom nije druga čije odre đeno, žalba na rješenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 320.

Suspenzivno dejstvo žalbe

Ako u ovom zakonu nije druk čije odre đeno, podnošenjem žalbe na rješenje odlaže se izvršenje rješenja protiv koga je podnesena žalba.

Član 321.

Odlučivanje o žalbi na rješenje

(1) O žalbi protiv rješenja donesenog u prvom stepenu odlu čuje vije će apelacionog odjeljenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) O žalbi protiv rješenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslušanje, odlučuje vijeće iz člana 24. stav 6. ovog zakona, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Odlu čujući o žalbi Sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rješenje preina čiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

Član 322.

Shodna primjena odredbi o žalbi na prvostepenu presudu

Na postupak po žalbi na rješenje shodno se primjenjuju odredbe člana 293., 295. i 301. stav 2., člana 303. stav 1. i člana 307. i 309. ovog zakona.

Član 323.

Shodna primjena odred bi ovog zakona i na druga rješenja

Ako ovim zakonom nije druga čije odre đeno, odredbe člana 318. i 322. ovog zakona shodno se primjenjuju i na sva ostala rješenja koja se donose po ovom zakonu.

GLAVA XXIV - VANREDNI PRAVNI LIJEK

Ponavljanje postupka

Član 324.

Opća odredba

Krivični postupak koji je dovršen pravomo ćnim rješenjem ili pravomo ćnom presudom može se na zahtjev ovlaštene osobe ponoviti samo u slučajevima i pod uvjetima predviđenim u ovom zakonu.

Član 325.

Nastavljanje krivičnog postupka

Ako je krivi čni postupak rješenjem pravomo ćno obustavljen ili je presudom optužba pravomo ćno odbijena zato što nije bilo potrebnog odobrenja, postupak će se na zahtjev Tužitelja nastaviti čim prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.

Član 326.

Ponavljanje postupka završenog pravomoćnim rješenjem

(1) Ako je izvan slučajeva iz člana 325. ovog zakona krivični postupak pravomoćno obustavljen prije početka glavnog pretresa, na zahtjev Tuž itelja može se dozvoliti ponavljanje krivi čnog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se Sud mo že uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivičnog postupka.

(2) Krivi čni postupak pravomo ćno obustavljen do po četka glavnog pretresa može se ponoviti kad je Tužitelj odustao od gonjenja, ako se dokaže da je do odustanka došlo usljed krivi čnog djela zloupotrebe službenog položaja Tužite lja. U pogledu dokazivanja krivi čnog djela Tužitelja primjenjivat će se odredbe člana 327. stava 2. ovog zakona.

Član 327.

Ponavljanje postupka u korist osuđenog

(1) Krivični postupak završen pravomoćnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog:

a) ako se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na la žnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača,

b) ako se dokaže da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije ili osobe koja je vršila istražne radnje,

c) ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koj i su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobađanje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem krivičnom zakonu,

d) ako je neka osoba za isto krivično djelo više puta osuđena ili ako je više osoba osuđeno zbog istog djela koje je mogla učiniti samo jedna osoba ili neka od njih,

e) ako se u slu čaju osude za produženo krivič no djelo ili za drugo krivi čno djelo koje po zakonu obuhvaća više istovrsnih ili više raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuđeni nije učinio radnju koja je obuhva ćena djelom iz osude, a postojanje ovih činjenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne,

f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je pr esuda zasnovana na tom kršenju.

(2) U slučajevima iz stava 1. tačke a. i b. ovog člana mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe oglašene krivim za odnosna krivič na djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isklju čuju krivi čno gonjenje, činjenice iz stava 1. tačke a. i b. ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazima.

Član 328.

Ponavljanje postupka na štetu optuženog

(1) Krivi čni postupak se može ponoviti na štetu optuženog ako je presuda kojo m se optužba odbija donesena zbog odustanka Tužitelja od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustanka došlo usljed krivičnog djela korupcije ili krivičnog djela protiv službene i druge dužnosti Tužitelja.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe člana 327. stav 2. ovog zakona.

Član 329.

Osobe ovlaštene na podnošenje zahtjeva

(1) Zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti Tužitelj i osobe iz člana 293. stava 2. ovog zakona.

(2) Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog može se podnijeti i pošto je osuđeni izdržao kaznu, i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.

(3) Ako Sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivi čnog postupka, obavijestit će o tome osuđenog, odnosno osobu koja je ovlaštena da u korist osuđenog podnese zahtjev.

Član 330.

Postupanje po zahtjevu

(1) O zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka odlučuje vijeće (član 24. stav 6).

(2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu traži ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, Sud će pozvati podnositelja da u određenom roku zahtjev dopuni.

(3) Prilikom rješavanja o zahtjevu, u vije ću ne će u čestvovati sudija koji je uč estvovao u donošenju presude u ranijem postupku.

Član 331.

Odlučivanje o zahtjevu

(1) Sud će rješenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spi sa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba ili da nema zakonskih uvj eta za ponavljanje postupka ili da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve ć bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomoćnim rješenjem Suda ili da činjenice i dokazi očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po članu 330. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako Sud ne odbaci zahtjev, dostavit ć e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad Sudu sti gne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vije ća odredit će da se izvide činjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.

(3) Poslije provedenih izviđaja Sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za ponavljanje postupka.

Član 332.

Dopuštenje za ponavljanje postupka

(1) Kad Tužitelj vrati spise, Sud će, ako ne odredi da se izvi đaj dopuni, na osnovu rezultata izvi đaja zahtjev uvažiti i dopustiti ponavljanje krivi čnog postupka ili će zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivičnog postupka.

(2) Ako Sud na đe da razlozi zbog kojih je dopustio ponav ljanje postupka u korist optuženog postoje i za kojeg od suoptuženih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit će po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji.

(3) U rješenju kojim se dopušta ponavljanje krivi čnog postupka Sud će odlučiti da se odmah zakaže novi glavni pretres ili da se krivični predmet vrati u stanje istrage.

(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka podnesen u korist osu đenog, a Sud smatra s obzirom na podnesene dokaze da osuđ eni može u ponovljenom postupku biti osu đen na takvu kaznu da bi se ura čunavanjem ve ć izdržane kazne imao pustiti na slobodu, ili da može biti oslobođ en od optužbe ili da optužba može biti odbijena - odredit će da se izvršenje presude odloži, odnosno prekine.

(5) Kad rješenje kojim se dopušta ponavljanje krivič nog postupka postane pravomo ćno, obustavit će se izvršenje kazne, ali će Sud, po prijedlogu Tužitelja, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz člana 132. ovog zakona.

Član 333.

Pravila ponovljenog postupka

(1) Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rješenja kojim je dopušteno ponavljanje krivič nog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku Sud nije vezan za rješenja donesena u prethodnom postupku.

(2) Ako se ponovljeni postupak obustavi do po četka glavnog pretresa, Sud će rješenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu.

(3) Kad Sud u ponovljenom postupku donese presudu, izre ći će da se prethodna presuda djelimi čno ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom Sud će optuženom uračunati izdržanu kaznu, a ako je ponavljanje odre đeno samo za neko od djela za koje je optuženi bio osuđen, Sud će izreći novu jedinstvenu kaznu.

(4) Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz člana 307. ovog zakona.

DIO TREĆI – POSEBNI POSTUPCI

GLAVA XXV - POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

Član 334.

Opća odredba

(1) Za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom kao glavnom kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio krivično djel o, Tužitelj može u optužnici zatražiti od Suda da izda kazneni nalog - u kojem će optuženom izreći određenu krivičnopravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavne rasprave.

(2) Tužitelj može da zatraži izricanje jedne ili više od sljede ćih krivi čnopravnih sankcija ili mjera: novčane kazne, uvjetne osude i oduzimanj a imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom ili oduzimanja predmeta.

(3) Izricanje novčane kazne može se zatražiti u visini koja ne može biti veća od 50.000 KM.

Član 335.

Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Sudija će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz člana 25. ovog zakona, ako se radi o krivi čnom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti ili ako je Tužitelj zatražio izricanje krivičnopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.

(2) O žalbi Tužitelja protiv rješenja o odba čaju odlučuje vijeće iz člana 24. stav 6. ovog zakona u roku od 48 sati.

(3) Ako sudija smatra da podaci u optužnici ne pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima može očekivati izricanje neke druge krivične sanakcije ili mjere, a ne one koju je zatražio Tužitelj, postupit će s optužnicom kao da je podnijeta na potvrdu i proslijediti je u dalji postupak, u skladu s ovim zakonom.

Član 336.

Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako se složi za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija će potvrditi optužnicu i zakazati saslušanje optuženog.

(2) Prilikom saslušanja sudija će:

a) utvrditi da li je ispoštovano pravo optuženog da ga zastupa branitelj,

b) utvrditi da li je optuženi razumio optužnicu i zahtjev Tužitelja za izricanje krivičnopravne sankcije ili mjere,

c) upoznati optuženog s dokazima koje je prikupio Tužitelj i pozvati ga na davanje izjave o predočenim dokazima,

d) pozvati optuženog da se izjasni o krivnji,

e) pozvati optuženog da se izjasni o predloženoj krivičnopravnoj sankciji ili mjeri.

Član 337.

Izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako optuženi izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optužnicu, sudija će zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i proslijediti optužnicu na dalji postupak, u skladu s ovim zakonom.

(2) Ako optuženi izjavi da je kriv i da prihvata krivi čnopravnu sankciju ili mjeru predloženu u optužnici, sudija će prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optužnicom.

Član 338.

Sadržaj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na žalbu

(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadrži podatke iz člana 285. ovog zakona.

(2) U obrazloženju presude iz stava 1. ovog člana ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom se izdaje kazneni nalog.

(3) Protiv presude iz stava 1. ovog člana dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.

Član 339.

Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog

(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuženom, njegovom branitelju i Tužitelju.

(2) Plaćanje novčane kazne prije isteka roka za podnošenje žalbe ne smatra se odricanjem od prava na žalbu.

GLAVA XXVI - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

Odjeljak 1 - Opće odredbe

Član 340.

Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima

(1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su u činile krivi čno djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno su đenja nisu navršile dvadeset i jednu godinu života. Ostale odredbe ovog zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave.

(2) Odredbe člana 342. do 344., člana 347. do 350., člana 355., 357., 359. i 366. ovog zakona, primjenjuju se u postupku prema mla đoj punoljetnoj osobi ako se do po četka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZ BiH, a do tog vremena ona nija navršila dvadeset i jednu godinu života.

Član 341.

Primjena odredbi prema djeci

Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme u činjenja krivičnog djela nije navršio četrnaest godina života, krivični postupak će se obustaviti i o tome će se obavijestiti organ starateljstva.

Član 342.

Obazrivo postupanje

(1) Maloljetniku se ne može suditi u odsustvu.

(2) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naro čito pri njegovom ispitivanju, organi koji u čestvuju u postupku dužni su postupati obazrivo, vode ći ra čuna o duševnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvi ma maloljetnika, kako vo đenje krivičnog postupka ne bi štetno utjecalo na razvoj maloljetnika.

(3) Organi koji u čestvuju u postupku sprje čavat će pogodnim mjerama svako nedisciplinovano ponašanje maloljetnika.

Član 343.

Obavezna odbrana

(1) Maloljetnik mora imati branitelja od početka pripremnog postupka.

(2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivi čni postupak, Sud će mu odrediti tumača.

(3) Ako u sluč ajevima iz stava 1. ovog člana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branitelja, njega će postaviti po službenoj dužnosti sudija za maloljetnike.

Član 344.

Oslobođenje od dužnosti svjedočenja

Od dužnosti svjedočenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi ( član 355.), oslobo đeni su samo roditelj, staratelj, usvojitelj, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, odnosno vjerski službenik i branitelj.

Član 345.

Spajanje i razdvajanje postupka

(1) Kad je maloljetnik u čestvovao u u činjenju krivi čnog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu će se razdvojiti i provesti po odredbama ove glave.

(2) Postupak prema maloljetniku može se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po općim odredbama ovog zakona samo ako je spajan je postupka neophodno za svestrano razjašnjenje stvari. Rješenje o tome donosi sudija za maloljetnike, na obrazloženi prijedlog Tužitelja. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne u činitelje, u pogledu maloljetnika će se uvijek primijeniti odredbe člana 342. do 344., člana 347. do 350., č lana 355., 357., 359. i 365. ovog zakona, kad se na glavnom pretresu razjašnjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i člana 366. i 372. ovog zakona, a os tale odredbe ove glave – ukoli ko njihova primjena nije u suprotnosti s vođenjem spojenog postupka.

Član 346.

Sprovođenje jedinstvenog postupka

Kad je osoba uč inila neko krivič no djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, sprovest će se jedinstven postupak po članu 25. ovog zakona, pred vijećem koje sudi punoljetnim osobama.

Član 347.

Uloga organa starateljstva

(1) U postupku prema maloljetnicima, pored ovlaštenja koja su izri čito predviđena u odredbama ove glave, organ starateljstva ima pravo da se upoz na s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke.

(2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku Tužitelj će obavijestiti nadležni organ starateljstva.

Član 348.

Pozivanje i dostavljanje pismena

(1) Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

(2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vrši se shodno odredbama člana 171. ovog zakona, s tim da se maloljetniku ne će dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj plo či Suda, niti će se primijeniti odredba člana 167. stav 2. ovog zakona.

Član 349.

Objavljivanje toka krivičnog postupka

(1) Ne smije se objaviti tok krivi čnog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku, niti se može vršiti video i audio snimanje toka postupka.

(2) Pravomo ćna odluka Suda može se objaviti, ali bez navođ enja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se može utvrditi njegov identitet.

Član 350.

Dužnost hitnog postupanja

Organi koji učestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se traže obavještenja, izvještaji ili mišljenja, dužni su na jhitnije postupiti - kako bi se postupak što prije završio.

Član 351.

Sastav suda

(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom.

(2) Vije će za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluč uje po žalbama protiv odluke sudije za maloljetnike, u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Odjeljak 2 - Pokretanje postupka

Član 352.

Primjena načela oportuniteta

(1) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novčanom kaznom, Tužitelj može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivi čnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik u činio krivično djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivi čnog djela i okolnosti pod kojima je u činjeno, raniji život maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvr đivanja ovih okolnosti, Tužitelj može zatražiti obavještenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno može ove osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavještavanja. Tužitelj može zatražiti mišljenje organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku.

(2) Ako za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika, Tužitelj može, u sporazumu s organom starateljstv a, uputiti maloljetnika u prihvatilište ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najduže na 30 dana.

(3) Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku, Tužitelj može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika, ako s obzirom na težinu tog krivičnog dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava, ne bi imalo svrhe vo đenje postupka i izricanje krivičnopravne sankcije za to djelo.

(4) Kad Tužitelj u slu čajevima iz stava 1. i 3. ovog člana na đe da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema maloljetniku, obavijestit će o tome, uz navo đenje razloga, organ starateljstva i oštećenog.

Član 353.

Odgojne preporuke

Prije donošenja odluke ho će li podnijeti zahtjev za pokretanje krivi čnog postupka protiv maloljetnika za krivi čno djelo iz člana 352. stav 1. ovog zakona, Tužitelj je dužan razmotriti mogu ćnost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, u skladu s KZ BiH.

Odjeljak 3 - Pripremni postupak

Član 354.

Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka

(1) Tužitelj podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije donošenja odluke o tome ho će li se složiti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivi čna djela iz č lana 353. ovog zakona, sudija za maloljetnike je dužan razmotriti mogu ćnosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu s odredbama KZ BiH. Ako odluč i da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike će odlu čiti da se postupak protiv maloljetnika ne pokrene. Protiv rješenja sudije za maloljetnike nije dopuštena žalba.

(2) Izvan sluč ajeva iz stava 1. ovog člana, ako se sudija za maloljetnike ne složi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatražit će da o tome odluči vijeće za maloljetnike.

(3) Sudija za maloljetnike može povjeriti policijskim organima da izvrše naredbu o pretresanju stana ili o privremenom oduzimanju predmeta, na način predviđen ovim zakonom.

Član 355.

Pribavljanje podataka o ličnosti maloljetnika

(1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored činjenica koje se odnose na krivi čno djelo, posebno će se utvrditi godine života maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duševne razvijenosti, ispitat će se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik živi i druge okolnosti koje se tiču njegove osobe.

(2) Radi utvr đivanja okolnosti iz stava 1. ovog člana, sudija za maloljetnike će pribaviti izvještaj i saslušati osobe koje mogu dati potrebne podatke, izuzev osoba iz člana 344. ovog zakona.

(3) Podatke o li čnosti maloljetnika pribavlja sudija za ma loljetnike. Sudija za maloljetnike može zatražiti da te podatke prikupi odre đena stručna osoba (socijalni radnik, de fektolog, psiholog i dr.), a može njihovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva.

(4) Kad je za utvrđivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove duševne razvijenosti, psihičkih svojstava ili sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vještaci, za ovaj pregled odredit će se liječnici, psiholozi ili pedagozi. Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.

Član 356.

Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku

(1) Sudija za maloljetnike sam određ uje na čin izvo đenja pojedinih radnji, drže ći se odredaba ovog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnika na odbranu, prava ošte ćenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odlučivanje.

(2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisut ni Tužitelj i branitelj. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to potrebno, obavit će se uz pomo ć pedagoga ili druge stru čne osobe. Sudija za maloljetnike može odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staratelj maloljetnik a. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama, mogu stavljati prijedloge i upućivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno saslušava.

Član 357.

Smještaj maloljetnika

(1) Sudija za maloljetnike može narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilište, odgojnu ili sličnu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je živio ili radi pružanja pomoći, zaštite ili smještaja maloljetnika.

(2) Troškovi smještaja maloljetnika isplaćuju se unaprijed iz budžetskih sredstava i ulaze u troškove krivičnog postupka.

Član 358.

Određivanje pritvora

(1) Izuzetno, sudija za maloljetnike može maloljetn iku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz člana 132. stava 2. tačke a. do c. ovog zakona.

(2) Na osnovu rješenja o pritvoru ko je je donio sudija za maloljetnike, pritvor može trajati najduže mjesec dana. Vije će za maloljetnike dužno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih deset dana.

(3) Vije će za maloljetnike može u slu čaju postojanja zakonskih razloga produžiti pritvor za još dva mjeseca.

(4) Nakon završetka pripremnog postupka, pritvor može da traje najduže još šest mjeseci.

Član 359.

Postupak prema maloljetniku u pritvoru

(1) Maloljetnik izdržava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.

(2) Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovlaštenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnos no sudiji za prethodno saslušanje, u pogledu pritvorenika.

Član 360.

Obrazloženi prijedlog

(1) Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na učinjenje krivičnog djela i na osobu maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise Tužitelju koji je dužan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti obrazloženi prijedlog sudiji za ma loljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne.

(2) Ako Tužitelj ne podnese zahtjev da se pripremn i postupak dopuni niti stavi obrazloženi prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnič kog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa sudije za maloljetnike - smatrat će se da je odustao od krivičnog gonjenja.

(3) Prijedlog Tužitelja sadrži: ime i prezime maloljetn ika, njegove godine života, opis djela, dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik u činio krivi čno djelo, obrazloženje koje treba da sadrži ocjenu duševne razvijenosti maloljetnika i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera ili kazna.

Član 361.

Obustava postupka

(1) Ako u toku pripremnog postupka Tužitelj na đe da nema osnova za vo đenje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz člana 352. stav 3. ovog zakona, stavit će prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O pr ijedlogu za obustavljanje postupka Tužitelj će obavijestit i organ starateljstva.

(2) Ako se sudija za maloljetnike ne složi s prijedlogom Tužitelja, zatražit će da o tome odlu ći vijeće za maloljetnike.

Član 362.

Kontrola postupka

Sudija za maloljetnike obavještava predsjednika Suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okončani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim pred metima postupak još u toku. Predsjednik Suda će, po potrebi, poduzeti mjere da se postupak ubrza.

Odjeljak 4 - Prvostepeni postupak

Član 363.

Zakazivanje ročišta ili glavnog pretresa

(1) Kad primi prijedlog Tužitelja, sudija za maloljetnike zakazuje ročište ili glavni pretres.

(2) Kazna maloljetničkog zatvora i zavodske mjere izriču se samo po održanom glavnom pretresu.

(3) Sudija za maloljetnike saopćit će maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izrečena.

Član 364.

Odlučivanje na glavnom pretresu

(1) Kad se odlučuje na osnovu glavnog pretresa, shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona o pripremama za glavni pretres, o rukovođenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za maloljetnike može odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom slučaju ne bi bila cjelishodna.

(2) Pored osoba čije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat će se i roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ st arateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne sprječava Sud da održi glavni pretres.

(3) Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora b iti prisutan Tužitelj, kad je podnio prijedlog iz član a

360. ovog zakona i branitelj.

(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i proširenju optužbe primjenjivat će se i u postupku prema maloljetniku, s tim što je sudija za maloljetnike ovlašten da i bez prijedloga Tužitelja donese odluku na osnovu činjeničnog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu.

Član 365.

Isključenje javnosti

(1) Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek isključena.

(2) Sudija za maloljetnike može dopustiti da glavno m pretresu budu prisutne osobe koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta, kao i naučnici.

(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike može narediti da se, osim Tužitelja, branitelja i predstavnika organa starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe.

(4) Za vrijeme izvo đenja pojedinih dokaza ili govora stranaka s udija za maloljetnike može narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja.

Član 366.

Privremeni smještaj maloljetnika

U toku postupka, sudija za maloljetnike može don ijeti odluku o privremenom smještaju maloljetnika (član 357.), a može i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.

Član 367.

Zakazivanje glavnog pretresa ili održavanje ročišta i donošenje odluke

(1) Sudija za maloljetnike dužan je zakazati glavni pretres ili održati roč ište za izricanje odgojne mjere u roku od osam dana od dana prijema prijedloga Tužitelja ili od dana kad je na ročištu odlučeno da se održi glavni pretres. Za svako produženje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika Suda.

(2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odre đuje se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit će predsjednika Suda i iznijet ć e razloge za odlaganje, odnosno prekidanje.

(3) Sudija za maloljetnike dužan je da pismeno izra di presudu, odnosno rješenje u roku od osam dana, a u posebno složenim slučajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rješenja.

Član 368.

Odluke sudije za maloljetnike

(1) Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog Tužitelja pri odluč ivanju hoće li prema maloljetniku izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je Tužitelj odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne može maloljetniku izreći kaznu nego samo odgojnu mjeru.

(2) Sudija za maloljetnike će rješenjem obustaviti postupak u slu čajevima kad Sud na osnovu člana 283. ta čke d. do f. ovog zakona, donosi presudu ko jom se optužba odbija ili kojom se optuženi oslobađa od optužbe ( član 284.), kao i kad sudija na đe da nije cjelishodno izre ći maloljetniku ni odgojnu mjeru niti kaznu.

(3) Sudija za maloljetnike donosi rješenje i kad izri če odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rješenja navodi se samo koja se mjera izrič e, ali se maloljetnik ne oglašava krivim za krivi čno djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazloženju rješenja navest će se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izrečene odgojne mjere.

(4) Presuda kojom se maloljetniku izriče kazna maloljetničkog zatv ora donosi se u obliku iz člana 285. ovog zakona.

Član 369.

Troškovi postupka i imovinskopravni zahtjev

(1) Sudija za maloljetnike može maloljetnika obavezati na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetni čkog zatvora.

(2) Ako je prema maloljetniku izrečena odgojna mjera, troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava, a oštećeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upućuje na parnični postupak.

Odjeljak 5 - Pravni lijekovi

Član 370.

Žalba protiv presude i rješenja

(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izre čena kazna maloljetničkog zatvora, protiv rješenja kojim je maloljetniku izre čena odgojna mjera i protiv rješ enja o obustavljanju postupka ( član 368. stav 2.) mogu podnijeti žalbu sve osobe koje imaju pravo na žalbu protiv presude ( član 293.) i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rješenja.

(2) Branitelj, Tužitelj, bra čni odnosno vanbra čni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj mogu podnijeti žalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.

(3) Žalba protiv rješenja kojim se izriče odgojna mjera koja se izdržava u ustanovi zadržava izvršenje rješenja ako sudija za maloljetnike, u saglasnos ti s roditeljima maloljetnika, i po saslušanju maloljetnika, ne odluči drugačije.

(4) Na sjednicu vijeća za maloljetnika (član 304.) uvijek će se pozvati maloljetnik i njegov branitelj. Nedolazak maloljetnika i njegovog branitelja koji su uredno obaviješteni o sjednici - ne sprje čava drugostepeni sud da održi sjednicu.

Član 371.

Odluke vijeća za maloljetnike i zabrana reformatio in peius

(1) Vijeće za maloljetnike može preina čiti prvostepenu odluku i izre ći težu mjeru maloljetniku - samo ako je to predloženo u žalbi Tužitelja.

(2) Ako prvostepenom odlukom nije izre čena kazna maloljetni čkog zatvora ili zavodska mjera, vije će za maloljetnike može tu kaznu, odnosno mjeru izre ći samo ako održi pretres. Maloljetni čki zatvor u dužem trajanju ili teža zavodska mjera od one izre čene prvostepenom odlukom, može se izre ći i u sjednici drugostepenog vijeća.

Član 372.

Ponavljanje krivičnog postupka

Odredbe o ponavljanju krivi čnog postupka završenog pravomo ćnom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje postupka završenog pravomo ćnim rješenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.

Odjeljak 6 - Nadzor Suda nad provođenjem mjera

Član 373.

Izvještaj o ponašanju maloljetnika

(1) Uprava ustanove u kojoj se izvršava odgojna mj era prema maloljetniku dužna je da svaka dva mjeseca dostavi Sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvještaj o ponašanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike može i sam obilaziti maloljetnike smještene u ustanovi.

(2) Sudija za maloljetnike može preko organa starateljstva pribaviti obavještenje o izvršenju ostalih odgojnih mjera, a može odrediti da to uč ini i odre đena stru čna osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.).

Odjeljak 7 - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvršenja

Član 374.

Izmjena odluke i obustava izvršenja

(1) Kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izmjenu odluke o izrečenoj odgojnoj mjeri, odluku o izmjeni donosi sudija za maloljetnike koji je donio rješenje o odgojnoj mjeri ako sam nađe da je to potrebno, ili na prijedlog Tužitelja, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom.

(2) Prije donošenja odluke sudija za maloljetnike će saslušati Tužitelja, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe, a pribavit će i potrebne izvještaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdržava zavodsku mjeru, od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova.

(3) Po odredbama stava 1. i 2. ovog člana donosi se i odluka o obustavljanju izvršenja odgojne mjere.

(4) Odluku o izmjeni odgojne mjere ili o obustavi izvršenja donosi sudija za maloljetnike.

GLAVA XXVII - POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA

Član 375.

Jedinstvenost postupka

(1) Zbog istog krivi čnog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokre će i vodi krivi čni postupak zajedno s postupkom protiv učinitelja.

(2) Postupak samo protiv pravne osobe se mo že pokrenuti, odnosno voditi kada protiv u činitelja krivični postupak nije mogu će pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivični postupak već proveden.

(3) U jedinstvenom postupku se protiv optuženog pr avne osobe i optuženog podiže jedna optužnica i izriče jedna presuda.

Član 376.

Cjelishodnost pokretanja krivičnog postupka

Tužitelj može odluč iti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivi čnog postupka kada okolnosti slučaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe učinjenju krivičnog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrit će troškova postupka ili ako je protiv pravne osobe zapo čet ste čajni postupak ili kada je učinitelj krivi čnog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv koje bi se krivi čni postupak ina če pokrenuo.

Član 377.

Zastupnik pravne osobe u krivičnom postupku

(1) Svaka pravna osoba u krivičnom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovlašten za preduzimanje svih radnji za koje je po ovom zakonu ovlašten osumnji čeni, odnosno optuženi i osuđeni.

(2) Pravna osoba u krivičnom postupku može imati samo jednoga zastupnika.

(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlaštenje za zastupanje.

Član 378.

Određivanje z astupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivi čnom postupku je onaj ko je ovlašten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadležnog državnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.

(2) Zastupnik može ovlastiti za zastupanje nekoga drug og. Ovlaštenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod Suda.

(3) Kada je prije pravomo ćnog okonč anja krivi čnog postupka pravna osoba prestala postojati, zastupnika će joj odrediti Sud.

Član 379.

Izuzeće zastupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivičnom postupku ne može biti osoba koja je pozvana kao svjedok.

(2) Zastupnik pravne osobe u krivi čnom postupku ne može biti osoba protiv koje te če postupak zbog istog krivičnog djela, osim ako je jedini član pravne osobe.

(3) U slu čaju iz stava 1. i 2. ovog člana Sud će pozvati pravnu osobu da na dležni organ te pravne osobe u odre đenom roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti Sud. U suprotnom će zastupnika odrediti Sud.

Član 380.

Dostavljanje pismena

Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se i pravnoj osobi i zastupniku.

Član 381.

Troškovi zastupnika

Troškovi zastupnika pravne osobe u krivi čnom postupku su troškovi krivi čnog postupka. Troškovi za zastupnika postavljenog na osnovu člana 378. i 379. ovog zakona unaprijed se ispla ćuju iz sredstava organa koji vodi krivični postupak samo ako pravna osoba nema sredstava.

Član 382.

Branitelj pravne osobe u krivičnom postupku

(1) Pravna osoba može, pored zastupnika, imati branitelja.

(2) Pravna i fizička osoba kao i osumnjičeni, odnosno optuženi, ne mogu imati istog branitelja.

Član 383.

Sadržaj optužnice

Optužnica protiv pravne osobe u krivičnom postupku, pored sadržaja propisanih ovim zakonom, sadrži naziv pod kojim pravna osoba, u skladu s propisim a, nastupa u pravnom prometu, sjedište pravne osobe, opis krivičnog djela i osnov odgovornosti pravne osobe.

Član 384.

Saslušanje i završna riječ

(1) Na glavnoj raspravi se prvo saslušava optuženi, a potom zastupnik pravne osobe.

(2) Po završenom dokazanom postupku, kao i završnoj riječi Tužitelja i oštećenog, sudija, odnosno predsjednik vijeća daje riječ branitelju, zatim zastupniku pravne osobe, te branitelju optuženog, i na kraju optuženom.

Član 385.

Presuda pravnoj osobi

Pored sadržaja propisanog u članu 285. ovog zakona, pisana presuda pravnoj osobi mora sadržavati:

a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedište pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu,

b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedište pravne osobe, kao i zakonski propis po kojem je optužena, po kojem se oslobađa optužbe za to djelo ili po kojem se optužba odbija.

Član 386.

Mjera obezbjeđenja

(1) Za obezbjeđenje izvršenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, Sud može, na prijedlog Tužitelja, protiv pravne osobe u krivičnom postupku odrediti privremeno obezbjeđenje. U ovom slučaju shodno se primjenjuju odredbe člana 202. ovog zakona.

(2) Ako postoji opravdana bojazan da će u okviru optužene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da će za njega biti odgovorna pravna osoba ili se s u činjenjem djela prijeti, Sud može u istom postupku, osim mjera iz stava 1. ovog člana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili više odre đenih djelatnosti na određeno vrijeme.

(3) Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivični postupak, Sud može, na prijedlog Tužitelja ili po službenoj dužnosti, zabraniti status ne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.

Član 387.

Primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako druga čije nije odre đeno, u krivi čnom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog zakona, čak i u slučaju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe.

GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE

IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVI ČNIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE

UVJETNE OSUDE

Član 388.

Prekid postupka u slučaju nastupanja duševne bolesti

(1) Ako je kod optuženog nakon u činjenja krivič nog djela nastupila takva duševna bolest da nije sposoban uč estvovati u postupku Sud će rješenjem, nakon psihijatrijskog vješta čenja, prekinuti postupak i optuženog uputiti organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja.

(2) Kada se zdravstveno stanje optuženog poboljša u mjeri da može da učestvuje u postupku, krivični postupak će se nastaviti.

(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivi čnog gonjenja, Sud će postupiti u skladu s članom 283. tačkom f. ovog zakona.

Član 389.

Postupak u slučaju neuračunljivosti

(1) Ako je osumnji čeni u činio djelo u stanju neura čunljivosti, Tužitelj će u optužnici postaviti prijedlog da Sud utvrdi da je osumnji čeni učinio krivično djelo u stanju neura čunljivosti, kao i da se predmet uputi organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja, radi pokretanja odgovaraju ćeg postupka.

(2) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optuženi u činio djelo u stanju uračunljivosti ili smanjene uračunljivosti, Tužitelj će odustati od podnesenog prijedloga. U slučaju ako se radi o smanjenoj ura čunljivosti, Tužitelj će predložiti izricanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, koja se izriče uz neku drugu krivičnopravnu sankciju.

(3) U slu čaju iz stava 1. ovog člana, osumnji čeni, odnosno optuženi koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, neće se pustiti na slobodu već će Sud na prijedlog Tužitelja donijeti rješenje o privremenom zadržavanju do najviše deset dana od donošenja tog rješenja. Protiv ovoga rješenja žalba nije dopuštena.

(4) Poslije podnošenja prijedloga iz stava 1. ovog člana, osumnjičeni, odnosno optuženi mora imati branitelja.

Član 390.

Postupak u slučaju obaveznog liječenja od ovisnosti

(1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti, Sud odlučuje pošto pribavi nalaz i mišljenje vještaka. U svojem nalazu i mišljenju vještak treba da se izjasni i o mogu ćnostima za liječenje optuženog.

(2) Ako je pri izricanju uvjetne osude učinitelju određeno liječenje na slobodi, a on se nije podvrgao liječenju ili ga je samovoljno napustio, Sud može, po službenoj dužnosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se u či nitelj lije čio ili je trebao da se lije či, a po saslušanju Tužitelja i uč initelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvršenje sigurnosne mjere obaveznog lije čenja od ovisnosti. Prije donošenja odluke Sud će, po potrebi, pribaviti i mišljenje liječnika.

Član 391.

Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji se po KZ BiH moraju oduzeti, oduzeć e se i kad se krivi čni postupak ne završi presudom kojom se osu đeni proglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi op će sigurnosti, o čemu se donosi posebno rješenje.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana donosi Sud u trenutku kad je postupak završen, odnosno kad je obustavljen.

(3) Rješenje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog člana donosi Sud i kad je u presudi kojom je optuženi proglašen krivim propušteno da se donese takva odluka.

(4) Ovjereni prijepis rješenja o oduzimanju predmeta dostavit ć e se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat.

(5) Protiv rješenja iz stava 1. do 3. ovog člana, vlasnik predmeta ima pravo na žalbu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta.

Član 392.

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

(1) Imovinska korist pribavljena krivi čnim djelom utvr đuje se u krivi čnom postupku po službenoj dužnosti.

(2) Tužitelj je u toku postupka dužan prikupljati dokaze i izviđati okolnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3) Ako je ošte ćeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povra ćaja predmeta pribavljenih krivičnim djelom, odnosno u pogledu nov čanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist će se utvrđivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom.

Član 393.

Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pra vne osobe pozvat će se na glavni pretres radi saslušanja. Pozivom će se upozoriti da će se postupak provesti bez njihove prisutnosti.

(2) Predstavnik pravne osobe saslušat će se na glavnom pretresu poslije optuženog. Na isti na čin postupit će se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.

(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlašten je da u vezi s utvrđ ivanjem imovinske koristi predlaže dokaze i da, po dopuštenju sudije, odnosno predsjednika vijeća, postavlja pitanja optuženom, svjedocima i vještacima.

(4) Isklju čenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ni na predstavnika pravne osobe.

(5) Ako Sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolaz i u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut će glavni pretres i pozva će osobu na koju je imovinska korist pr enesena, kao i predstavnika pravne osobe.

Član 394.

Utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Sud će visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivi čnim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni ako bi inače njeno utvr đivanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoć ama ili sa znatnim odugovla čenjem postupka.

Član 395.

Privremene mjere osiguranja

Kad dolazi u obzir oduzimanje imovi nske koristi pribavljene krivi čnim djelom, Sud će po službenoj dužnosti po odredbama koje važe za izvršni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom slučaju shodno se primjenjuju odredbe člana 202. ovog zakona.

Član 396.

Sadržaj odluke kojom se izriče mjera oduzimanja imovinske koristi

(1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom Sud može izreći u presudi kojom se optuženi oglašava krivim i u rješenju o primjeni vaspitne mjere, kao i u postupku iz člana 389. ovog zakona.

(2) U izreci presude ili rješenja Sud će navesti koji se predmet, odnosno novčani iznos oduzima.

(3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rješenja dos tavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku pravne osobe ako je Sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.

Član 397.

Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi

Osoba iz člana 393. ovog zakona može podnijeti zahtjev za ponavljanje krivi čnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Član 398.

Shodna primjena odredbi ovog zakona o žalbi

Odredbe člana 294. stava 2. i 3. i č lana 302. i 317. ovog zakona shodno se primjenjuju na žalbu protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Član 399.

Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako odredbama ove glave nije šta drugo predvi đeno, u pogledu postupka za primjenu mjera sigurnosti ili za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivič nim djelom, shodno se primjenjuju ostale odgovarajuće odredbe ovog zakona.

Član 400.

Postupak opozivanja uvjetne osude

(1) Kad je u uvjetnoj osudi odre đeno da će se kazna izvršiti ako osu đeni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, ne nadoknadi štetu ili ne ispuni druge obaveze, a osu đeni u određe nom roku nije ispunio te obaveze, Sud će provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog Tužitelja ili po službenoj dužnosti.

(2) Sud je obavezan da zakaže saslušanje radi utvr đivanja činjenica, na koje ć e pozvati Tužitelja, osuđenog i oštećenog.

(3) Ako Sud utvrdi da osu đeni nije ispunio obavezu koja mu je bila odre đena presudom, donije će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrđ ena kazna izvrši ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uvjet. Ako Sud na đe da nema osnova za donošenje koje od tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude.

GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI

PRESTANKU MJERA SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE

Član 401.

Rješenje o brisanju osude

(1) Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odre đenog vremena i pod uvjetom da osu đeni u tom vremenu ne u čini novo krivi čno djelo, rješenje o brisanju osude donosi po službenoj dužnosti organ nadležan za vođenje poslova kaznene evidencije.

(2) Prije donošenja rješenja o brisanju osude izvršit će se potrebna provjeravanja, a naro čito će se prikupiti podaci o tome da li je protiv osu đenog u toku krivi čni postupak za neko novo krivi čno djelo učinjeno prije isteka roka predviđenog za brisanje osude.

Član 402.

Prijedlog osuđenog za brisanje osude

(1) Ako nadležni organ ne donese rj ešenje o brisanju osude, osu đeni može tražiti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu.

(2) Ako nadležni organ ne postupi po zahtjevu osuđenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osuđeni može tražiti da Sud donese rješenje o brisanju osude.

Član 403.

Sudsko brisanje uvjetne osude

Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja, Sud će donijeti rješenje kojim se utvr đuje brisanje uvjetne osude. Ovo rješenje dostavit će se osuđenom, Tužitelju i organu nadležnom za vođenje kaznene evidencije.

Član 404.

Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke

(1) Postupak za brisanje osude shodno odredba ma KZ BiH na osnovu sudske odluke pokre će se na molbu osuđenog.

(2) Molba se podnosi Sudu.

(3) Sudija koji za to bude određen, zakazat će i provesti saslušanje Tužitelja i osuđenog.

(4) Sudija može o ponašanju osuđ enog zatražiti izveštaj od policijskog organa, a može takav izveštaj tražiti i od uprave ustanove u kojoj je osuđeni izdržavao kaznu.

(5) Podnositelj molbe i Tužitelj mogu podnijeti žalbu protiv odluke Suda po molbi za brisanje osude.

(6) Ako Sud odbije molbu zato što osu đeni svojim ponašanjem nije zaslužio brisanje osude, osu đeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravomoćnosti rješenja o odbijanju molbe.

Član 405.

Uvjerenje o kaznenoj evidenciji

U uvjerenju koje se gra đanima izdaje na os novu podataka iz krivi čne evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati.

Član 406.

Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti

(1) Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih u KZ BiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se Sudu.

(2) Sudija koji za to bude odre đen će prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim će zakazati i provesti saslušanja - radi utvrđivanja činjenica na koje se podnositelj molbe poziva. Sudija će pozvati Tužitelja i podnositelja molbe.

(3) Sudija iz stava 2. ovog člana može zahtijevati izvještaj o ponašanju osu đenog od policijskog organa, odnosno od ustanove u kojoj je osuđeni izdržao kaznu.

(4) U slu čaju odbijanja molbe, nova molba se ne može podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana pravomoćnosti rješenja o odbijanju ranije molbe.

Glava XXX - POSTUPAK ZA PRUŽANJE ME ĐUNARODNE PRAVNE POMO ĆI I

IZVRŠENJE MEĐUNARODNIH UGOVORA U KRIVIČNOPRAVNIM STVARIMA

Član 407.

Opća odredba

Međunarodna krivičnopravna pomoć pruža se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno.

Član 408.

Upućivanje molbe za pravnu pomoć

Molbe Suda, odnosno Tužitelja za pravnu pomo ć u krivi čnim predmetima dostavljaju se inozemnim organima diplomatskim putem, tako što Sud, odnosno Tužitelj molbe dostavlja nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine.

Član 409.

Postupanje po molbi inozemnih organa

(1) Kada nadležno ministarstvo Bosne i Herceg ovine primi molbu inozemnog organa za pravnu pomoć, dužno je molbu dostaviti Tužitelju u slu čaju da se radi o pružanju pravne pomo ći iz nadležnosti Suda.

(2) O dopuštenosti i načinu izvršenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa, odlučuje Sud, odnosno Tužitelj po zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu sa svojom nadležnosti.

Član 410.

Izvršenje presude inozemnog suda

(1) Sud ne će postupiti po molbi inozemnog organa kojom se traži izvršenje krivi čne presude inozemnog suda.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, Sud će izvršiti inostranu pravomo ćnu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao i nozemni sud ako je to predvi đeno me đunarodnim ugovorom, i ako sankciju izrekne i Sud prema krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

(3) Sud donosi presudu u vije ću iz člana 24. stav 6. ovog zakona. O sjednici vije ća obavijestit će se Tužitelj, osuđeni i branitelj.

(4) U izreku presude iz stava 3. ovog člana, Sud će unijeti potpunu izreku i n aziv suda iz inozemne presude i izre ći će sankciju. U obrazloženju presude iznijet će razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcije.

(5) Protiv presude iz stava 4. ovog č lana mogu izjaviti žalbu Tužitelj i osu đeni ili njegov branitelj, u skladu s odredbama ovog zakona.

(6) Ako strani državljanin osu đen od doma ćeg suda ili osoba ovlaštena ugovorom, podnese molbu Sudu da osuđeni izdržava kaznu u svojoj zemlji, Sud će postupiti po međunarodnom ugovoru.

Član 411.

Centralizacija podataka

O krivi čnim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj krivotvorenog novca, neovlaštene proizvodnje, prerađivanja i prodaje opojnih droga i otrova, trgovi ne bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim krivi čnim djelima u pogledu kojih se me đunarodnim ugovorima predviđa centralizacija podataka, Sud je dužan - b ez odlaganja, dostaviti nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine podatke o krivi čnom djelu i u činitelju i pravomo ćnu presudu. Kad je u pitanju krivično djelo pranja novca ili se radi o krivi čnom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu Bosne i Hercegovine nadležnom za sprečavanje pranja novca.

Član 412.

Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi

(1) Ako je na teritoriji Bosne i Hercegovine krivič no djelo u činio stranac koji ima prebivalište u stranoj državi, toj državi se mogu, izvan uvjeta iz člana 415. ovog zakona, ustupiti svi krivi čni spisi radi krivičnog gonjenja i suđenja, ako se strana država tome ne protivi.

(2) Ustupanje krivi čnog gonjenja i su đenja nije dopušteno ako se nj ime stranac može izložiti nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

(3) Prije podizanja optužnice, odluku o ustupanju donosi Tužitelj. Nakon podizanja optužnice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - odluku donosi sudija za prethodno saslušanje, na prijedlog Tužitelja.

(4) Ustupanje se može izvršiti za krivi čna djela iz nadležnosti Suda s propisanom kaznom zatvora do deset godina.

(5) Ako je oštećeni državljanin Bosne i Hercegovine, ustupa nje nije dopušteno ako se on tome protivi, osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva.

Član 413.

Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane države

(1) Nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine će zahtjev strane države da se u Bosni i Hercegovini preduzme krivično gonjenje državljanina Bosne i Hercegovine ili osobe koja ima prebivaliste u Bosni i Hercegovine za krivično djelo iz nadležnosti Suda izvršeno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa spisima Tužitelju.

(2) Ako je nadležnom organu strane države podnesen imovi nskopravni zahtjev, postupit će se kao da je taj zahtjev podnesen Sudu.

(3) O odluci kojom se odbija da se preduzme krivi čno gonjenje, kao i o pravnomo ćnoj odluci donesenoj u krivičnom postupku, obavijestit će se strana država koja je uputila zahtjev.

GLAVA XXXI - POSTUPAK ZA IZRUČENJE OSUMNJIČENIH, ODNOSNO OPTUŽENIH I

OSUĐENI

H OSOBA

Odjeljak 1 - Postupak izručenja iz Bosne i Hercegovine u drugu državu

Član 414.

Propisi o izručenju

(1) Izru čenje osumnji čenih, odnosno optuženih ili osuđ enih osoba iz Bosne i Hercegovine u drugu državu vrši se po odredbama ovog zakona, ako zakonom Bosne i Hercegovine ili me đunarodnim ugovorom nije što drugo određeno.

(2) Postupak predaje osumnji čenih, odnosno optuženih osoba protiv kojih se vodi krivič ni postupak pred međunarodnim krivičnim sudovima, uređuje se posebnim zakonom.

Član 415.

Pretpostavke za izručenje

(1) Pretpostavke za izručenje jesu:

a) da osoba čije se izručenje traži nije državljanin Bosne i Hercegovine,

b) da osoba čije se izru čenje traži ne uživa pravo azila u Bo sni i Hercegovini, odnosno da nije u postupku traženja azila u Bosni i Hercegovini,

c) da djelo zbog koga se traži izručenje nije izvršeno na teritoriju Bosne i Hercegovine, protiv nje ili njenog državljanina,

d) da djelo zbog koga se traži izruč enje predstavlja krivi čno djelo i po domać em zakonu i po zakonu države u kojoj je izvršeno,

e) da djelo za koje se traži izručenje nije političko ili vojno krivično djelo,

f) da po doma ćem zakonu nije nastupila zastarjelost krivi čnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja kazne prije nego što je stranac pritvoren ili kao osumnji čeni, odnosno optuženi saslušan, da stranac čije se izručenje traži nije zbog istog djela od doma ćeg suda ve ć osuđen ili da za isto djelo nije od doma ćeg suda pravomo ćno oslobo đen, osim ako se sti ču uvjeti za ponavljanje krivi čnog postupka propisani ovim zakonom, ili da protiv stranca nije u Bosn i i Hercegovini zbog istog djela pokrenut krivič ni postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela u činjenog prema državljaninu Bosne i Herecegovine da je položeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva oštećenog,

g) da je utvrđen identitet osobe čije se izručenje traži,

h) da ima dovoljno dokaza za sumnju da je stranac čije se izručenje traži učinio određeno krivično djelo ili da postoji pravomoćna presuda,

i) da se izru čenje stranca ne traži radi: krivi čnog gonjenja ili kažnjavanja zbog njegove rase, pola, nacionalnog i etničkog porijekla, religijskog uvjerenja i političkih stavova kao i da se izručenje ne traži za krivično djelo s propisanom smrtnom kaznom prema zakonu države koja traži izru čenje, osim ako država koja traži izručenje da jamstvo da se neće izreći ili izvršiti smrtna kazna.

(2) Kao domaći zakon, u smislu stava 1. ta čke d. ovog člana, smatra se zakon Bosne i Hercegovine, zakon Federacije Bosne i Hercegovine , zakon Republike Srpske i zakon Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Pod doma ćim sudom, u smislu stava 1. ta čke f. ovog člana podrazumijevaju se svi sudovi na teritoriji Bosne i Hercegovine nadležni za rješavanje u krivičnim stvarima.

Član 416.

Molba za izručenje

(1) Postupak za izru čenje osumnji čenih, optuženih ili osu đenih stranaca pokre će se po molbi strane države.

(2) Molba za izručenje podnosi se diplomatskim putem.

(3) Uz molbu za izručenje moraju se priložiti:

a) sredstva za utvr đivanje istovjetnosti osumnji čenog, optuženog odnosno osu đenog (ta čan opis, fotografije, otisci prstiju i sl.),

b) uvjerenje ili drugi podaci o državljanstvu stranca,

c) optužnica ili presuda ili odluka o pritvoru ili ko ji drugi akt ravan ovoj odluci, u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, u kome treba da je naznačeno ime i prezime osobe čije se izručenje traži i ostali podaci potrebni za utvr đivanje njegovog identiteta, opis djela, zakonski naziv krivi čnog djela i dokazi za sumnju,

d) izvod iz teksta krivičnog zakona strane države koji se ima primijeniti ili je primijenjen prema osumnjičenom, optuženom odnosno osuđenom zbog djela povodom koga se traži izručenje, a ako je djelo izvršeno na teritoriju treće države, onda i izvod iz teksta krivičnog zakona te države.

(4) Ako su prilozi iz stava 3. ovog člana sastavljeni na stranom jeziku, treba da je priložen i ovjeren prijevod na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini.

Član 417.

Dostavljanje molbe za izručenje

(1) Nadležni organ države koja traži izručenje, molbu za izručenje stranca dostavlja putem nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine. Po prijemu molbe, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine je dužno tu molbu odmah dostaviti Tužitelju.

(2) Po prijemu molbe, Tužitelj ispituje da li je molba za izru čenje podnijeta u skladu s članom 416. ovog zakona. Ako utvrdi da molba nije potpuna tražit će od nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine da se o tome obavijesti strana dr žava i da nadležni organ države koja traži izru čenje te nedostatke otkloni.

Član 418.

Određivanje pritvora

(1) Ako molba odgovara zahtjevima iz člana 416. ovog zakona sudija za prethodni postupak izdat će naredbu da se stranac pritvori, ako postoje razlozi za pritvor iz člana 132. ovog zakona, odnosno poduzet će druge mjere za osiguranje njegove prisutnosti, osim ako je ve ć iz same molbe očigledno da nema mjesta izručenju.

(2) Ako se ne zna prebivalište ili boravište stranca čije se izručenje traži, Tužitelj će prethodno utvrditi tu činjenicu putem nadležnog entitetskog ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Policije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Ako osoba č ija se ekstradicija zahtijeva u me đuvremenu promijeni mjesto prebivališta odnosno boravišta ili, u cilju izbjegavanja hapšenja, pre đe s podru čja jednog entiteta na podru čje drugog entiteta, odnosno na područje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, entitetsko ministarstvo unutrašnjih poslova na č ijem područ ju je ta osoba imala prethodno pr ebivalište, odnosno boravište, odnosno Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine tražit će od entitetskog ministarstva unutrašnjih poslova na čijem području se ta osoba sada nalazi, odnosno od Policije Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, da je liši slobode i preda mu je. Entitetska mi nistarstva unutrašnjih poslova, odnosno Policija Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine u ovim slu čajevima obavezno sara đuju i ne mogu odbiti postupanje po zahtjevima za hapšenje i sprovođenje osobe čija ekstradicija se traži.

Član 419.

Saslušanje i odbrana

(1) Tužitelj će strancu, pošto ustanovi njegov identitet, bez odlaganja, saop ćiti zbog čega se i na osnovu kojih dokaza traži njegovo izru čenje i pozvat će ga da navede šta ima u svoju odb ranu. O saslušanju i odbrani stranca sastavit će se zapisnik.

(2) Tužitelj će pou čiti stranca da može uzeti branitelja po s vom izboru koji može biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pr avo na branitelja bez naknade u slu čajevima predviđenim ovim zakonom.

Član 420.

Lišenje slobode stranca

(1) U hitnim slučajevima, kad postoji opasnost da će stranac pobjeći ili da će se sakriti, a strana država je zatražila privremeno pritvaranje stranca, nadležni policijski organ može stranca lišiti slobode radi privođenja sudiji za prethodni postupak na osnovu molb e nadležnog inozemnog organa, bez obzira na to kako je molba upućena. U molbi treba da budu navedeni podaci za utvrđivanje istovjetnosti stranca, priroda i naziv krivičnog djela, broj odluke, datum, mjesto i naziv inozemnog organa koji je zatražio pritvor i izjava da će izručenje biti traženo redovnim putem.

(2) Kad se odredi pritvor, u skladu s odredbom člana 418. stava 1. ovog zakona i stranac bude sproveden sudiji za prethodni post upak, sudija za prethodni postupak će nakon njegovog saslušanja obavijestiti o pritvoru nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine.

(3) Sudija za prethodni postupak će pustiti na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako molba za izru čenje ne bude podnesena u roku koji je on odredio, vode ći računa o udaljenosti države koja traži izru čenje, a koji ne može biti duži od tri mjeseca od dana pritvaranja stranca. O ovom roku obavijestit će se strana država. Na molbu strane države vije će iz č lana 24. stav 6. ovog zakona može produžiti ovaj rok u opravdanim slučajevima, ali najviše još za tri mjeseca.

(4) Kad propisana molba bude podnesena u odre đenom roku, postupit će sudija za prethodni postupak po članu 419. ovog zakona.

Član 421.

Izviđajne radnje

(1) Po saslušanju Tužitelja i branitelja, sudija za prethodni postupak će, po potrebi, provesti i druge izviđajne radnje radi utvrđivanja postoje li pretpostavke za izručenje stranca, odnosno za predaju predmeta na kojima je ili pomoć u kojih je u činjeno krivi čno djelo, ako su ti predmeti oduzeti od stranca.

(2) Po provedenim izviđajima, sudija za prethodni postupak će spise izviđaja, sa svojim mišljenjem, dostaviti vijeću (član 24. stav 6).

(3) Ako je protiv stranca čije se izručenje traži kod domaćeg suda u toku krivi čni postupak zbog istog ili drugog krivičnog djela, naznačit će to sudija za prethodni postupak u spisima.

Član 422.

Rješenje kojim se odbija izručenje

(1) Ako vijeće (član 24. stav 6.) nađe da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje, donijet će rješenje kojim se molba za izručenje odbija. Ovo rješenje dostavit će se vijeću apelacionog odjeljenja, koje će, po saslušanju Tužitelja, potvrditi, ukinuti ili preinačiti rješenje.

(2) Ako je stranac u pritvoru, vijeće može odlučiti da on ostane u pritvoru do pravomoćnosti rješenja o odbijanju izručenja.

(3) Pravomoćno rješenje kojim se izru čenje odbija dostavit će se stranoj državi preko nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.

(4) Ukoliko se izru čenje odbije iz razloga navedenih u članu 415. stav 1. ta č. a. i b. ovog zakona, rješenje kojim se odbija izru čenje će se uz svu raspoloživu dokumentaciju, bez odlaganja, dostaviti i nadležnom tužilaštvu u Bosni i Hercegovini radi pokretanja krivičnog postupka.

Član 423.

Rješenje kojim se utvrđuju zakonske pretpostavke za izručenje

Ako vijeće (član 24. stav 6.) na đe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izru čenje stranca, utvrdit će to rješenjem. Protiv tog rješenja stranac ima pravo žalbe vijeću apelacionog odjeljenja.

Član 424.

Dostavljanje odluke o izručenju

Ako vije će apelacionog odjeljenja povodom žalbe na đe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje stranca, odnosno ako protiv takvog rješenja vije ća ( član 24. stav 6.) ne bude podnesena žalba, predmet se dostavlja nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine koje odlučuje o izručenju.

Član 425.

Dopuštanje, odbijanje i odlaganje izručenja

(1) Ministar nadleženog ministarstva Bosne i Hercegovine donosi rješenje kojim izruč enje dopušta ili ne dopušta. Ministar može donijeti rješenje o odlaganju izru čenja zato što je zbog drugog krivi čnog djela kod domaćeg suda u toku krivi čni postupak protiv stranca čije se izručenje traži ili što se stranac nalazi na izdržavanju kazne u Bosni i Hercegovini.

(2) Ministar nadleženog ministarstva Bosne i Hercegovine može odbiti izru čenje ako su u pitanju krivična djela za koja je u domaćem zakonu predviđena kazna zatvora do tri godine ili ako je inozemni sud izrekao kaznu lišenja slobode do jedne godine.

Član 426.

Sadržaj rješenja o izručenju

(1) U rješenju kojim se dopušta izručenje stranca, navest će se:

a) da se protiv njega ne može poduzeti krivično gonjenje za drugo krivično djelo učinjeno prije izručenja,

b) da se prema njemu ne može izvršiti kazna za drugo krivično djelo učinjeno prije izručenja,

c) da se prema njemu ne može primijeniti teža kazna od one na koju je osuđen,

d) da se on ne smije izručiti trećoj državi radi krivičnog gonjenja za krivično djelo učinjeno prije dopuštenog izručenja.

(2) Uz uvjete iz stava 1. ovog člana, u rješenju se mogu postaviti i drugi uvjeti za izručenje.

Član 427.

Postupanje u slučaju većeg broja molbi za izručenje

(1) Ako izručenje iste osobe traži više stranih država zbog istog krivi čnog djela, dat će se prvenstvo molbi države čiji je državljanin ta osoba, a ako ta država ne traži izručenje, onda molbi države na čijoj teritoriji je krivično djelo izvršeno, a ako je djelo izvršeno na teritoriju više država ili se ne zna gdje je izvršeno – molbi države koja je prva tražila izručenje.

(2) Ako izru čenje iste osobe traži više stranih država zbog razli čitih krivi čnih djela, dat će se prvenstvo molbi one države čiji je državljanin ta osoba, a ako ova država ne traži izru čenje, onda molbi države na čijem području je izvršeno najteže krivi čno djelo, a ako su djela iste težine – molbi države koja je prva tražila izručenje.

Odjeljak 2 - Postupak izručenja iz druge države u Bosnu i Hercegovinu

Član 428.

Podnošenje molbe za izručenje

(1) Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj državi vodi u Bosni i Hercegovini krivi čni postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj državi doma ći sud kaznio, ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine može podnijeti molbu za izručenje.

(2) Molba se podnosi diplomatskim putem i uz nju se prilažu isprave i podaci iz člana 416. ovog zakona.

Član 429.

Molba za privremeno pritvaranje

(1) Kad postoji opasnost da će osoba za koju se traži izručenje pobjeći ili da će se sakriti, ministar nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine može i prije nego što se postupi po članu 428. ovog zakona, tražiti da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi njenog pritvaranja.

(2) U molbi za privremeno pritvaranje posebno će se naznač iti podaci o istovjetnosti tražene osobe, priroda i naziv krivi čnog djela, broj odluke, datum, mjesto i naziv organa koji je odredio pritvor, odnosno podaci o pravomoćnosti presude, kao i izjava da će se izručenje tražiti redovnim putem.

Član 430.

Garancije u pogledu osobe koja je izručena

(1) Ako tražena osoba bude izru čena, mo ći će se krivi čno goniti, odnosno prema njoj će se mo ći izvršiti kazna samo za krivično djelo za koje je izručenje dopušteno.

(2) Ako je izručenje odobreno pod odre đenim uvjetima u pogledu vrste ili visine kazne koja se može izreći, odnosno izvršiti i pod tim uvjetima bude prihva ćeno, Sud je pri izricanju kazne vezan tim uvjetima, a ako se radi o izvršenju ve ć izre čene kazne, Sud koji je sudio u posljednjem stepenu preinačit će presudu i saobrazit će izrečenu kaznu uvjetima izručenja.

(3) Ako je izručena osoba bila pritvorena u stranoj državi zbog krivičnog djela zbog koga je izručena, vrijeme koje je provela u pritvoru uračunat će se u kaznu.

Odjeljak 3 - Sprovođenje preko teritorije Bosne i Hercegovine

Član 431.

Molba za sprovođenje i troškovi

(1) Ako izru čenje traži strana država od druge strane države, a tražena osoba bi se imala sprovesti preko teritorija Bosne i Hercegovine, sprovo đenje može, na molbu zainteresirane države, dopustiti ministar nadleženog ministarstva Bosne i Hercegovine pod uvjetom da se ne radi o državljaninu Bosne i Heregovine i da se izručenje ne vrši za političko ili vojno krivično djelo.

(2) Molba za sprovo đenje osobe preko teritorija Bosne i Hercegovine mora sadržavati sve podatke iz člana 416. ovog zakona.

(3) Pod uvjetom uzajamnosti, troškovi sprovo đenja osobe preko teritorija Bosne i Hercegovine padaju na teret sredstava budžeta Bosne i Hercegovine.

GLAVA XXXII - POSTUPAK ZA NAKN ADU ŠTETE, REHABILITACIJU I

OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSU ĐENIH I

NEOSNOVANO LIŠENIH SLOBODE

Član 432.

Naknada štete zbog neopravdane osude

(1) Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomoćno izrečena krivičnopravna sankcija ili koja je oglašena krivom, a oslobođena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena od optužbe, ili je optužba odbijena, osim u sljedećim slučajevima:

a) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zbog toga što je u ponovljenom postupku Tužitelj odustao od krivičnog gonjenja, a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma s osumnjičenim, odnosno optuženim,

b) ako je u ponovljenom postupku presudom optužba odbijena zbog nenadležnosti suda, a ovlašteni tužitelj je preduzeo krivično gonjenje pred nadležnim sudom.

(2) Osuđeni nema pravo na naknadu štete ako je svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzročio svoju osudu, osim ako je na to bio prinuđen.

(3) U slučaju osude za krivična djela u stjecaju, pravo na naknadu štete može se odnositi i na pojedina krivična djela u pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade.

Član 433.

Zastarjelost potraživanja za naknadu štete

(1) Pravo na naknadu štete zastarijeva protekom tri godine od dana pravomoćnosti presude kojom je optuženi oslobođ en od optužbe ili kojom je optužba odbijena, odnosno pravomo ćnosti rješenja Tužitelja ili Suda kojim je post upak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnošenje vanrednog pravnog lijeka podnesena žalba vijeću apelacionog odjeljenja od dana prijema odluke tog vijeća.

(2) Prije podnošenja Sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni je dužan da se svojim zahtjevom obrati nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine, radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade.

(3) U slu čaju iz člana 434. stav 1. ovog zakona, o zahtjevu se može rješavati samo ako ovlašteni tužitelj nije preduzeo gonjenje pred nadležn im sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravomoćne presude.

Član 434.

Podnošenje tužbe nadležnom sudu za naknadu štete

(1) Ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili po njemu nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, ošte ćeni može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete.

(2) Ako je postignut sporazum samo u dijelu odštetnog zahtjeva, ošte ćeni može podnijeti tužbu u pogledu ostatka zahtjeva.

(3) Tužba za naknadu štete podnosi se protiv Bosne i Hercegovine.

Član 435.

Pravo nasljednika na naknadu štete

(1) Nasljednici oštećenog nasljeđuju samo pravo oštećene osobe na naknadu imovinske štete. Ako je oštećeni već podnio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske štete.

(2) Nasljednici ošte ćene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu štete, odnosno pokrenuti postupak ako je ošte ćena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se od zahtjeva nije odrekla.

Član 436.

Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu štete

(1) Pravo na naknadu štete pripada:

a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena,

b) osobi koja je izdržavala kaznu lišenja slobode, a povodom ponavljanja krivičnog postupka izrečena joj je kazna lišenja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdržala ili joj je izrečena krivičnopravna sankcija koja se ne sastoji u lišenju slobode ili je oglašena krivom a oslobođena od kazne,

c) osobi koja je usljed pogreške ili nezakonitog rada organa neosnovano lišena slobode ili je zadržana duže u pritvoru ili ustanovi za izdržavanje kazne ili mjere,

d) osobi koja je u pritvoru provela duže nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena.

(2) Osobi koja je lišena slobode bez zakonskog osnova , pripada pravo na naknadu štete ako joj nije određen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je lišena slobode ura čunato u izre čenu kaznu za krivi čno djelo ili za prekršaj.

(3) Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopušte nim postupcima prouzro čila lišenje slobode. U slu čajevima iz stava 1. ta čke a. ovog člana isključeno je pravo na naknadu štete i ako su postojale okolnosti iz člana 432. stava 1. ili ako je postupak obustavljen na osnovu člana 205. ovog zakona.

(4) U postupku za naknadu štete, u slučajevima iz stava 1. i 2. ovog člana, shodno će se primjenjivati odredbe ove glave.

Član 437.

Naknada štete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja

Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišenje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrije đen ugled te osobe, Sud će, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informranja saop ćenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije os ude, odnosno neosnovanost li šenja slobode. Ako slu čaj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saop ćenje će se, na zahtjev te osobe, dostaviti organu ili pravnoj osobi u kojoj je ta osoba za poslena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno – politi čkoj stranci ili udruženju građana.

Član 438.

Osobe kojima pripada pravo podnošenja odštetnog zahtjeva

(1) Poslije smrti osuđene osobe pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njenom bračnom odnosno vanbračnom drugu, djeci, roditeljima, braći i sestrama.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana može se podnijeti i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu štete.

(3) Neovisno od uvjeta iz člana 432. ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog člana može se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije djela u ranijoj presudi bio teže povrijeđen ugled osuđene osobe.

(4) Zahtjev iz stava 1. do 3. ovog člana podnosi se Sudu u roku od šest mjeseci. O zahtjevu odlu čuje vijeće ( član 24. stav 6.). Prilikom rješavanja o zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe člana 432. stava 2. i 3. i člana 436. stava 3. ovog zakona.

Član 439.

Rehabilitacija

Sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rješenje se dosta vlja organu nadležnom za vo đenje kaznene evidencije. O poništenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije.

Član 440.

Zabrana upotrebe podataka

Osoba koja je na bilo koji na čin došla do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lišenje slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na na čin koji bi bio od štete za rehabilitaciju osobe protiv koje je vođen krivični postupak.

Član 441.

Pravo na naknadu štete u vezi zaposlenja

(1) Osobi kojoj je zbog neopra vdane osude ili neosnovanog lišenja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osi guranja, priznaje se radni staž, odn osno staž osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neoprav dane osude ili neosnovanog lišenja slobode staž izgubila. U staž se urač unava i vrijeme nezaposlenosti do koje je došlo zbog neopra vdane osude ili neosnovanog lišenja slobode, a koja nije nastala krivnjom te osobe.

(2) Prilikom svakog rješavanja o pravu na koje utječe dužina radnog staža, odnosno staža osiguranja, nadležni organ ili druga pravna osoba uzet će u obzir staž priznat odredbom stava 1. ovog člana.

(3) Ako organ ili pravna osoba iz stava 2. ovog člana ne uzme u obzir staž priznat odredbom stava 1. ovog člana, ošte ćena osoba može zahtijevati da Sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena staža nastupilo po zakonu. Tužba se podnosi protiv organa ili pravne osobe, koja osporava priznati staž i protiv Bosne i Hercegovine.

(4) Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje, isplatit će se iz sredstava budžeta Bosne i Her cegovine propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog člana staž priznat.

(5) Staž osiguranja priznat odredbom stava 1. ovog člana u cjelini se uračunava u mirovinski staž.

GLAVA XXXIII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE

Član 442.

Traženje adrese

Ako se ne zna prebivalište ili boravište osumnji čenog, odnosno optuženog, kad je to po odredbama ovog zakona neophodno, Tužitelj, odnosno Sud će zatražiti od policijskih organa da osumnji čenog, odnosno optuženog potraže i da Tužitelja, odnosno Sud obavijeste o njegovoj adresi.

Član 443.

Uvjeti za izdavanje potjernice

(1) Izdavanje potjernice može se narediti kad se osumnji čeni, odnosno optuženi protiv kojeg je pokrenut krivi čni postupak zbog krivi čnog djela za koje se po zakonu može izre ći kazna zatvora tri godine ili teža kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovo đenje ili rješenje o određivanju pritvora.

(2) Izdavanje potjernice naređuje Sud.

(3) Izdavanje potjernice naredit će se i u slučaju bjekstva osuđenog iz ustanove u kojoj izdržava kaznu, bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru vezanu s lišenjem slobode. Naredbu u takvom slučaju izdaje upravnik ustanove.

(4) Naredba Suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvršenja.

Član 444.

Izdavanje objave

(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivi čnim djelom, ili ove predmete treba prona ći, a naro čito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti prona đenog nepoznatnog leša, naredit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se podaci ili obavještenja dostave organu koji vodi postupak.

(2) Policijski organi mogu objavljivati i fotografije l eševa i nestalih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba, došlo usljed krivičnog djela.

Član 445.

Povlačenje potjernice ili objave

Organ koji je naredio izdavanje potjern ice ili objave dužan je da je odmah povu če kad se prona đe tražena osoba ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivi čnog gonjenja ili izvršenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije više potrebna.

Član 446.

Ko raspisuje potjernicu ili objavu

(1) Potjernicu i objavu raspisuje na dležni policijski organ koga odre đuje Sud u svakom pojedinom slučaju, odnosno ustanova iz koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne ili zavodske mjere.

(2) Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine može raspisati međunarodnu potjernicu.

GLAVA XXXIV - PRIJELAZNE I

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 447

Nadležno ministarstvo

U smislu ovog zakona, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine je ministarstvo kojem je povjereno obavljanje poslova iz oblasti pravosuđa.

Član 448.

Sudska policija

Ako do stupanja na snagu ovog zakona ne otpočne s radom sudska policija, ovlaštenja sudske policije predviđena u ovom zakonu izvršavat će policijski organi u Bosni i Hercegovini, odnosno sudska policija entiteta.

Član 449.

Ustupanje predmeta iz nadležnosti Suda

(1) Predmete iz nadležnosti Suda primljene u rad kod drugih sudova do stupanja na snagu ovog zakona, dovršit će ti sudovi ukoliko je u tim predmetima optužnica potvr đena, odnosno stupila na pravnu snagu.

(2) Predmete iz nadležnosti Suda primljene u rad kod drugih sudova, odnosno tužilaštava, i u kojima optužnica nije stupila na pravnu snagu, odnosno nije potvrđena, dovršit će ti sudovi, osim ako Sud po službenoj dužnosti ili na obrazložen prijedlog stranaka ili branitelja, ne odluči da preuzme takav predmet.

(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, nakon odluke Suda o pr euzimanju predmeta, krivični postupak će se nastaviti u skladu s ovim zakonom.

Član 450.

Donošenje podzakonskih propisa

Podzakonski propisi predvi đeni ovim zakonom donijet će se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 451.

Stupanje na snagu ovog zakona

Ovaj zakon stupa na snagu 1. marta 2003. godine.