Svi propisi

BiH · Sigurnost i odbrana

ZAKON O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Institucionalna objava; broj glasila provjerite u izvorniku

Izvorni tekstInstitucionalni izvor

Sažetak

Dokument „ZAKON O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE“ obuhvata sljedeće cjeline: o obavještajno-sigurnosnoj agenciji; bosne i hercegovine; opće odredbe; dužnosti i zadaci agencije. Pregled i puni tekst odnose se na prikazano izdanje.

Ključne tačke

Odabrane odredbe ovog izdanja.

Podaci o izdanju i izvoru

Izvorno institucionalno izdanje; nije objedinjeno sa kasnijim izmjenama · Tuzilastvo Bosne i Hercegovine · 28 stranica.

Tehničke provjere prijepisa su prošle. To ne potvrđuje potpunost izmjena, pravnu važnost niti podudarnost sa traženim izdanjem.

Informativni pregled dostupnog izdanja. Trenutno važenje i potpunost kasnijih izmjena nisu potvrđeni.

Sadržaj članova

109 / 109 odredbi

Tekst propisa

(Službeni glasnik BiH br. 12/04) Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. marta 2004.godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 22. marta 2004. godine, usvojila je

Član 1.

Ovim zakonom osniva se Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Agencija obavlja svoj rad u skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je pristupila.

Član 2.

Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija, koja će imati status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravne osobe. U sastav Agencije ulaze civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i u Republici Srpskoj. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu se osnivati ni djelovati nikakave druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Član 3.

Agencija ima nadležnost na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Sjedište Agencije je u Sarajevu. Unutrašnja organizacija Agencije utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kojim se utvrđuju organizacione jedinice, uzimajući u obzir ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji donosi generalni direktor Agencije uz konsultacije sa zamjenikom generalnog direktora i uz odobrenje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara).

Član 4.

Finansijska sredstva za rad Agencije u cijelosti se osiguravaju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine kako unutar tako i van Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim zvaničnicima i tijelima navedenim u članu 6. stav 5. ovog zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je definirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine. U smislu ovog zakona, pod "prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine" smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu, uključujući:

Član 6.

Agencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostvaruje druge oblike saradnje s obavještajnim i sigurnosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim institucijama u cilju obavljanja zadataka navedenih u st.

(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Član 7.

Predsjedništvo je odgovorno da:

Član 8.

Vijeće ministara nadležno je da:

Član 9.

Predsjedavajući koordinira aktivnosti Agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavještajne politike. On nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad. Prilikom izvršavanja svojih dužnosti, u skladu s članom 10. ovog zakona, uzima u obzir stavove Izvršnog obavještajnog odbora i Vijeća ministara kao cjeline.

Član 10.

Predsjedavajući Vijeća ministara nadležan je da:

Član 11.

Predsjedavajući ne može, bilo u cjelini ili djelimično, preuzeti odgovornosti i prava generalnog direktora ili zamjenika generalnog direktora utvrđene ovim zakonom. Osniva se Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba u okviru Vijeća ministara, koja podnosi izvještaj predsjedavajućem, a koju predsjedavajući osniva isključivo u cilju pružanja pomoći predsjedavajućem kako bi mogao obavljati dužnosti navedene u članu 10. ovog zakona i djelovanja u svojstvu sekretarijata Izvršnom obavještajnom odboru. Zaposleni Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe ne mogu davati uputstva, niti na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora niti ostalih zaposlenih u Agenciji. Na zaposlene u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi primjenjuje se Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Njihovo imenovanje u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnu službu vrši predsjedavajući u konsultaciji s generalnim direktorom. Zaposleni u Obavještajno-sigurnosno- savjetodavnoj službi moraju proći sigurnosnu provjeru koja se vrši prije njihovog zapošljavanja. Nakon konsultacija sa Izvršnim obavještajnim odborom i generalnim direktorom, predsjedavajući donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i dužnostima njenih zaposlenih. Predsjedavajući može zatražiti od generalnog direktora Agencije da zaduži zaposlene u Agenciji da pruže stručnu pomoć Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi, kada to ocijeni potrebnim.

Član 12.

U cilju savjetovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara u vezi s njegovim zadacima iz člana 10. ovog zakona i olakšavanja koordinacije obavještajno - sigurnosnih pitanja, predsjedavajući Vijeća ministara uspostavlja Izvršni obavještajni odbor (u daljem tekstu: Izvršni odbor). U sastav Izvršnog odbora, pored predsjedavajućeg Vijeća ministara, ulaze dva zamjenika predsjedavajućeg, ili dva ministra iz Vijeća ministara, tako da sastav Izvršnog odbora u svakom slučaju odražava zastupljenost sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Vijeća ministara predsjedavat će Izvršnim odborom. Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom svakog kalendarskog mjeseca. Predsjedavajući saziva sastanke Izvršnog odbora tako što će obavijestiti sve članove Izvršnog odbora o vremenu i mjestu, te dnevnom redu sastanka. Članovi Izvršnog odbora mogu predsjedavajućem predložiti pitanja koja se uvrštavaju u dnevni red prije zasjedanja. Predsjedavajući priprema Poslovnik Izvršnog odbora. Poslovnik usvaja Izvršni odbor.

Član 13.

U nadležnosti Izvršnog odbora spadaju:

Član 14.

Radi izvršenja zadataka iz člana 13. Izvršni odbor pregleda:

Član 15.

Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba djelovat će u svojstvu Sekretarijata Izvršnog odbora.

Član 16.

Izvršnom odboru ni članovima Odbora nije dopušteno donositi uputstva ili na drugi način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora ili drugih zaposlenika Agencije.

Član 17.

Članovi Izvršnog odbora obavezat će se zavjetom tajnosti u pogledu podataka o službenim, vojnim ili državnim tajnama u koje su ostvarili uvid u svojstvu članova. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon okončanja njihovog članstva u Odboru. (e) Parlamentarni nadzor

Član 18.

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zajednički osnivaju Sigurnosno-obavještajnu komisiju za nadzor nad Agencijom. Sigurnosno-obavještajna komisija sastoji se od dvanaest (12) članova, po šest (6) iz svakog doma. Kandidati koji su predloženi za članstvo u Komisiji prolaze sigurnosnu provjeru koju vrši Agencija. Za dobijanje sigurnosne dozvole za rad u ovoj komisiji uslove propisuju kolegiji oba doma Parlamentarne skupštine BiH. U slučajevima kada Agencija odbije izdati sigurnosnu dozvolu kandidatu, kolegiji Parlamentarne skupštine mogu zahtijevati od Agencije da ponovo razmotri tu odluku ukoliko postoje osnovani razlozi za ispitivanje njene opravdanosti. Ukoliko Agencija potvrdi prvobitnu odluku da ne izda sigurnosnu dozvolu, kolegiji će razmotriti da li će se dostaviti ime drugog kandidata ili potvrditi prvobitnog. Na čelu Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije kandidiraju se u skladu s principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Član 19.

Komisija održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Predsjedavajući Komisije saziva sjednice na svoju inicijativu a na pisani zahtjev najmanje sedam (7) članova će obavezno i odmah sazvati sjednicu Komisije u skladu s Poslovnikom. Sjednice Komisije zatvorene su za javnost osim ukoliko Komisija ne odluči drugačije. Sigurnosno-obavještajna komisija nadležna je da:

Član 20.

Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija ima osnovane sumnje da Agencija obavlja svoje dužnosti na nezakonit način, Komisija može provesti istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije. Ukoliko Sigurnosno-obavještajna komisija utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Komisija može pozvati predsjedavajućeg, odnosno generalnog direktora da preduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti. Predsjedavajući, odnosno generalni direktor obavezan je obavijestiti Sigurnosno-obavještajnu komisiju o rezultatima tog ispitivanja.

U izvršavanju svojih funkcija, Sigurnosno-obavještajna komisija može od predsjedavajućeg, generalnog direktora, svakog zaposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-sigurnosno- savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije. Sigurnosno-obavještajna komisija može također narediti predsjedavajućem, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Komisiju i daju usmeni izvještaj o aktivnostima Agencije.

Osobe iz prethodnog stava imaju obavezu Komisiji pružiti sve tražene informacije, izuzev informacija navedenih u članu 21. stav 1. ovog zakona.

Član 21.

Tokom parlamentarnog nadzora, koji vrši Sigurnosno-obavještajna komisija, obaveza predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže podatke ne podrazumijeva odavanje informacija, izuzimajući stav 2. ovog člana, čije bi otkrivanje ugrozilo vitalne nacionalne sigurnosne interese koji su vezani za zaštitu izvora i metoda u konkretnom slučaju. Tokom istrage koju provodi Sigurnosno-obavještajna komisija o aktivnosti Agencije za koju se sumnja da je nezakonita, Sigurnosno-obavještajna komisija može, uz pristanak najmanje sedam (7) svojih članova, obavezati predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže informacije čije bi poznavanje bilo od suštinske važnosti za vršenje nadzora nad zakonitošću rada Agencije. Informacije prikupljene tokom ovog postupka mogu se koristiti samo u postupku Sigurnosno-obavještajne komisije.

Član 22.

Članovi Sigurnosno-obavještajne komisije su pod obavezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču službenih tajni, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Komisije. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihovog članstva u Komisiji. Kada to ocijeni potrebnim za zaštitu javnog interesa, Komisija može odlučiti da oslobodi obaveze čuvanja tajne. Ta odluka zahtijeva saglasnost najmanje osam (8) članova Komisije.

Član 23.

Sigurnosno-obavještajna komisija utvrđuje procedure u pismenoj formi u cilju sprečavanja neovlaštenog otkrivanja svih povjerljivih informacija koje se dostavljaju Komisiji. Ove procedure utvrđuju se uz konsultacije s generalnim direktorom. Nijedan službenik Komisije ili Parlamentarne skupštine ne može dobiti pristup nijednom povjerljivom podatku osim ukoliko:

(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora

Član 24.

Agencijom rukovodi generalni direktor. Agencija ima i zamjenika generalnog direktora. U rukovođenju Agencijom, generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora pomažu direktori koji rukovode organizacionim jedinicama, kao i savjetnici, u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Član 25.

Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara, na prijedlog predsjedavajućeg i u konsultacijama s članovima Predsjedništva, Izvršnog odbora i Sigurnosno-obavještajne komisije. Generalni direktor može predložiti predsjedavajućem da Vijeće ministara razriješi dužnosti zamjenika generalnog direktora. Imenovanje generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora vrši se na osnovu pokazane profesionalnosti i iskustva stečenog na obavještajno-sigurnosnim poslovima i provođenju zakona, a ne na osnovu političke pripadnosti. Traženo iskustvo ne može biti isključivo stečeno na pozicijama do kojih se dolazi političkim imenovanjem.

Član 26.

Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora imenuju se na mandat od četiri godine koji se može obnoviti jednom. Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora mogu prije isteka mandata biti razriješeni dužnosti ako to sami zatraže, ukoliko trajno izgube sposobnost za obavljanje svojih dužnosti, ukoliko ne provode odluke Vijeća ministara kojima se usmjerava rad Agencije, ukoliko ne rade u skladu s važećim zakonima ili propisima, ukoliko ne provode mjere za nadzor nad radom Agencije, u slučaju da je protiv njih pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne, ili ako je protiv njih izrečena pravosnažna kazna zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ih čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti.

Član 27.

Generalni direktor odgovoran je za profesionalno, zakonito i blagovremeno izvršavanje aktivnosti Agencije. Generalni direktor Agencije ima sljedeća prava i dužnosti:

Član 28.

Generalni direktor odgovoran je za donošenje, pored ostalog, sljedećih pravilnika, propisa i instrukcija:

Član 29.

Zamjenik generalnog direktora Agencije rukovodi operativnim aktivnostima organizacionih jedinica Agencije pod nadzorom generalnog direktora.

Član 30.

Ukoliko generalni direktor nije u mogućnosti obavljati dužnosti iz ovog zakona, zamjenik generalnog direktora obavlja dužnosti generalnog direktora.

Član 31.

U izvršavanju svojih dužnosti, generalni direktor i zamjenik generalnog direktora osiguravaju da informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu blagovremene, relevantne, tačne, pouzdane, objektivne i nezavisne od svih političkih uticaja. Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obavljaju svoje dužnosti tako da se postigne odgovarajuća ravnoteža između prikupljanja informacija koje su bitne za sigurnost Bosne i Hercegovine i zaštite pojedinačnih interesa. (b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora

Član 32.

Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajućeg i njegovih zamjenika. Glavni inspektor imenuje se na mandat od 4 godine, koji se može jednom obnoviti. Glavni inspektor može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na lični zahtjev, ukoliko trajno izgubi sposobnost za obavljanje svojih dužnosti, ukoliko ne radi u skladu s važećim zakonima i propisima, ukoliko ne provodi mjere nadzora nad radom Agencije, ukoliko je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne, ukoliko je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ga čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti, ukoliko ne provodi inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu blagovremeno i na zakonit način.

Član 33.

Glavni inspektor odgovoran je da osigura funkciju unutrašnje kontrole u Agenciji tako što:

Član 34.

Generalni direktor, uz saglasnost glavnog inspektora, donosi odluku o raspoređivanju zaposlenih Agencije na radno mjesto u uredu glavnog inspektora.

Član 35.

Nakon što o tome obavijesti generalnog direktora, glavni inspektor može ispitivati zaposlene u Agenciji i imati pristup prostorijama i podacima Agencije kada je to potrebno u cilju provođenja unutrašnje istrage, inspekcijske kontrole ili revizije. Pri izvršavanju svojih aktivnosti iz ovog zakona, glavni inspektor uzima u obzir potrebu čuvanja tajnosti i sigurnosti podataka koje je Agencija prikupila i pohranila. (c) Opće odredbe

Član 36.

Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor, imenovani prema odredbama iz ovog poglavlja, podliježu sljedećim ograničenjima:

(a) Zapošljavanje u Agenciji

Član 37.

Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na zaposlene u Agenciji. U slučajevima kada prava i obaveze zaposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajući zakoni i propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima. Struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva. Za prijem u radni odnos u Agenciji nije obavezan javni konkurs. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji utvrđuju se uslovi za svako radno mjesto u Agenciji, kao i posebni uslovi za zapošljavanje u Agenciji.

Član 38.

Kao izuzetak od člana 37. ovog zakona, određena radna mjesta u Agenciji mogu biti popunjena putem javnog konkursa. U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji nabrojana su radna mjesta koja su predmet javnog konkursa. Ta radna mjesta popunjavaju se prema proceduri utvrđenoj u ovom članu i članu 39. ovog zakona. Javni konkursi za popunu upražnjenih mjesta u Agenciji s opisom upražnjenih radnih mjesta i općim uslovima objavljuju se u "Službenom glasniku BiH" i u najmanje jednom od dnevnih listova koji se distribuiraju u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Član 39.

Vijeće ministara osniva Komisiju za provjeru, koju čine predstavnici Obavještajno-sigurnosno - savjetodavne službe i predstavnici Ministarstva sigurnosti, koji će vršiti pregled prijava i obavljati razgovor s kandidatima za prijem u službu. Nakon završetka razgovora, Komisija za provjeru dostavlja generalnom direktoru i zamjeniku na dalje razmatranje listu kandidata, koju istovremeno dostavlja i Sigurnosno-obavještajnoj komisiji. Generalni direktor imenuje onog kandidata koji je prvi na listi i kojeg je preporučila većina članova konkursne komisije. Ukoliko ovaj kandidat ne može biti imenovan iz opravdanih razloga i uz argumentirane dokaze, u razmatranje se uzimaju ostali kandidati sa liste redoslijedom kojim su navedeni. Agencija čuva sve zapisnike u vezi s postupkom odabira, uključujući i kopiju raspisanog konkursa i primljene prijave.

Član 40.

Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uslove, i to:

Član 41.

Konačnu odluku o zapošljavanju i o rasporedu na radno mjesto donosi generalni direktor Agencije, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. (b) Prava i obaveze

Član 42.

Zaposleni u Agenciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni u skladu s ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine. Zaposleni snose ličnu odgovornost za izvršavanje zadataka Agencije, kako je to utvrđeno ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici Agencije. Ukoliko zaposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledu nezakonitosti saopćava naredbodavcu. U slučajevima kada naredbodavac ponovi naredbu, zaposleni traži pismenu potvrdu te naredbe. Ukoliko zaposleni i dalje ima određene rezerve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocu naredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora. Zaposleni može odbiti izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja krivično djelo prema krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine. Zbog preduzimanja radnje iz prethodnog stava, zaposleni ne može biti disciplinski kažnjen, osim ukoliko glavni inspektor tu radnju ne smatra neosnovanom. Ukoliko zaposleni u Agenciji smatra da je Agencija ili zaposleni u Agenciji prekršio ili krši relevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora obavijestiti glavnog inspektora.

Član 43.

Kada im to rukovodilac naredi, zaposleni u Agenciji dužni su svoje zadatke obavljati i poslije redovnog radnog vremena, ukoliko rukovodilac smatra to neophodnim za uspješno i blagovremeno obavljanje poslova Agencije.

Za rad iz prethodnog stava ovog člana zaposlenima u Agenciji pripada pravo na novčanu naknadu ili im se određuju slobodni dani, u skladu s Pravilnikom o radu Agencije.

Član 44.

Zaposleni imaju pravo:

Član 45.

Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost, za koju se plaća naknada, ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva s radom u Agenciji. Izuzetno, zaposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu s radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila. Izuzetno od odredbe člana 44. stav 1.(h.) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada. Zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim osobama informacije u vezi s podacima, dokumentacijom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.

Zaposleni moraju biti nepristrasni, a naročito:

Član 46.

Ocjena rada zaposlenih podrazumijeva praćenje i ocjenu radnog učinka za vrijeme trajanja službe. Ocjenu radnog učinka vrši neposredni rukovodilac zaposlenog. Zaposleni u Agenciji konsultiraju se sa svojim neposrednim rukovodiocima u vezi sa svojim radom najmanje jednom godišnje. Rezultati postignuti tokom obavljanja funkcija za period izvještavanja ocijenit će se sljedećim ocjenama: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, izuzetno uspješan, što će se detaljnije odrediti podzakonskim aktom koji donosi generalni direktor.

(e) Premještaj

Član 47.

Radi potrebe obavljanja poslova zaposleni u Agenciji mogu privremeno ili trajno biti premješteni u drugu organizacionu jedinicu Agencije, izvan mjesta prebivališta. Premještaj do jedne godine smatra se privremenim premještajem. Trajni premještaj moguć je samo uz saglasnost zaposlenog Agencije. Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa izvršenje rješenja. Mehanizam za rješavanje žalbi bit će utvrđen unutrašnjim propisom koji donosi generalni direktor.

Član 48.

Zaposleni u Agenciji koji privremeno ili trajno rade na drugom radnom mjestu, koje je udaljeno 60 i više od 60 kilometara od njihovog stalnog mjesta boravka, imaju pravo na:

Član 49.

Zaposleni se može rasporediti na rad u inozemstvo u okviru redovnih dužnosti, ili u okviru saradnje sa stranom obavještajnom službom, ili u okviru saradnje s agencijom ili institucijom strane države, međunarodne organizacije država ili jedne od njenih institucija, kada je to neophodno za uspješan i efikasan rad Agencije. Generalni direktor Agencije donosi propis kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Agenciji koji su premješteni na rad u inozemstvo. (f) Plaće

Član 50.

Početna osnovica za obračun plaća i koeficijenti platnih razreda zaposlenih u Agenciji utvrđuju se odlukom Vijeća ministara u skladu s ovim zakonom.

Član 51.

Plaća se utvrđuje tako što se osnovica navedena u članu 50. ovog zakona množi s koeficijentom platnog razreda. Plaća se uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, a najviše do 20%.

Član 52.

Zaposleni u Agenciji, pored plaće utvrđene prema odredbama člana 51. ovog zakona, imaju pravo na dodatak na plaću za posebne uslove rada i opasnosti, te odgovornosti u obavljanju poslova. Dodatke na platu iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vijeće ministara u iznosu najviše do 30% od plaće zaposlenog.

Član 53.

Zaposleni imaju pravo naknade za sljedeće:

Član 54.

Zaposleni imaju pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima (dnevnice, troškovi prijevoza i slično).

Član 55.

U slučaju razrješenja s dužnosti nastalog usljed viška radne snage, razriješeni zaposleni ima pravo na otpreminu u visini njegove plaće u posljednjih šest mjeseci prije prestanka radnog odnosa. Otpremnina navedena u stavu 1. ovog člana pokriva period od 12 mjeseci kod zaposlenih u Agenciji koji imaju najmanje 15 godina radnog staža.

Član 56.

Zaposleni koji je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova na koje je raspoređen, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo tokom izvršavanja operativnih zadataka, raspoređuje se na druge poslove koje može obavljati, s tim da zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa. U slučaju da se ne može rasporediti na drugo radno mjesto unutar Agencije, zaposleni zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa do donošenja konačnog rješenja o pravu na penziju. Zaposleni koji u toku izvršavanja svojih zadataka ili u vezi s njima, izgubi život sahranit će se u mjestu koje odredi njegova porodica, a troškove sahrane snosi Agencija. U slučaju iz stava 2. ovog člana porodica zaposlenog ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini njegove posljednje isplaćene mjesečne netoplaće uvećane šest puta. (i) Krivični postupak i nanošenje štete tokom obavljanja dužnosti

Član 57.

Ako je protiv zaposlenog u Agenciji pokrenut krivični postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službenih zadataka, Agencija mu osigurava advokatsku ili drugu pravnu pomoć, osim ako je zaposleni postupao izvan svojih ovlaštenja ili ih je zloupotrijebio. Pod uslovima iz stava 1. ovog člana, Agencija osigurava pravnu pomoć zaposlenom u Agenciji i nakon što mu je prestao radni odnos u Agenciji, osim u slučajevima kada zaposleni na drugi način ima pravo na jednaku pravnu pomoć.

Član 58.

Bosna i Hercegovina odgovorna je za štetu koju fizičkim i pravnim osobama nanesu zaposleni u Agenciji za vrijeme obavljanja svojih poslova i zadaka, ili u vezi s obavljanjem zadataka Agencije, u skladu s ovim zakonom. Bosna i Hercegovina ima pravo da od zaposlenog u Agenciji, za koga se utvrdi da je odgovoran za nastanak štete iz stava 1. ovog člana, traži povrat iznosa isplaćenog trećim osobama, ukoliko je nastala šteta prouzrokovana krajnjim nemarom ili namjernim ili neovlaštenim djelovanjem zaposlenog. (j) Disciplinska odgovornost

Član 59.

Zaposleni se mogu smatrati odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. Pod "povredom službenih dužnosti" podrazumijeva se:

Član 60.

Zaposlenom u Agenciji prestaje radni odnos u sljedećim slučajevima:

Član 61.

Zaposlenim se daju službene iskaznice čija se vrsta, oblik i sadržaj određuju posebnim propisom koji donosi generalni direktor Agencije.

Član 62.

Agencija mora biti depolitizirana i ne učestvuje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilo koje političke stranke, ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda. Agencija ne može provesti istragu o djelima protesta, podrške ili neslaganja koji su organizirani i provedeni na zakonit način.

Član 63.

Agencija nema ovlaštenja fizički prisiliti na saradnju niti ovlaštenja za hapšenje.

Član 64.

Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

Član 65.

Unutrašnja organizacija i detaljna operativna pravila Agencije, kao i struktura subordinacije i naređivanja, utvrđuju se na takav način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.

Član 66.

Generalni direktor može ovlastiti zaposlene da nose oružje tokom izvršavanja dužnosti prikupljanja obavještajnih podataka ukoliko postoji sumnja da je ugrožen život ili sigurnost zaposlenih ili drugih osoba. Oružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj odbrani. Uslovi i način korištenja vatrenog oružja reguliraju se Pravilnikom o nošenju i upotrebi vatrenog oružja koji donosi generalni direktor, a odobrava predsjedavajući i ministar sigurnosti.

Član 67.

Agencija i druga tijela i institucije Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, Državnu graničnu službu, SIPA-u, entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, poreske i carinske organe, Finansijsku policiju, tijela Interpola za vezu, urede za saradnju s Međunarodnim tribunalom i vojne obavještajno-sigurnosne strukture, obavezni su međusobno sarađivati i pomagati jedni drugima u obavljanju svojih dužnosti i koordinirati aktivnosti u okviru njihove nadležnosti, u skladu sa zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija.

Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg, sa institucijama Bosne i Hercegovine dogovoriti pružanje tajne obavještajne pomoći. Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg i ministra vanjskih poslova, rasporediti zaposlene u Agenciji da služe kao oficiri za vezu u ambasadama Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti Agencije u skladu s ovim zakonom.

Član 68.

Osobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se obratiti nadležnom sudu. Svaka osoba u Bosni i Hercegovini može podnijeti žalbu generalnom direktoru u vezi s radnjama Agencije.

Član 69.

Agencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke o međunarodnim organizacijama ili nedomaćim tijelima koja su osnovana u skladu s Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, osim u cilju sprečavanja prijetnji usmjerenih prema tim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je obavijestiti šefove pomenutih organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i Izvršni obavještajni odbor.

Član 70.

U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu s ovim zakonom, Agencija može, uz odobrenje predsjedavajućeg, zaključivati sporazume sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama stranih zemalja. U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu s ovim zakonom, Agencija također može, uz odobrenje predsjedavajućeg, nakon njegove konsultacije s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, zaključivati sporazume sa institucijom strane države ili nekom međunarodnom organizacijom države ili nekom njenom institucijom. Predsjedavajući informira Sigurnosno-obavještajnu komisiju o postojanju takvih sporazuma. Na osnovu međunarodnih sporazuma, Agencija može sarađivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama u cilju razmjene podataka, zajedničkog obavljanja aktivnosti koje spadaju u nadležnost rada Agencije, i u cilju uspostavljanja tehničke i obrazovne saradnje.

Član 71.

Agencija može stranim obavještajnim i drugim odgovarajućim službama dostaviti podatke o građanima Bosne i Hercegovine samo na osnovu informacija da građanin predstavlja opasnost po sigurnost Bosne i Hercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost širih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost. Agencija ne može dostaviti podatke vezane za građane u skladu s prethodnim stavom, osim ukoliko nema osnovane garancije da će primalac podataka osigurati jednak nivo zaštite koju su ti podaci imali u Bosni i Hercegovini.

(a) Opća ovlaštenja

Član 72.

Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Član 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u čl. 5. i 6. ovog zakona.

Član 74.

Tokom istraga, čije je provođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:

Član 75.

Saradnja s Agencijom, u skladu s članom 74. tačka g) ovog zakona, na dobrovoljnoj je osnovi. Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego što Agencija uzme njenu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

Član 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:

Član 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobijeno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine.

Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese. Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

Član 78.

Nalog mora sadržavati:

Član 79.

Tajno prikupljanje podataka odmah se obustavlja:

Član 80.

Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.

Član 81.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Član 82.

Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

Član 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Član 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka. Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja. Postupak pohranjivanja i preispitivanja uređuje se propisom koji donosi generalni direktor.

Član 86.

Generalni direktor Agencije odgovoran je za uspostavljanje i provođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju. Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Član 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi s pojedinim kategorijama otkrivanja. Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:

Član 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.

Otkrivena informacija ne smije se koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Član 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, ona ih bez odgađanja uništava.

Član 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja. Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Član 91.

Agencija je dužna obavijestiti građanina, na njegov pisani zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe. Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva. Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:

Član 92.

Sredstva koja se osiguravaju u budžetu Bosne i Hercegovine za potrebe Agencije mogu se koristiti za sve svrhe u skladu s propisima koji uređuju javne rashode, osim ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom ili propisom koji donosi Vijeće ministara.

Član 93.

Planiranje i podnošenje izvještaja o trošenju sredstava dodijeljenih Agenciji vrši se na način koji štiti obavještajne operacije, izvore, metode i operativne mjere Agencije.

Član 94.

Agencija se osniva i počinje s radom 1. maja 2004. godine.

Član 95.

Vijeće ministara, u dogovoru s vladama Federacije i Republike Srpske, kada je to odgovarajuće, osigurava odgovarajući prostor za potrebe Agencije, kako za sjedište tako i za organizacione jedinice van sjedišta, na dan iz prethodnog člana ili prije tog datuma.

Član 96.

Civilne obavještajno-sigurnosne službe, koje su radile u Bosni i Hercegovini prema zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, prije stupanja na snagu ovog zakona, ukidaju se od 1. maja 2004. godine.

Član 97.

Prva imenovanja generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora vrše se na period od dvije godine. Ove osobe mogu se kandidirati za ponovno imenovanje na redovni mandat od četiri godine. Na prva imenovanja pojedinaca nabrojanih u prethodnom stavu ne primjenjuju se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, član 19. stav 4. 2. ovog zakona niti član 25. stav 1. ovog zakona.

Izuzetno od odredbi člana 94. ovog zakona, u roku od 10 dana od stupanja na snagu ovog zakona, predsjedavajući će sa zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara i konsultacijama s Predsjedništvom BiH i Sigurnosno-obavještajnom komisijom, dostaviti imena kandidata za svaku od gore navedenih funkcija Vijeću ministara. U roku od 10 dana od prijema imena ovih kandidata Vijeće ministara donosi odluku o njihovom imenovanju.

Član 98.

Od 1. maja 2004. godine stavlja se van snage Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 21/98, 17/99) i Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/02).

U skladu s čl.12.,13. i 16. ovog zakona, do 31.3.2005. godine, Izvršni obavještajni odbor obavljat će dužnost predsjedavajućeg propisanu članom 10. ovog zakona. Izvršni obavještajni odbor neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati generalnog inspektora, generalnog direktora ili bilo kojeg zaposlenog u Agenciji, osim onog što je predviđeno članom 10. Izvršni odbor usvajat će specifična pravila i procedure za obavljanje svojih nadležnosti iz ovog člana. Agencija može odlučiti da do usvajanja odgovarajućih propisa utvrđenih ovim zakonom primjenjuje ranije važeće propise o prikupljanju obavještajnih informacija u mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti s ovim zakonom. Ovi propisi ne mogu se primjenjivati duže od šest mjeseci nakon osnivanja Agencije.

Član 99.

Od 1. maja 2004. godine zaposleni iz ranijih obavještajnih službi postaju zaposleni u Agenciji i na njih se primjenjuju odredbe iz Poglavlja V. ovog zakona pod nazivom "Osoblje Agencije". Odredbe člana 44. stav 1.(a) ili člana 55. ovog zakona ne primjenjuju se na zaposlene sve dok generalni direktor ne donese konačnu odluku o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, nakon procesa provjere predviđenog u članu 101. ovog zakona u roku od 90 dana. Zaposleni u Agenciji s višom školskom spremom, koji su ranije raspoređeni na radno mjesto za koje je potrebna visoka školska sprema, ne mogu ostati na tom mjestu duže od dvije godine od osnivanja Agencije. Generalni direktor, uz odobrenje Vijeća ministara, utvrđuje strukturu plaćanja otpremnine za zaposlene u Agenciji čiji je radni odnos u Agenciji prestao prema odluci generalnog direktora donesenoj nakon postupka provjere. U smislu ovog zakona i zbog prelaska zaposlenih s nivoa Federacije i Republike Srpske na državni nivo, zaposleni iz ranijih obavještajnih službi ne mogu dobiti otpremnine do donošenja konačne odluke o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji nakon završetka postupka provjere iz člana 101. ovog zakona.

Nakon donošenja konačne odluke o statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, za sve zaposlene ranijih obavještajnih službi, generalni direktor ocijenit će da li struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva te o tome informirati Vijeće ministara, i ako to bude potrebno, napraviti plan koji sadrži postepene korektivne mjere za poboljšanje zastupljenosti pojedinih konstitutivnih naroda i osoba iz reda Ostalih unutar Agencije. U takvim slučajevima generalni direktor o tome će obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća ministara i Izvršni obavještajni odbor.

Član 100.

U roku od 60 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora, generalni direktor priprema, u konsultacijama sa zamjenikom generalnog direktora, organizacioni plan Agencije kojim se utvrđuju mjere neophodne za ispunjavanje uslova ovog zakona, posebno u vezi s organizacionom strukturom Agencije, kao i racionalizacijom osoblja u sjedištu i organizacionim jedinicama Agencije.

Generalni direktor, preko predsjedavajućeg, dostavlja Plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršit će se u roku od 30 dana od dana dostavljanja Plana. Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi sredstava, tehničkih i kadrovskih resursa potrebnih Agenciji za izvršenje dužnosti prema ovom zakonu.

Član 101.

Predsjedavajući, na prijedlog generalnog direktora, imenuje jednu ili više komisija za provjeru, od kojih se svaka sastoji od četiri zaposlena u Agenciji i jedne osobe iz Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe iz člana 11. stav 2. ovog zakona. Komisija(e) za provjeru ima odgovornost da utvrdi da li zaposleni u Agenciji ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos u Agenciju utvrđene u Poglavlju V. ovog zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.

Prije osnivanja Komisije za provjeru prema prethodnom stavu, generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor vrše provjeru članova Komisije koji su zaposleni u Agenciji kako bi utvrdili da oni ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos u Agenciju, utvrđene u Poglavlju V. ovog zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.

Član 102.

Od 1. maja 2004. godine, kada generalni direktor smatra da to odgovara potrebama Agencije, Agencija može direktno da koristi, kontrolira i na drugi način raspolaže cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom ranijih obavještajnih službi, pravima i obavezama ranijih obavještajnih službi, kao i predmetima u zakonskom vlasništvu ranijih sigurnosno- obavještajnih službi, uključujući arhivsku građu, spise i druge dokumente.

U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, generalni direktor organizira popis kompletne pokretne i nepokretne imovine i obligacionih prava ranijih obavještajnih službi. U roku od šest mjeseci generalni direktor priprema plan za prijenos prava na Agenciju, kada je to potrebno u cilju osiguranja efikasnog rada Agencije. Generalni direktor dostavlja taj plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršit će se u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Osim ukoliko nije drugačije predviđeno u gore navedenom planu, vlada svakog entiteta je i dalje odgovorna za dugove, zaduženja i ostale obaveze svoje ranije obavještajne službe. Vlade entiteta neće tražiti odštetu od Bosne i Hercegovine ili Agencije u pogledu takvih dugova, zaduženja i drugih obaveza.

U roku od 60 dana nakon što Vijeće ministara odobri plan, generalni direktor priprema nacrt okvirnog sporazuma za prijenos imovinskih prava ranijih sigurnosno-obavještajnih službi, kada to bude potrebno, koji će zaključiti Vijeće ministara i vlade Federacije i Republike Srpske. U prijelaznom periodu do zaključivanja gore navedenog okvirnog sporazuma, pravni status te imovine može biti promijenjen samo pismenim odobrenjem Vijeća ministara na prijedlog generalnog direktora.

Član 103.

Vijeće ministara, na prijedlog generalnog direktora, donosi sva dodatna uputstva ili odluke potrebne da bi se osiguralo efikasno provođenje člana 102. ovog zakona i, na zahtjev predsjedavajućeg, imenuje jednog ili više arbitara, kada je potrebno, u cilju rješavanja konkretnih problema.

Član 104.

U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do 1. maja 2004. godine, iz državnog budžeta osigurat će se odgovarajuća sredstva kojim bi se generalnom direktoru, zamjeniku generalnog direktora i glavnom inspektoru, imenovanim prema članu 97. ovog zakona, omogućilo da obavljaju zadatke vezane za tranziciju ranijih sigurnosno-obavještajnih službi Federacije i Republike Srpske. Ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije za 2004. godinu na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. maja 2004. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska izvršit će transfer sredstava za rad Agencije.

U slučaju da se godišnji budžet za institucije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu ne usvoji do 1. decembra 2004. godine, ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. januara 2005. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska izvršit će transfer sredstava za rad Agencije.

Član 105.

Postupak provođenja sigurnosne provjere, zaštite povjerljivih podataka, kao i procedura parlamentarnog nadzora u cjelini bit će regulirani posebnim zakonima koje je dužno pripremiti Vijeće ministara i uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od tri mjeseca nakon uspostavljanja Agencije.

Član 106.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije pripremit će se u roku od 30 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora i donijeti 15 dana od dana njegovog podnošenja Vijeću ministara. Svi drugi pravilnici i propisi utvrđeni ovim zakonom donijet će se u roku od šest mjeseci nakon uspostavljanja Agencije.

Član 107.

Dvije godine poslije stupanja na snagu ovog zakona predsjedavajući će pokrenuti istragu koja će ispitati inter alia da li su narušena prava bilo kojeg konstitutivnog naroda u primjeni ovog zakona. Ne kasnije od šest mjeseci od dana kada je predsjedavajući obavezan da pokrene istragu iz stava 1. ovog člana, predsjedavajući će dostaviti na usvajanje Vijeću ministara izvještaj o nalazima istrage. Izvještaj će uključivati inter alia preporuke i mjere koje bi mogle biti potrebne. Vijeće ministara će usvojiti izvještaj o implementaciji ovog zakona iz stava 1. ovog člana u skladu s članom 18. Zakona o Vijeću ministara BiH.

Član 108.

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

Član 109.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". PS BiH broj 22/04

Često postavljana pitanja

ZAKON O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Odgovori se oslanjaju na tekst ovog izdanja, ne na procjenu njegovog trenutnog važenja.

Koja prava ili zabrane navodi tekst?

Odredba navodi: „i) djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini; Pri izvršavanju aktivnosti navedenih u st. 1. i 2. ovog člana, Agencija ima pravo koristiti operativna sredstva i metode navedene u Poglavlju VIII. i Poglavlju IX. ovog zakona.”

Član 5 · Pročitajte cijelu odredbu →
Kako tekst uređuje zahtjev ili pravni postupak?

Odredba navodi: „Osobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se obratiti nadležnom sudu. Svaka osoba u Bosni i Hercegovini može podnijeti žalbu generalnom direktoru u vezi s radnjama Agencije.”

Član 68 · Pročitajte cijelu odredbu →
Koji rok ili trajanje određuje ova odredba?

Odredba navodi: „6) Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;”

Član 77 · Pročitajte cijelu odredbu →
Šta tekst navodi o iznosima i troškovima?

Odredba navodi: „Plaća se utvrđuje tako što se osnovica navedena u članu 50. ovog zakona množi s koeficijentom platnog razreda. Plaća se uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, a najviše do 20%.”

Član 51 · Pročitajte cijelu odredbu →
Zakažite konsultaciju