ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 19/02)

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Herce govine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavni čkog doma, održanoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 25. juna 2002. godine, usvojila je

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Radi ostvarivanja sudske zaštite prava gra đana, preduze ća, društava, ustanova i drugih pravnih lica u Bosni i He rcegovini, ovim zakonom utvr đuju se pravila upravnog spora u kojem se odlu čuje o zakonitosti pojedina čnih i op ćih konačnih upravnih akata donesenih na osnovu zakona pri vršenju javnih funkcija instituc ija Bosne i Hercegovine kojim se rješava o pravima i obavezama građana i pravnih lica.

Član 2.

Pravo pokretanja upravnog spora ima:

1) građanin ili pravno lice ako je kona čnim upravnim aktom povrije đeno neko njegovo pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu;

2) ako je konačnim upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Bosne i Hercegovine ili je povrijeđen zakon u korist pravnog lica ili građ anina, upravni spor može pokrenuti Pravobranilac Bosne i Hercegovine;

3) državni službenici ako je kona čnim upravnim aktom povrije đeno njihovo pravo iz radnog odnosa;

4) grupe koje zastupaju kolektivne interese (udr uženja i fondacije, korporacije, sindikati) ako su kona čnim upravnim aktom povrijeđ ena njihova prava ili kolektivni interesi koje zastupaju;

5) organ uprave, služba za upravu, poslovna jedinica preduze ća (društva), naselje ili grupa lica i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica, mogu pokrenuti upravni spor, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku;

6) u slučaju iz tačke 2. ovog stava svi organi uprave, službe za upravu i pravna lica dužni su o takvim aktima, kad za njih saznaju, oba vijestiti nadležnog pravobranioca ili drugi zakonom ovlašteni organ. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen za Bosnu i Hercegovinu, a i intervenirati u postupku koji je u toku kad u vršenju poslova iz svoje nadležnosti na đe da je kona čnim upravnim aktom povrije đeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode gra đana zagarantovani Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentim a navedenim u Aneksu I. Ustava Bosne i Hercegovine.

Član 3.

1 Presude suda Bosne i Hercegovine, donesene u upravnim sporovima, su kona čne i obavezujuće u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 4.

Institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, su: ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije , javne korporacije, institucije Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvr đene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja, koja su Ustavom Bosne i Hercegovine odre đena u nadležnost Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna institucija).

II - NADLEŽNOST

Član 5.

Upravne sporove rješava Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud).

Član 6.

Sud odlučuje po tužbama protiv kona čnih upravnih akata institucija Bosne i Hercegovine iz člana 4. ovog zakona.

Član 7.

U upravnim sporovima Sud odlu čuje u vije ću sastavljenom od tro jice sudija, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

III - UPRAVNI SPOR

Član 8.

Upravni spor može se voditi samo protiv konačnog upravnog akta. Konačni upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste akt kojim nadležna institucija iz Člana 4. ovog zakona, rješava o izvjesnom pravu ili obavezi gra đanina ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari (u daljem tekstu: konačni upravni akt).

Član 9.

Upravni spor može se pokrenuti samo protiv kona čnih upravnih akata koje su donijele institucije iz člana 4. ovog zakona. Upravni spor može se pokrenuti i kada se radi o upravnoj šutnji institucije iz člana 4. ovog zakona (administrativna šutnja), pod uslovima predviđenim članom 21. ovog zakona.

Član 10.

Upravni spor ne može se voditi: 2

1) protiv kona čnih upravnih akata donesenih u stva rima u kojima je sudska zaštita osigurana van upravnog spora;

2) protiv konačnih upravnih akata donesenih u stvarima o kojima se po izrič itoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor;

3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlu čuju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ili Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U stvarima iz ta čke 2. stava 1. ovog člana, može se voditi upravni spor kad je nadležna institucija pri donošenju konačnog upravnog akta prekoračila granice svoje nadležnosti.

Član 11.

Konačni upravni akt može se pobijati:

1) ako u aktu nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen zakon Bosne i Hercegovine, odnosno propis zasnovan na zakonu ili op ći akt, pri vršenju dužnosti nadležnih institucija;

2) ako je akt donijela nenadležna institucija Bosne i Hercegovine;

3) ako u upravnom postupku koji je prethodio donošenju akata nije postupljeno po pravilima postupka, a naročito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, ili ako je iz utvr đenih činjenica izveden nepravilan zaklju čak u pogledu činjeničnog stanja;

4) ako je nadležna institucija, rješavaju ći po slobodnoj ocjeni, prekora čila granice ovlaštenja koja su joj data pravnim propi sima i suprotno cilju u kojem joj je ovlaštenje dato.

Član 12.

Tužba za pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje pobijanog kona čnog upravnog akta, ako Sud drugačije ne odluči. U upravnom sporu može se tražiti:

1) da se utvrdi da je pobijani kona čni upravni akt u suprotnosti sa zakonom i da se poništi;

2) da se, po potrebi, tužiocu prizna pravni status i pravo na povrat u pređašnje stanje prije izvršenja pobijanog konačnog upravnog akta;

3) da se utvrdi odgovornost uprave, uklju čujući i obavezu pla ćanja naknade za nastalu štetu;

4) da se odredi ispunjavanje zakonskih obaveza, ako se radi o ne činjenju od strane uprave ili javnih agencija.

Član 13.

U upravnom sporu može se tražiti i povrat oduzetih stvari, kao i naknada štete koja je tužiocu nanesena izvršenjem konačnog upravnog akta koji se pobija.

Član 14.

Tužilac u upravnom sporu može biti građanin, pravno lice i druga lica iz člana 2. ovog zakona 3 pod uslovima utvrđenim u toj odredbi.

Član 15.

Kada je građaninu koji je u članjen u neku društvenu organizaciju ili udruženje gra đana, koje, prema svojim pravilima (statut), ima zadatak da štiti odre đena prava i interese svojih članova, konačnim upravnim aktom povrijeđeno koje takvo pravo ili interes, ta društvena organizacija, odnosno udruženje gra đana može, po pismenom pristanku svog člana, u njegovo ime podnijeti tužbu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta. Organizacija, odnosno udruženje iz stava 1. ovog člana može u svakom stadiju postupka, s pravima sporednog umješa ča, stupiti u već pokrenuti spor na strani takvog gra đanina i u njegovu korist preduzimati sve radnje i upotreblja vati sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti s izjavama i postupcima samog građanina.

Član 16.

Treće lice kojem bi poni štenje pobijanog konač nog upravnog akta neposredno bilo na štetu (zainteresirano lice) ima u sporu položaj stranke.

Član 17.

Tužena strana u upravnom sporu je institucija Bosne i Hercegovine iz člana 4. ovog zakona čiji se konačni upravni akt pobija.

Član 18.

Tužba, po pravilu, ne spre čava izvršenje kona čnog upravnog akta prot iv koga je podnesena, ako zakonom nije drukčije određeno. Po zahtjevu tužioca, nadležna institucija za provo đenje izvršenja pobijanog kona čnog upravnog akta, odgodit će izvršenje do kona čne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odga đanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odgađanje mora se priložiti dokaz o podnesenoj tužbi. Po svakom zahtjevu nadležna institucija mora donijeti rješenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za odgodu izvršenja. Nadležna institucija iz stava 2. ovog člana može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje pobijanog kona čnog upravnog akta do kona čne sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava. Pod uslovima iz st. 2. i 3. ovog člana o odgađanju izvršenja kona čnog upravnog akta protiv kojeg je podnesena tužba može odlu čiti i Sud kome je tužba podnesena, ako to pismeno zatraži tužilac.

IV - POSTUPAK

Član 19.

Upravni spor pokreće se tužbom. 4 Tužba se podnosi u roku od dva mjeseca od da na kada je podnosilac tužbe obaviješten, odnosno kada je primio pobijani kona čni upravni akt ili rješenje, odnosno od dana objavljivanja pobijanog propisa. Rok iz stava 2. ovog č lana važi i za pravobranioca Bosne i Hercegovine, odnosno ombudsmena Bosne i Hercegovine kada su ovlašteni za podnošenje tužbe.

Član 20.

Tužba se predaje Sudu neposredno ili mu se šalje poštom preporučeno. Tužba se može izjaviti i na zapisnik kod Suda ili ma kog drugog suda u Bosni i Hercegovini. Dan predaje tužbe pošti preporu čeno, odnosno dan izjavljivanja tužbe na zapisnik, smatra se kao dan predaje Sudu. Ako tužba nije predata Sudu nego drugom organu, a stigne Sudu poslij e isteka roka za podnošenje tužbe, smatrat ć e se da je na vrijeme podnesena ako se njeno podnošenje toj instituciji može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca tužbe. Za lica koja se nalaze u vojskama entiteta Bosne i Hercegovine na obaveznoj vojnoj službi, dan predaje tužbe vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili štabu, smatra se kao dan predaje Sudu. Odredba stava 4. ovog člana odnosi se i na ostala lica u vojskama entiteta Bosne i Hercegovine na službi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama ili štabovima, u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta. Za lica lišena slobode, dan predaje tužbe upravi ustanove u kojo j se ta osoba nalazi, smatra se kao dan predaje Sudu.

Član 21.

Ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od mjesec dana ili u posebnim propisom odre đenom krać em roku donijela rješenje po žalb i stranke protiv prvostepenog rješenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po pismenom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Na način propisan u stavu 1. ovog člana može postupiti stranka i kad po njenom zahtjevu u upravnom postupku prvostepena institucija nije donijela rješenje protiv čijeg akta zakonom nije dozvoljena žalba. Ako u upravnom postupku prvostepena institucija protiv čijeg akta je dozvoljena žalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odre đenom kraćem roku donijela nikakvo rješenje po zahtjevu, stranka ima pravo da se obrati s vojim zahtjevom drugostepenoj instituciji. Protiv rješenja drugostepene institucije stranka može pokrenuti upravni spor, a može ga, pod uslovima iz stava 1. ovog člana, pokrenuti i ako drugostepena in stitucija ne donese rješenje u propisanom roku.

Član 22.

5 U tužbi se mora navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnos no naziv i sjedište tužioca, broj i datum kona čnog upravnog akta protiv koga je tužba podnesena, krat ko obrazloženje zbog čega se tuži, kao i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje kona čnog upravnog akta i potpis podnosioca. Uz tužbu se mora podnijeti kona čni upravni akt u orginalu ili prepisu, odnosno fotokopiji. Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete, mora se staviti i određen zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene štete. Uz tužbu se podnosi i po jedan prepis tužbe i priloga za tuženu instituciju i za svako zainteresirano lice, ako takvih lica ima.

Član 23.

Tužilac može odustati od tužbe sv e do donošenja sudske odluke o čemu Sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjavu na zapisnik kod Suda, i u tom slu čaju Sud rješenjem obustavlja postupak.

Član 24.

Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik sudskog vije ća pozvat će tužioca, prema potrebi, i preko drugog suda u Bosni i Hercegov ini, da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tužbe. Pri tome će ga pou čiti šta i kako treba da u čini i ukazati mu na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. Ako tužilac u ostavljenom roku ne ukloni ne dostatke tužbe, a oni su takvi da spre čavaju rad suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu, ako ne na đe da je osporeni kona čni upravni akt po zakonu ništavan.

Član 25.

Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi:

1) da je tužba podnesena neblagovremeno ( član 19.) ili prijevremeno ( član 21.), odnosno podnesena od neovlaštenog lica (član 2.);

2) da akt koji se tužbom osporava nije konačni upravni akt (član 8.);

3) da je očigledno da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužioca ili u njegov neposredni lični interes zasnovan na zakonu (član 14.);

4) da se protiv upravnog akta koji se tužbom os porava mogla izjaviti žalba, pa ona nije uopće ili nije blagovremeno izjavljena (član 9.);

5) da se radi o stvari o kojoj se po izri čitoj odredbi ovog zakona ne može voditi upravni spor (član 10.);

6) da već postoji pravomoćna sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari. Zbog razloga iz stava 1. ovog člana Sud će odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka.

Član 26.

Ako Sud ne odbaci tužbu na osnovu člana 24. stav 2. ili člana 25. ovog zakona, a na đe da pobijani upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji spre čavaju ocjenu zakonitosti akta, 6 može iz tog razloga presudom poništiti pobijani konač ni upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor.

Član 27.

Ako nadležna institucija za vrijeme sudskog postupka donese drugi konačni upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage kona čni upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut, kao i ako u slučaju iz člana 21. ovog zakona naknadno donese konačni upravni akt, ta institucija je dužna, osim tužioca, istovremeno pismeno izvije stiti i Sud pred kojim je spor pokrenut, s tim da Sudu dostavi i novi konačni upravni akt. Sud će u tom slučaju pozvati tužioca da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donesenim konačnim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu, odnosno da li tužbu proširuje i na novi upravni akt. Ako tužilac izjavi da je naknadno donesenim konačnim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku iz stava 1. ovog člana, Sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Ako tužilac izjavi da novim kona čnim upravnim aktom nije zadovoljan, Sud će nastaviti postupak.

Član 28.

Ako tužbu ne odbaci po članu 24. stavu 2. ili po članu 25. ovog zakona, niti poništi upravni akt po članu 26. ovog zakona, Sud će po jedan prepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor instituciji čiji se upravni akt pobija (u daljem tekstu : tužena strana) i zainteresiranim licima, ako takvih lica ima. Odgovor na tužbu daje se u roku koji Sud odredi u svakom pojedinom slu čaju. Ovaj rok ne može biti kraći od 10 ni duži od 20 dana. U roku iz stava 2. ovog člana tužena strana dužna je poslati Sudu sve spise ko ji se odnose na predmet. Ako tužena strana i poslije drugog traže nja Suda ne pošalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne može poslati, Sud će riješiti stvar i bez spisa u skladu s odredbom č lana 35. stav 4. ovog zakona.

Član 29.

O upravnim sporovima Sud rješava na nejavnoj sjednici. Zbog složenosti sporne stvari, ili ako ina če na đe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, Sud može riješiti da se održi usmena rasprava (u daljem tekstu: rasprava). Iz razloga navedenih u stavu 2. ovog člana i stranka može predložiti da se održi rasprava.

Član 30.

Ako sudsko vijeć e Suda odlu či da se održi rasprava, predsjednik vijeć a odredit ć e dan rasprave i na nju pozvati stranke i zainteresirana lica, ako ih ima. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga, o čemu odlučuje sudsko vijeće. 7

Član 31.

Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti, kao i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.

Član 32.

Izostanak stranke s rasprave ne zadržava rad Suda. Zbog izostanka stranaka s rasprave ne može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, već će se njihovi podnesci pročitati. Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tužena strana, a rasprava se ne odgodi, Sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka.

Član 33.

Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestilac. Izvjestilac izlaže stanje i suštinu spora, ne daju ći svoje mišljenje. Poslije toga daje se rije č tužiocu da obrazloži tužbu, pa zastupniku tužene strane i zain teresiranim licima da obrazlaže svoja gledišta.

Član 34.

Sud rješava spor, po pravilu, na bazi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Ako Sud nađe da se spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku zbog toga što u pogledu utvr đenih činjenica postoji proturje čnost u spisima, što su one u bitnim ta čkama nepotpuno utvr đene, što je iz utvr đenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, ili nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rješavanje stvari, Sud će pobijani kona čni upravni akt i prvostepeni upravni akt poni štiti presudom i vratiti na ponovno rješavanje. Prvostepeni upravni akt poništ ava se ako su propusti u utvr đivanju činjeničnog stanja i povreda pravila postupka u činjeni u prvostepenom postupku, a pobijani kona čni upravni akt poništava se ako su ti propusti u činjeni u drugostepenom upravnom postupku. U ovim slučajevima nadležna institucija dužna je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti novi konačni upravni akt. Ako bi poništenje pobijanog upravnog akta po stavu 2. ovog člana i ponovno vo đenje postupka kod nadležne institucije izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla popraviti, ili ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta o čigledno da je činjenično stanje druga čije od onog utvr đenog u upravnom postupku, ili ako je u istom upravnom sporu ve ć jednom poništen upravni akt, a posebno ako nadležna institucija nije u potpunosti postupila po presudi, Sud je u ovim slu čajevima obavezan sam utvrditi činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti upravnu stvar presudom, odnosno rješenjem. U slu čaju iz stava 3. ovog člana Sud utvr đuje činjenično stanje, po pravilu, na raspravi, ili preko jednog č lana sudskog vije ća, ili preko drugog suda ili preko drugog organa. Na 8 raspravu se poziva i stranka. Ako Sud č injenično stanje utvr đuje preko drugog suda ili preko drugog organa, taj sud, odnosno organ obavezni su postupiti po zahtjevu suda u roku koji sud odredi.

Član 35.

Zakonitost pobijanog konačnog upravnog akta Sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe, ali pri tom nije vezan razlozima tužbe. Na ništavosnt konačnog upravnog akta Sud pazi po službenoj dužnosti. Ako Sud utvrdi (ocijeni) da je pobijani kona čni upravni akt ništavan, poništit će ga, a ako su razlozi ništavnosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu, poništit će i taj akt.

Član 36.

Sud donosi presudu, odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik, koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničari. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.

Član 37.

Sud rješava spor presudom. Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, Sud poništava pobijani konačni upravni akt. Presudom se kona čni upravni akt poništava i predmet vra ća nadležnoj instituciji na ponovno rješavanje u slu čajevima utvr đenim u članu 34. stav 2. ovog zakona i drugim slu čajevima predviđenim ovim zakonom. Presudom se konačni upravni akt poništava i rješava upravna stvar u slu čajevima utvrđenim u članu 34. stav 3. ovog zakona i drugim slu čajevima predviđenim ovim zakonom. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni konačni upravni akt. Presudom kojom se pobijani kona čni upravni akt poništava Sud će odlu čiti i o zahtjevu tužioca za povrat stvari, odnos no za naknadu štete, ako poda ci postupka pr užaju za to pouzdan osnov. U protivnom, ako se ra di o složenijem postupku (izvo đenje dokaza, vještačenje dokumentacije itd.), Sud će odluku donijeti po odredbama Zakona o parni čnom postupku. Kad je tužba podnesena na osnovu člana 21. ovog zakona, a Sud na đe da je opravdana, presudom će uvažiti tužbu, poništiti osporeni upravni akt i odrediti u kom će smislu nadležna institucija donijeti rješenje ili će presudom sam riješiti upravnu stvar. U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.

Član 38.

9 Ako je održana rasprava, Sud će odmah po završenoj raspra vi usmeno objaviti presudu, odnosno rješenje, zajedno s najvažnijim razlozima za donesenu odluku. U složenim slu čajevima Sud može odustati od usme nog objavljivanja presude, odnosno rješenja, i najkasnije u roku od osam dana donijeti presudu, odnosno rješenje. Ako Sud po završenoj raspravi ne može izre ći presudu, odnosno rješenje zbog toga što prethodno treba da utvrdi takvu činjenicu za čije raspravljanje nije potrebna nova rasprava, Sud će presudu, odnosno rješenje donijeti bez rasprave i to najkasnije u roku od osam dana od dana kad tu činjenicu utvrdi.

Član 39.

Presuda, odnosno rješenje sadrži: ozna čenje Suda, broj i datum, uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vije ća, članova vije ća i zapisni čara, označ enje stranaka i njihovih zastupnika, kratko označenje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rješenje izrečeno i objavljeno, dispozitiv, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloženja. U presudi se moraju cijeniti svi navodi tužbe. Presuda je konačna i može se pobijati samo vanrednim pravnim lijekovima. Originalnu presudu, odnosno rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Presuda, odnosno rješenje kojim se tužba ogl ašava neosnovanom ili se odbija ima pravno djelovanje samo za stranke u postupku. Presuda, odnosno rješenje kojom se uvažava tužba primjenjuje se za sva lica na koja uti če konačni upravni akt koji je pobijan. Presuda, odnosno rješenje se u ovjerenom prepisu dostavlja svim strankama i objavljuje u “Službenom glasniku BiH“.

V - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Član 40.

Vanredni pravni lijekovi u upravnom postupku su:

1. Zahtjev za ponavljanje postupka;

2. Zahtjev za zaštitu zakonitosti;

3. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke. V.1. Zahtjev za ponavljanje postupka

Član 41.

Postupak okonč an odlukom Vije ća Upravnog odjeljenja Suda ponovit će se na zahtjev stranke. O zahtjevu za ponavljanje postupka odlu čuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda (Vije će) koje 10 je donijelo presudu.

Član 42.

Zahtjev za ponavljanje postupka može se podnijeti:

1) ako stranka sazna za nove činjenice ili na đe ili stekne moguć nost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku;

2) ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka isposlovana prevarnom ra dnjom zastupnika ili punomo ćnika stranke, njegovog protivnika ili protivni kovog zastupnika ili punomo ćnika, a takva radnja predstavlja krivično djelo;

3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivi čnoj ili građanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom;

4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažn a ili lažno preina čena, ili ako je svjedok, vještak ili stranka, prilikom sasluš anja pred sudom, dao lažan iskaz, a odluka suda zasniva se na tom iskazu;

5) ako stranka na đe ili stekne mogu ćnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu;

6) ako zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu. Zbog okolnosti iz ta č. 1. i 5. stav 1. ovog člana ponavljanje će se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije bila u stanju te okolnosti iznijeti u ranijem postupku.

Član 43.

Ponavljanje postupka može se tražiti najkasni je u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavlja nja prije nego što je postupak kod suda okončan, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se može tražiti u roku od 30 dana od dana obavještenja o odluci Vijeća. Po proteku pet godina od pravosnažnosti odluke Vije ća ponavljanje se ne može tražiti. Izuzetno, i poslije roka od pet godina ponavlja nje postupka može se tražiti zbog zakonskih osnova navedenih u članu 42. stav 1. tač. 2, 3. i 4. ovog zakona.

Član 44.

Ponavljanje postupka pokreće se zahtjevom za ponavljanje postupka. Zahtjev za ponavljanje postupka sadrži ozna čenje sudske odluke donesene u postupku čije se ponavljanje traži, zakonski osnov ponavljanja ( član 42.), odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova, kao i razlog e i obim u kome se predlaže izmjena odluke donesene u postupku čije se ponavljanje traži.

Član 45.

Vijeće će odbaciti zahtjev za ponavljanje postupka a ko utvrdi da ga je podnijela neovlaštena osoba ili da nije blagovremen ili da stranka nije u činila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. 11 Ako Vije će ne odbaci zahtjev po stavu 1. ovog č lana dostavit će ga protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore po zahtjevu.

Član 46.

Po isteku roka za odgovor na zahtjev ( član 45. stav 2.), Vije će presudom rješava o zahtjevu za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje post upka dozvoli, stavit će se van snage ranija s udska odluka u cjelini ili djelimično. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješit će se i o glavnoj stvari.

Član 47.

Protiv odluke Vijeća donesene po zahtjevu za ponavlja nje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari.

Član 48.

U postupku za ponavljanje postupka shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona o postupku po tužbi, ukoliko u čl. 42. do 47. ovog zakona nije drugačije određeno.

V. 2. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke

Član 49.

Protiv kona čne odluke Upravnog odjeljenja Suda i kona čne odluke najvišeg suda Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu može se podnijeti zahtjev za preispitivanje sudske odluke (u daljem tekstu: zahtjev za preispitivanje). Zahtjev za preispitivanje mo že se podnijeti zbog povrede zakona Bosne i Hercegovine ili zbog povrede pravila postupka koji je prethodio donošenju pobijane odluke.

Član 50.

Zahtjev za preispitivanje podnosi se na na čin određen u č lanu 20. ovog zakona Sudu, protiv čije se odluke podnosi zahtjev. Zahtjev iz stava 1. ovog č lana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za preispitivanje iz stava 1. ovog č lana odlu čuje Apelaciono odjeljenje u vije ću sastavljenom od pet sudija.

Član 51.

Zahtjev za preispitivanje sadrži ozna čenje sudske odluke čije se preispitivanje predlaže, kao i 12 razloge i obim u kome se predlaže preispitivanje te odluke. Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana nepotpun ili nerazumljiv, Apelaciono odjeljenje postupa shodno odredbama člana 24. ovog zakona.

Član 52.

Nedozvoljen ili neblagovremen zahtjev za prei spitivanje ili zahtjev koji je podnijelo neovlašteno lice, Apelaciono odjeljenje odbacit će rješenjem. Ako Apelaciono odjeljenje ne odbaci zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavit će zahtjev protivnoj stranci koja može, u roku koji odr edi Apelaciono odjeljenje, podnijeti odgovor na zahtjev.

Član 53.

Apelaciono odjeljenje rješava o zahtjevu po pravilu, na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

Član 54.

Apelaciono odjeljenje presudom odbija ili uvažava zahtjev za preispitivanje sudske odluke. Presudom kojom zahtjev iz stava 1. ovog člana uvažava, Apelaciono odjeljenje može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Apelaciono odjeljenje ukine sudsku odluku, predmet se vra ća sudu čija je odluka ukinuta. Taj sud dužan je izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je ukazalo Apelaciono odjeljenje te donijeti odgovarajuću odluku.

V. 3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Član 55.

Protiv konačne odluke Upravnog odjeljenja Suda i protiv konačne odluke najvišeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu, pravobranilac Bosne i Hercegovine može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti. O zahtjevu za zaštitu zakonitosti iz stava 1. ovog člana odlu čuje Apelaciono odjeljenje u vijeću od pet sudija. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 da na od dana kad je stranci dostavljena konačna odluka protiv koje se zahtjev podnosi.

Član 56.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti sadrži označenje sudske odluke protiv koje se on podnosi , kao i razloge i obim u kome se predlaže ispitivanje zakonitosti te odluke. Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana nepotpun ili nerazumljiv, Apelaciono odjeljenje postupa 13 shodno odredbama člana 24. ovog zakona.

Član 57.

Nedozvoljen i neblagovremen zahtjev za zaštitu zakonitosti ili zahtje v koji je podnijelo neovlašteno lice Apelaciono odjeljenje odbacit će rješenjem. Ako Apelaciono odjeljenje ne odbaci zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavit će taj zahtjev protivnoj stranci koja može, u roku koji od redi Apelacino odjelje ne, podnijeti odgovor na zahtjev.

Član 58.

Apelaciono odjeljenje rješava o zahtjevu za zaštitu zakonitosti po pravilu, na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

Član 59.

Apelaciono odjeljenje presudom odbija ili uvažava zahtjev za zaštitu zakonitosti. Presudom kojom zahtjev iz stava 1. ovog člana uvažava, Apelaciono odjeljenje može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Apelaciono odjeljenje ukine sudsku odluku, predmet vra ća sudu čija je odluka ukinuta. Taj sud dužan je izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je ukazalo Apelaciono odjeljenje te donijeti odgovarajuću odluku.

Član 60.

Ponavljanje postupka i zahtjev za preispitiv anje sudske odluke može podnijeti i ombudsmen za Bosnu i Hercegovinu ako je u čestvovao u postupku upravnog spora ili kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti na đe da je sudskom odlukom povrije đeno ljudsko dostojanstvo, odnosno prava i slobode utvr đene Ustavom i instrumentima Aneksa Ustava Bosne i Hercegovine.

VI - TROŠKOVI POSTUPKA

Član 61.

Troškovi u postupku o upravnim sporovima su izdaci u činjeni povodom upravnog spora od njegovog pokretanja do završetka. Sud će svakom odlukom kojom okon čava postupak o upravnom sporu odlu čiti ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose. Sud će odlučiti da stranka koja je pokrenula ili nastavila postupak u lošoj namjeri ili iz nemara snosi sudske troškove u cijelosti.

VII - OBAVEZNOST PRESUDA

14

Član 62.

Kad Sud poništi kona čni upravni akt protiv koga je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donese n. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet s pora treba umjesto poništenog kona čnog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadležna instituci ja dužna je da ga donese bez odga đanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. Nadležna institucija je pri tome vezana pravnim shvatanjem Suda i primjedbama u pogledu postupka.

Član 63.

Ako nadležna institucij a poslije poništenja kona čnog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju Suda, ili proti vno primjedbama Suda u pogledu postupka, pa tužilac podnese novu tužbu, Sud je dužan u ovim slu čajevima poništiti pobijani kona čni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje kona čni upravni akt nadležne institucije.

Član 64.

Ako nadležna institucija poslije poništenja konač nog upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, novi upravni akt ili novi upra vni akt u izvršenju presude donesene na osnovu člana 37. stav 6. ovog zakona, stra nka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Ako nadležna institucija ne donese upravni akt ni za sedam dana od ovog traženja, stranka može tražiti donošenje takvog akta od Suda koji je donio presudu u prvom stepenu. Po zahtjevu stranke iz stava 1. ovog člana Sud će zatražiti od nadlež ne institucije spis predmeta i obavještenje o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadležna institucija dužna je dostaviti spis i dati obavještenje odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako ona to ne u čini, ili ako dato obavještenje, po ocjeni Suda, ne opravdava neizvršenje sudske presude, Sud ć e donijeti odluku koja u svemu zamjenjuje kona čni upravni akt nadležne institucije i dostaviti je nadležnoj instituciji za izvr šenje koja je dužna bez odga đanja izvršiti ovu odluku. Odgovorno lice u nadležnoj instituciji koje ne postupi u skladu s odredbama čl. 62.,63. i 64. ovog zakona, čini tešku povredu radne dužnosti. Prijedlog za pokretanje disciplinskog post upka protiv tog lica podnosi Upravno odjeljenje Suda koje je donijelo presudu kojom je osporen i upravni akt poništen, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.

Član 65.

O ponašanju nadležne institucije iz čl. 63. i 64. ovog zakona, Sud obavezno pismeno izvještava Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kako bi u okviru svojih ovlaštenja poduzelo odgovarajuće mjere da nadležna institucija dosljedno postupi po odluci Upravnog odjeljenja Suda. Nadležna institucija, čiji je konač ni upravni akt poništen sudskom odlukom, obavezna je postupiti po nalogu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 15 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine osigurava u slu čaju potrebe izvršenje svake sudske odluke donesene u upravnom sporu na prijedlog Upravnog odjeljenja Suda ili zahtjev stranke.

Član 66.

Kad je u upravnom sporu donesena presuda kojom je poništen pobijani upravni akt, pa nadležna institucija u izvršenju te presude donese novi kona čni upravni akt, a stranka kod te institucije zatraži ponavljanje upravnog postupka po tom upravnom aktu, ponavljanje se može dozvoliti, ako je razlog za ponavlja nje postupka nastao u odnosu na konač ni upravni akt koji je donijela ta institucija.

VIII - POSTUPAK ZAŠTIT E SLOBODA I PRAVA GRA ĐANA ZAGARANTIRANIH

USTAVOM

Član 67.

Građanin čija su prava ili osnovne slobode zagarantirane Ustavom Bosne i Hercegovine povrijeđene kona čnim pojedina čnim aktom institucija iz člana 4. ovog zakona, ima pravo zahtijevati zaštitu tih prav a ili sloboda kod Suda, u skladu s ovim zakonom, ako nije osigurana druga sudska zaštita.

Član 68.

O zahtjevima iz člana 67. ovog zakona odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda. Na postupak po zahtjevu iz člana 67. ovog zakona, shodno se primjenuju odredbe Poglavlja

IV. Postupak, čl. 19. - 40. ovog zakona.

Član 69.

Zaštita sloboda i prava gra đana zagarantiranih Ustavom osigurava se i u slu čaju ako su te slobode ili prava povrije đeni radnjom službenog lica u instituciji, odnosno odgovornog lica u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, kojom se protivno zakonu, neposredno spre čava ili ograničava određenom pojedincu vršenje takve slobode ili prava.

Član 70.

O zahtjevu gra đana čije je pravo ili sloboda povrije đeno radnjom iz člana 69. ovog zakona, odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda. U zahtjevu za zaštitu zbog nezakon ite radnje navodi se radnja, mjesto i vrijeme kada je izvršena, institucija, odnosno javna agencija ili korporacija kod koje je ta radnja uč injena, podaci o službenom licu, odnosno odgovornom licu koje je to u činilo, dokazi o tome, kao i zahtjev da se otkloni zapreka ili ograni čenje za vršenje slobode ili prava koje se osporava nezakonitom radnjom.

Član 71.

Zahtjev iz člana 70. ovog zakona može se podnijeti sve dok radnja traje. 16 Ako lice prema kojem je poduzeta nezakonita radnja nije u mogućnosti samo podnijeti zahtjev za zaštitu zbog nezakonite radnje, zahtjev može podnijeti njegov bra čni drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik.

Član 72.

Postupak po zahtjevu iz člana 70. hitan je i sudska odluk a mora se donijeti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Član 73.

Sud će bez odga đanja zahtjev dostaviti na odgovor in stituciji, odnosno javnoj agenciji ili korporaciji zavisno od toga ko je izvršio radnju iz člana 69. ovog zakona. Odgovor na zahtjev dostavlja se u roku koji odredi Sud. Kad Sud na đe da je zahtjev osnovan, donijet će rješenje kojim će zabraniti dalje vršenje nezakonite radnje. U protivnom, odbit će zahtjev rješenjem. Sud će u rješenju iz stava 1. ovog člana odrediti mjere koje treba poduzeti da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljaju ći rok za izvršenje, kao i odr editi zakonske sankcije za slu čaj neizvršenja rješenja. Rješenje Suda izvršava institucija, o dnosno javna agencija ili korporacija iz člana 69. stav 1. ovog zakona čije je službeno lice, odnosno odgovorno lice učinilo nezakonitu radnju.

Član 74.

Radi osiguranja izvršenja rješenja Sud koji je donio rješenje odmah će, prema okolnostima konkretnog slu čaja, preduzeti što je pot rebno radi osiguranja izvršenja rješenja, a može o rješenju obavijestiti i instituciju iz člana 65. stav 1. ovog zakona, koja je dužna preduzeti mjere potrebne za uspostavljanje zakonitog stanja na način utvrđen u rješenju Suda.

Član 75.

Ako rješenje ne bude izvr šeno u ostavljenom roku, Sud će na zahtjev stranke izvršiti rješenje neposredno ili preko institucije. Izvršenje se, prema okolnostima slu čaja, provodi na trošak institucije, javne agencije ili korporacije, odnosno na trošak službenog ili drugog odgovornog lica koje je izvršilo nezakonitu radnju. Radi izvršenja Sud može podnijeti zahtjev nadležnoj instituciji, odnosno pravnom licu za udaljenje s dužnosti službenog ili odgovornog lica, a po potrebi , može protiv službenog, odnosno odgovornog lica, ako on u odre đenom roku ne izvrši rješenje, izre ći novčanu kaznu od 200 do 800 KM, kao i odrediti i druge pogodne mjere shodno pravilima izvršnog sudskog postupka.

IX - POSTUPAK PO IZBORNIM ŽALBAMA

Član 76.

17 Protiv odluke Izborne komisije Bosne i Her cegovine (Izborna komisija) ili Izbornog vije ća za prigovore i žalbe kojom se krši Izborni zakon Bosne i Hercegovi ne (Izborni zakon) i propisi koje donosi Izborna komisija na osnovu za kona, može se uložiti žalba Apelacionom odjeljenju.

Član 77.

Žalba Apelacionom odjeljenju može se uložiti i protiv odluke bilo kojeg organa u Bosni i Hercegovini, u entitetima, kao i protiv odluke sudova posljednje instance Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, kojom se krši Izborni zakon i propisi koje donosi Izborna komisija na osnovu zakona, ukoliko to nije predmet druge redovne žalbe.

Član 78.

Žalbu iz čl. 76. i 77. može uložiti svako lice, politi čka stranka ili koalicija čije je pravo, ustanovljeno Izbornim zakonom i propisima koj e donosi Izborna komisija na osnovu zakona, povrijeđeno ili koja ima određeni pravni interes.

Član 79.

O žalbi odlu čuje Apelaciono odjeljenje u vije ću od trojice sudija po hitnom postupku, čuvajući osnovna na čela postupka, i sudsku odluku donosi što prije, a najkasnije 10 (deset) dana od primitka žalbe.

O žalbi odlu čuje Apelaciono odjeljenje u vije ću od trojice sudija po hitnom postupku, čuvajući osnovna na čela postupka, i sudsku odluku donosi što pr ije, a najkasnije 10 (deset) dana od primitka žalbe.

Član 80.

U roku iz stava 2. ovog člana, strana protiv čije je odluke podnesena žalba, dužna je na traženje Apelacionog odjeljenja dostaviti sve spise na koje se žalba odnosi.

Član 81.

Kad Apelaciono odjeljenje nađe da je žalba osnovana, donijet će odluku kojom će odrediti da se uklone nepravilnosti kojima je povrijeđeno izborno pravo. U protivnom, odbit će žalbu. Apelaciono odjeljenje će odlukom iz stava 1. ovog člana odrediti mjere koje treba preduzeti, da bi se otklonile nepr avilnosti kojima je povrije đeno izborno pravo podnosioca žalbe, ostavljajući rok za izvršenje i odrediti sankcije za slučaj neizvršenja odluke.

Član 82.

Odluka Apelacionog odjeljenja po žalbi uložen oj zbog povrede izbornog prava je kona čna i obavezujuća.

X - KAZNENE ODREDBE

Član 83.

18 Novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj nadležna institucija:

1) ako po zahtjevu stranke ne donese rješenje u predviđenom roku (član 18. stav 2.);

2) ako ne dostavi Sudu sve spise koji se odnose na predmet (član 28. stav 3.);

3) ako ne postupi onako kako je u presudi odre đeno ili ne donese novi upravni akt, odnosno ne postupi po traženju Suda (član 34. st. 2. i 4.);

4) ako ne donese novi upravni akt u roku ili ga donese protivno pravnom shvatanju Suda, odnosno primjed- bama Suda (član 63.);

5) ako ne donese upravni akt u roku ili po podnesenom posebnom podnesku stranke ili ne dostavi spise i traženo obavještenje Sudu ili ne izvrši rješenje Suda (član 64.); Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kaznit će se nov čanom kaznom od 200 do 800 KM i odgovorno lice u nadležnoj instituciji.

Član 84.

Odgovornim licem u nadležnoj instituciji u smislu člana 83. stav 2. ovog zakona smatra se rukovodilac te institucije i službenik u toj ins tituciji koji je zadužen da neposredno izvrši određeni posao, a nije to učinio ili je izvršio radnju protivno datoj obavezi.

XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85.

Upravni spor po ovom zakonu može se voditi protiv kona čnih rješenja koja, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i međ unarodnim ugovorima, donose me đunarodni upravitelji i druge institucije koje na teritoriji Bosne i Hercegovine obavljaju odre đene poslove pod međunarodnom upravom, i u okviru tih poslova rješavaju o odre đenim pravima i obavezama građana i pravnih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Sud odluč uje o tužbama protiv upravnih ak ata institucija iz stava 1. ovog člana, koji su obrazovani za potrebe Bosne i Hercegovine. Pokretanje i vo đenje upravnog spora protiv upr avnih akata iz stava 1. ovog člana vrši se na način i pod uslovima utvrđenim u odredbama ovog zakona koje se odnose na upravni spor.

Član 86.

Ovaj zakon stupa na snagu osmo g dana od dana objave, a objavit će se u “Službenom glasniku BiH“, “Službenim novinama Feder acije BiH“, “Službenom glasniku Republike Srpske“ i “Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH“.

19