Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZADUŽIVANJU, DUGU I GARANCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

UVODNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuju se dug i garancije Bosne i Hercegovine, način i postupak zaduživanja, osiguranje sredstava za otplatu duga, izdavanje garancija i emisija vrijednosnih papira, rezervne mjere i njihova primjena, vo đenje evidencija o dugu i garancijama, te druga pitanja koja se odnose na dug i garancije Bosne i Hercegovine.

Član 2.

(Podjela Zakona)

Zakon je podijeljen u šest poglavlja kojima se uređuje materija koja je predmet ovog zakona, i to: Poglavlje I. Op će odredbe dr žavnog duga, Poglavlje II. Unutra šnji dug, Poglavlje III. Vanjski dug, Poglavlje IV. Unutra šnje i vanjske dr žavne garancije, Poglavlje V. Kaznene odredbe i Poglavlje VI. Prijelazne i završne odredbe.

Član 3.

(Definicije)

Termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) Dug je monetarna obaveza za pozajmljena sredstva uključujući finansijski lizing.

2) Servisiranje duga je uplata sredstava svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i druge obaveze po osnovu duga, uključujući ostale prateće troškove.

3) Država je Bosna i Hercegovina.

4) Entitet je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fed eracija) ili Republika Srpska.

5) Distrikt je Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.

6) Državni dug je dug izra žen u doma ćoj valuti, čiji je zajmoprimac Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u ime Bosne i Hercegovine.

7) Unutrašnji državni dug je državni dug, izuzimajući vanjski državni dug.

8) Direktni unutrašnji državni dug j e unutrašnji državni dug nastao direk tno u ime Bosne i Hercegovine.

9) Direktni vanjski dr žavni dug je dug nastao direktno u ime dr žave, a koji isklju čuje relevantni vanjski dug dužnika.

10) Indirektni unutra šnji dr žavni dug je unutra šnji dr žavni dug nasta o na zahtjev i u ime dužnika, a vra ća ga dr žava isklju čivo iz sredstava koja taj du žnik uplati za svoj relevantni unutrašnji dug.

11) Vanjski državni dug je dr žavni dug nastao u skladu s me đunarodnim sporazumom. Dug nastao u periodu od 2. aprila 1992. do 14. decembra 1995. godine ne smatra se vanjskim dugom države, a država nema nikakvu odgovornost za otplatu tog duga.

12) Državne garancije su unutrašnje i vanjske državne garancije.

13) Unutrašnja dr žavna garancija je garancija dr žave da će otplatiti zajam , u potpunosti ili djelimično, ukoliko to ne uradi zajmoprimac, a isključujući vanjske državne garancije.

14) Vanjska državna garancija je garancija države da će zajam koji je predmet međunarodnog sporazuma otplatiti, u potpunosti ili djelimično, ukoliko to ne uradi zajmoprimac.

15) Evidencija o dr žavnom dugu je zvani čna evidencija koja uklju čuje najmanje dvije odvojene komponente: Evidenciju o unutra šnjem dr žavnom dugu i Evidenciju o vanjskom državnom dugu.

16) Evidencija o unutrašnjem državnom dugu je zvanična evidencija koja osigurava postoje ći sažeti pregled cjelokupnog unutrašnjeg državnog duga koja obuhvata najmanje dvije odvojene komponente: Evidenciju o direktnom unutrašnjem državnom dugu i Evidenciju o indirektnom unutrašnjem državnom dugu.

17) Evidencija o vanjskom dr žavnom dugu je zvani čna evidencija koja osigurava postoje ći sažeti pregled cjelokupnog vanjskog državnog duga.

18) Evidencija o dr žavnim garancijama je zvani čna evidencija koja obuhvata najmanje dvije odvojene komponente: Evidenciju o unutra šnjim dr žavnim garancijama i Evidenciju o vanjskim državnim garancijama.

19) Evidencija o unutra šnjim dr žavnim garancijama je zvani čna evidencija o ukupnim unutrašnjim državnim garancijama.

20) Evidencija o vanjskim dr žavnim garancijama je zvani čna evidencija o svim vanjskim državnim garancijama.

21) Redovni prihodi su iznos poreskih i neporeskih prihoda u bud žetu za koje se pretpostavlja da će se ponoviti u toku naredne godine, i posebno uklju čuju sve prijenose sredstava od entiteta i Distrikta, kao i sopstvene prihode države.

22) Dug entiteta je dug izra žen u doma ćoj valuti čiji je zajmoprimac, direktno ili indirektno, ministarstvo finansija entiteta u ime entiteta. U svrhu utvr đivanja duga entiteta, kada je neizmirena obaveza izražena u stranoj valuti, izuzimajući domaću valutu, bit će preračunata u domaću valutu u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke.

23) Unutrašnji dug entiteta je dug entiteta isključujući vanjski dug entiteta.

24) Vanjski dug entiteta je dug entiteta koji je predmet međunarodnog sporazuma zaključenog u skladu s procedurama definiranim ovim zakonom.

25) Dug Distrikta je dug Distrikta izra žen u doma ćoj valuti čiji je zajmoprimac Uprava prihoda u ime Distrikta. U svrhu izra čunavanja duga Distrik ta kada je neizmirena obaveza izražena u stranoj valuti ili valutama, izuzimajući domaću valutu, bit će preračunata u domaću valutu, u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke.

26) Unutrašnji dug Distrikta je dug Distrikta isključujući vanjski dug Distrikta.

27) Vanjski dug Distrikta je dug Distrikta koji je predmet me đunarodnog sporazuma zaključenog u skladu s procedurama definiranim ovim zakonom.

28) Dužnik je jedan od dva entiteta ili Distrikt u čije je ime država stvorila obaveze po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga.

29) Relevantni unutrašnji dug dužnika je unutrašnji dug entiteta ili unutrašnji dug Distrikta za koji je Ministarstvo stvorilo obaveze po osnovu indirektnog dr žavnog unutra šnjeg duga plativog iz sredstava koja osigurava dužnik.

30) Relevantni vanjski dug du žnika je dug entiteta ili Distrikta u čije ime se zadu žilo Ministarstvo.

31) Garancije entiteta su garancije na zajmove plative i u doma ćoj i stranoj valuti, za koje je Ministarstvo, u ime entiteta, nosilac garancije.

32) Garancije Distrikta su garancije na zajmove plative i u doma ćoj i stranoj valuti, za koje je Uprava prihoda, u ime Distrikta, nosilac garancije.

33) Evidencija o dugu entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pru ža sažete informacije o dugu entiteta na osnovu podataka koje entitet dostavlja Ministarstvu.

34) Evidencija o dugu Distrikta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pru ža sažete informacije o dugu Distrikta na osnovu podataka koje Distrikt dostavlja Ministarstvu.

35) Evidencija o garancijama entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pru ža sažete informacije o garancijama entiteta na osnovu podataka koje e ntitet dostavlja Ministarstvu.

36) Evidencija o garancijama Distrikta je eviden cija koju priprema Ministarstvo, a koja pru ža sažete informacije o garancijama Distrikta na osnovu podataka koje Di strikt dostavlja Ministarstvu.

37) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su obaveze dr žave nastale pod uslovima koje propiše Ministarstvo, a koje čine državni dug.

38) Stalno izdvajanje namjenskih sredstava je ovla štenje koje daje Parlamentarna skup ština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skup ština) radi izdvajanja namjenskih sredstava u konkretnu svrhu, a koje ne zahtijeva izmjene Zakona o izvršenju budžeta.

39) Sistem elektronske evidencije je kompjuterizirani sistem uspostavljen u Centralnoj banci ili na drugi na čin koji odobrava dr žavni ministar finansija i trezora (u daljnjem tekstu: ministar) za registraciju izdavanja, stanja računa, servisiranja duga i amortizaciju vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine u nefizičkoj formi.

40) Elektronska evidencija vrijednosnih papira je vrijednosni papir koji je emitiran i koji se održava u obliku kompjuteriziranog knji ženja ili u ob liku ra čunovodstvene evidencije u sistemu elektronske evidencije.

41) Certifikat ili ovjereni vrijednosni papir je vrijednosni papir odobren i izdat u određenoj, tj. fizičkoj formi.

42) Kreditni sporazum je pisani sporazum ili drugi finansijski aran žman, u ključujući međunarodne ugovore, koji sadr ži uslove pod kojima je zajmoprimac dobio sredstva od kreditora i odredbe kojim se regulira otplata tih sredstava.

43) Garancija je pisano preuzeta obaveza plaćanja finansijske obaveze u slučaju da strana koja ima primarnu obavezu za vra ćanje takve finansijske obaveze nije izvr šila uplatu po njenom prispijeću.

44) Dugoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku dužem od jedne godine od dana zaduženja.

45) Kratkoročni dug je dug koji se otpla ćuje u roku kra ćem od jedne godine od dana zaduženja.

46) Kapitalna investicija je razvojni projekt, projekt pobolj šanja i izgradnje infrastrukture, uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu, opremu i konsultantske usluge koje su sastavni dio takvog projekta koji se nalazi u odobreno m budžetu, ima period amortizacije du ži od pet godina, a koristi se u vezi s vladinom funkcijom koja služi u javne svrhe.

47) Period amortizacije kapitalne investicije je predvi đeni vremenski period stvarnog korištenja kapitalne investicije uključujući tekuće održavanje.

48) Deficit proiza šao iz gotovinskog toka je privremeni deficit prouzrokovan razlikom u vremenu primanja budžetskih prihoda i plaćanja budžetskih rashoda, i baziran je na budžetu u kojem ukupno planirani bud žetski prihodi nisu manji od u kupno planiranih bud žetskih rashoda za tu fiskalnu godinu.

49) Centralna banka je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

50) Radni dan je dan koji nije subota, nedjelja ili slu žbeni praznik, kao i dani kada su bankarske institucije, u skladu sa zakonom, ovlaštene da ne rade.

51) Princip krajnjeg korisnika alocira obavezu entiteta ili Distrikta o izvr šenju otplate vanjskog duga na osnovu mjesta kori štenja kreditnih sredstava u vrijeme kada je taj dug i nastao. Obaveza otplate vanjskog duga alocira se u onom om jeru u kojem su i kreditna sredstva iskorištena.

52) Zajmoprimac je strana koja primarno ima obavezu izmirenja duga.

53) Zakon o izvršenju budžeta je Zakon o izvršenju budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za tekuću godinu.

54) Kanton je federalna jedinica uspostavljena u skladu s Ustavom Federacije.

55) Općina je općina ili grad uspostavljen u skladu s ustavom entiteta.

56) Finansijski lizing je sporazum za lizing kapitalne investicije na odre đeni vremenski period, s tim da na kraju tog perioda kapitalna investicija postaje vlasni štvo zajmoprimca, kao što je definirano zakonom.

57) Međunarodni sporazum je sporazum kojim Bosna i Hercegovina preuzima kreditne i druge finansijske obaveze, a koji je zaklju čen u pisan oj formi s jednom ili vi še država ili s jednom ili više međunarodnih organizacija, i koji je reguliran međunarodnim pravom.

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE DRŽAVNOG DUGA

Član 4.

(Upravljanje državnim dugom)

(1) Ministarstvo je nadle žno za provo đenje procedura za zaduživanje i upravljanje dr žavnim dugom. Zaduženje može nastati u domaćoj ili stranoj valuti.

(2) U vezi sa stvaranjem obaveza po osnovu indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga, Ministarstvo će se konsultirati s relevantnim du žnikom u skladu s uslovima iz odluke vlade dužnika.

(3) U okviru Ministarstva djeluje Sektor za upravljanje dr žavnim dugom. Sektor upravlja, nadgleda i pravi planove u vezi s dr žavnim dugom i pru ža administrativnu podr šku Savjetodavnoj komisiji za dug (u daljnjem tekstu: Komisija).

(4) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije će ministara) imenuje Komisiju u čiji sastav ulaze:

a) dva predstavnika u ime Vije ća ministara od kojih je jedan ministar koji će biti predsjedavajući Komisije, a drugog člana imenuje Vijeće ministara;

b) jedan predstavnik Centralne banke;

c) dva predstavnika Federacije od kojih je jedan ministar finansija, a dr ugog imenuje Vlada Federacije;

d) dva predstavnika Republike Srpske od kojih je jedan ministar finansija, a drugog i menuje Vlada Republike Srpske;

e) jedan predstavnik Distrikta - direktor Uprave prihoda Distrikta.

(5) Institucije koje imenuju predstavnike u Komisiju obavezne su Vije ću ministara dostaviti imena zamjenika koji će zamjenjivati imenovanog člana u slu čaju njegove sprije čenosti da prisustvuje sjednici Komisije.

(6) Komisija ima savjetodavni karakter, a prvenstveno u vezi sa:

a) stanjem i perspektivom državnog duga;

b) trenutnim i budu ćim potrebama za prihodima radi servisiranja dr žavnog duga kao i trenutnim i budu ćim uplatama koje su za njegovo servisiranje du žni dostaviti entiteti i Distrikt;

c) mjerama koje treba razmotriti da bi se postigli i odr žali stabilnost, kontinuitet i ravnoteža u servisiranju državnog duga;

d) kriterijima koje treba primijeniti Ministarstvo prilikom zadu živanja dr žave i izdavanja državnih garancija; i

e) pružanjem pomoći Ministarstvu prilikom razvoja Strategije upravljanja dr žavnim dugom iz člana 5. ovog zakona.

(7) Komisija će donijeti propise kojima uređuje način rada.

(8) Komisija može angažirati eksperte iz specifične oblasti ukoliko to ocijeni potrebnim.

Član 5.

(Strategija upravljanja državnim dugom)

(1) Ministarstvo, u saradnji s Komisijom, utvr đuje prijedlog strategije upravljanja dr žavnim dugom, koji će donijeti Vijeće ministara najkasnije mjesec dana prije isteka fiskalne godine.

(2) Ministarstvo pokreće aktivnosti zadu živanja u okviru ograni čenja definiranih odredbama ovog zakona.

(3) Strategija upravljanja državnim dugom uključuje:

a) neizmireni državni dug i državne garancije;

b) pripremu petogodi šnje srednjoro čne strategije upravljanja dr žavnim dugom koja će sadržavati i dug entiteta i Distrikta, a koja će biti u skladu s va žećim zakonima entiteta i Distrikta;

c) prijedlog državnog zaduženja i izdavanja dr žavnih garancija uklju čujući svrhe zadu ženja i izdavanja garancija;

d) projekciju servisiranja državnog duga za narednih pet godina; i

e) ostale relevantne informacije.

Član 6.

(Državni budžet i saradnja s entitetima i Distriktom)

(1) Ministarstvo će na osnovu podataka kursne lis te Centralne banke u godišnji budžet koji se dostavlja Parlamentarnoj skup štini uklju čiti prihode potrebne da se u toj fiskalnoj godini izvrši plaćanje obaveza po osnovu državnog duga uključujući obaveze koje dospijevaju tokom te fiskalne godine kao i one koje će nastati tokom te fiskalne godine.

(2) Procjena definirana u stavu (1) ovog člana usagla šava se s entitetima i Distriktom i dostavlja Parlamentarnoj skup štini. Kona čno usagla šena procjena dostavlja se u proceduru usvajanja godišnjeg budžeta u skladu s rokovima usvajanja budžeta.

(3) Ministarstvo je ovla šteno donijeti podzakonske akte kojima bi se definiralo vrijeme plaćanja duga entiteta i Distrikta prema državi od strane entiteta i Distrikta.

Član 7.

(Računi za državna kreditna sredstva)

Ministarstvo je ovla šteno u Centralnoj banci ili komercijalnim bankama otvoriti ra čune i podračune koji su neophodni za upravljanje dr žavnim dugom. Takvi ra čuni postaju sastavni dio Jedinstvenog računa Trezora države.

Član 8.

(Računi za servisiranje državnog duga)

Ministarstvo je ovlašteno otvoriti račune i podračune u Centralnoj banci kako bi osiguralo da se državni dug pravovremeno otplaćuje. Dobit od investiranja sredstava s tih ra čuna koristi se za pla ćanje provizija i ostalih tro škova u vezi sa servisiranjem takvog duga, uklju čujući otplate takvog duga.

Član 9.

(Evidentiranje cjelokupnog neizmirenog državnog duga)

Sva ministarstva i druga vladina tijela, koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona stvorila obaveze po osnovu državnog duga, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, osigurat će informacije o svim takvim neizmirenim dugovima. Kopije sporazuma o državnom dugu, prateća dokumentacija i informacije u vezi s trenutnim statusom otplate svih neizmirenih dugova moraju se dostaviti Ministarstvu. Tako prikupljene informacije unose se u Evidenciju državnog duga.

Član 10.

(Državna kreditna sredstva)

(1) Ministarstvo je, na osnovu odluke Vije ća ministara, ovla šteno da:

i) sredstva dr žavnog duga prije njihove upotrebe u ovla štene svrhe, i ii) dr žavna sredstva čija je namjena otplata duga, investira samo u sljedeće svrhe:

a) vladine obveznice koje emitira vlada suverene dr žave, a koje su me đunarodnopriznate agencije za davanje kreditnog rejtinga rangirale najmanje klasom "A" (visokog do srednjeg kvaliteta, s ve ćim brojem dobrih karakteristika, ali koje su u izvjesnoj mjeri osjetljive na uticaj promjena u ekonomskim uslovima);

b) vrijednosne papire koji su rangirani u skladu s tačkom a) ovog stava za koje garantira vlada suverene države;

c) depozite kod bilo koje banke koja je članica Agencije za osiguranj e depozita Bosne i Hercegovine;

d) depozite u nekoj od banaka koje su me đunarodnopriznate agencije za davanje kreditnog rejtinga rangirale najmanje klasom "A";

e) ugovore o ponovnom otkupu a u čijoj osnovi su kupljeni vrijednosni papiri koji se sastoje od vrijednosnih papira iz tač.

a) i g) ovog stava i koje u svojstvu skrbnika drži treća strana;

f) sredstva na tr žištu novca koja je regulir ala Komisija za promet vrijednosnih papira iz Sjedinjenih Američkih Država ili neke nadzorne institucije Evropske unije, a čiji se portfelji sastoje samo od vrijednosnih papira izraženih u apoenima eura;

g) vladine obveznice koje emitira Bosna i Hercegovina; i

h) Centralnu banku.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana neće biti investirana u bilo koji instrument koji dospijeva nakon planiranog datuma kada se očekuje primjena sredstava u dozvoljene svrhe.

Član 11.

(Uslovi državnog duga)

(1) Zavisno od odredbi ovog zakona i odredbi odluke Vije ća ministara, Ministarstvo ima isključivo ovlaštenje za:

a) emitiranje kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine; i

b) sklapanje kreditnih sporazuma.

(2) Zavisno od odre dbi ovog zakona i odredbi odluke Vije ća ministara, Ministarstvo je ovlašteno odrediti detalje, formu i uslove vrijednosnih papira koji se razlikuju ili unose promjene u odnosu na gore opisane vrijednosne papire, uključujući ali se ne ograničavajući na formu dospijeća instrumenta, metode rasta kamate, sniženje i premije.

(3) Obaveze po osnovu indirektnog unutra šnjeg državnog duga nastaju u skladu s uslovima definiranim odlukom vlade dužnika.

Član 12.

(Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine)

(1) Ministarstvo je ovlašteno emitirati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u elektronskoj ili u fizi čkoj formi, kao i uspostaviti i voditi, direktno ili preko fiskalnog agenta, kompjuterizirani sistem za vrijednosne papire koji su emitirani u vidu knjiženja.

(2) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u vidu sistema elektronske evidencije su obaveze države i ne razlikuju se od onih koji su emitirani u fizi čkoj formi, osim što se emisija, odr žavanje ra čuna, transakcije koje uti ču na vrijednosne papire Bosne i Hercegovine, uključujući i amortizaciju, provodi elektronski, koriste ći međusobno povezane kompjuterizirane evidencije koje vode posrednici ili se vode preko posrednika koji djeluju kao agenti. Sistem elektronske evidencije utvr đuje pravo vlasni štva nad vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, a unos podataka o vlasni štvu nad vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine u sistem elektronske evidencije je kona čan. Fiskalni agent izdaje odgovarajuću potvrdu o vlasništvu na osnovu podataka iz elektronske evidencije.

(3) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u fizi čkoj formi predstavljaju obaveze države i identificirane su serijom izdavanja, posebnim serijskim brojem, nominalnom vrijednošću, i predstavljeni su u formi evidentiranog vlas ništva. Jedan ili vi še vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine mogu biti emitirani u fizi čkoj formi kao kolektivni dokaz drugih vrijednosnih papira istog opisa emitiranih u elektronskoj formi.

(4) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine kojima se može i ne mora trgovati na tržištu mogu biti prenosivi ili neprenosivi, zavisno od uslova emitiranja.

(5) Ministarstvo je ovlašteno emitirati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine za prodaju:

a) na aukciji, zadržavajući, tamo gdje je to mogu će, pravo da odbije odre đenu ili sve ponude, ili po fiksnoj cijeni ili stopi;

b) s popustom, ili po fiksnim, odnosno varijabilnim kamatnim stopama;

c) u određenim apoenima;

d) uz utvrđene datume izdavanja i prispijeća;

e) uz ograničenje iznosa ponude;

f) uz određeni datum ili datume plaćanja kamate/kamata;

g) uz zadržavanje prava, ukoliko postoji, na plaćanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine prije planiranog datuma prispijeća; i

h) uz reguliranje procedura plaćanja u slučaju kada plaćanje dospije u vrijeme praznika.

(6) U slučaju da datum plaćanja obaveza po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine pada van uobi čajenog radnog dana, takvo pla ćanje obavlja se prvog narednog radnog dana, bez dodatnih kamata. Kada je uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine predvi đeno da Ministarstvo može izvršiti plaćanje prije prispijeća, takva mjera može se preduzeti ukoliko se na nju odnosi ovlaštenje utvrđeno za takvo postupanje u vrijeme prodaje.

(7) Ministarstvo je ovla šteno uspostaviti pravila vo đenja aukcije vrijednosnih p apira Bosne i Hercegovine. Ministarstvo može osnovati savjetodavnu komisiju za aukcije čije će se članstvo i odgovornosti uspostaviti u skladu s podzakonskim aktima.

(8) Na vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine kao i na opisu uslova ponude vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine navodi se ko je du žnik po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine koji će vršiti otplatu, ili u slu čaju direktnog unutrašnjeg državnog duga, stoji da je država obavezna vršiti otplatu.

(9) Ministarstvo ima ovlaštenje zaduživati se po osnovu državnog duga radi olakšanja poslova upravljanja dugom zamjenom izme đu vi še vrsta kredita, ranijom otplatom ve ć ugovorenih kredita u potpunosti ili djelimi čno, konverzijom postoje ćih kredita kad aktuelni uslovi finansijskog tržišta to nalažu, ili obavljanjem finansijskog poslovanja obavezama po osnovu duga uključujući finansijske proizvode.

Član 13.

(Propisi o vrijednosnim papirima)

Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su predmet uslova emitiranja i propisa koji ih reguliraju, a koje donosi Ministarstvo. Centralna banka, uz odobrenje Ministarstva, mo že osigurati listing vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine na berzama oba entiteta. S tim u vezi, vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine bit će predmet propisa koji se odnose na uslove listinga i procedura trgovanja na entitetskim berzama od strane komisija za vrijednosne papire.

Član 14.

(Odobrenje pomoći u slučaju gubitka, krađe ili uništenja ovjerenih vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine)

(1) Ministarstvo je ovla šteno propisati na čin postupanja u slu čaju gubitka, kra đe, uni štenja, oštećenja ili poni štavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine emitiranih u fizi čkoj, tj. ovjerenoj formi, pod uslovom da je vrijednosni papir identificiran serijskim brojem i opisom, i da je zahtjev za pomoć podnesen u skladu s primjenjivim propisima Ministarstva.

(2) Navedene odgovornosti iz stava (1) ovog člana Ministarstvo mo že povjeriti fiskalnom agentu iz člana 17. ovog zakona.

Član 15.

(Ograničenja iznosa direktnog državnog duga)

Zaduženje po osnovu dugoročnog državnog duga mo že nastati ukoliko u vrijeme zadu ženja po osnovu dugoro čnog direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga ili dugoro čnog direktnog vanjskog dr žavnog duga iznos servisiranja dugoro čnog duga koji dospijeva u bilo kojoj narednoj godini ne prelazi 18% redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Ograničenje iznosa dr žavnog duga od 18% iz ovog člana bit će na snazi tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, a bit će podložno godišnjim analizama.

Član 16.

(Obaveze po osnovu državnog duga)

Državni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu dr žave u skladu s uslovima definiranim kreditnim sporazumima i vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine.

Član 17.

(Fiskalni agent)

(1) Centralna banka je fiskalni agent za unutr ašnje vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u skladu sa sporazumom koji će zaključiti s Ministarstvom i obavlja sljedeće poslove:

a) izvođenje aukcija vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, i u vezi s tim, osiguranje pravovremene najave ponuda, aplikacija i instrukcija zainteresiranim učesnicima i informacija o rezultatima aukcije;

b) uspostavljanje i vo đenje sistema elektronske evidencije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine u kojem će se evidentirati emitiranje, transferi i druge transakcije i amort izacija svih takvih vrijednosnih papira koji su emitirani u vidu knjiženja;

c) održavanje zaliha vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i dogovaranje njihovog emitiranja iz zaliha u svim slu čajevima u kojima je takve vrijednosne papire potrebno emitirati u fizičkom obliku, zadržavajući odgovarajuće evidencije;

d) Kako bi se omogu ćilo uspostavljanje aktivnog sekundarnog tr žišta i pro širio pristup sistemu elektronske evidencije, Centralna banka tra žit će listing vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine s entitetskih berzi, koji su predmet uslova entitetskog listinga, te omogu ćiti i dozvoliti trgovinu vrijednosnim papirima direktno izme đu komercijalnih banaka i ostalih učesnika na sekundarnom tr žištu, na na čin kako to odredi Centralna banka, što je predmet odgovornosti Centralne banke za oprezno provo đenje poravnanja i kliringa svih vrijednos nih papira Bosne i Hercegovine;

e) rukovođenje sistemom elektronske evidencije koji će omogu ćiti da svi oni koji trguju vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, a koji se čuvaju u sistemu, budu u mogu ćnosti uporediti prijenos vrijednosnih papira s plaćanjima;

f) osigurati takav sistem elektronske evidencije za finansijske i druge institucije koje u svom sistemu elektronske evidencije imaju evidencije o vrijednosnim papi rima Bosne i Hercegovine za svoj ra čun, ili za ra čun drugih, da se u svakom momentu nesporno mo že utvrditi vlasništvo i status vrijednosnih papira koji se kod njih čuvaju;

g) vođenje računa Ministarstva tako da su sredstva operativna u momentu prispije ća plaćanja kamata i otplate glavnice po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

h) usluge čuvanja, kliringa i poravnanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

i) izdavanje jednog ili vi še zbirnih certifikata koji mogu biti deponirani kod jedne ili više međunarodnih bankarskih institucija. Na ove zbirne certifikate agent mo že odobriti kamate ili njihovim knjiženjem ili u obliku certifikata;

j) pružanje drugih usluga, uklju čujući i procjenu, prema zahtjevu, finansijskih uslova kreditnih institucija ko je učestvuju u programima dr žavnih garancija, i drugih pitanja prema zajedničkom dogovoru.

(2) Centralna banka će, ukoliko se time ne umanjuje efikasnost, koristiti postoje ću infrastrukturu za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana. S tim u vezi, Centralna banka je, uz odobrenje Ministarstva, saglasna da imenuje postojeće registre entiteta da djeluju kao njeni agenti radi uspostavljanja sistema elektronske evidencije. Obaveze i odgovornosti registara entiteta definirat će se odvojenim agentskim spo razumima. Centralna banka mo že imenovati jednog ili više agenata koji će obavljati poslove iz stava (1) ovog člana.

(3) Centralna banka može donijeti propise za koje smatra da su neophodni za izvr šenje njenih obaveza navedenih u stavu (1) ovog člana. Takvi propisi imat će zakonsku snagu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

(4) Obavljanjem funkcije fiskalnog agenta definirane ovim zakonom, Centralna banka se ni na koji na čin ne obavezuje niti joj se pripisuje obaveza pla ćanja takvog duga, niti se njene devizne rezerve ni na koji način smatraju garancijom za plaćanje takvog duga.

(5) Ministarstvo može, po potrebi, imenovati agenta ili agente za vanjske vrijednosne papire Bosne i Hercegovine.

Član 18.

(Uspostavljanje državne evidencije)

U skladu s odredb ama ovog zakona, Ministarstvo uspostavlja Evidenciju dr žavnog duga i Evidenciju državnih garancija.

Član 19.

(Upravljanje evidencijom)

(1) Da bi izvr šilo dužnosti upravljanja dr žavnim dugom i dr žavnim garancijama u skladu s ovim zakonom, Ministarstvo će prvo prikupiti, a potom odr žavati i kompletirati ta čne evidencije o svim obavezama koje čine državni unutrašnji i vanjski dug, i o svim dr žavnim garancijama, i unutrašnjim i vanjskim.

(2) Ostala ministarstva i vladina tijela koja su do sada vodila evidenci je u vezi s tim izvr šit će hitan prijenos na Ministarstvo.

Član 20.

(Evidencija o državnom dugu)

(1) Evidenciju o dr žavnom dugu čine dvije podevidencije: Evidencija o unutra šnjem državnom dugu i Evidencija o vanjskom državnom dugu. Evidencija o unutrašnjem državnom dugu sastoji se od dvije podevidencije: Evidencija o direktnom unutra šnjem državnom dugu i Evidencija o indirektnom unutrašnjem državnom dugu.

(2) Evidencija o dr žavnom dugu osigurat će podatke o najmanje dvije kategorije:

i) dugu u formi vri jednosnih papira Bosne i Hercegovine te ii) dugu u formi kreditnih sporazuma. Ministarstvo donosi propise kojima se definiraju podaci koji će biti sadr žani u takvoj evidenciji.

(3) Evidencija o dr žavnom dugu pru žit će informacije o valuti ili valutama izuz imajući domaću valutu, u kojoj se svaka obaveza pla ća ili je prikazana u tim apoenima, kao i originalne i teku će procjene obaveza u doma ćoj valuti ili valutama u kojima je pla ćanje ugovoreno. Centralna banka osigurat će informacije o važećem deviznom kursu.

(4) Evidenciju o dr žavnom dugu a žurira Ministarstvo. Evidencija se objavljuje jednom godišnje u "Slu žbenom glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i obuhvatit će komparativne podatke kada je to moguće za najmanje jednu godinu unaprijed.

Član 21.

(Evidencija državnih garancija)

(1) Evidenciju dr žavnih garancija čine dvije podevidencije - Evidencija o unutra šnjim državnim garancijama i Evidencija o vanjskim dr žavnim garancijama. Evidencija dr žavnih garancija pružat će informacije za dvije kategorije: o unutra šnjim državnim garancijama i o vanjskim državnim garancijama. Ministarstvo će utvrditi propise kojima se definiraju podaci koje će takva evidencija sadržavati.

(2) U evidencijama o dr žavnim garancijama dat će se preliminarna vrijednost zagarantiranog iznosa u doma ćoj valuti i u valuti odnosno valutama u kojima je pla ćanje ugovoreno. Centralna banka osigurat će informacije o važećem deviznom kursu.

(3) Ministarstvo a žurira Evidenciju o dr žavnim garancijama. Evidencija će se objavljivati jednom godi šnje u "Slu žbenom glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i obuhvatit će komparativne podatke kada je to moguće za najmanje jednu godinu unaprijed.

(4) U Ministarstvu će biti odložena sva dokumentacija podnesena i odobrena u skladu s ovim zakonom i čuvat će se u skladu s propisima o čuvanju dokumentacije i nstitucija Bosne i Hercegovine.

(5) Ministarstvo će osigurati kra će podatke o garantiranim zajmovima u Evidenciji o državnim garancijama.

Član 22.

(Evidencija o dugu entiteta i Distrikta i garancijama entiteta i Distrikta)

(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju u vezi sa cjelokupnim dugom i garancijama entiteta uklju čujući i dug i garancije kantona i op ćina, i dugom i garancijama Distrikta na osnovu informacija koje entiteti i Distrikt dostave, a koji će biti u skladu s va žećim zakonima entiteta i Distrikta.

(2) Ministarstvo je ovla šteno svake godine kvartalno pribaviti takve informacije od entiteta i Distrikta.

Član 23.

(Evidencija nevladinog duga)

Ministarstvo je ovla šteno prikupljati, uspostaviti i voditi evidenciju u vezi sa cjelokupnim nevladinim vanjskim dugom i donijeti propise u vezi s tim.

POGLAVLJE II - UNUTRAŠNJI DUG

Član 24.

(Svrha direktnog unutrašnjeg državnog duga)

Zaduživanje po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga moguće je za:

a) finansiranje državnog budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka;

b) finansiranje dr žavnog bud žetskog deficita u slu čajevima kada Ministarstvo procijeni da odobreni rashodi prelaze ili će preći iznos državnih prihoda;

c) refinansiranje neizmirenog direktnog unutrašnjeg i vanjskog državnog duga;

d) plaćanje državnih garancija, u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze;

e) plaćanje troškova servisiranja dr žavnog duga, uključujući i povezane tro škove kao što su: emisija vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;

f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili

g) finansiranje fonda budžetskih rezervi i rezervi države.

Član 25.

(Svrha indirektnog unutrašnjeg državnog duga)

Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga mogu će je za finansiranje relevantnog unutrašnjeg duga jednog ili više dužnika.

Član 26.

(Ograničenja iznosa direktnog unutrašnjeg državnog duga)

(1) Ograničenja iznosa direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga odre đuju se Zakonom o izvršenju budžeta. Ograničenja duga u Zakonu o izvr šenju budžeta će, prije svega, isklju čivo odrediti iznos novog zadu ženja po osnovu direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga unutar budžetske godine, i drugo, ukupan iznos direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga koji u toj godini mo že biti neizmiren. Ograni čenja iznosa direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga propisana Zakonom o izvršenju budžeta sadrže ovlaštenje za zaduživanje po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga do propisanog iznosa.

(2) Ukoliko je garancija izdata u skladu s odredbama ovog zakona, zadu ženje nastalo radi otplate takve garancije nije predmet ograničenja zaduženja iz stava (1) ovog člana.

(3) Indirektni unutrašnji državni dug ne podliježe ograničenjima iz ovog zakona.

(4) U slu čaju kada se vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitiraju s popustom, ograničenje se obračunava po cijeni popusta u vrijeme početnog izdavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.

(5) Svaki neizmireni dug za koji su sredstva dovoljna da se osigura otplata glavnice i kamate duga do dana prispije ća ili otplate neopozivo polo žena kod tre će strane ne će biti predmet obračuna za limit zaduženja.

(6) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne mo že postojati neizmireni državni dug nastao za finansiranje deficita iz gotovinskog toka.

Član 27.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga)

(1) Kapitalna investicija odobrava se Zakonom o izvr šenju budžeta, uključujući maksimalan iznos direktnog unutrašnjeg državnog duga odobrenog za finansiranje kapitalne investicije.

(2) Vijeće ministara donosi odluku kojom se utvrđuje:

a) maksimalan iznos glavnice direktnog unutrašnjeg državnog duga;

b) forma direktnog unutrašnjeg državnog duga;

c) prispijeće i uslovi otplate;

d) svrha zaduženja;

e) dokaz o poštivanju odredbi iz člana 26. ovog zakona;

f) period amortizacije kapitalne investicije koja se finansira; i

g) dokaz o osiguranju sredstava za otplatu direktnog unutrašnjeg državnog duga po prispijeću.

(3) Nakon dono šenja odluke iz stava (2) ovog člana, Ministarstvo je ovla šteno stvoriti obaveze po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga u skladu s utvrđenim uslovima.

(4) Najkasnije u roku od 30 dana od dana stvaranja obaveza po osnovu direktnog unutra šnjeg državnog duga, Ministarstvo će Vijeću ministara dostaviti izvještaj o nastaloj obavezi.

(5) Vijeće ministara će, najkasnije u roku od 60 dana od dana stvaranja obaveza, Parlamentarnoj skupštini proslijediti na uvid svoju odluku i izvje štaj o zaduženju iz stava (4) ovog člana.

Član 28.

(Procedure za stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga)

(1) Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga jedino je mo guće nakon što Ministarstvo primi:

a) odluku vlade du žnika kojom se odobrava relevantni unutra šnji dug du žnika i kojom se zahtijeva stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga u korist dužnika. Zahtjev sadrži neopozivo uputstvo Ministarstvu da emitira vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u skladu s uslovima definiranim odlukom vlade du žnika. Odlukom vlade dužnika određuje se ovla šteni predstavnik du žnika koji će s Ministarstvom usaglasiti pitanja emisije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

b) odluku vlade dužnika - Ministarstvo će preduzeti aktivnosti za stvaranje obaveza u skladu s uslovima definiranim odlukom vlade u roku od 30 dana. Zahtjev za emisiju vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine je neopoziv;

c) sporazum u pisanoj f ormi koji su potpisali ministar i ministar finansija du žnika (ili u slučaju Distrikta, direktor Uprave prihoda) koji Ministarstvu pru ža dokaze o obavezi du žnika da obavi pla ćanja državi po osnovu relevantnog unutra šnjeg duga du žnika. Takav sporazum osigurat će mjenicu ili neki drugi pravni instrument kojim bi, u slu čaju nepla ćanja, Ministarstvo bilo ovlašteno potraživati sredstva od dužnika; i

d) potvrdu du žnika da su ispunjeni kriteriji Ministarstva, a kojom se dokazuje po štivanje zakona iz oblasti unutrašnjeg duga dužnika ili Zakona o izvršenju budžeta, uključujući:

1) dokaz da je godišnje namjensko izdvajanje sredstava, koje je dovoljno za osiguranje otplate duga, sadr žano ili će biti sadr žano u godi šnjem bud žetu; i kopiju post ojećeg bud žeta koja pokazuje dovoljna sredstva namjenski izdvojena za tekuću godinu;

2) dokaz da je parlament du žnika odobrio finansiranje svih kapitalnih investicija uključivanjem u godišnji budžet;

3) dokaz o poštivanju ograničenja duga koje je uspostavio parlament dužnika; i

4) predočenje dokaza da je sporazum iz ta čke c) stava (1) ovog člana va žeći, da je obavezujući za dužnika, i da je primjenjiv u skladu s uslovima definiranim u sporazumu.

(2) Indirektni unutrašnji dug pla ća država isključivo iz sredstava koja jedan ili vi še dužnika uplate državi po osnovu relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.

(3) U slu čaju zadu ženja po osnovu indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga u ime vi še od jednog du žnika, Ministarstvo raspore đuje obavezu otplate glavnice i ka mate, i tro škova zaduženja u vezi s indirektnim unutra šnjim dr žavnim dugom na osnovu ukupnih iznosa zahtijevanih od strane dužnika.

(4) Ministarstvo je ovlašteno prikupljati sredstva od du žnika za pokriće troškova Ministarstva prilikom stvaranja obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga i prijema uplata od du žnika, servisiranja, povla čenja i osiguranja otplate relevantnog unutra šnjeg duga dužnika. Ministarstvo donosi propise koji odre đuju metodu pokrivanja i procjenjivanja takvih troškova.

(5) U slučaju da dr žava stvori obaveze po osnovu indirektnog unutra šnjeg državnog duga u ime jednog ili vi še du žnika, a po prispije ću jedan od du žnika ne otplati svoj relevantni unutrašnji dug, takav propust du žnika koji nije izmirio svoje obaveze ne izaziva nikakve zakonske obaveze na strani du žnika koji je izmirio svoje obaveze u smislu preuzimanja odgovornosti za dio indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga koji se otpla ćuje iz takvog relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.

(6) Neizmirenu obavezu iz stava (5) ov og člana mo že dobrovoljno, u potpunosti ili djelimično, izmiriti Ministarstvo ili du žnik koji je izmirio svoju obavezu. U tom slu čaju dužnik koji nije izmirio svoje obaveze će Ministarstvu, odnosno du žniku koji je ispunio njegove obaveze osigurati cjelokup an iznos takvih pla ćanja. Du žnik koji nije ispunio svoje obaveze dužan je isplatiti Ministarstvu, odnosno du žniku koji je izmirio obaveze proviziju od najmanje 10% godišnje na iznos servisiranja duga od strane du žnika koji je izmirio obaveze. Takva nadoknada je, uklju čujući proviziju iz ovog stava, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili države.

Član 29.

(Kamate po osnovu sredstava direktnog unutrašnjeg državnog duga)

Kamate po osnovu sredstava na računima i podra čunima otvorenim radi upravljanja sredstvima direktnog unutrašnjeg državnog duga uplaćuju se u državni budžet.

Član 30.

(Kreditna sredstva indirektnog unutrašnjeg državnog duga)

(1) Ministarstvo je ovla šteno prenijeti sredstva indirektnog unutrašnjeg dr žavnog duga u Centralnu banku na ra čun du žnika u čije ime su stvorene obaveze po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga.

(2) Prijenos sredstava iz stava (1) ovog člana obavit će se u skladu s uslovima iz sporazuma uz dokaze o relevantnom unutrašnjem dugu dužnika, a najkasnije u roku od 10 dana nakon što država primi ta sredstva.

(3) Kamata na sredstva iz stava (1) ovog člana, prije nego što se obavi prijenos, zadr žava se na odgovaraju ćem podra čunu i upotrebljava se za otplatu duga i drug ih tro škova u vezi s relevantnim unutrašnjim dugom dužnika.

Član 31.

(Rezervne mjere za indirektni unutrašnji državni dug)

(1) U slu čaju nepravovremenog pla ćanja indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga od strane dužnika, Ministarstvo je ovlašteno od dužnika zahtijevati da osigura rezervna sredstva koja će se dr žati na dr žavnom ra čunu i da donese propise koji definiraju iznose i du žinu trajanja sredstava rezervi ograničenih narednom mjesečnom isplatom, kao i mehanizme naplate.

(2) U slučajevima kada Sektor za upravljanje državnim dugom procijeni da postoje izgledi da neće biti ostvaren pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja indirektnog unutrašnjeg državnog duga, Ministarstvo se ovla šćuje da donese rezervne mjere. Ministarstvo se usaglašava s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i date okolnosti, o primjeni mjera iz člana 32. ovog zakona, preporu čujući koja će to pravila i mjere biti. Kona čnu odlu ku o tome donosi Ministarstvo.

Član 32.

(Očekivano neplaćanje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga)

Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da će do ći do privremenog zastoja u pravovremenom prilivu prihoda iz ranije odre đenih izvora, odnosno od jednog ili oba entiteta ili Distrikta, u odgovaraju ćem iznosu ili iznosim a, za podmirenje planirane otplate na ra čun indirektnog unutra šnjeg dr žavnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili vi še opisanih mjera:

a) Ako je razlog o čekivanog nedovoljnog priliva prihoda takav da će jedan od entiteta ili Distrikt pribaviti sredstva za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio predvi đen kao njegov dio ili da ne će uopće platiti svoj dio, Ministarstvo prvo upu ćuje zahtjev drugom entitetu ili Distriktu da ustanovi da li je voljan i sposoban osigurati dodatni doprinos kako bi se pokrio deficit. Entitet ili Distrikt, čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom, bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10% iznosa u roku od godinu dana od dana transakcije. Takva nadoknada je, uključujući proviziju iz ove ta čke, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.

b) Ako je razlog o čekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba entiteta ili Distrikt neće osigurati nikakve prihode, ili će osigurati prihode u iznosu manjem od onog koji je predvi đen iz izvora koji su za to odre đeni, i ako Ministarstvo, odnosno entitet ili Distrikt koji je izmirio svoj dio obaveze nije u mogućnosti ili nije voljan osigurati sredstva za nadoknadu propuštene uplate, onda će u tom slu čaju Ministarstvo predložiti Vijeću ministara da iz sredstava rezervi bud žeta koja nisu raspodijeljena izmiri prispjelu obavezu. Du žnik čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10% iznosa. Takva nadoknada je, uklju čujući sve povezane tro škove, automatska, i ma punu zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju du žnika ili Ministarstva.

c) U slučaju kada mjere iz tač.

a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna da se izbjegne o čekivano nepla ćanje, Ministarstvo se, u z odobrenje Vije ća ministara, ovlašćuje da izvr ši preraspodjelu sredstava bud žeta namijenjenih za druge svrhe, ali koja jo š nisu vezana prema godi šnjem zakonu o bud žetu, za pokrivanje platnog deficita po osnovu servisiranja duga. Svaku takvu vanrednu mjeru mora odobriti Vijeće ministara.

d) Ukoliko mjere iz ta č. a), b) i c) ovog stava ne osiguraju sredstva neophodna da bi se izbjeglo neplaćanje u periodu od tri dana prije dana prispije ća otplate duga, Ministarstvo će osigurati dovoljan iznos sredstava du žnika u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini i iskoristiti ih za pla ćanje prispjele obaveze. Vije će ministara bit će obaviješteno o takvom postupku.

e) Ministarstvo donosi propise za provođenje ovih procedura.

Član 33.

(Neplaćanje direktnog unutrašnjeg državnog duga)

U slu čaju kada dr žava ne izvr ši pravovremeno servisiranje direktnog unutra šnjeg dr žavnog duga, Ministarstvo predlaže Vijeću ministara da od Parlamentarne skupštine zatraži da:

a) se donese zakonska mjera o m omentalnoj statusnoj suspenziji svih garancijskih programa koja će biti na snazi do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;

b) ovlasti Ministarstvo da u đe u pregovore s povjeriocima radi izmjene du žničkih obaveza države.

Član 34.

(Obaveze po osnovu unutrašnjeg državnog duga)

(1) Direktni unutra šnji dr žavni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu dr žave u skladu s uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i kreditnih sporazuma.

(2) Indirektni unutra šnji dr žavni dug je isklju čivo obaveza du žnika. Indirektni unutra šnji državni dug predstavlja obavezu dr žave samo u omjeru u kojem je dr žava primila uplate po osnovu relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.

(3) Kreditor je obavezan prikupiti zadovoljavaju ću dokumentaciju o djelovanju u skladu sa zahtjevima iz st.

(1) i (2) člana 27. ovog zakona. Ministarstvo je, na zahtjev kreditora, du žno osigurati kompletnu i ažurnu informaciju kojom se potvrđuje djelovanje u skladu s propisima. U slučaju da kreditor ne p rikupi navedenu dokumentaciju, obaveza dr žave neće biti važeća, a kreditor neće biti u mogućnosti da je provede.

Član 35.

(Prioritet direktnog unutrašnjeg državnog duga)

(1) Sve obaveze koje čine direktni unutra šnji dr žavni dug i vanjski dug imaju paritetan i jednak status bez obzira kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine ili kreditnih sporazuma. Potra živanja, u smislu otplate glavnice ili plaćanja kamate na takav dug, prva su potra živanja svih pr ihoda države bez obzira na njihov izvor, da li su polo žena na bud žetski ra čun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj komercijalnoj banci, tj. svi ra čuni na koje su polo ženi državni prihodi i ne podlije žu sada ili kasnije bilo kojem drugom potraživanju.

(2) Određeni dr žavni dug mo že se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom isključivo za osiguranje otplate takvog duga.

Član 36.

(Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za direktni unutrašnji državni dug)

Sredstva za servisiranje direktnog unutrašnjeg državnog duga stalno će se namjenski izdvajati, a Zakon o izvr šenju bud žeta neopozivo će uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu Ministarstva.

POGLAVLJE III - VANJSKI DUG

Član 37.

(Svrha vanjskog državnog duga)

Zaduživanje po osnovu vanjskog državnog duga moguće je za:

a) finansiranje državnog budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka;

b) finansiranje dr žavnog bud žetskog deficita u slu čajevima kada Ministarstvo procijeni da odobreni rashodi prelaze ili će preći iznos državnih prihoda;

c) refinansiranje i restrukturiranje neizmirenog unutrašnjeg i vanjskog državnog duga;

d) plaćanje državnih garancija, u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze;

e) plaćanje troškova servisiranja dr žavnog duga, uklju čujući i povezane tro škove kao što su: emisija vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;

f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili

g) finansiranje fonda budžetskih rezervi i rezervi države.

Član 38.

(Ograničenja iznosa vanjskog državnog duga i vanjskih državnih garancija)

(1) Ograničenja iznosa vanjskog dr žavnog duga i ograni čenja iznosa vanjskih dr žavnih garancija određuju se Zakonom o izvr šenju budžeta. Ograničenja duga u Zakonu o izvr šenju budžeta, prije svega, isklju čivo će odrediti iznos novog zadu ženja po osnovu vanjskog državnog duga za bud žetsku godinu, i drugo, ukupan iznos vanjskog dr žavnog duga za tu godinu.

(2) U slu čaju kada su vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitirani s po pustom, ograničenje se obra čunava po cijeni popusta u vrijeme po četne emisije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine. Svaki neizmireni dug za koji su sredstva dovoljna da se osigura otplata glavnice i kamate zadu ženja neopozivo položena kod treće strane neće biti predmet obra čuna za limit zaduženja.

(3) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne mo že postojati neizmireni državni dug nastao u svrhu finansiranja deficita iz gotovinskog toka.

Član 39.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu vanjskog državnog duga)

(1) Ministarstvo je odgovorno za vo đenje pregovora i provo đenje procedura za zaklju čivanje kreditnih sporazuma i vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine kojim se dr žava zadužuje po osnovu vanjskog duga.

(2) Ministarstvo dostavlja Vijeću ministara inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja kreditnog sporazuma. Inicijativa sadrži:

a) kratak opis projekta;

b) razloge za zaduživanje po osnovu vanjskog državnog duga;

c) iznos predloženog vanjskog državnog duga;

d) uslove predloženog vanjskog državnog duga;

e) prijedlog Ministarstva.

(3) Vijeće ministara razmatra inicijativu iz stava (2) ovog člana i, ako je prihvati, odre đuje delegaciju za pregovore.

(4) Nakon zavr šenih pregovora, Ministarstvo dostavlja Vije ću mi nistara nacrt kreditnog sporazuma i osnove za zaključivanje kreditnog sporazuma koji sadrže:

a) ustavni osnov;

b) razloge zbog kojih se predlaže zaključivanje kreditnog sporazuma;

c) ukoliko se stvara kreditna obaveza za entitete ili Distrikt, mi šljenje na dležnih organa entiteta ili Distrikta na nacrt kreditnog sporazuma, ili zapisnik s pregovora, ili parafirani nacrt dokumentacije, ili neki drugi dokument potpisan od ovla štenog predstavnika entiteta ili Distrikta koji ispunjava uslove Ministarstva;

d) ovlaštenje za potpisivanje kreditnog sporazuma;

e) naznaku visine sredstava potrebnih za izvr šenje kreditnog sporazuma i na čin njihovog osiguranja;

f) procjenu da li priprema i implementacija kreditnog sporazuma zahtijeva dono šenje novih zakona ili izmjenu postojećih;

g) prijedlog da se kreditni sporazum ili jedan njegov dio privremeno primjenjuje dok ugovor ne stupi na snagu.

(5) Nakon što Vije će ministara prihvati nacrt kreditnog sporazuma, dostavlja ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine s prijedlogom potpisnika.

(6) Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donosi odluku kojom prihvata vanjski dr žavni dug i određuje potpisnika kreditnog sporazuma.

(7) Nakon dono šenja odluke iz stava (6) ovog člana, ovla šteni potpisnik potpisuje kreditni sporazum i dostavlja ga Ministarstvu.

(8) Ministarstvo upu ćuje kreditni sporazum Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi pokretanja postupka ratifikacije u skladu sa Zakonom o postupku zaklju čivanja i izvr šavanja međunarodnih ugovora. Kreditni sporazum kojim dr žava preuzima kreditne i druge finansijske obaveze ima prioritet u postupku ratifikacije.

(9) U slu čaju kada je finansijska obaveza po osnovu vanjskog dr žavnog duga alocirana na jedan od entiteta ili Distrikt, istovremeno s upu ćivanjem kreditnog sporazuma na postupak ratifikacije, Ministarstvo će pripremiti prijedlog podugovora kojim prenosi prava i obaveze na entitete i Distrikt, u skladu s odredbama kreditnog sporazuma. Ministar i ovla šteni predstavnici entiteta i/ili Distrikta potpisat će podugovore.

(10) U slučaju izmjena postojećih kreditnih sporazuma, provodi se procedura iz st. od (2) do

(9) ovog člana. Ukoliko je inicijativa za izmjenu postoje ćeg kreditnog sporazuma potekla od entiteta ili Distrikta, ona će imati istu pravnu snagu kao dokumenti iz ta čke c) stava (4) ovog člana.

(11) U slu čaju hitnosti u postupku prihvatanja ili bilo koje izmjene postoje ćeg kreditnog sporazuma, primijenit će se procedure iz st. (6), (7) i (8) ovog člana.

Član 40.

(Kreditna sredstva vanjskog državnog duga)

Ministarstvo je ovlašteno sredstva vanjskog državnog duga deponirati i upotrijebiti u skladu s uslovima kreditnog sporazuma. U slu čaju da takav sporazum ne definira polaganje sredstava, ta sredstva deponirat će se na ra čun u Centralnoj banci i upotrijebiti u skladu s alokacijom izvršenom u vrijeme nastanka vanjskog zaduženja države.

Član 41.

(Uslovi vanjskog državnog duga)

(1) U skladu s odredbama ovog zakona i odluke Vije ća ministara, Ministarsvo ima ovla štenje da:

a) emitira kratkoročne i dugoročne vrijednosne papire Bosne i Hercegovine; i

b) sklapa kreditne sporazume.

(2) U skladu s odredbama ovog zakona, Ministarstvo ima ovla štenje odrediti detalje, formu i uslove vrijednosnih papira koji se razlikuju ili unose promjene u odnosu na ve ć opisane vrijednosne papire, uklju čujući ali se ne o graničavajući na formu prispije ća instrumenta, metode rasta kamate, sniženje i premije.

Član 42.

(Obaveze po osnovu vanjskog državnog duga)

(1) Vanjski dr žavni dug je apsolutna i bezuslovna obaveza dr žave u skladu s uslovima definiranim vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine i kreditnim sporazumima.

(2) U slučaju da država stvori obaveze po osnovu vanjskog dr žavnog duga u ime oba entiteta ili Distrikta, a po prispijeću jedan od dužnika ne otplati svoj dio vanjskog duga, takav propust dužnika koji nije izmirio svoje obaveze ne izaziva nikakve zakonske obaveze na strani dužnika koji je izmirio svoje obaveze u smislu preuzimanja odgovornosti za taj dio vanjskog državnog duga.

(3) Neizmirenu obavezu iz stava (2) ovog člana mo že dobrovoljno, u potpunosti ili djelimično, izmiriti Ministarstvo ili du žnik koji je izmirio svoju obavezu. Me đutim, du žnik koji je ispunio svoje finansijske obaveze, uklju čujući i Ministarstvo, mo že u potpunosti ili djelimično dobrovoljno osigurati sredstva za pla ćanje na ime servisiranja duga u ime du žnika koji nije izvr šio svoje obaveze. U tom slu čaju, du žnik koji nije izmirio svoje obaveze će dužniku koji je izmirio njegove obaveze osigurati cjelokupan iznos takvih pla ćanja. Dužnik koji nije izmirio svoje obaveze du žan je isplatiti dužniku koji je izmirio obaveze proviziju od najmanje 10% godišnje na iznos servisiranja duga od strane du žnika koji je izmirio obaveze. Takva nadoknada je automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.

Član 43.

(Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za vanjski državni dug)

Sredstva za servisiranje vanjskog dr žavnog duga stalno će se namjenski izdvajati, a Zakon o izvršenju budžeta neopozivo će uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu Ministarstva.

Član 44.

(Prioritet vanjskog državnog duga)

(1) Sve obaveze koje čine direktni unutra šnji dr žavni dug i vanjski dug imaju paritetan i jednak status bez obzira kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira Bosne i He rcegovine ili kreditnih sporazuma. Potra živanja, u smislu otplate glavnice ili plaćanja kamate na takav dug, prva su potra živanja svih prihoda dr žave bez obzira na njihov izvor, da li su polo žena na bud žetski ra čun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj komercijalnoj banci, tj. svi ra čuni na koje su polo ženi državni prihodi i ne podlije žu, sada ili kasnije, bilo kojem drugom potraživanju.

(2) Državni dug mo že se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom isklju čivo za osiguranje otplate takvog duga.

Član 45.

(Rezervne mjere za vanjski državni dug)

(1) U slu čaju nepravovremenog pla ćanja alociranog vanjskog dr žavnog duga od strane entiteta ili Distrikta, Ministarstvo je ovla šteno od entiteta ili Distrikta zahtijevati da osigura rezervna sredstva koja će se držati na državnom računu.

(2) U slučajevima kada Sektor za upravljanje dr žavnim dugom procijeni da postoje izgledi da neće biti ostvaren pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja vanjskog državnog duga, Ministarstvo s e ovla šćuje da primijeni rezervne mjere. Ministarstvo se konsultira s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i date okolnosti, o primjeni mjera iz člana 46. ovog zakona, preporu čujući koja će to pravila i mjere biti. Kona čnu odluku o tome donosi Ministarstvo.

Član 46.

(Očekivano neplaćanje vanjskog državnog duga)

(1) Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da će do ći do privremenog zastoja u pravovremenom prilivu prihoda iz ranije odre đenih izvora, tj. od entiteta ili Distrikta, u odgovarajućem iznosu ili iznosima, za podmirenje planirane otplate na ra čun vanjskog državnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili više opisanih mjera:

a) Ako je razlog očekivanog nedovoljog priliva prihoda u pouzdanom podatku da će jedan od entiteta ili Distrikt pribaviti sredstva za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio predviđen kao njegov dio ili da ne će uopće platiti svoj dio, prvo se upu ćuje zahtjev drugom entitetu, Distriktu ili Ministarstvu da ustanovi da li je voljan i sposoban osigurati dodatna sredstva kako bi se pokrio navedeni deficit. Entitet ili Distrikt čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim sredstvima bezuslovno se obavezuje da onom ko je osigurao ta sredstva nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju za uslug u u iznosu od najmanje 10% od iznosa osiguranih sredstava, u roku od godinu dana od dana transakcije. Takva nadoknada je, uključujući proviziju iz ove ta čke, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju entiteta, Distrikta ili Ministarstva.

b) Ako je razlog o čekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba entiteta ili Distrikt neće osigurati nikakve prihode, ili će osigurati prihode u iznosu manjem od onog koji je predviđen iz izvora koji su za to određeni, i ako (solventni) entitet ili Distrikt koji je izmirio svoj dio obaveze nije u mogu ćnosti ili nije voljan osigurati sredstva za nadoknadu propuštene uplate, onda će u tom slu čaju Ministarstvo predlo žiti Vije ću ministara da iz sredstava rezer vi bud žeta izmiri prispjelu obavezu i aktivira garanciju entiteta, odnosno Distrikta za naplatu obaveze. Du žnik čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10 % iznosa. Takva nadoknada je, uklju čujući sve povezane tro škove, automatska, ima punu zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.

c) U slučaju kada mjere iz tač.

a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna da se izbjegne o čekivano nepla ćanje, Ministarstvo se ovla šćuje da izvr ši preraspodjelu sredstava namijenjenih za druge svrhe, koja su u nadle žnosti Ministarstva, ali još nisu vezana prema zakonu o bud žetu z a teku ću godinu, za pokrivanje platnog deficita po osnovu servisiranja duga. Vijeće ministara mora odobriti svaki takav vanredni postupak.

d) Ministarstvo usvaja propise za provođenje ovih procedura.

(2) U slu čaju kada ne izvr ši pravovremeno servisiranje v anjskog dr žavnog duga, i nakon konsultacije s ministarstvima finansija entiteta i Upravom prihoda Distrikta, Ministarstvo predlaže Vijeću ministara da od Parlamentarne skupštine zatraži da:

a) se donese zakonska mjera o momentalnoj statusnoj suspenziji svi h garancijskih programa koja će biti na snazi do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;

b) ovlasti Ministarstvo da u đe u pregovore s povjeriocima radi izmjene du žničkih obaveza države po osnovu vanjskog duga.

Član 47.

(Vrijednost deviznog kursa)

Centralna banka ima odgovornosti da:

a) na zahtjev Ministarstva, dostavi informacije o kursnoj listi Central ne banke za pojedine valute; i

b) objavljuje najmanje polumjese čno devizni kurs izme đu doma će valute i bilo koje strane valute koja je Spora zumom o vanjskom dugu ili garancijama odre đena za pla ćanje, a čiji davalac je strana vlada, strana vladina agencija, me đunarodna finansijska institucija, strana banka, strana firma, neko drugo strano lice ili pojedinac.

Član 48.

(Saradnja sa Centralnom bankom)

Ministarstvo i Centralna banka sklopit će agentski ugovor kojim će se dogovoriti na čin i uslovi u skladu s kojim će Centralna banka obavljati agentske poslove za Ministarstvo, uključujući ali se ne ograni čavajući na osiguravanje strane valute ili v aluta u razmjenu za domaću valutu u iznosima potrebnim da se udovolji zahtjevima za planirano servisiranje vanjskog duga.

Član 49.

(Vanjski dug entiteta i Distrikta)

(1) Entiteti i Distrikt mogu se zadu žiti po osnovu vanjskog duga, ali će takav dug zajedn o s pratećom dokumentacijom biti predmet prethodne saglasnosti Parlamentarne skup štine u skladu s uslovima iz Ustava Bosne i Hercegovine.

(2) Ministarstvo je ovlašteno propisati sadržaj, način i rokove dostave prate će dokumentacije iz stava (1) ovog člana.

(3) Dug koji nije odobren u skladu sa stavom (1) ovog člana ne će biti va žeća i provodiva obaveza entiteta ili Distrikta koji se zadužio.

(4) Zaduženje entiteta i Distrikta u skladu sa stavom (1) ovog člana neće biti dr žavni dug i država neće imati nikakve obaveze u vezi s tim dugom.

Član 50.

(Alokacija obaveze otplate vanjskog državnog duga)

(1) Država ima pravo od oba entiteta i Distrikta zahtijevati da se ugovorno obave žu na ispunjenje uslova postavljenih Ustavom Bosne i Hercegovine u smislu osiguranja prihoda kako bi se omogućilo da država ispuni svoje međunarodne obaveze i odredbe ovog zakona.

(2) Država, entiteti i Distrikt obavezni su plaćati svoj pripadajući dio vanjskog državnog duga u skladu sa sljedećim odredbama:

a) Konačna alokacija vanjskog dr žavnog duga nastala prije stupanja na snagu ovog zakona važeća je i obavezujuća.

b) Alokacija vanjskog dr žavnog zaduženja nastalog prije stupanja na snagu ovog zakona, a koja nije konačna u skladu s ta čkom a) ovog stava, alocirat će se na osnovu principa k rajnjeg korisnika. U slu čaju da princip krajnjeg korisnika nije primjenjiv, tada se obaveza otplate duga alocira u skladu s udjelom entiteta i Distrikta u dr žavni bud žet u godini u kojoj se alokacija i vrši.

c) Zaduženje po osnovu vanjskog dr žavnog duga, n astalo nakon stupanja na snagu ovog zakona, mogu će je ako je, prije zadu živanja, obaveza pla ćanja takvog duga u potpunosti alocirana na državu, entitete i Distrikt, ili je izvr šena kombinacija alociranja duga na neke od navedenih strana.

(3) I pored odredb i iz ta č.

a) i b) stava (2) ovog člana, alokacija vanjskog dr žavnog duga izvršena prije uspostave Distrikta za dug koji bi bio alociran na Distrikt po principu krajnjeg korisnika nije konačna u skladu s tačkom a) stava (2) ovog člana.

POGLAVLJE IV - DRŽAVNE GARANCIJE

Član 51.

(Opis državnih garancija)

(1) Garancija državnog duga može se izdati u skladu s uslovima definiranim ovim zakonom i ne može proizaći sama po sebi ili na drugi način biti indirektno izdata.

(2) Državna garancija predstavlja potencijalnu obavezu dr žave. Obaveza dr žave nastaje ako zajmoprimac nije izvršio otplatu garantiranog zajma uz propisanu kamatu u skladu s uslovima kreditnog sporazuma, u potpunosti ili djelimi čno. Obaveza dr žave je da po prispije ću vr ši otplatu u skladu s planom i neće biti odgovorna za bilo kakva prijevremena plaćanja osim ako to izričito nije prihvatila u skladu s uslovima garancije.

(3) Državna garancija pretvara se u dr žavni dug kada Ministarstvo utvrdi da pla ćanje ili plaćanja koja su prispjela na ime zajma, na koji se unutra šnja državna garancija odnosi, nisu primljena u skladu s uslovima zadu živanja, i da zajmoprimac nije izvr šio svoju obavezu. Preduzeta mjera bit će sadr žana u dokumentu Ministarstva sa zaklju čkom da su uslovi plaćanja po osnovu gara ncije zadovoljeni, i uz informacije na kojima se takav zaklju čak bazira. Takvo pretvaranje garancije u dr žavni dug ne podlije že bilo kojem ograni čenju državnog duga iz ovog zakona.

Član 52.

(Dokumentacija za državne garancije)

(1) Zajmoprimac ili kreditna institucija koja tra ži garanciju za zajam, u skladu s ovim zakonom, podnosi zahtjev u pisanoj formi uz obaveznu dokumentaciju s dovoljno detalja kako bi Ministarstvo moglo procijeniti finansijsko stanje zajmoprimca i njegovu solventnost. Neophodno je dostaviti detaljne informacije u vezi s kreditnom institucijom i zajmoprimcem.

(2) Ministarstvo donosi propise kojima regulira koje je informacije neophodno dostaviti kako bi se dobila dr žavana garancija. Te informacije uklju čuju informacije o zajmoprimcu, kreditnoj instituciji, projektu koji se finansira i informacije o podgarancijama.

(3) Nakon prijema zahtjeva za izdavanje dr žavne garancije uz prate ću dokumentaciju, Ministarstvo odmah obavlja preliminarni pregled kako bi osiguralo prijem svih potrebnih informacija. Odluku o izdavanju garancije u pisanoj formi, na osnovu ekonomske i finansijske analize dostavljenih materijala, donosi Ministarstvo i obavje štava podnosioca zahtjeva najkasnije 60 dana od dana podnošenja propisno podnesenog kreditnog zahtjeva.

(4) Analiza iz stava (3) ovog člana obuhvata utvrđivanje nivoa rizika koji će pretrpjeti država ako se garancija odobri. Ministarstvo je ovla šteno zahtijevati pomo ć Centralne banke ili drugih institucija koje su profesionalno anga žirane u procjenama rizik a prilikom utvr đivanja rizika u skladu s ovim zakonom.

Član 53.

(Procedure za izdavanje državnih garancija)

(1) Ministarstvo je odgovorno za vođenje pregovora o državnim garancijama.

(2) Ministarstvo zajedno s prijedlogom za izdavanje garancija Vije ću min istara dostavlja sljedeće:

a) kreditni sporazum;

b) u slu čaju kada je zajmoprimac entitet, Distrikt, kanton ili op ćina, odluku nadle žnog zakonodavnog tijela;

c) namjenu kredita;

d) u slučajevima kada se zajmoprimac ne finansira iz budžeta, garanciju komerc ijalne banke ili garanciju entiteta, odnosno Distrikta; i

e) dokaz da je zahtjev za izdavanje garancije objavljen u "Slu žbenom glasniku BiH" 21 dan prije eventualnog davanja saglasnosti za odobrenje.

(3) Vijeće ministara obavlja pregled i donosi odluku kojom se odobrava izdavanje dr žavne garancije.

(4) Nakon što primi odluku Vije ća ministara kojom se odobrava izdavanje dr žavne garancije, Ministarstvo počinje koordinaciju radi izdavanja državne garancije.

(5) Ministarstvo dostavlja Vije ću ministara izvje štaj koji definira stvarne uslove dr žavne garancije.

(6) Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje potpisnika sporazuma o vanjskim dr žavnim garancijama.

(7) Kao uslov primjene dr žavnih garancija, Parlamentarna skup ština ih mora odobriti, a garancije će nositi potvrdu takve ratifikacije.

(8) Ministarstvo je ovla šteno prikupiti sredstva od zajmoprimca i kreditne institucije radi pokrivanja tro škova koje je Ministarstvo eventualno napravilo izdavanjem i servisiranjem državnih garancija. Ministarstvo donosi pro pise koji odre đuju metode pokrivanja i procjene takvih troškova.

(9) Vijeće ministara donosi odluku o izdavanju dr žanih garancija koja se, prije njihovog izdavanja, objavljuje u "Službenom gasniku BiH".

(10) Potvrda kreditne institucije o dobivanju dr žavne garancije sadrži pristanak da će putem odgovarajućih nadzornih tijela Ministarstvu osigurati informacije o svom finansijskom stanju.

Član 54.

(Namjena državnih garancija)

(1) Državne garancije izdaju se samo za finansiranje kapitalnih investicija.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, državne garancije mogu se izdati za provođenje prioritetnog projekta koji je od posebnog značaja za ekonomsku stabilnost zemlje.

(3) Država neće davati garanciju za tekuće troškove, pokrivanje gubitaka u poslovanju niti pokrivanje budžetskog deficita.

Član 55.

(Uspostavljanje Garancijskog fonda i ograničenja iznosa državnih garancija)

(1) Ukupna izlo ženost dr žave po izdatim garancijama ne smije prelaziti 30% vrijednosti državnih prihoda utvr đenih u momentu odlu čivanja o i zdavanju garancije. Zakonom o izvršenju bud žeta utvr đuje se ukupna vrijednost i struktura Garancijskog fonda iz kojeg se izdvajaju sredstva za izvršenje plaćanja po izdatim garancijama.

(2) Garancijski fond je poseban fond trezora koji se isklju čivo koristi za izvršenje plaćanja po garancijama.

(3) Planiranje finansiranja i odr žavanja Garancijskog fonda u nadle žnosti je Vijeća ministara, s tim da su administrativni poslovi Garancijskog fonda u nadležnosti Ministarstva.

Član 56.

(Premija i provizija)

(1) Ministarstvo je ovla šteno obra čunati i naplatiti premiju i proviziju na svaku izdatu garanciju. Premija podrazumijeva premiju rizika po izdatoj garanciji i obra čunava se u procentu od iznosa duga po osnovu glavnice zajma na koji se izdaje garancija. Premij a se naplaćuje jednokratno u momentu izdavanja garancije.

(2) Provizija se obračunava u procentu na iznos garancije, a znači naknadu troškova nastalih u toku izdavanja garancije.

(3) Procenat premije i provizije utvr đuje Ministarstvo propisima kojim se usp ostavljaju procedure za izdavanje garancija i iznosi premija i provizija.

(4) Premije i provizije uplaćuju se na Jedinstveni račun Trezora u korist Garancijskog fonda.

Član 57.

(Evidencija garancija)

Najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, sva ministarstva i sva tijela Vije ća ministara koja su ranije izdala dr žavne garancije Ministarstvu će osigurati informacije o svim takvim neizmirenim garancijama, uklju čujući i zahtjeve za garancije koje se tada razmatraju. Kreditni sporazumi , prate ća dokumentacija i informacije u vezi s trenutnim statusom otplate svih neizmirenih zajmova dostavljaju se Ministarstvu. Podaci iz dostavljene dokumentacije unose se u Evidenciju državnih garancija.

Član 58.

(Nadzor Ministarstva)

Ministarstvo je ov lašteno obavljati nadzor u vezi s finansijskom sposobno šću svih zajmoprimaca koji su po ovom zakonu dobili garancije za zajam. Ministarstvo je ovla šteno od zajmoprimca tra žiti informacije koje su neophodne za obavljanje takvog nadzora. Ministarstvo će se, prema potrebi, konsultirati sa Centralnom bankom ili drugim relevantnim institucijama o finansijskom stanju kreditnih institucija koje su dale zajmove na koje su date državne garancije.

Član 59.

(Prestanak državnih garancija)

(1) Državna garancija prestaje kada je:

a) zajmopromac otplatio zajam na koji se odnosi garancija;

b) rok garancije istekao; ili

c) država izvršila uplate u skladu s uslovima državne garancije.

(2) Ministarstvo konstatira navedeni prestanak.

Član 60.

(Plaćanje po osnovu državne garancije)

(1) U slu čajevima u kojima zajmoprimac nije izvr šio uplatu ili uplate u skladu s uslovima kreditnog sporazuma i kreditna institucija potvrdi da je preduzela sve razumne mjere za osiguranje izvr šenja uplate, kreditna institucija mo že Ministarstv u dostaviti zahtjev za plaćanje.

(2) U zahtjevu za pla ćanje navest će se iznos glavnice zajma koji nije otpla ćen i iznos neplaćene ili zaostale kamate.

(3) Ministarstvo će, nakon što utvrdi da je zahtjev za pla ćanje opravdan i u skladu s uslovima iz sporazuma o garanciji, dogovoriti prijenos uplate ili uplata kreditnoj instituciji u roku od 15 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Ministarstvo će, nakon što utvrdi da zajmoprimac nije izvr šio pravovremeno pla ćanje u skladu s uslovima iz kreditnog spor azuma, evidentirati taj slu čaj u Evidenciji dr žavnih garancija i objavit će kašnjenje u "Službenom glasniku BiH".

Član 61.

(Naplata duga po osnovu državnih garancija)

(1) Nakon pla ćanja dr žavne garancije kreditnoj instituciji, Ministarstvo će biti nosilac svih prava i potra živanja po osnovu sredstava koja je imala takva kreditna institucija u skladu sa sporazumom o zajmu sa zajmoprimcem u omjeru svih plaćanja prema toj garanciji.

(2) Obaveza zajmoprimca da izvr ši uplatu Ministarstvu na ime pla ćanja po osno vu garancije kreditnoj instituciji je bezuslovna i apsolutna. Zajmoprimac je obavezan preduzeti sve razumne mjere da Ministarstvu izvrši uplatu što je prije moguće.

(3) Ministarstvo preduzima sve mjere za koje je ovla šteno u skladu s ovim zakonom i drugim državnim zakonima da izvr ši povrat svih iznosa pla ćenih po osnovu garancije, uklju čujući i troškove u vezi s tim.

Član 62.

(Finansiranje obaveze stvorene po osnovu državnih garancija)

(1) Ministarstvo će obavljati godi šnji pregled svih neizmirenih dr žavnih garancija po osnovu kojih država može ili stvara obaveze, s tim što će se pregled zavr šiti najkasnije do usvajanja budžeta za narednu godinu. Takvim pregledom će se u svakom godišnjem budžetu procijeniti iznos koji država treba isplatiti po državnim garancijama.

(2) Odredbe za dodatna izdvajanja namjenskih sredstava će, prema potrebi, utvrditi Ministarstvo prilikom pripreme zakona o bud žetu za teku ću godinu. U slu čaju da takva izdvajanja nisu osigurana za pla ćanje obaveze po osnovu dr žavne garancije, Ministarstvo je ovlašteno odobriti stvaranje obaveza po osnovu unutra šnjeg državnog duga u tu svrhu. Sve dok su dr žavne garancije prvobitno izdate u okviru limita definiranih ovim zakonom, zaduživanje po osnovu dr žavnog duga radi osiguranja pla ćanja takve obaveze ne podlije že ograničenjima državnog duga sadržanog u ovom zakonu.

(3) Kao preduslov za izdavanje dr žavne garancije, Ministarstvo je ovla šteno nametnuti bespovratnu proviziju na osnovu:

a) iznosa glavnice zajma koji će se garantirati i kamate koja će se plaćati na taj iznos, i

b) analize rizika.

(4) Provizija iz stava (3) ovog člana je naplativa u vrijeme izdavanja dr žavne garancije i prihod je državnog budžeta.

POGLAVLJE V

Član 63.

(Kaznene odredbe)

(1) Učesnicima na tržištu vrijednosnih papira Bo sne i Hercegovine zabranjeno je sara đivati s jednim ili više učesnika s namjerom vršenja uticaja na tržište u smislu prihoda, cijene, iznosa vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine istog opisa, kupljenih na aukciji ili na sekundarnom tržištu, u smislu strukture holdinga bilo kojeg drugog u česnika na tr žištu u koju je ulo žen kapital, investicijske strategije bilo kojeg drugog u česnika na tr žištu, ili se na drugi na čin uključiti u bilo koju transakciju, praksu ili pona šanje koje zna či ekonomsku prijevaru ili varanje učesnika na tržištu, pranje novca ili neku drugu korumpiranu aktivnost.

(2) Kršenja zabrana iz stava (1) ovog člana podliježu krivičnom gonjenju zbog prijevare na finansijskim tržištima i smatrat će se krivičnim djelom u skladu s Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, a bit će ka žnjiva u skladu s tim zakonom, uklju čujući novčane kazne i mjere oduzimanja predmeta, u skladu s Poglavljem XII. tog zakona.

(3) U slučaju da dostavi pogrešne podatke u vezi sa zadu živanjem u skladu s članom 34. stav

(3) ovog zakona, ministar kao odgovorno lice bit će kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM.

POGLAVLJE VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 64.

(Podzakonski akti)

Ministarstvo će, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte koji su potrebni za provo đenje odredbi ovog zakona, uklju čujući ali se ne ograničavajući na čl. 3., 4., 12., 13., 16., 19., 20., 27., 31., 38., 45., 49., 52., 53 i 65.

Član 65.

(Sukob zakona)

(1) Svi zakoni ili drugi propisi koji se odnose na državni dug i državne garancije uskladit će se s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do usklađivanja propisa iz stava (1) ovog člana primjenjivat će se postoje ći propisi, ako nisu u sukobu s odredbama ovog zakona.

(3) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit će se s odredbama ovog zakona: Zakon o Trezoru institucija Bosne i Hercegovine ("Slu žbeni glasnik BiH", broj 27/00), Zakon o postupku zaklju čivanja i izvršavanja me đunarodnih ugovora ("Slu žbeni glasnik BiH", broj 29/00), Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), kao i ostali zakoni i propisi koji na druga čiji na čin uređuju pitanja koja su predmet ovog zakona.

Član 66.

(Zakoni entiteta i Distrikta)

Zakoni entiteta i Distrikta kojima je uređena materija koja je predmet ovog zakona uskladit će se s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 67.

(Stupanje na snagu)

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje va žiti Zakon o vanjskom dugu ("Slu žbeni glasnik BiH", br. 1/97 i 32/01), kao i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona.

(2) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu žbenom glasniku BiH", a bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Distrikta. *** “Službeni glasnik BiH“, broj 103/09

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".